Pošlarina piaćena u goiovu O0S10 krat, -pril**. ,r Cena Din Z SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »SoRolsRa Prosveta« God. П. - Brof 2.4. Ljubljana, 11. juna 1031. Iziazi svakog čelvrlka • Godišnja prefplafa 50 Din • Uredništvo i uprava u Ljubljani (Narodni dom) Telefon br. 2543 m Račun kod pošfanske šledionice br. 12.943 • Oglasi po ceniku o Rukopisi se ne vračafu ĐORĐE TILIMBAT (Herceg. Samobor): Hercegovina kroz Sokolstvo manifesluje svoju snagu Seoske sokolske čete u Hercegovini udaraju čvrst temelj radu, koji je po metodi nov, po uspehu ogroman, a po značaju epohalan. Organizacija i smišljenost rada u tim četama osvaja svakoga, jer se iz dana u dan oseča progres sela, vidi se uspeh sokolskih četa, čija se delatnost prostire kako na nacionalnom tako i na kulturnom, ekonomskom i socijalnom polju. Hercegovina je kroz Sokolstvo dala pravac i najsigurniji put, kojim čemo postati kulturno snažni, ekonomski jaki i fi-zički silni. Sve se dalo na posao. Uprava žu-pe Mostar na čelu sa svojim starešinom sve više okuplja oduševljene rad-nike i u samoj župi i po društvima tako, da joj je do sada uspelo da osnuje i obradi 65 sokolskih četa u Hercegovini. To je ogroman uspeh, stvoren kroz teškoče i velike napore. Najzabačenija mesta imaju sokolsku četu, gde se sokolski radi, sokolski oseča. Sokolska ideja osvaja bistroga gorštaka, koji je uvek služio primerom u radu, poštenju i časti, i koji je uvek^znao da prvi primi i otpočne ono, što narodu donosi koristi, a prezre sve što je ne valjano i što ruši moral, uništava čast, pokolebava veru i slabi duh. Hercegovački učitelji, koji su va-zda s narodom delili dobro i zlo, da-nas sa ostalim sokolskim radnicima, pored teške dužnosti koja ih veže za školu, neumorno rade u Sokolstvu i sa poletom, svesni svoje dužnosti, spremaju Sokole i narod, da bi bili pripravni u svako doba poslužiti Kralju i Otadžbini. Spremaju ih za najve-će žrtve, za naj veča dela. Seoski Sokoli potpuno shvataju zadatak, koji sprovode u delo, dužnost, koju sa-vesno vrše i kao takvi oni su dostojni sledbenici prošlih generacija, ko je su po cenu svojih života davale sve za Narod i Otadžbinu. Sokolstvo je zatalasalo čitavu Hercegovinu. Rezultati sokolskog rada, naročito na selu, zadivljuju. Higi-jenske prilike mnogo se popravljaju. Seljak, naučen kroz Sokolstvo, došao je do istine, da nema života i radosti bez zdravlja — gde toga nije, tu je pustoš i beda. — Hercegovina je u snažnom ekonomskom razvoju, što je zasluga samo seoskih sokolskih četa, u kojima je seljak naučio da zavoli svoj poziv i da racionalno obraduje svoja polja i njive, naučio je, da isko-risti svako parče zemlje sejuči detelinu, repu i grahoricu i sadeči vočke, podi-žuči vočnjakc, od čega če danas — su* tra imati ogromne koristi i time se rešiti dosadašnjih teških prilika, koje su ga nemilo trle Sokoli-Hercegovci, slu* žeči časno sokolskoj ideji, podižu i stvaraju ono bez čega nema spasa i napretka našem narodu. Ureduju se šume, pašnjaci i ograde; prave se moderna dubrišta, nužnici i higijenski ureduju se kuće, osnivaju zemljorad* ničke i stočne zadruge i to nam je naj bolj i dokaz sokolske svesti i smisla u radu što ga ponosno vrše sokolske čete u Hercegovini, dajuči primer i drugima, koji još vape u neznanju i lenosti. Iskorenjuje se kavanski život, kartanje, besposličenje, psovka i sve što štetno utiče na pravilan društveni razvoj. I uopče oseča se talas za preporod u selu. Još jedan pohvalan primer seoskih Sokola. Oni su kroz svoje redove uspešno počeli sprovadati štednju i trezvenost, što je za današnje teško ekonomsko stanje od velikog značaja. I tako princip štednje preko Sokola ukorenjuje se sve više medu narodne slojeve, od čega nastaje lepši i bolji život, blagostanje i napredak naroda. Sokoli su svesni, da je štednja jedina u stanju da pojača ekonomski život i razvije opču narodnu delatnost, jer je poznato, da bez mudre štednje i ekonomske produktivnosti nema napretka niti veličine jednoga naroda. Seosko Sokolstvo shvatilo je zna-čenje i kulturne delatnosti. Ono stoga otvara čitaonice, knjižnice, a naročito polaže važnost predavanjima, koja redovno u četi drže. Zadatak im je ja-čanje nacionalne svesti, sticanje delo-tvornog znanja, upoznavanje sa zadat-kom i ciljevima Sokolstva, te potrebe zajedničkog i pametnog rada. Svest o kolektivnom radu i solidarnosti u njemu učinila je, da seoski Sokoli prednjače u osnivanju zadruga, koje su temelj životnog i opče društvenog blagostanja. Po primeru sokolskih četa u Hercegovini osnivaju se ovakve čete širom Jugoslavije, jer se video i osetio njihov značaj. Nek se ponosi hercegovački seljak*Soko sa svojim vodom, čijom je inicijativom stvoren sokolski pokret retkog značaja i čiji se rad pohvalno prati sa merodavnih mesta. Sokoli su, danas, najjači kadar pravih i iskrenih bo raca na narodnom preporodu, koji če, uskoro, svojim istinskim patriotskim radom uništiti sve što je trovalo društveni život i razaralo narodnu dušu. Hercegovački Sokoli označili su novu liniju rada, koja če uvetovati bolji život i srečniju budučnost. Naš narodni duh uzdigao se visoko i jednom neobičnom moči nosi nam novo vreme, nosi nam sjajnu budučnost i snaž-nu Jugoslaviju. Hercegovina je i ovog puta učinila svoje, to joj je i priznato. I nije čudo, kad se ima u vidu, da je u Hercegovini uvek bila jaka nacionalna svest i da se u njoj uvek znao osetiti nacionalni revolt i zanos, i da se uvek čuo junački vrisak, kad je bilo u pitanju naše ime, naš ponos i naše sve tinje. Sokoli, istrajte u radu, jer tako čete najbolje poslužiti visokim ciljevima svog junačkog naroda i svog mudrog Kralja! Amerlčki glas o Sokolstvu Ovaploćenje jugoslovenske misli kroz Sokolstvo Pod tim naslovom objavlja »Jugo-sloven«, koji iziazi u San Pedru, Los Angeles, Calif., u broju od meseca aprila o. g., članak koji glasi: Skoro u svima državama posle rala osetila se potreba mudrih i proni-°avili reformi da sc narodno zdravlje, upropaščeno u toku rata i degenerisa-np jednolikim fabričkim radom, pomigne i okrepi. Od narodnog zdravlja Davisi kolika če biti njegova produktivna moč, njegov kulturni polet i, "ajzad, otpornost u eventualnim suko-biina nacija i rasa. Skoro u svima državama su osnovana ministarstva zdravlja, a u nekim i zasebna ministar* stva za gimnastiku i šport. Takvc ide-i*e S<*°lstvo propovedalo pre skoro Jetlnog veka, i danas samo može biti ponosno što je i sama država uzela na sebe brigu za telesno i moralno vas-pitanje naroda. Telesno vaspitanje ima cilj, da oprobanim gimnastičkim metodama, zasnovanim na iskustvu i na otkričima savremene nauke o čovečan-skom zdravlju, razvije ceo organizam i da na taj način čoveka osposobi da bude koristan član zajednice, u kojoj živi. Razvijajuči fizičko zdravlje, čovek ujedno oseča kako njegov duh dobija više zamaha, više sposobnosti za sa-moradnju, jednom rečju čovek postaje smeliji i otvoreniji. Uz gipkost i preciznost njegovih pokreta harmonično razvija se i lakoča i sigurnost nje-govog rasudivanja. Mi iz iskustva znamo, da je dete iz sokolane, pored to- ga što je jače, još i otvorenije, smelije i manje pogrešno od deteta koje ni-kad nije bilo u sokolani. Propovedaju-či kult fizičkog zdravlja i lepote, nasu-prot srednjevekovnom shvatanju, koje je u telu gledalo tvorevinu satane, Sokolstvo ujedno znači životnu radost, znači borbu protiv bolesne sentimentalnosti, protiv lažnog stida 1 mračnog gledanja na život. Pogrešno bi, dakle, bilo misliti, da je vaspitni značaj Sokolstva čisto fizički; on je isto toliko moralan, i to mnogo više nego što se misli. Doduše ima i drugih organizacija, koje i moralno vaspita-vaju, i ima i takvih koje su pusta zabava i ništa drugo; ima najzad i takvih, koje su isključivo fizički šport, kao: football, plivački klubovi i t. d. Pa što je to, što Sokolstvo uzdiže iznad svih drugih društava? — To je njegov slovenski karakter i njegovo rodoljublje. Sokolstvo, idejno i kao organizacija, čisto je slovenska tvorevina. Njegov prvi osnivač i ujedno prvi ideolog sokolske misli je Miroslav Tyrš, doktor filozofije i profesor istorije umetnosti na Praškom Univerzitetu. Kao odličan poznavalac kulture starih naroda, on je otkrio da su grčke telesne vežbe, koje su se onako sjajno mani-festovale na olimpijskim utakmicama, osposobile narod za velika umna i umetnička stvaranja, za zdrav moralni razvitak. Telesnim vežbama, koje su propisivali gradanski zakoni i o koji* ma su pisali največi filozofi, kao Platon i Sokrat, stvorio se od svakog gradanina vojnik i branilac otadžbine. One su bile osnov svakog vaspitanja. Po ugledu na stare Grke i Tyrš je za-mislio prve sokolske organizacije, ista-kavši odmah kao načelo: »U zdravom telu zdrav je duh«. Ukoliko je njegov pokret uzimao više maha i ukoliko se on više u njega uživljavao, utoliko je sve više i dublje razradivao idejnu i moralnu stranu Sokolstva. Sokolstvo, kaže on, u prvom redu je pozvano da očuva narodu onu svestranu svežinu, koja neda narodima da izumru, i stalnu i svežu snagu, zdravlje telesno, duševno i moralno, koje ubija zametak svake po-kvarenosti. Sokolska vežbaonica na taj način nije samo mesto, gde se razvija fizička snaga, več hram gde treba da se odneguje čovek, potpun i pravi čovek, smeo i hrabar, srčan i sposoban da se odupre porocima, čovek Slobodan i demokratski vaspitan, koji voli istinu i koji je gotov da podnosi žrtve zarad nje. U tome leži ne samo jugo-slovenski i slovenski značaj Sokolstva, več njegov opšte čovečanski značaj. Sokolstvo, dakle, odavno neguje kod svojih članova one moralne vrednosti, na kojima treba da počiva buduče novo čovečanstvo. Sokolstvo ne propo-veda, kao što se pogrešno misli, kult grube sile, več kult telesne i moralne lepote, karakter i čovekoljublje. Nacionalno i rodoljubivo u svojoj osnovi, no ipak nije šovinističko i isključivo. Zbog toga ono ne liči ni na švapsko turnerstvo, ni na talijanski fašizam, i potpuno je ravnodušno prema svima partijskim pokretima, kao što je ravnodušno i prema verskim i klasnim suprotnostima. Za ostvarenje svoga velikog cilja, telesnog i moralnog sa-vršenstva, Sokolstvo ulazi u sva po-dručja kulturne delatnosti. Ma koliko da je njegova akcija danas ograničena na sokolanu i slctove, ono mora u bu-dučnosti proširiti svoj delokrug i postati organizacija najširih slojeva. Sokolstvo je prema tome rad i dinamika. Ono ne zna za prograne koji vise o klin, več u životu i na delu spro-vodi svoje uzvišene ciljeve, proste i jasne, sadržane u nekoliko krilatih reči: budi snažan, budi čovek, budi Ju-gosloven, budi Sloven! Kao svi veliki pokreti i Sokolstvo je poteklo iz naroda, kao emanacija narodne slovenske duše. Pre pisane ideologije ono se javlja na veličanstve-nim sletovima kao živa telesna lepota rase, kao simbol grube sile koja je oplemenjena i ukrašena u ritam. Ono se javlja kao praktična realizacija slovenskog bratstva i slovenske demokratije, kao organizacija, jedina, koja kida sa staleškim i verskim razlikama, u kojoj se svi oslovljavaju sa »brate« i »sestro«, u kojoj su svi rav-nopravni, šegrti i akademci, bogataši i najamni radnici. Sokolstvo nije u reči, več u delu; nije u gromkim i sladunjavim doktrinama, več u životnoj praksi, u akciji, u krvi slovenskog soja. Zamišljeno u prvim danima osnivanja kao paganski kult, telesne i duhovne lepote, ono je u samom početku bilo prožeto sloven-skom ljubavlju za slobodu, za pravdu i jednakost. Kod Čeha ono je postalo nosilac nacionalne svesti i kopča, koja ih je vezala za ostale Slovenc. Nema-juči svoje oružane sile u bivšoj Au* striji, Česi su u Sokolstvu videli silu, koja treba da ih nacionalno održi i najzad oslobodi. Posle osnivanja slobodnih nacionalnih država, to jest posle evropskog rata, ljudi naviknuti na šuplju fraze-ologiju i programe, privlačne i rečite, počeli su se pitati, da li se Sokolstvo preživelo i kakva je njegova ideologija. Na jednom od prošlih sletova Sokoli su im odgovorili sa nekoliko reči samo: »Bili smo i bičemo«. Prili-kom junskog slovenskog sleta u Beogradu učutali su i neverne Tome, jer je strahotni uzlet slovenskog duha zatalasao i njih, i pokazao da je Ju-goslovenstvo živo i rečito otelovljenje jugoslovenske misli. Kao narodna organizacija koja neguje zdravlje, srčanost i karakter, Sokolstvo je s razlogom nazvano narodna vojska, uvek gotova da brani Raspls takmičenja Saveza Slovensko Sokolstvo Pretsedništvo Saveza Slovenskog Sokolstva raspisuje prilikom IX. sve« sokolskog sleta u Pragu god. 1932. sledeča takmičenja: 1. treče takmičenje u štafetnom trčanju članova na 4 X 100 m za pre-lazni dar; 2. treče takmičenje u štafetnom trčanju Članica na 4 X 75 m za pre-lazni dar; 3. drugo takmičenje za prvenstvo Saveza Slovenskog Sokolstva za članove; 4. drugo takmičenje za prvenstvo Saveza Slovenskog Sokolstva za članice; 5. drugo takmičenje za prvenstvo državu od spoljnjih i unutrašnjih ne* prijatelja. Mi smo istina izvršili svoje nacionalno oslobodenje i prema suse» dima spolja pretstavljamo pravu silu, ali unutra ima još ostataka iz prošlo-sti, netrpeljivosti i surevnjivosti plemenske i verske, što je posledica rop-stva, podvojenog političkog života i kulturne zaostalosti. Daleko od toga da je nacionalni zadatak konačno ostvaren, Sokolstvo smatra da se baš sada nalazi pred velikim zadacima: da disciplinuje naciju, da razbudi narodni ponos i uspavanu energiju, i da pot-stakne slovensko osečanje, koje je tako snažno kod valjanih ljudi na selu, mnogo više i jače nego što misle ljudi školovani. Propovedajuči slovensku solidarnost a preko toga i ljubav prema čo-večanstvu, po sebi se razume, da Sokolstvo isključuje sve što je regionalno, plemensko i malo. U tome baš i leži veliki vaspitni značaj Sokolstva, koje je uvek otvoreno propovedalo jugoslovensko rodoljublje i uvek isti-calo kao najviše načelo: jedna država — jedan narod! Đorđe Anđelić. Saveza Slovenskog Sokolstva za čla* nove u smučanju; 6. drugo takmičenje za prvenstvo Saveza Slovenskog Sokolstva za čla* nice u smučanju; 7. prvo takmičenje vrsta članov* Saveza Slovenskog Sokolstva; 8. prvo takmičenje vrsta članica Saveza Slovenskog Sokolstva. Sva ova takmičenja vrše se po naročitom redu takmičenja, koji je utvrdilo načelništvo Saveza SS i koji ujedno odreduje uslove za učestvova* nje na ovim takmičenjima. Dr. J. Scheiner, v. r., starešina SSS. V. Štčpanek, v. r., tajnik SSS. A. Heller, v. r., uredujuči zam. načelnika SSS. Slel Sokolstva na Jadranu Raspored srednjoškolskih dana — 15. i 14. juna 1931. Slet Sokolstva na Jadranu, koji če se održati u Splitu tokom ovoga meseca, počinje sa sletom srednjoškolske omladine, koji traje dva dana i to 13. i 14. juna. Raspored sleta srednjoškol* skih dana sledeči je: 1. U subotu 13. juna održače se na sletištu takmičenja. Svaki takmičar i takmičarka mora se takmičiti u: trčanju, skoku u vis, bacanju kugle te plivanju, odnosno penjanju ili u skoku u dalj. Po završenim ovim takmičenjima počinju takmičenja u igrama. 2. U nedelju 14. juna u 6 sati uju-tro počinju pokusi vežaba. U 10 sati povorka kroz grad i u 11 sati zbor na Botičevoj poljani, gde če školsku o-mladinu pozdraviti izaslanik Ministarstva prosvete, te pretstavnici mestnih vlasti i Sokolstva. Popodne točno u 17 sati odžava se javna vežba sa sledečim programom: vežbe sa motkama u trojicama; ve/be sa vencima; proste vežbe; vež be sa šerpama; posebne vežbe učiteljske škole iz Sombora; igre viših razreda; vežbe batinama sa zastavicama; raznolikosti; igre nižih razreda; slikoviti nastup — pozdrav Kralju. Raspored dana vojske i mornarice — 20. i 21. juna U petak 19. juna u 19 sati sednica zbora sudaca u Sokolskom domu. U subotu 20. juna u 5 sati ujutro takmičenje vojske i mornarice na sle* tištu, U 16 sati takmičenje mornarice u veslanju sa 12 i sa 8 vesala. U nedelju 21. juna u 6 sati ujutro pokusi vojske i mornarice za javni nastup. U 9% sati zbor celokupne vojske i mornarice za povorku. U 10 sati povorka kroz grad i po* zdrav vojsci i Sokolstvu na Francuskoj obali. U 17 sati javna vežba: 1. Vežbe s puškama — vojska. 2. Vežbe s veslima — mornarica. 3. Skupine — vojska. 4. Sprave i raznolikosti — mornarica. 5. Prikaz jutarnjeg vežbanja — vojska. 6. Za dom i bojni grom — mornarica. 7. Natezanje konopa i štafetno trča* nje 100 X 10 — mornarica. 8. Piramide na četiri krila — mornarica. 9. Ratna scena — vojska. % Raspored glavnih sletskih dana — 27., 28. i 29. Juna U petak 26. juna u 19 sati sednica zbora sudaca u Sokolskom domu. U subotu 27. juna u 5 sati ujutro takmičenje članova, članica, muškog i ženskog naraštaja na sletištu. U 16 sati takmičenje svih kategorija u plivanju kod sportskog kluba »Jadran«. U 21 sat pozdravno veče na Bač-vicama u Hotelu Matič, akademija na Francuskoj obali, koncerti sokolskih glazba. U nedelju 28. juna u 6 sati pokusi sokolskih četa Skoplje, brače Čehoslo» vaka i ostalih župa za posebne nastupe. U 7 sati pokusi seoskih četa i sta-rije brače. U 8 sati pokusi članova i članica. U 9 sati pokusi Sok. župe Zagreb. U 11 sati promenadni koncerti. U 17 sati javna vežba: 1. Vežbe sa čunjevima — članice. 2. Razvijanje zastave Sokolskog društva Split. 3. Proste vežbe — članovi. 4. Vežbe s puškama — vojska. 4. Vežbe sa batinama — sokolske Čete Sokolske župe Skoplje. 6. Vežbe na spravama. 7. Proste vežbe — starija brača. 8. Vežbe gostiju. 9. Proste vežbe — članovi i članice Sokolske župe Zagreb. ROSI JA - FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD SLoVEN/Ko /0K0L/TKO Konstituiranje prelsedni~ šiva ČOS 27. o. m. održana je posle novih izbora ^ prva sednica pretsedništva COS. Sednici je pretsedavao I. zam. starešine br. dr. Bukovsky, jer se je starešina br. dr. Scheiner posle sedni-ce odbora teže razboleo. Glavna tačka dnevnoga reda bila je konstituiranje novog pretsedništva COS. Starosta br. dr. Jos. Scheiner prema tome održavaće veze sa zagranič-nim telovežbačkim organizacijama, sa čsL vladom i pojedinim ministarstvi-ma te glavnim uredima. I. zamenik staroste br. dr. Bukov-sky zastupače br. starostu u funkciji pretsednika svečanosnog odbora, iz-vršnog odbora i prezidija IX. sveso-kolskog sleta te u svim ostalim funkcijama, koje pripadaju starosti ČOS, u koliko ove nisu podeljene na ostala dva zamenika. II. zam. staroste br. dr. Fleischmann ima da se brine za gospodarstvo i finance. III. zameniku staroste br. Truh-laru poverava se upravljanje kancela-rija i sav unutrašnji rad ČOS i njezi-nih odbora. Saobrazno tome mnenja se i slet-ski odbor, samo br. Karel Schvvarz ostaje tajnik IX. svesokolskog sleta. Kao funkcijoneri pretsedništva ČOS izabrana su sledeča braća: dr. August Pechlat za I. tajnika, dr. Jan Keller za II. tajnika, Vladimir Muller za blagajnika, Vaclav Voudrak za knji-govodu, dr. Bohumil Kladivo za pret-setnika gospodarskog otseka, ing. Me-čislav Petrfi za referenta domova, dr. Rudolf Krovdk za zapisničara, Franti-šek Mašek za dnevnog referenta, dr. Rudolf Krov&k za statističara te sestre Božena Styblova za knjižničara i arhi-vara, F. Lasovska za referentkinju muzeja. — Referenti gospodarskih podu-zeča su: br. František Mašek (za admi-nistraciju »Jasa« i ostalih časopisa te za izdavačku knjižaru), br. František Kudela (za prodavaonicu sokolskih po-trepština, gostionu i hotel) s. Vlasta Boučkova (za kupalište). Skupine sastavljene su ovako: a) Prezidijalni savet čine: starosta br. dr. Jos. Scheiner, njegovi zamenici braća dr. Stanislav Bukovsky, dr. Vlad. Fleischmann i Jos. Truhlar, načelnik br. Agathon Heller, načelnica s. Marija Proraznikova, prosvetar br. Ant. Krejči, tajnici braća dr. Aug, Pechlat i dr. Jan Keller, blagajnik br. Vladimir Miiller, knjigovoda br. Vaclav Voudrak, pretsednik gospodarskog otseka br. dr. B. Kladivo, referent za domove br. ing. Mečislav Petru i za-pisničar br. dr. Rud. Krovak. b) Finansijski otsek: pretsednik br. dr. Vlad. Fleischmann, zamenik br. dr. Jan Keller; članovi su brača: M. Šmirak, F. Mašek, Miiller i V. Voudrak. c) Gospodarski otsek: pretsednik br. dr. B. Kladivo, zam. pretsednika br. dr. A. Nemeček; članovi brača: A. Formandl, ind. Petru, Miiller,* Voudrak, Mašek, Kudela i sestre T. Pechlatova i Boučkova. č) Otsek za isključivanje: pretsednik br. Truhlar, zam. pretsednika br. dr. Šip; članovi brača: dr. Fleischmann, dr. Dosoudil i s. Pechlatova. d) Ozledni otsek: pretsednik br. tir. Fleischmann, zam. br. dr. Bukov-sky; članovi brača dr. Weigner, dr. Keller i dr. Sip. Pretsednici pojedinih odbora su (u zagradi njihovi zamenici): Američkog br. dr. Krovak (br. V. Muller), biografskog br. dr. Fleischmann (br. Schvvarz), odbrambenog br. dr. Klinger (br. dr. Šip), kuratorija škola br. A. Heller (s. M. Provazniko-va), kuratorija »Jasa« br. F. Mašek (br. V. Muller), manjinskog br. dr. Nemeček (br. dr. Krovak), muzejskog s. Lasovska (s. Styblova), izdavačkog br. Mašek (br. Voudrak), organizacij-skog br. Truhlar (br. dr. Krovak), per-sonalnog br. dr. Bukovsky (br,i dr. Fleischmann), plivačkog s. Boučkova (br. Bartou), priredivačkog br. Bartou (br. Los), prodavaonice br. Kudela (br. Pojezny), redakcijskog br. dr. Krovak (s. Styblova), slovenskog br. Krejči (br. dr. Nemeček), gradevinskog br. Petru (br. Krasny), statističkog br. dr. Krovak (s. Styblova), za veze sa 28. peš. pukom br. dr. Krovak (br. Schwarz), tiskovnog br. dr. Dosoudil (s. Styblova), umetničkog br. dr. Pechlat (br. Dryak), ozlednog br. Muller (s. Boučkova), zdravstvenog br. dr. Bukovskv. Iz prve sednice pret-sedništva ČOS Odgovorno uredništvo »Jasa« i »Vzkrišenija« prima brat Mašek, odgovorno uredništvo »Vestnika« pak br. Jan Pelikan. Za pretsednika izletne komisije u Split izabran je br. dr. Adolf Nemeček. Voda čehoslovačkih Sokola biče br. Agathon Heller, za članice s. Kra-singerova, a s. Milada Mala kao refe-rentkinja. Pored toga, još su u komisiji za Split brača Kudela, Koppl i Štepanek. U Parizu če na svečanostima pri-likom proslave pedesetgodišnjice Me-dunarodne telovežbačke federacije za-stupati ČOS br. dr. Scheiner i br. Muller. U komisiji za Pariz još su brača: dr. Klinger (kao voda delegacije), K. Schwarz, M. Provaznikova, F. Kudela, R. Mašek, Jar. Novak, D. Sokol, Havel, Nimshaus, dr. Bukovsky i s. B. Matčjovcova. Bral 0 Sevom domu u Pragu. Sokoli iz inozemstva mogu na osnovu sletske legitimacije plave bo« je kupiti na pograničnoj stanici četvr-tinsku voznu kartu do Splita ili do Sušaka, a isto tako če učiniti i na povratku. Legitimacija i znak za slet Sokol* stva na Jadranu može se dobiti ta-koder i kod Jugoslovenske Sokolske Matice, Ljubljana, Narodni dom. Pozdravi Savezu SKJ Veliki Bečkerek. Sokoli župe Veliki Bečkerek sa svoga godišnjeg sleta pozdravljaju upravu svoga Saveza sa iskrenim sokolskim Zdravo! — Starešina župe Bešlič, tajnik župeAleksan* dar Jovanoč. Beograd. Svoje vrhovne vode pozdravlj aju članovi Sokolskog društva Beograd VI. na Dušanovcu, odajuči im i ovim putem svoju vernost i poslušnost. Zdravo! — Osnivači. Rudo. Sa prvog javnog časa Sokolskog društva u Rudom župe užičke kličemo Zdravo! — Sokolsko društvo. Gračac. Na početku sokolskog rada pozdravljamo bratsko starešinstvo sa molbom da podnese bratski pozdrav dičnom starešini Nj. Vis. prestolonasledniku Petru. — Uprava Sokolske čete Bruvno. Sukošan. U prisustvu brata starešine župe i delegata društva Biograd, osnivajuči sokolsku četu kao predstra-žu na zadarskoj kapiji, kličemo na-pred pod sokolskim barjakom za velike sokolske ideale! Zdravo! — Sokolska četa Sukošan. Sukošan. Osnivajuči sokolsku četu uz prisustvo delegata župe i društva Biograd, kličemo sokolskom starešinstvu napred za velike sokolske ideale i ciljeve! — Sokolska četa Bibinje. Prača. Sa svoje osnivajuče skup-štine pozdravljamo bratski Savez sa sokolskim Zdravo! — Sokolska četa u Renovici kod Prače. Dva nova stadiona u ČSR Prilikom velike sportske izložbe u Pardubicama sagradiče se tamo veliki stadion, koji če imati mesta za gajenje svih sportskih grana. O vaj stadion biče jedan od največih u Čeho-slovačkoj republici. — 7. o. m. otvoren je Turnovu sportski stadion, koji če biti drugi največi u čehoslovačkog pro-vinciji. Leži na Izari te ima prostor za nogomet, 5 igrališta za tenis, trkalište dugo 430 m i široko 5 m, prostore za razne igre. Celi stadion obuhvata prostor od 100 : 200 m. /AVE Svim bratskim župama! Neke sokolske ustanove, koje su od opčina primile na poklon potrebno zemljište za gradnju sokolskog doma, obratile su se ovom Savezu sa upitom, da li su dužne da naplate prenosne takse za ovo zemljište. Uputite sva bratska društva gle-dom na ovo, da je Ministarstvo finan-cija, svojim rešenjem od 7. maja 1931., broj 24.778, obavestilo, da su na osnovu člana 6, tačka 5, zakona o taksama u vezi sa zakonom o SKJ od 5. decembra 1929. sokolska društva kao prosvetne ustanove oproštena od prenosne takse za zemljišta dobivena za gradnju sokolskih domova u prosvetne i kulturne svrhe. • Ministarstvo prosvete, svojim rešenjem O. n. 28206 od 7. aprila 1931. godine, odobrilo je Sokolu kraljevine Jugoslavije da može u slobodno vreme za vežbanje svojih članova upotreblja-vati školske prostorije. Tim rešenjem nije doduše izri-kom odobreno da Soko može u škol-skim zbornicama i držati svoje zabave, akademije i druge priredbe. No to če se ipak dogadati kao što se i dosa-da dogadalo. Ni tomu se nebi moglo prigovoriti, jer su te priredbe obično u vezi sa sokolskim vežbama. Nebi se moglo prigovoriti, da te priredbe nisu vezane s nečim drugim, što je zabranjeno, da se radi u školama, a to je piče alkoholnih piča. Alkoholna pica se, po odlukama Ministarstva prosvete, ne smeju trošiti, čak ni na svetosavskim slavama u školskim pro-storijama. No sokolska udruženja se tih propisa ne drže. Na njihovim se priredbama troši piče, i to obilato. Pri tom se zna dogoditi, kao što pokazuje jedan konkretan primer, koji se nedavno desio u Savskoj banovini i izgred. Da se alkoholna pica u takim prili* kama troše, poznato je i sokolskoj de-ci, koja kao sokolski naraštaj, uzimlju učešča u tim priredbama, a i po tome, što od tog piča ostaju često i u školi tragovi. U povodu toga pozivljete se, da svima bratskim društvima zabranite, da se na priredbama, koje se priredu-ju u prostorijama škole, troše alkohol* na piča. III. sednica izvršnog odbora Saveza SKJ, održana 4. Juna 1931. u Beogradu. Sednicu vodi II . zamenik starešine brat Paunkovič. Bratu Ganglu se pro-duljuje zatraženo osustvo uz želju da se što pre povrati oporavljen u krug brače. Brat Paunkovič iznosi, da če i on morati jedno izvesno vreme otputo-vati iz Beograda u svrhu lečenja, pa moli da sc i njemu podeli potrebno osustvo. U vezi s time, a kako je ot-sutan i I. zamenik starešine br. Gangl, predlaže, da sva akta Saveza uz brata tajnika u njegovoj zameni supotpisu* je najstariji brat Branko živkovič, koji če i sednicama pretsedavati. — Tra* ženo osustvo kao i predlog brata pot* starešine prima se. Kako je zapisnik II. sednice u ce* losti otštampan u »Sokolskom Glasni* ku« i pošto je konstatovano, da su svi zaključci poslednje sednice izvr* šeni, to se zapisnik bez čitanja jedno-glasno verificira. Brat Branko Živkovič u ime gospodarskog otseka iznosi, da se pitanje sanacije domova još uvek nalazi na mrtvoj tačei, jer Savezu još nije odobren traženi zajam, a jednako još nije otvoren ni kredit po novom bud-žetu, usled česa u velike zapinje poslovanje Saveza. Brat Paunkovič izveštava, da je po jednom i drugom predmetu pose* tio Ministra prosvete i da je ovaj od* redio, da se po pitanju zajma najhit* nije postupi, a glede kredita da je isti otvoren i da se Savez može njime od« mah služiti. Što se tiče pravilnika o trošenju i pravdanju kredita, nije isti od strane ministarstva odobren zato, jer sc u njemu imadu obaviti neke neznatne korekture. Čim se ove ko* rekture obave, biče pravilnik odobren. Brat Živkovič dalje izveštava, da na Savez stiže čitava gomila molba za podelenje potpora u svrhu gradnje sokolskih domova, za razne pripomoči pojedinim društvima, kao i za nabavu sprava Ovim molbama nije mogućc nikako udovoljiti iz redovnoga bud* žeta Saveza, pa stoga predlaže analogno prijašnjim svojim predlozima, da se sve te molbe evidenciraju u savez-noj kancelariji, a da se uzmu u pretres nakon što bude primljen zatra-ženi zajam. Ovaj se predlog prima. Prosvetni odbor Saveza traži kredit za polaznike prosvetnog tečaja čc= hoslovačkog Sokolstva u višini od 6000 Din. — Odobrava se. Isti odbor predl'aže nadopunu pra^ vilnika o naknadi putnih troškova za članove pojedinih odbora (otseka). Predlog se prima i član 1. pravilnika nadopunjuje se, da se naknada putnih troškova odobrava i onim licima, koja nisu članovi savezne uprave, a po od* fuci pojedinih saveznih odbora (otse* ka) putuju po sokolskoj dužnosti. Gledom na okolnost, da se pojedina društva izravno obračaju Mini-starstvu prosvete sa molbama za pomoč u novcu i knjigama, Ministarstvo prosvete skreče pažnju Savezu, da ono nije u mogučnosti, da iz kredita otseka za narodno prosvečivanje pomaže rad sokolskih ustanova, več upu-čuje Savez, da on to čini koliko može iz vlastitih sredstava. Zaključuje se o tome okružnicom izvestiti sve župe. Župa Skoplje upravlja molbu, da ju sc potpomogne u njezinom teškom radu oko organizovanja sokolskih če* ta — Zaključuje se da se župi stavlja na raspolaganjc kroz godinu dana me* sečno iznos od 500 Din, koji ima slu* žiti za pokriče putnih troškova brata načelnika na radu oko ovc organiza« cije. Prosvetni odbor moli, da mu se odobri kredit za prvo tromesečje ove godine, kako bi mogao potpunoma razviti svoj radni program. Sam kix* dit odobrava se, a na račun ovog ki dita votira sc akontacija od 50W uu • Sam izveštaj kao i predloži go« spodarskog otseka u celosti pr se do znanja i odobravaju. Pretsednik prosvetnog odbora M-dr. Belajčič izveštava, da je pnsustv vao sednici prosvetnog zbora Vidovdanski broj »Sokolskog Glasnika« izići če več 26. o. m. u povečanem opsegu. Rukoplsi za taj broj molimo da se dostave uredništvu, oglasi upravi lista naj dalj e do 20. o. m. slovačkc obce sokolske u Pragu 2. i 3. maja o. g. i da je uzeo učešča na konferenciji prosvetnih delegata sokolskih Saveza, učlanjenih u Savezu »Slovensko Sokolstvo«. Sama konfe* renca imala je cilj lično upoznavanje pretstavnika prosvetnog rada u Sokolstvu, organizaciju programa i metoda toga rada te ispitivanja mogučnosti njihova ujednačenja i koordinovanja, kao i dogovora o opštin linijama pro* slave stogodišnjice rodenja dr Miro* slava fyrša. U dnevnom redu ras* spravljalo se o prosvetnom radu u po* jcdinim sokolskim Savezima. Delegati pojedinih Saveza izneli su redom po* datke o sokolskom prosvetnom radu naročito: o organizaciji, o vrstama prosvetnog rada, o sredstvima, o p ros svetnoj literaturi i ostatistici. Iz izs netih podataka videlo se, da su organizacija, sredstva i metode prosvetnog rada u ČOS i u Savezu SKJ u suštini jednaki i da se samo u pojedinostima razlikuju; nadalje, da u poljskom So* kolstvu samo kod Saveza, okruga i župa postoje naročiti organi za prosvetni rad, dok u samim društvima prosvetni rad obavlja ceo upravni odbor, a u srpsko - lužičkom Sokolstvu funkciju prosvetara vrše starešine društava i župa, dok sc u ruskom Sokolstvu organizacija prosvetnog rada, koja je još u začetku, sprovodi po čes hoslovačkom uzoru. To je dalo povos da da se je povela debata o tome, u kojim bi se pravcima mogao izjednas čiti prosvetni rad u svim sokolskim Savezima. Da bi se to što bolje pro* velo zaključeno je, da se Savezu »Slo* vensko Sokolstvo« podnese predlog, da u upravi toga Soveza bude i pro* svetni rad pretstavljen po jednome zastupniku. Nadalje je iznet program Tyrševe proslave, raspravljalb se o sokolskoj obaveštajnoj službi i o po* jedinačnim predlozima. Kao delegat Saveza SKJ prisu-stvovao je i sednici prosvetnog zbora ČOS. Broj učesnika ovoga zbora bio je veoma velik, bilo ih preko 80. Me* du učesnicima videlo se mnogo po-znatih starih sokolskih radnika, mnogo sedih glava, koje su celom zboru davale ozbiljan i svečan izgled. Statistika o prosvetnom radu ČOS iznela ■*e jn[\Pozantne brojke, o čemu če biti pobliže govora u »Sokolskoj Prosveti«. Nakon sednice posetili su sestru Renatu Trševu, koja ih je primila u Tyrševoj radnoj sobi. Visoka inteli* gencija, neobična svežina duha i lju* baznost ove otmene starice zadivila je sve i ostavila duboke impresije Nadalje brat pretsednik prosvet* nog odbora iznosi, da je savezni pro* ^vetni odbor izradio obrasce za izve* ^taje o prosvetnom radu i moli da sc odobre, kako bi sc dali što prc u na* kladu Jugoslovenske Sokolske Matice. Konacno izveštava da je završena redakcija 6. broja »Sokolske Prosvete«, nadalje da je odlučeno, da se u No* vom Sadu 5. i 6. septembra o. g. u saveznoj prosvetnoj školi održi dvodnevni tečaj o dr. Miroslavu Tyršu. Cilj je tečaja da se župskim prosve* tarima pruži što potpunije, svestranije i iserpnije znanje o osnivaču Sokolstva i o prilikama, pod kojima je ono nastalo, o njegovim idejama i pogle-dima i o njegovom značaju za Čehoslo-vake i Jugoslovene, kao i za ostale slovenske narode, da se na taj način što temeljitije pripremi proslava stogodišnjice njegova rođenja. Učešče na tom tečaju obavezno je za sve žup* ske prosvetne odbore. Za svaku župu predvideno je jedno štipendijsko me* sto sa pokridem svih troškova. Obraz* laže detaljno program samoga tečaja i moli odobrenje Pošto je još izvestio da za ovu godinu akcija saveznog uzornog leto* vanja nije uspela, jer se nije moglo doči do sporazuma u principima vod* stva, zaključuje svoj referat. Kako izveštaj tako i predloži bra* ta pretsednika prosvetnog odbora pri* maju se u celosti. Pretsednik građevinskog otseka brat Momir Korunovič iznosi opčenita svoja opažanja gledom na primljene načrte pojedinih društava za gradnju sokolskih domova. Njegovo je mišlje* nje, da sokolski domovi treba da u sebi sadrže nešto od našeg nacional* nog stila, zapravo naše nacionalne mo-tivc. a ne da se danas grade domovi u stilu, da oni izgledaju više kao neka stovarišta, nego Ti rasadišta nacionalne i sokolske kulture. On dopušta, da domovi mogu biti u modemom stilu, ali zato ne sme sc zabacivati naše forme, jer smo mi rodoljubiva ustanova, koja treba da čuva naše narodno blago u ornamcntici pa i u arhitekturi. Izvadanja brata Korunoviča prim-Ijena su do znanja i u buduče ima se svakako nastojati, da se društva priklanjajo iznesenome. Pošto je još predložio na odobre* nje načrte za izgradnju Sokolskog doma u Tuzli, to se na poticaj brata Ko* •'unoviča povela reč o izgradnji stal* nog sokolskog stadiona u Beogradu. Nakon iserpive debate zaključuje se! l,a je izgradnja stadiona jedino ino* guča pod sokolskim vodstvom. Brat blagajnik Momčilo Branova* °ki podnosi iserpan izveštaj o stanju savezne blagajne u mesecu aprilu o. g. Izveštaj brata blagajnika prima Sc do znanja. Pretsednik ozlednog fonda brat dr. Dragič podnosi izveštaj o radu i stanju samoga fonda. Iz ovoga izve* štaja razabire se, da su se ozlednim fondom poslužile 10 župa i to: Beograd, Celje, Kranj, Ljubljana, Mari* bor, Novi Sad, Split, Sušak, Šibenik, Veliki Bečkerek. Ozleda bilo je požu-pama: Beograd 2 (dva člana), Celje 9 (četiri člana, četiri naraštaja, jedno dete), Kranj 2 (po jedan član i nara-štaj), Ljubljana 17 ozleda (sedam članova, 9 naraštaja i 1 dete), Maribor 6 ozleda (1 član, 5 naraštaja), Novi Sad 1 ozleda (1 član), Split 2 ozlede (2 de-ce), Sušak 2 ozlede (2 dece), Šibenik 2 ozlede (2 člana), Vel. Bečkerek 1 o?* leda (1 član), dakle ukupno 44 ozlede, od kojih otpada 19 na članstvo, 19 na naraštaj, a 6 na decu. Za sve ove ozle* de isplačena je bolesnička potpora od 21.150 Din. Nadalje brat dr. Dragič predlaže, da se na osnovu § 4., tač. 1., ozlednog fonda doznače potpore novoozleđe* nim: Franju Puterli, naraštajcu Sok. društva Ljubljana III, 100 Din, Joži Pelcu, članu Sok. društva Ribnica, 160 Din, Petru Bajželju, naraštajcu Sok. dr. Stražišče, 120 Din, Albinu Kovaču, članu Sok. društva Zagorju ob Savi, 150 Din, Zdravku Goljaru, naraštajcu Sok. dr. Devica Marija u Polju, 570 Din, Muratu Hadžifcjzoviču, naraštaj* cu Sok. dr. Prijepolje, 170 Din, Anti Karkoviču, pripadniku dečije grupe S. dr. Hvar, 180 Din, Rajni Krivič, člani* ci Sok. dr Split, 80 Din, Smilji Male* ševič, članici Sok. dr. Stari Bečej 220 Din, Zori Ličen, naraštajki Sok. dru* štva Ljubljana III, 900 Din, Stevi Gvo-zdenoviču, članu Sok. dr. Vukovar, 740 Din. Molbi župe Ljubljana, koja traži otštetu za prevoz jedne naraštajke sa utakmice u bolnicu, ne udovoljuje se. Kako sokolske čete do sada nisu plačale ozledni fond, a počele su sti* zavati prijave ozleda sa zahtevom na-plate troškova lečenja, to se na predlog ozlednoga fonda zaključuje, da i pripadnici sokolskih četa imadu u buduče uplačivati ozledni fond i to po članu 1 Din. Izveštaj brata pretsednika ozlednog fonda po tome prima se u celosti, a sa tim naročitim dodatkom, da se pregledni izveštaj o poslovanju fonda zajedno sa rekapitulacijom d ostavi načelništvu Saveza, da ono gledom na nerazmeran broj ozleda u pojedinim župama poduzme shodne korake, kako bi se što više pažnje posvečivalc asi* stenciji kod vežbanja. Za organizaciono * pravni . otsek podnosi izveštaj brat Brozovič: 1 Na traženje nekih župa, da se dovede u sklad član 4. društvenih pravila sa članom 1. ozlednog fonda, ima se upu* titi sve sokolske jediniče, da je prili* kom štampanja pravilnika sokolskog društva kod poslednjeg začela § 4, iz* ostao tekst »osim prinosa«, te prema tome autentičan tekst ovog začela ima da glasi: »Nova društva, koja pristu* paju župi oproštena su u prvoj godini župskog i saveznog prinosa osim za ozledni fond i potporni fond.« — Ova korektura ima se objaviti i u »Sokol. Glasniku« kao autentični tekst. — 2. Predlogu župe Cetinje za isključe-nje jednog člana iz veze Sokolstva ne može sc udovoljiti, jer se ni jedan član sokolskog društva ne može is* ključiti bez prethodnog disciplinskog postupka, koji se ima pokrenuti u smislu disciplinskog pravilnika. Prema tome ima uprava župe Cetinje uputiti odnosno društvo na redovan postupak. — 3. Temeljem medusob-nog sporazuma između župe Cetinje i župe Skoplje, a na predlog organiza-ciono*pravnog otseka donaša se reše* nje, da se društvo Bijelo Polje izdvaja iz veze župe Skoplje i priključuje žu* pi Cetinje. Društvo je dužno da do dana istupanja iz dosadašnje župe udovolji prema njoj svim svojim obavezama. — 4 Molba župe Zagreb, da se isposluju rešenja Min. finansija’ kojima bi Sokolstvo bilo oprošteno od prenosne takse za darivana zemljišta, ne uzima se u postupak pošto je Mi* nistarstvo finansija po tom predmetu donelo povoljno rešnje, o čemu su žu* pe obaveštene več okružnicom br. 25. — Glede druge molbe u stvari napla* te takse za potvrdu primitka pomoči iz banovinskog budžeta učiniče sc pretstavku na Ministra finansija, ko-jom če se zamoTiti da se sokolske or* ganizacijc oprosti plačan ja takse iz 33 T. br. Zak. o taksama. — 5. Glede molbe jednog sokolskog društva župe Celje, kojom ono traži da sc podigne tužba protiv mesnog župnika radi uv-rede Sokolstva, organizaciono-pravni otsek podnosi iserpno mišljenje u kome iznosi, da pokretanje sudskog po* stupka protiv nekih sveštenika, koji vredaju Sokolstvo, nebi dovelo svrsi, jer bi za slučaj da se optuženi zbog prestupa klevete i kazni, bio stvorcn razdor izmedu katoličko^ svešteništva i Sokotetva. Ovom sredstu ima se pri* stupiti samo u krajnoj nuždi, ako bi sva ostala sredstva bila iscrpljena Or* ganizaciono-pravni otsek drži, da još nisu iscrpljena sva sredstva, koja se mogu upotrebiti pre, nego se prede na ovakovu obranu. Potrebno je sada da se u svakom konkretnom slučaju za* moli zaštita vlasti, kako bi se njiho* vom intervencijom uredili ovakovi protuzakoniti ispadi. Neuspe li i tim putem doskočiti besavesnoj harangi pojedinih sveštenika protiv Sokolstva, tada če se u svakom pojedinom slu* čaju zatražiti sudska zaštita protiv svih insinuacija, kojima pojedini sve-štenici terete naše Sokolstvo. — Ovo mišljenje organizaciono-pravnog otseka jednoglasno se usvaja i o njemu ima se izvestiti župu Celje. — 6. Na zahtev nekih župa, da se novi § 10. župskih pravila tekstualno objavi (sti* lizira) zaključuje se, da se prema re* dakciji organizaciono*pravnog otseka dotična stilizacija u celosti objavi u »Sokolskom Glasniku«. Po tome prelazi se na izveštaj taj* ništva. Brat tajnik Brozovič podnosi opširan referat o tekučim poslovima kao i radu te stanju u celokupnom našem Sokolstvu. Zaključuje se: 1. Za telefon savezne kancelarije ima se po* ložiti kaucija za međugradske razgo* vore. — 2. Kako je brat Vincenc Ste* panek istupio iz starešinstva ČOS, to mu se kao referentu za jugoslovensko Sokolstvo kod ČOS na njegovom ve-likom zauzimanju i podržavanju velikih veza sa našim Sokolstvom ima izreči pismena zahvala uz priposlanje umetnički izradene spomenice. — 3. Molbi društva Trstenik za dozvolu sa* biranja priloga u svrhu gradnje doma po svim župama ne dovoljava se, dok se glede sabiranja na teritoriji svoje župe ima izravno obratiti istoj. — 4. Molbi društva Rimske Toplice*Šmar* jeta da sme raspačavati svoje srečke po čitavoj teritoriji SKJ, ne udovo-ljava se. — 5. Molba g. Mirka Cvetkova, vlasnika i urednika »Raške«, za izvestan otkup pomenute knjige, ne udovoljava se, jer savezna biblioteka več ima primerak navedene knjige, a sredstva za nabavu večeg broja ogra* ničena su. — 6 Društvu Beograd V. (Senjak), koje je Savezu poklonilo na* ročito izradenu fotografiju svoje prve uprave, ima se izreči pismena zahvala. — 7. Molbi društva Beograd 'IV (Ču* karica) za odobrenje prikupljanja pri* loga po celoj teritoriji kraijevine u svrhu izgradnje društvenog doma, ne udovoljava se. — 8. Protiv društva Avtovac, koje je unatoč tomu, da je odbijeno sa zahtevom prikupljanja priloga po čitavoj državi, razaslalo štampane okružnice sa molbama za priloge, ima se povesti disciplinski po* stupak radi neposluha i nepoštivanja zaključaka izvršnog odbora Saveza. — 9. Brat dr. Mihajlo Gradojevič kao pretsednik redakcionog odbora za iz-radbu sletske spomenice, podneo je ostavku na ovaj položaj usled svoje zvanične zaposlenosti. — Povodom (oga razvila se debata o samom izda-Vanju sletske spomenice. Konstatuje se. da se je izdavanje spomenice za-vuklo preko vremena, a sada usled ostavke brata Gradojeviča ovo izlaže* nje bilo bi odgođeno na još daljnji rok, tako da spomenica gubi na svojoj aktuelnosti, pa se usled toga zaključu* je, da se odustaje od njezinoga izda* vanja. No da se ipak sačuva spomen na veliki svesokolski slet u Beogradu, a da se iserpi i skupoceni sabrani ma-terijal za izradbu spomenice, zaključuje se da se izradi naročiti sletski album i to pod redakcijom brače: dr. Belajčiča, A. Brozoviča, M. Koruno* vića i B. Živkoviča. — 10. Uprava Savske banovine pozvala je upravu Saveza, da donesc načelno rešenje, da li je voljna preuzeti zgradu ferijalnih kolonija u Fužinama u svrhu uređenja onoravilišta za Sokole. — Povodom toga uzima reč brat potstarešina Paun* kovič, koji izveštava da je u zajednici sa bratom tajnikom Brozovičem i pret* sednikom lekarskog odelenja bratom dr. Dragičem, a u pratnji starešine sušačke župe bratom Poličem i jednim inžinirom na licu mesta u Fužinama prcgledao čitavu zgradu i svi su jed* nodušno konstatovali, da zgrada zajedno sa pripadajučim terenom pot-punoma odgovara za uredenje opora-vilišta i za održanje kurseva u zim* sko doba kao skijanja, sklizanja i t. d. Bratu inžiniru na licu mesta povereno je da izradi detaljne načrte adaptacije zgrade kao i sam troškovnik. .— Izvr* šni odbor sa zadovoljstvom i zahva* lom prima do znanja odluku Savske banovine, koju se ima pismeno izvestiti, da Savez ovu zgradu preuzima i da se odmah pristupa zakonskim formalnostima prcuzcča. — Nadalje brat Paunkovič izveštava, da je jed-nako sa gore navedenom bračom na licu mesta u Crikvenici pregledao te* ren i načrte zasnovanog oporavilišta i sokolskog doma u Crikvenici. Ideja je po sebi vrlo lepa i ima povoljne iz* glede za ostvarenje, pa je u tom cilju održana i konfcrencija sa članovima uprave društva Crikvenica, koje je po* zvano da izradi detaljne proračune i elaborat načina izgradnje i upotrebe zasnovanog doma. Prima se. — 11. Molbama društva Daruvar, društva Solin, društva Ljubljana*Šiška, da bi Savez odaslao svoje delegate na nji* hove priredbe, ne udovoljava se. Tim povodom podjedno stvara se princi-pijelan zaključak, da Savez u buduče ima izašiljati svoje delegate samo na velike župske priredbe, a društvene u toliko, koliko to traže osobiti sokolski obziri ili naročiti nacionalni zahtevi. — 12. Župa Bucnos-Aires podnosi iz* veštaj o svom prvom javnom nastu* pu, koji je onde bio sjajna manifesta* cija Sokostva i nacionalne svesti. Ovaj nastup uspeo je preko svakog očeki- vanja, na je sva argentinska štampa u svojim izdanjima sa velikim brojem slika najlaskavije pisala o ovom prvom jugoslovenskom sokolskom na* stupu. Puni radosti pozdravjaju za* ključak izvršnog odbora da su prim* ljeni u sklop organizacije Saveza So* kola kraljevine Jugoslavije i obečaju, da če svojim intenzivnim radom i sokolskom predanošču znati svladati sve poteškoče, na koje nailaze u prvim po* četcima svoga rada. — 13. Župa Pariz podnosi opširan izveštaj o svom radu, kao i o organizaciji same župe, a na* ročito o pojedinim sokolskim društvi* ma u Francuskoj. Župa je dosada razvila jak rad, podmirila sve svoje dosadašnje troškove i priredila dva javna nastupa, a jednako odobrena su joj i pravila po francuskim vlastima. Izveštaj župe prima se sa zadovolj* stvom do znanja, pa se podjedno za* ključuje da se gledom na slabo finan-sijalno stanje župe istoj podari povedi broj sokolskih knjiga, kao i svih ti-skanica za administrativni rad. — 14. Primaju se do znanja zahvale po* rodice pok. ministra Drinkoviča i ba* na Dunavske banovine Nikoliča. — 15. Molbi vinkovačkog okružja da Savez odredi delegate za okružni slet, ne može se udovoljiti. — 16. Izveštaj brata dr. Pavlasa o učestvovanju na proslavi otkriča spomenika kralja Pe* tra u Horgošu kao izaslanika Saveza prima se do znanja. — 17. Molba dru* štva Aleksandrovo, kojom moli grad Beograd za kumstvo barjaka, odaslače se preporukom na daljnju nadležnost opštini grada Beograda. — 18. Molbi zemaljskog Saveza proizvodača bezal-koholnih piča u kraljevini Jugoslaviji, da bi Savez poradio da se spreči uve-denje banovinske trošarine na bezal* koholna piča, ne udovoljava se. — 19. Kako dolazi sve više zabteva od strane župa i društava, da se pravilnik za štednju privede u stvarnost dono-šenjem jedinstvenih uložnih knjižica i štednih markica, zaključuje se da se izradeni obrasci knjižica i markica do* stave Jugoslovenskoj Sokolskoj Ma* tiči time, da odmah pristupi izradbi i plasiranju istih po sokolskim društvima. — 20. Molbi društva Murska Župa Ljubljana »LJUBLJANSKI SOKOL«. V nedeljo dne 14. junija posetimo najoddaljenejšo sokolsko postojanko v Ljubljanski župi — Sokolsko društvo v Žireh, kjer bo tudi javna telovadba. Med potjo posetimo na Visokem grob našega nepozabnega staroste brata dr. Ivana Tavčarja ter se poklonimo manom velikega pokojnika. Iz Ljubljane potujemo z avtomobili, odhod točno ob 7. uri izpred Narodnega doma. Vozni stroški za članstvo v kroju 30 Din, telovadeče članstvo in naraščaj se vozi brezplačno. Želimo, da se tega izleta udeleže tudi bratje lastniki zasebnih vozil; zato vabimo, da se pridružijo naši avtokoloni, ki bo odšla, kakor že zgoraj omenjeno, točno ob 7. uri izpred Narodnega doma. — Bratje in sestre! Izkažimo s številnim obiskom svoje simpatije društvu, ki na skrajnem zapadu naše kraljevine vrši odlično sokolsko delo. Nedelja 21. junija pa je posvečena mladini, najmlajšim pripadnikom našega društva. Na ta dan se bo vršil celodnevni izlet moške in ženske dece v lepo prirodo. Zbirali se bomo pred Narodnim domom, odhod točno ob 8. uri. Na planoti nad bukavškim gradom bo piknik, jestvine in pijačo naj vzame vsakdo s seboj, na izletnem prostoru bo na razpolago samo znameniti »Račič golaš«, porcija 4 Din. Na ta mladinski izlet vabimo vse cenjene roditelje in vse prijatelje sokolske mladine. Povratek v Ljubljano do 20. ure. Za mesec julij so v teku predpriprave za letovanje moškega naraščaja. Kraj letovanja kakor tudi ceno za prehrano objavimo pravočasno. Zdravo! Uprava »Ljubljanskega Sokola«. SOKOLSKO DRUŠTVO LJUBLJA-NA-ŠIŠKA. Naše Sokolsko društvo se že dolga leta prizadeva, da si zgradi svoj lastni dom, brez katerega ne more več biti. Naš Sokol je sedaj v polnem razmahu in jako delaven, članstvo se je pomnožilo, telovadečih je vsak dan več, tako, da je postala sedanja telovadnica pretesna in preozka ki pa tudi ne odgovarja higijenskim prepisom. Sobota za odaslanje delegata na ot-kriče spomenika SokoTima legionarima ne može se udovoljiti. Za statističko odelenje podnaša izveštaj njegov pretsednik brat Mi hajlo Lukič. Iznosi kako pojedina dru* štva ne posvečuju dovoljno pažnje iz radbi statistike, kao i pravilnom i re* dovnom izveštavanju. Naročito se sada zapaža kod izdavanja uverenja za povlastice u služenju kadrovskoga roka, kako su pojedine statistike manj kavo vodene. Nekim društvima nisu dovoljno jasni pojmovi o postanku društva, kao i o trajanju članstva, pa u tom pogledu stizavaju mnogobrojni upiti, a jednako u vezi sa oporezova-njem društava trebalo bi definitivno rešiti, kako se ima razumevati odiuke 0 oprostu od poreza u prvoj godini postojanja. Iznosi neke svoje predloge gledom na izneseno, o kojima se po* vada debata, pa se definitivno zaklju* čuje: 1. Osnutak društva ima se računati od dana održanja prve društvene konstituirajuče skupštine. 2. Članstvo za svakog pojedinog člana računa se od dana, kada je upravni odbor društva primio prijavljeno lice za svog člana bez obzira na pokuano vreme od 6 meseci. 3. Godina opro* sta od poreza računa se od dana os* nutka društva unapred potpunu godi* nu (365 dana), a ne kao do sada, da se je zaračunavalo samo za onu ka* lendarsku godinu, u kojoj je društvo osnovano. O učestvovanju Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije na proslavi gimna-stičke federacije u Parizu podnosi br. tajnik Brozovič opširan referat gle* dom na samu organizaciju polaska i učestvovanja na svečanostima. Referat se prima u celosti time, da se gle* dom na odmerenost vremena uputi okružnica izravno svim sokolskim dru* štvima uz poziv da se brača odazovu, kao bi nastup jugoslovenskog Sokolstva u Parizu bio što veličanstveniji. U cirkularu ima se izneti čitava organizacija puta, program boravka, kao 1 potrebni troškovi. Za svakoga učes* nika jamči društvo, čiji je dotičnik član. Imamo že nekaj let lepo in urejeno letno telovadišče, na katerem se v poletnih mesecih telovadi. Ta prostor je kupilo »Društvo za zgradbo Sokolskega doma Ljubljana-Šiška«, ki ima namen postaviti našemu društvu moderno sokolano. Načrte za dom je napravil domači tehnik brat Ivan Sepin, ki so po mnenju strokovnjakov precizno izredno dobro izvršeni, tako da bo zgradba ena najlepših v Dravski banovini. Te načrte je gradbena oblast že tudi odobrila in izdala stavbno dovoljenje. Kakor hitro se vreme ustali, se bodo pri* čela na sokolišču gradbena dela za Sokolski dom, ki naj bo do zime pod streho. Ker se je sedaj zakasnilo, se bo delo pospešilo, posebno še, ker se bo dne 14. junija t. 1. vršilo slovesno vzi-davanje temeljnega kamna. Veliki lepaki že pozivljejo na to slovesnost v Šiški in prosimo bratska sokolska društva in vso javnost, da ae te prireditve v največjem številu udeleže. Spored prireditve je sledeč: Od 7. do 9. ure skušnje telovadnih oddelkov, ob ž<10. uri zbirališče članstva na telovadišču za povorko po šiški, ob 11. uri slovesno polaganje temeljnega kamna ob prisotnosti zastopnikov vseh javnih in drugih oblasti, zavodov itd. Popoldne ob 17. uri velika javna telovadba. Zdravo! —br. Župa Maribor SOKOLSKA ČETA PRI SV. TROJICI V SLOV. GOR. Sokolska četa pri Sv. Trojici v Slov. gor. priredi v nedeljo dne 14. junija t. 1. svoj prvi javni telovadni nastop s sodelovanjem matičnega društva Sv. Lenart ter okoliških bratskih čet. Dopoldne bodo tekme članov, dece in naraščaja čete ter sosednega bratskega društva Sv. Anton, popoldne pa povorka po trgu, nato telovad ni nastop, po telovadbi pa velika vrt na veselica z jako zabavnim sporedom. Vabimo na to prvo prireditev mlade sokolske edinice brate in sestre od blizu in daleč. Zdravo! 1Ш1/РАI МН/ЛАУК Župa Novo mesto SOKOLSKO DRUŠTVO ŠT. JERNEJ NA DOLENJSKEM. Dne 14, junija t. 1. se vrši pri nas okrožni zlet novomeške župe. Naše društvo proslavi ob tej priliki desetletnico svojega obstoja in razvije društveni prapor. Društveni prapor so prav lično izdelale sestre Sokolice. — Po razvitju prapora in povorki bo javen telovadni nastop na vrtu brata Janka Reclja. Župa Vel. Bečkerek V. ŽUPSKI SLET U VEL. BEČKE-REKU 30. i 31. maja 1931. Ovaj peti župski slet, a drugi u Bečkereku, pokazao je veliki napre-dak banatskog Sokolstva, a naročito ispravno gledište vodečih u župi, koji su pravilno shvatili onu narodnu: »Na mladima svet ostaje«, i svom snagom se bacili na organizovanje i vaspitavanje omladine u sokolskim redovima; na taj način je bilo moguče da broj sokolske dece bude za hiljadu veči od svih ostalih učesnika. Slet je počeo u subotu 30. maja, sa propisanim utakmicama, na nogo-metnom igralištu S. K. »Borca«. Utakmicama su pristupila sledeča odelenja: članova: 1 srednje, 3 niža; članica: 1 srednje, 3 niža; m. naraštaja: 1 više, 3 niža; ž. naraštaja: 8; u odbojci uče-stvovalo je 8 grupa svih kategorija. Utakmice se završile oko 13 časova. Popodne je bio doček gostiju, koji su iz svih krajeva Banata pristizali u veoma velikom broju. Goste je do= čekivalo starešinstvo župe sa članstvom i zastavama sva tri domača društva. — Nastamba je bila sprovedena dobro. Uveče, u prostranom dvorištu Sokola-Matice priređeno je sokolsko veče. Učestvovala je vojno muzička škola iz Vršča sa 3 vežbe; koncertni deo je ispunila muzika iste škole. Proste vežbe bile su odlično uvežbane, no starijeg pravca, pokreti su bili kruti otsečeni, no uzevši u obzir da su izva-dači bili vojnici, ovakav pravac vež-banja može se uzeti za opravdan. U vežbi sa stalcima, vežbači su bili ne-sigurni, pa nisu izveli vežbu onako besprekorno, kako bi se • želelo. Bila je još jedna simpatična dečija tačka, koja je naišla na opšte dopadanje, no koja izlazi iz sokolskog okvira. — Članstvo i gosti odlično su se zabavljali na ovom prijatnom i uspelom za-bavnom večeru. U nedelju (31. maja) ujutro odr= žane su probe, koje su protekle u pri* Iičnom tempu. Iza probe počelo je svrstavanje svečane povorke na samom sletištu i pobočnim ulicama. Povorka je krenu-la u 10.30 sati. Na čelu povorke jahalo je 29 konjanika, za ovima vojna muzika sa odredom 27. pp. u šlemovima i noževima na puškama. U povorci je nošeno 6 zastava i 1 naraštajska. U redovima starešinstva bio je izaslanik uprave Saveza, savezni prosvetar br. dr. VI. Belajčič, i izaslanik saveznog T. O. br. J. Jeras, te delegati Sokolske župe Osijek. U povorci je bilo: članova u odori 183, u vežbačkom odelu 184; članica u odori 7, u vežbačkom 176; m. naraštaja 156; ž. naraštaja u odori 4, u vežbačkom 212; m. i ž. dece 2354; pored ovih u povorci je učestvovala vojna muzička škola iz Vršca, te još 2 gradanske muzike. Cela povorka imala je 3700 učesnika. Čelo povorke zaustavilo se na trgu pred okružnim inšpektoratom, gde su izrečeni pozdravni govori. U 9 časova u svečanoj sali okr. insp. održana je svečana sednica u prisustvu celokupnog starešinstva župe, izaslanika uprave i T. O. Saveza, župe Osijek te izaslanika g. Bana, g. Ministra prosvete, načelnika grada V. Bečkereka i velikog broja odličnika iz mčsta i okolice. Posle sednice, svi učesnici otišli su do spomenika Kralja Petra Velikog Oslobodioca, gde je u ime Sokolstva br. Miloš Stanojevič, starešina Sokolskog društva V. Beč-kerek-matica položio na podnožje spomenika veliki venac. Kada se povorka zaustavila na velikom trgu pred okr. insp., pozdravio je Sokole i sve izaslanike jednim pro-branim i konciznim govorom, starešina župe br. ing. Nikola Bešlič. Kraj govora br. starešine dočekan je burnim klicanjem Nj. V. Kralju i starešini Saveza Nj. Vis. prestolonasledniku Petru. Iza ovog govora pozdravili su Sokole još izaslanik g. Bana g. Hajduk Veljkovič, okružni inšpektor, izaslanik g. Ministra prosvete brat Stra= hinja Damjanovič, šef otseka Min. prosvete i g. Miloš Stefanovič, načelnik grada Vel. Bečkereka. Na kraju pozdravio je prisutne u ime Saveza SKJ br. dr. VI. Belajčič, savezni prosvetar. Popodne u 16 časova, pred veli kim brojem gledalaca, počela je javna vežba. 1. Članovi (546) vežbali su župske vežbe dobro; pokrivanje je bilo tas koder dobro. Bilo je ipak nekoliko sitnijih grešaka usled nepažnje. 2. M. i ž. deca (1664) proste vežbe. Ovo je bez svake sumnje bila naj-bolja tačka na programu javne vežbe. Deca su ispunila ceo prostor odreden za vežbanje, a 690 dece nije moglo na-stupiti radi pomanjkanja mesta. Deca su veoma lepo vežbala, desile se tu i tamo sitnije greške, koje su einili većinom oni najmanji, pa im nije ni zameriti. 3. Pitomci vojno-muzičke škole iz Vršca (144), savršeno su vežbali skupinske proste vežbe i burno bili nagra deni od gledaoca. 4. Muški naraštaj (350). I ove skupinske proste vežbe izvedene su dobro. 5. M. i ž. deca (263). Igre. U 9 grupa izvodene su simpatične dečije igre; največu pažnju privukle su grupe: »trka u džakovima«, i »mornarske igre«. 6. Ženski naraštaj (225). Tačka je vežbana dobro, i nebi joj se moglo staviti krupnijih zamerki. 7. Vežbe na spravama. Vežbalo je samo 3 odelenja članova i 1 od. ž. naraštaja. 8. Članice (132). Ritmičke vežbe, vežbane su veoma dobro, pokrivanje isto tako. 9. Deca Sokolskih društava: Ko* vačica i Aradac (120) u slovačkim na* rodnim odetima (samo ženske) vežbala su slobodne vežbe na slovačke narodne motive dobro. Ova tačka programa naišla je na veliko dopadanje kod publike. 10. Jedan odred 27. peš. puka (128) sa šlemovima i noževima na puškama, odlično je vežbao »vežbe sa oruž* jem«. Držanje regruta, koji su tek 5 nedelja vojnici, bilo je za divljenje. Paradni marš, koji je izvršen posle vežbe, bio je savršen. Ovakav nastup vojske sasvim razumljivo da je iza-zvao buru oduševljenja. U 20'30 održano je oproštajno veče, na istom mestu, kao i dan ra* nije. U velikoj sali Sokolskog doma prireden je od strane neumornog so* kolskog orkestra veoma uspeo konce-rat. U prostranom dvorištu bila je veselica, koncertirala je muzika voj. muz. škole iz Vršca. Ovaj slet, po broju učesnika, bez sumnje da je bio največi župski slet, koji je do danas jedna župa priredila samostalno, bez učešča drugih župa. Ne sečam se da je i jedna župa •— u svojoj samostalnoj priredbi, to naročito naglašavam — izvela na vežbali* šte 3325 Sokola vežbača i vežbačica, ili da je u povorci učestvovalo 3700 lica. — Uporedujuči sa statistikom od 30. junija 1929. g. gornje broj e ve, vidimo jedan kolosalan napredak za 2 godine. U svima kategorijama na* stupilo je na ovome sletu znatno više vežbača, nego što je ta kategorija u opšte i imala pripadnika 1929. g. Za* ista zavidan rezultat za 2 godine rada. Pored svih gore iznetih pozitiv* nih strana ovoga sleta bilo je i nedo* stataka kojih inače ima uvek i svugde. Veoma veliki broj članova video se u civilii sa sokolskom kapom, a koja je u velikom broju slučajeva bila nepropisna, ili bez ružice, ili bez znač* ke, ili bez pera, pa i bez sva tri ova znaka, koja čine jednu celinu. — Kod povorke, u redovima starešinstva žu* pe, videla su se dva brata u civilu, od kojih je jedan imao još i sokolsku kapu. To nikako ne ide. Ako su čla* novi starešinstva, njihova sokolska dužnost je bila da nabave sokolsku odoru, inače im tu nije mesto. — U povorci je bilo 184 člana u vežbačkom odelu sa civilnim kaputom i sokolskom kapom na glavi; ovo je jedna nedozvoljena kombinacija odela za svečanu povorku. Na javnoj vežbi primečivao se nedostatak dovoljno spremnih i ruti* niranih prednjaka, koji bi blagovre-meno svrstavali vežbače za nastup; tako je n. pr. voda nastupa, br. načelnik župe bio prisiljen siči sa načel* ničkog mostiča i iza ograde vežbališta svrstati muški naraštaj. Ovo nikako ne sme da se desi, jer načelnik ima na raspoloženju članove svoga T. O., a u nedostatku ovih načelnike društava. Vodnici muške dece, kada su več hteli izvoditi kolone, dužni su bili obuei vežbačko odelo, a ne jedni u odori sa surkom, a drugi bez, jedan u civilu bez kaputa sa obligatnom ka* pom, a drugi opet u vežbačkom ode'u. Ovakov nastup svedoči o potpunom ne* poznavanju discipline. — Vežbači treba da imaju crne čarape, čitave i čiste majice. Primečeni su neki da su vež* bali u cipelama. — Članice treba da vezuju svoje marame onako, kako je pravilom predvideno, a ne po današ-njoj modi — na vrh glave. — Zabranjeno je stupiti na vežbalište (u cilju vežbanja) u cipelama, koje imaju pot* pctice veče od 'A cm; bilo je medutim sestara koje su imale i 7 cm. — Sve ovo donekle vredi i za ženski nara* štaj. — Vežbačko odelo je samo za vežbu, a nikako da se u njemu, posle održane javne vežbe, šeta po ulicama. Priporočamo trgovino z urami, zlatnino in srebrnino A. FUCHS LJUBLJANA ŠELENBURGOVA ULICA 4 'J . : t Гранд Хотел „Петроград“ преко пута железничке станице БЕОГРАД i još kasno u noč. Ovo je ili najosnov* nije neznanje naših pravila, ili je naj* grublje kršenje discipline. — Još su videne žute i lakovane cipele u sasta-vu sokolske odore, a dugmeta na oko-vratniku i narukvicama košulje bila su svakojaka — samo ne ervena. Inače priređivači ovog V. žup* skog sleta mogu biti potpuno zado* voljni, jer je njihov trud i iskreni, nesebični i naporni rad urodio plodom i krunisan potpunim uspehom. To neka im je nagrada za rad na uspeš* nom šircnju uzvišene sokolske ideje. Zdravo! M. B. Nikolič. Župa Zcsgreh I. OKRUŽNI SLET MOSLAVAČ-KOG SOKOLSKOG OKRUŽJA. Prvi okružni slet moslavačkog sokolskog okružja održava se 14. juna u Ivanič Gradu. Domačina ovoga sleta je Sokolsko društvo Ivanič Grad. Sletski odbor, kojemu je na čelu starešina ivanič-gradskog Sokola brat Rubetič zajedno sa načelnikom okružja bratom Hrenčevičem i gradskim načelnikom bratom Pleše, te tajnikom bratom Čorak, neumorno radi da ova sokolska i nacionalna svečanost što bolje uspe. Sletski odbor nastoji da brača Sokoli i ostali gosti toga dana budu što lepše primljeni i što jeftinijc podvoreni. Prema rasporedu 13. juna u 16 sati održače se natecanje za prvenstvo župe, a u 20 sati akademija i komers. Na akademiji nastupaju sa posebnim tačkama Sokolska društva Ludina, Du-go selo i Ivanič Grad. Sledeči dan u 5 sati vatrogasna glazba udara budni-cu, zatim je doček gostiju, povorka i zborovanje na ukusno uređenom sletištu, koje se nalazi u centrumu grada. Javna vežba počinje u 4 sata popodne. Na programu su propisane proste vežbe za mušku i žensku decu, muški i ženski naraštaj, članove i članice, te vežbe na spravama i t. d. Zatim sledi pučka svečanost. Knjigama A Ufitellske tiskarne »Ljubljani VAl УГ / TELEFON ŠT. 3397 Frančiškanska RAČUN POSTNE \ч¥У HRANIL. ŠT. 10.761 ulica 6 priporoča cenj. občinstvu svojo zalogo vseh pisarniških in šolskih potrebščin. Lastna izdelovalnica šal. zvezkov. Knjigarna sprejema naročbe na knjige iz inozemstva, na vse domače in inozemske liste, revije itd. Velika izbira razglednic in slik. Cene solidne! Postrežba točna 1 Zahtevajte ceniki ■■ Kupujemo suhe jestive glji- maljskih plodina Sever & Ko. LJUBLJANA JU GO SLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI REG1STROVANA ZADRUGA S OGRAN1ČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu elana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignače ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programalskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA. LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BROJ 25-43. — POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: I3.H3I ZAHTEVAJTE CENIK ИНДУСТРИЈА СОКОЛСКИХ ПОТРЕПШТИНА БРАНКО ПАЛЧИЋ ♦ ЗАГРЕБ 11МИИИИШИИИИИВИ11ИИДИЕИЗа1таИ11ИИИИИИМКрал.ипе Марије 6 Добављач Савеза Сокола краљевинс Југославије ММПИННШННВ Брзојавни наслов: .Трикотажа* Злгреб • Телефон интерурбан 26-77 И5ра))ујем све врсти соколских потрепштина за јавни и излетнн наступ свих категорија нашега чланства н то тачно прсма пропису Савеза Сскола краље-вннс Југославијс. Слнкс у оригииалним бојама пропнсних одела налазс се у кљизи „организација Савсза СКЈ“. — Захтевајте цсннкс и проспекте. — Цене врло умеренс, а за точиу п солндну пзразбу јамчим- £ Skrbite za svojo bodočnost s prihranki, ki ■ Vam bodo največ zalegli, ako jih porabljate za zavarovanj« življenja S Zavarujte se pri trdnem jugoslov. in slovanskem zavodu »SLAVIJA« Jugoslovanska zavarovalna banka d.d. Centrala v Ljubljani Podružnice: Beograd, Zagreb, Sarajevo, Novi Sad, Osijek, Split Prevzema tudi vse druge vrste zavarovanj KU$l|I vse/i vrsl po folog rafij a /z.-ali risbah, i ж *r a* št шчр е naj sol id n O j Še h S Р01гивв ST-DEU HUB LIANA DAl M ДТIN OVA 13> JOS. HAFNER !■■■■■■■■ vezenje LJUBLJANA, Prisojna ulica (Tabor) (BivSi poslovodja liime HcSkudle, koja je uslijed smrti vlasnika prestala da radi) Izrađuiemo sokolske zastave najjeftinije po našim ili priposlanim naertima, ohazirajući se na propise SKJ. Molimo, tražite specijalne oferte i načrte. Творница гимнастичких и спортских спрапа Ј. ОРАЖЕМ OCHOBAHA 1881. ГОДИНЕ Добављач Саиеза Сокола краљевннс Југославије РИБНИЦА (Долењско) Израђује cne соколске всж-баће справе, опрсме читавих друштвених I! школских всж-баона, спортске потрспштине за лаку атлстику, справе за летна вежбалишта, купа-лишта и 6amhei л>уд>анкс, справе за дсцу итд. Израда савршена и елегаитпа, uo-служба најсолиднија. цене најуисреиије. — Илустро-вани сеник бесплатно. izdaie Save« Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Stjepan Celar • Ureduje Redakcijski odsek • Za upravu i oglase odgovara Mica Košieva Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik Franci Štrukelj); svl u Ljubljani