KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. JANUARA 1929. PATENTNI SPIS BR. 5386. Societa Italiana Errsesto Breda Per Costruzioni Meccaniche, Milano. Aparat za bacanje bombi ili torpeda. Prijava od 21. maja 1927. Veži od 1. oktobra 1927. Predmet ovog pronalaska je oružje osnovano na novim principima, kome je cilj da baca na veliku daljinu projektile znatnih dimenzija i težine, u sravnjenju sa težinom, dimenzijama i uopšte konstrukcijom samog oružja. Karakteristične odlike ovog novog oružja izražene su u cevi za paljenje, u projektilu i u nosilu ili lafetu. Na priloženim nacrtima pokazano je kao primer dole izloženih principa, jedno oružje, sa svojim projektilom i lafetom, pri čem se podrazumeva, da se mogu činiti sve izmene u obliku ili dimenzijama samog oružja ili u izboru najpodesnijeg materijala za njegovu konstrukciju. Sve ove modifikacije ostaju u granicama ovog pronalaska i priključenih zahteva. Sl. 1 pokazuje presek aparata. SI. 2 pokazuje prednji izgled istog. SI. 3 pokazuje izgled spoljne cevi. SL 4. pokazuje poprečni presek u uvećanoj razmeri, dna bacača bomba. SI. 5. pokazuje uzdužni presek istog. Si. 6. pokazuje tako isto u uvećanoj razmeri presek zadnjeg (kundalnog) dela i ilustrira, kako se kapacitet eksplozione kamere može načiniti da se menja sa uglom paljenja. SI. 7. pokazuje u uzdužnom preseku preinačeni oblik izvodjenja glavnog dela pome-nutog aparata sa bombom priključenom uz isti. SI. 8. pokazuje izgled cevi istog. SI. 9 pokazuje poprečni presek duž linije 9 — 9 iz si. 7. Projektil ili bomba f, koja se upotrebljuje sa oružjem po ovom pronalasku, jeste šuplje teio različitog oblika i dimenzija, što zavisi od upotrebe (vidi sl. 1 i 7.). Za njen zadnji deo priključen je ili prsten g, koji sadrži izveslan broj lopti, valjaka ili slične članove h, pokretne ili uivrdjene (si. I., 4. i 5.), čiji je cilj, da u početku hvataju spoljne oluke cevi a, tako da prate njen he-likoidalni razvoj i time saopšte projektilu uvojno dejstvo. U unutrašnjosti postavjlena je cev d, čiji je zadnji deo nešto sužen, kao kod i, (si 1.) i koji sadrži naboj čvrstog tečnog ili gasnog eksploziva, koji će se od sad zvati reakcioni naboj, čiji je cilj, da u izvesnim granicama održava početnu brzinu dobivenu od naboja u trenutku kad projektil napusti usta cevi i sve do momenta kad prestane eksplozija re-akcionog naboja. Dovoljno nagnute rupe izbušene su oko po" menute cevi tako, da kroz iste odlaze vreli gasovi, koji izlaze sa velikom brzinom iz iste ka unutarnjem naročitom ihoiučenom delu cevi (sl. 4.) tako da se iskoristi njihov mo-menat, da bi se pomoglo dejstvo uvijanja projektila. Gev a, jeste šuplji cilindar, koji se zatvara pokretnim zatvaračem b, kome se može predati unutra u cevi, pokret proporcionalan uglu paljenja cevi pomoću jednog zavrtnja utvrdjenog za sektor, koji je pričvršćen za nosilo. Cev je opasana tuljcem koji ima dva šipa c, (rukavca) pomoću kojih ista leži na nosilu i kao kod haubica, isti tuljac omogućava postavljanje cevi pod ma kojim uglom prema horizontu. Na spoljnoj strani cevi a Din. 20,— izrezan je ili predat izolučeni deo dimenzioniran prema vrsti bombe za bacanje. Ovaj izolučeni deo počinje od kundaka i teče za-vrtanjski pravo ka ustima cevi i, kao kod običnih tokova, ima naročiti zadatak da predaje uvojno kretanje projektilu koji leži oko cevi, tako isto pomaže kladjenju same cevi. Unutarnje izolučenje načinjeno je iz heli-koidalnih šupljina e, izrezanih u vidu turbinskih lopatica, i zadatak je isti da pomognu projektilu pri uvijanju iskorišćujući pri tom gasove razvijene eksplozijom reakcionog naboja, i onih koji dolaze iz kosih otvora izbušenih u cevi d, koja je utvrdjena u srednjem delu projektila f, pri čem se reakcioni naboj pali čim eksplodira pogonski naboj. Preinačeni oblik izvodjenja gore pom. de-lova pokazanih u sl. 7. pored toga što isko-rišćuje pritisak pogonskog naboja na cev koja sadrži reakcioni naboj koristi dejstvo momenta gasova razvijenih eksplozijom na prednjem dnu bombe i ili torpeda, pri čem je zadatak cevi da uvek saopštava prvi impuls i dejstvo uvijanja i stvara prvi deo putunje bombe, a reakcioni naboj služi da potpomogne silu uvijanja i poveća silu bacanja projektila. Da bi se što bolje iskoristila energija pogonskog naboja bez mnogo zamaranja cevi, koja sadrži reakcioni naboj, kanal cevi je opasan izvesnim brojem uzdužnih pravih ili helikoidalnih rupa a1 podesnog preseka, nešto sužene na ustima tako da gasovi razvijeni eksplozijom pogonskog naboja koji se nalazi u kameri ne mogu ići ka prednjem dnu projektila f. u kome su izrezana udub-Ijenja sa izvesnim krojem rebra k. Pom. izlazeći gasovi pri dejstvu na dno bombe i pri skretanju pod izvesnim uglom prema pom. rebrima, predaju svoju snagu i daju najveći impuls istovremeno oni daju početak i pomažu uvijanje projektila, dejstvu-jući pri tom na sličan način, kao što para dejstvuje na lopatice turbine. Pošto gasovi utroše svoju energiju prema dnu i rebrima projektila, ona izlazi u atmosferu kroz rupe j. Gore opisana naprava svedena je na svoj najpros'iji oblik, u bitne delove. Oblik i dimenzije mogu se menjati u granicama ovog opisa i priključenih zahteva. Druga karakteristična odlika aparata jeste naprava za paljenje pogonskog naboja, koji se sastoji iz ma kog tipa zatvarača — punioca — ili magacinskog bloka 1 ma koje vrste. Dobra strana ovog leži pored jeftinoće i lake zamene, u vrlo brzoj paljbi, koju dopušta takav mehanizam. Ako se magacin takvog bloka napuni blank metcima, onda ostaje još samo da se namakne na cev potpun projektil sa svojim pogonskim nabojem, odapne igla i puca kao sa običnim puškama. Okvir ili nosač načinjen iz dve proste krive ploče m, koje su dobro zakovcima utvrdjene za podnožnu ploču pomoću ugaonog gvoždje. Ova osnovna ploča obrtno je utvrdjena u svom središtu na cevi z, koja ide kroz druge dve ploče o, n, od kojih se donja o može za-vrtnjima učvrstiti za drveni okvir p, tako da se može staviti na tlo ili nosilo. Pomenuta donja ploča nosi na prednjem delu jednu kratku cev q i ima kos otvor r, koji je u sredini isečen tako, da se šip z može pomeriti nazad usled trzaja po paljbi. Kočeće dejstvo za trzanje i povratni pokret može se postići jakim gumenim prstenovima ili trakama s, koje su uvijene nekoliko puta oko šipa q i z. Druga ploča n, koja se može pomeriti samo paralelno podnožnoj ploči, o, — a vodjena pomoću dva bočna pomerača t — dopušta prvoj ploči, koja je u čvrstoj vezt sa okvirom m oružja — da se hvata i isključuje po volji, tako da je moguće svako horizontalno po-meranje. Vertikalno pomeranje može se postići pomoću zupčanika v, koji se hvata sa ozup-čanim sektorom w, koji je utvrdjen za zadnji kraj cevi. Patentni zahtevi: 1) Aparat za bacanje bomba ili torpeda, obrazovan od cevi, preko koje se namiče projektil ili bomba, naznačen time, što pored običnog pogonskog naboja, koji se stavlja kod zadnjeg dela (kundačkog) cevi, postoji drugi naboj, koji se nalazi u središnoj cevi, u samom projektilu i koji dejstvuje baš pred i posle izlaska projektila iz ustiju cevi. 2) Aparat po zahtevu 1, naznačen time, što je cev spolja izolučena tako, da projektil dobija uvojno kretanje u početku, pri čem se ovo uvojno kretanje dobija pomoću pokretnih lopti ili utvrdjenih rebara, koja strče iz projektila i koja ulaze u oluke spolj-njeg izoiučenja. 3) Aparat po zahtevu 1 i 2 naznačen time, što je cev pored spoljnjeg helikondalnog izoiučenja snabdevena iznutra pravim ili heli-kondalnim olucima naročitog oblika, što dopušta upotrebu reakcije gasova obrazovanih sagorevanjem naboja postavljenog u sredtšnom delu zrna. 4) Aparat po zahtevima 1 i 2 naznačen time, što se sila bacanja može menjati bez promone naboja time, što se automatski menja kapacitet eksplozione kamere pomoću klipa slavljenog u rad pomoću organa vezanih sa mehanizmom za menjanje nagibnog ugla cevi prema horizontu. 5) Aparat po zahtevima 1, 2, 3 i 4 naznačen time, što je nosač navučen na šip, koji se pomera u prorezu isečenom u podnožnoj ploči i vezan elastičnim trakama ili tome slično za utvrdjeni okvir na utvrdjenoj podnožnoj ploči. 6) Aparat po zahtevima 1—5 naznačen tjme, što je mehanizam za paljenje načinjen od zatvarača ma koje magacinske puške, koji je postavljen kod kundačkog dela cevi apa‘ rata za bacanje. 7) Aparat po zahtevima 1—6 naznačen time, što pored spoljnjeg olučenja ima niz pravih ili helikondalnih rupa oko svoje cevi, manje ili više sužene, a koje se sve završavaju u eksplozionoj kameri za pogonski naboj, i čiji je zadatak da sprovode gasove pod visokim pritiskom, koji se stvaraju za vreme sagorevanja naboja, i koji ističu sa velikom brzinom na dnu projektila, odakle skreću nazad i izlaze u atmosferu kroz naročite otvore. 8) Projektil, koji delom dejstvuje usled reakcije izlazećih gasova, za aparate za bacanje bombi po zahtevu 7, naznačen time, što zrno pored prijema prvog impulsa pri dnu cevi, koja sadrži reakcioni naboj, na isto zrno može dejstvovati sila gasova sagorevanja pogonskog naboja, koji izlaze iz otvora oko cevi i dejstvuju prema dnu projektila, odakle skreću ti gasovi pre izlaska unazad vodjeni prema rebrima, koja su izrezana iz rupa usečenih u zibovima projektila. I -• ■ .7 v" ,.;v - • . . i: . ■ V f ■ '■f' ■ -• 7 - v v ;.7r -f’ . " v’. 7', '. V ^ ;