Pošlarina plaćena ц golovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLA«MIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JIIGOSL ArVI JE Mesečni prilog »Sokolska Prosveta« God. П. - Brof 14. Ljobljana, ----------------------------------------------------------------------------------------------------- kuipštinu. Konferenciji Pretsedavao je I. zameniik starešine Saveza brat G angl. Na ovoj predkonferenciji rešena su sva najvažnija pitanja našega So* kolstva u punoj bratskoj saglasnosti. Izmena mišlenja korisno je poslužila Pri svakom pitanju da se ono najpom* uije obradi, a naročito je to bilo od potrebe u pitamjima idej nog karakte* ra. Pre dik on f er en c i j a je stoga temelji* to pretresla čitav materija! za sutraš* nju skupštinu i u tom pogledu donela potrebite zaključke. Konferencija je završila svoj rad u 2-30 sati. Sama skupština, koja je održana sutradan u dvorani Saveza nabavljač* kih zadruga, imala je čisto manifesta* cioni karakter. U nedelju dne 29. marta več pre 10 sati u skupštinskoj dvorani našla se je na okupu čitava uprava Saveza SKJ sa svim skupštinskim delegatima. U pročelju dvorane za ipretsedničkim stolom nalazili su se zamenici starešine Saveza brača Gangl, Paunkovič, Križ, dr. Mergentaler, zamenik staroste ČOS brat Štepaneik, prosvetar ČOS brat Krejči, savezni načelnik br. Bajželj, savezna načelnica s. Skalarjeva, tajnik Saveza brat Brozovič, a u po* lukrugu do pretsedničkog stola svi ostali članovi izvršnog odbora i uprave Saveza SKJ. Nešto docnije stigao je i starešina poljskog Sokolstva brat Za-moyski, koji je hio netom doputovao, te je uzeo mesto za pretsedničkim stolom. Sučelice pretsedničkog stola sedeli su izaslanik Nj. Vel. Kralja, pukovnik g. Dušan Krstič, ministar prosvete g. Boža Maksimovič, zastupnik g. Pretsednika vlade, vrhovni inšpektor g. R. Dunjič, izaslanik g. Ministra vojske i mornarice, pukovnik g. Čedomir Sta-nojlovič, poslanik Cehoslovačke Re* publike brat dr. Flieder, poslanik Poljske Republike g. Babinski, zatim pretsednik upravnog odbora Aero-kluba g. D. Đurković, izaslanik Jugoslovenske Matice general g. Rankovič, delegat Saveza dobrovoljaca i četnika br. dr. Rav* nik, delegat rez. oficira i ratnika g. D. K. Zagorac, delegati oblasnog Crvenog krsta i Jadranske straže i drugih ustanova. I. zamenik starešine Saveza, brat Gangl otvara skupštinu u 10-5 sati i konstatuje da prema na skupštini pri-sutnim delegatima župa postoji kvorum za punovažan rad i rešavanje i jiredlaže za zapisničare braču Milenka Čašica i Franju Galijana, a za overo-vitelje braču dr. Milorada Dragiča i generala Stcvana Kneževiča, za skruta-tore braču Duru Brzakoviča i Voju Todoroviča, što skupština aklamaci* jom prima. Zatim je brat Gangl održao sledeči pozdravni govor: GOVOR BRATA GANGLA: Prvom reči, koju izgovaram sada kod otvorenja prve redovne glavne skupštine Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije, upravljam svoje misli Nj. Vel. Aleksandru I., (Burni i oduševljeni pokliči: Živeo Kralj!) Kralju Jugoslavije, našem uzvišenom vladani i pokrovitelju! Kralju iz naroda i potomku slavnog roda Kara-dordeviča, koji su svojim delima stekli sebi najodličnije mesto u istoriji našega naroda. Ovom junačkom i vi-teškom vodi i kormilaru naše države želim u ime čitavog našeg Sokolstva potpuno zdravlje i dug život na radost i sreču svih Jugoslovena, koji žive bilo gde prekaljeni ljubavlju prema Njemu i Njegovom Domu! Sokoli, sinci majke Jugoviča sa starim Jug-Bogdanom, u burnoj, teškoj i dugoj dobi naših porodičnih muka upravo čudesno su se razmnožili, tako da danas potamnjuje sunce od smelo ispruženih krila sivih Sokolova, kad nebrojena naša jata kruže brdima i dolovima širom naše otadž-bine! Iz šuma lepršanja i zamaha ovih krila rada sc jedan glas i jedna misao provejava čuvstva svih: d a bi naše delo bilo blagoslov-ljeno znojem vlastitih napora na čast i slavudomovi-n e! Sa radom hočemo ispovediti, šta osečamo, i plodovi sokolskog rada neka glasnije govore nego li reči, kako iskreno mislimo i duboko osečamo, kada sa ovoga mesta šaljemo svome Kralju i Njegovom Domu svoj sokolski pozdrav: ZDRAVO! (Skupština oduševljeno poprača us-klikom: Zdravo!) Bratski pozdrav našem bratu starešini, Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru, (dvoranom se ponovno prola-ma oduševljeno klicanje: Živeo! Zdravo!), kojega je volja Njegovog uzvišenog Oca postavila na čelo Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije! Time, da je ovo mesto zauzeo prve-nac kraljevskih roditelja, dobila je naša organizacija najviše priznanje. Ljubav, koju prenašaju roditeljska srca na svoga sina, tim aktom prene-šena je na Sokolstvo, jer su Sokolstvu dali ono, što je u Kraljevom Domu najdraže. Dokaz je to, da je lepota i uzvišenost sokolske ideje utrla sebi put u Kraljevske Dvore, gde provejava njezin čisti i plemeniti duh bratstva, demokracije i ši-rokog slovenskog mišljenja; dokaz je to, da je Kraljeva uvidevnost pro-našla za potrebno i nužno, da uspesi i učinci sokolskog vaspitanja dobiju mogučnost nesmetanog razmaha u čitavom nacionalnom i državnom životu, koji mora krenuti u smeru sokolskih vrlina i kreposti: poštenja, trezvenosti, radinosti, iskrenosti, po-žrtvovnosti, istrajnosti, svesti, vernosti, bratske ljubavi i ljubavi prema istini. Na ovakovim granitnim stubovima počiva naš zajedničkidom! Van ovih stubova teku kalni valovi strasti, povlače se mračne sene neuravnoteženih misli, bolnih ambicija, individttalnoga egoizma. U nama pak sije sunce, u nama je mladost i svežina; na bujno cveče naših poljana pada osvežujuča rosa večno-ga jutra! I simbol te mladosti i svežine, toga bujnog vrijučeg, zdravog i Iepog života jest naš mladi brat starosta, kome takoder sa ovoga mesta šaljemo naš bratski pozdrav: ZDRAVO! (Skupština poprača sa gromkim: Zdravo!) U tom času ulazi u skupštinsku dvoranu starešina Poljskog sokolskog Saveza brat Adam Zamoyski, koga skupština pozdravlja burnim odušev-ljenjem. Brat Zamoyski pozdravivši se srdačno sa bračom, zauzima mesto pored uprave Saveza SKJ kod pretsedničkog stola. Posle ovog kratkog prekida, brat Gangl, u nastavku svog pozdravnog govora, nadalje rekao je: Pozdravljam vas, gospodo i bra-čo, koji ste došli ovamo, da zastu-pate na našoj I. glavnoj skupštini dr-žavnu vlast, nacionalne i kulturne organizacije ovoga mesta. Pozdravljam izaslanika Nj. Vel. Kralja, pukovnika g. Dušana Krstiča i molim da izvoli biti tumač kod Nj. Vel. Kralja naših sokolskih osećaja vernosti, odanosti i Ljubavi uz naše gorljive sokolske pozdrave. Pozdravljam g. ministra prosvete Božu Maksimoviče; pozdravljam zastupnikja g. Pretsednika vlade, vre hovnoga inspektora g. R. Dunjiča; pozdravljam izaslanika g. Ministra vojske i mornarice, pukovnika g. Če-domira Stanojloviča; pozdravljam zastupnika Pretsednika Opštine gras da Beograda, pretsednika upravnog odbora Aero-Uuba g. Dragoljuba Đurkovića, izaslanika Jugoslovenske Matice g. generala Rankovič a, delegata Saveza dobrovoljaca i četnika g. dra. Ravnika. Naročitom radošču pozdravljam zastupnike bratskih slovenskih naroda (oduševl'jen aipfauz uz pokliče: Živeli!), ministra i poslanika Poljske republike g. Babinskog i Čehoslova-čke republike brata dra. Roberta Fli-edera. Pozdravljam zastupnike oblasnih odbora Crvenog krsta i Jadranske s najbolje i najjače moralne i fizične snage našega naroda, za čije opite dobro radimo po principima sokolskog bratstva i sokolske jednakosti. U ovo delo ulažemo svu svoju dušu. U ovo delo takoreči mi se uživljuje-mo, jer za njega žrtvujemo sve, što možemo i šta imamo. Učinci su več vidni posvuda u najširim slojevima naroda, koji u masama pristupa u nase redove, kao da več po svom zdravom i prirodnom instinktu ose-ča, gde je mesto iskrenom Jugoslo-venu i gde je škola njegove samobitnosti i njegove samosvesti i gde se može do skrajnih grani-ca razviti njegova nacionalna i državna svest i njegova spoznaja pripadnosti velikoj slovensko j zajed-nici. Ovakvim radom, koji je koristen za svakoga i za sve, želimo nastaviti u uverenju, da služimo velikoj ideji i da pozitivno stvaramo one kapitele, kojima se povečava narodno bogastvo. Budučnost če pokazati, d a je moč iveličina našega naroda u njegovim dušama i da raste sa razvojem f i z i č-kog z d r a v 1 j a takoder »j n je* govamoralnamoč. Hočemo do* kazati čitavom svetu, da sokolski uz-goj može i mora izgraditi puteve sve-opšteg napretka. Ali ne samo da ono hoče i mora puteve izgraditi, več ono hoče da dade i garanci-ju za napredak. Hočemo, da se uvek sa poštovanjem i počašču iz-govara ime našega naroda i naše domovine (usklici: Tako je!), kada se nabrajaju bilo koja i kolika imena največih, najkulturnijih L najjačih naroda čitavoga sveta. Hočemo da gajimo i čuvamo osobenosti našega naroda i njegovog značaja; hočemo da budemo braniči i čuvari svih ideala njegovog duhovnog, nacionalnog, ekonomskog i kulturnog života, po-kreta i težnja; tražimo potpuno duhovno ujedinjenje čitavoga naroda u visoko uzdignutoj svesti i u visoko dignutom ponosu slobodnog državljanstva! Nikada ne možemo do-zvoliti, da bi bilo ko na štetu naroda gradio i crpao subjektivne bla-godati ili širio svoju moč nad teko-vima naših žrvata i napora. Sveto hočemo dragovoljno. Sve čemo to izvršiti vlastitom inicijativom; ali tražimo samo jedno, a to jest, da se naše delo poštuje i da se ne krnji čast sokolskog imena! (Odobravanje). Naši ciljevi su jasni, naši računi su čisti, naSe duše su poštene, a naša srca su og-njišta neizmerne i beskompromlsne Str. 2. domovinske ljubavi! (ApJauz.) Nika* kvi napadaji ne mogu u nas uliti malodušja (usklici: Tako je!), kako nas god niti ne opaja bilo kakva hvala. Hočemo da radimo bez prestanka! Nama se hoče rada i poštenja, tra-žimo radnika čistih ruku bez zavisti, licemerstva i prikrivenih ciljeva! Pratilac na našim putevima nama jest s ja j beloga dana, naš brat je onaj vihor, ko ji ruši i krši pregrade! Pravda pobeduje! Istina pobeduje! Sokolstvo pobeduje! (Buran i odu-ševljen aplauz). Samo ovo i samo takva je naša sokolska politika! Ovde i u tom smislu izričem vama svima naš pozdrav: ZDRAVO! (Skupština popra-ća sa gromkim: Zdravo!) Pozdravljam snažnu granu na deblu slovenskog Sokolstva, braču Poljake, i brata starešinu A. Zamoy-skoga, (burni pokliči: Czolem! Zdravo!), koji je stigao medu nas i time povečao našu radost. Pozdravljam braču Poljake, koji tako verno i bratski prate našu sudbinu sa svojim simpatijama i stoje uz nas čitavom veličinom svoje plemenite slovenske duše. Njihova sokolska gnezda pre-našaju iz roda u rod svetle tradicije burne i slavne povesti poljskog naroda, kojega je delio i uništavao tudi mač, a kojega su načela sokolskog viteštva ujedinila u jednu veliku i silnu slobodnu domovinu. U porat-noj istoriji slovenskog Sokolstva bratska Varšava zabeležila je svoje svetlo ime, jer smo onde u sokol-skorn domu brata Zamoyskoga 1925. godine udarili temelje Saveza »Slovensko Sokolstvo«. Budi nam sretna, zemljo Poljska! Sokolski duh i duh slovenski neka vodi tvoj narod! Bratskom Zwiazku Sokolstva w Poišče naš bratski: CZOLEM! (Skup« ština oduševljeno poprača sa uskli« cima: Czolem! Zdravo!). Pozdrav vama, draga bračo Vincenc Štepanek i Antonin Krejči, (buran aplauz uz oduševljcne pokliče: Na zdar! Zdravo!), koji ste došll medu nas u ime Československe Obče Sokolske, naše bratske saveznice i one sokolske organizacije, kojoj se divi čitav svet. U toj organizaciji klijalo je seme narodne i državne samostalnosti, ovde su se oštrila kopija za oslobodilački rat, dok niša sokolski barjaci pobedonosno zavijorffl u viastitoj državi, u čehoslovačkoj republici, koja je sebi postavila na čelo svoga največeg sokolskog brata, muza svetskoga imena i svetske slave, našeg sokolskog brata Tomu O. Мавагука! {Frenetičan aplauz uz bume pokliče: Ziveol). Veze sokol« skoga bratstva spajaju vaš i naš narod več dugi niz desetleča i te veze, ko je učvrščamo I spajamo dnevno, ostale i dalje trajne u sokolskim ide-aiima, koje kulminiraju u neopozivoj odanosti naroda, državi i Slovenstvu. U ovhn bratskim vezama, koje se tako tesno, a opet tako široko opusu ju oko nas, nema nikakve radosti ni nikakve bolečivosti, koja bi nas mogia odvratiti od puteva napora, rada i samopregora, koji neprestano hrli napred, a koji nam naše misli, želje i osečaje trajno usmeruje trez-nom i hladnom spoznajom, kako nam je dužnost što u spesnijo i intenzivnije ulagati Čitavu našu pozitivno i 8-trajuću moč za opšti uspeh svili narodnih osobina i njegovih potreba. Naše staro geslo: »Vernost za vernost!« — pretvorilo se sada u geslo: »Delo za delo!« — »Srce za srce!« i pod ovim sokolskim barjakom sa Tyrševim geslom: Napred! — bratskoj ČOS bratski: NA ZDAR! {Oduševljeni aplauz uz burne pokliče: Na zdar!). Pozdravljam braču ruske Sokole, (oduševljeni pokliči: Živeli! Zdravo!), koji su ovde prisutni, i sve one, koji se kupe u sokolsko j organizaciji diljem čitavog sveta, a na žalost van svoje domovine. I vi, bračo, jeste sastavni deo slovenskoga Sokolstva, koji u njega unašate veličinu i lepotu, širinu i čovečanstvo ruske duše. Tužno odzvanjaju vaše balalajke: odjek je to ranjenog srca, koje daleko od rodne grude traži utehe a Tyrševoj nauči o bratsikoj ljubavi i u sjedinjenju svih Slovena pod sokol«kom zastavom. Teška sudbina, koja je zadesila vašu domovinu, je« dinstvena je u istoriji svih naroda ovaga sveta. I koliko god je ta sud* bina tragična, ona nije toliko močna, da bi vaša arca napunila očajem i na* terala vas u zdvojnost. Sokolska ide= ja, koju ne može uništiti nijedna sila, jest onaj osvežujuči izvor, koji mas lak,salom vrača snagu i pokret i koji u slovenskom srcu diže veru u po-bedu dobroga nad slabim, praved-noga nad zlim. Neka bi se vaše nade tspunile u punom opsegu, kad se ma« tuškn Rusija uzdigne k novom životu, (svečano zaogrnuta u trikoloru sokolskih bar jaka! Bratski varo ZDR As VO! (Oduševljeno odobravanje). Još se spominjem jednoga brata u slovenskom sokolskom taboru, brata Lužičkog Srbina (oduševljeni pokliči: Živeli!), koji je svoju nacionalnost očuvao u besnim valovima tfermanstva sa okloDom sokolske God. II. — br. 14. tražimo jednake moralne kvalifika* cije, hočemo da svako jednako vrši tačno svoje dužnosti i da u svakoga bude jednaka svest odgovornosti za sve i do svega onoga, šta smo preu* zeli na se. Ovako evo izlazimo vedra čela pred najširu javnost, a sa vedrim pogledima i čistim rukama! Ako je oblak na čelu — to je sena brige, kako bi još bolje radili i još više se brinuli za Sokolstvo! Ako je namrs sten pogled, to je znak zabrinutosti, što niema radosti i slobode svugde onde, gde biju srca naše brade i se* stara. I ako nije svaki dlan mek i nežan — to je znak naporna rada, kojim vršimo svojie dužnosti! A sve je to naša čast, naš p o s nos i naš poziv na istraj* nost i požrtvovnost. I ukazujuči na sjajne primere iz naše nacionalne istorije, gde su ves liki muževi živeli 'i radili za ideju, koja je danas oživatvorena medu nama, kličem vam, koji ste naši, a i onima, koji još stoje po strani, svoj iskreni i bratski pozdrav: ZDRAVO! Pozdravne reči brata Gangla skup* ština je poprati.la oduševljenim dugo* trajnim aplauzom i burnim polkličima: Zdravo! Brat Gangtl predlaže zatim da se pošalju s-leđeći pozdravni telegrami: NJEGOVOM VELIČANSTVU KRALJU ALEKSANDRU I. Beograd. Sa prve redovite glavne slkups štine Saveza Sokola kraljevine Jus goslavije sečajuči se Vašeg Veličan* stva i Kraljevskog Doma u staroj sokolskoj vernosti i odanosti šaljes mo iskrene pozdrave sa željom za potpuno zdravlje i dug život na STe» ču naroda i slavu domovine. Jednas ko upravljamo bratske pozdrave svom bratu starešini Njegovom Vi* sočanstvu Prestolonasledniku PEs TRU, Лот simbolu sokolske mladosti i svežine uz zavet neumornog rada za podizanje sviju snaga jugosloven* skog naroda u bratskom kalu slo« venskog Sokolstva kliče svako naše srce sokolski Zdravot G a n g I. CESKOSLOVENSKA OBEC SOs KOLŠKA Praha III Sa današnje glavne godišnje skupštine šaljemo iskrene bratske pozdrave čehoslovačkoj Obel So* kolskoj uz obnovu starog našeg za* veta, da čemo trajno ustrajati uz dragu nam braču posestrime Čeho* slovačke dosledni geslu »Vernost za vernost!« Na zdar! Gangl. ZWIAZEK SOKOLSTWA W POLSCE Warszawa Foxai 2 Sakunljeni na saveznoj glavnoj skupštini sečamo se u iskrenoj oda* nosti bratskog Poljskog Sokolstva te svima vama šaljemo bratske po* zdrave. Neka živi bratski poljski narod! Czolem! G a n g 1. SOJUZ RUSKOG SOKOLSTVA Praha III Odani ideji slovenskog sokol* skog bratstva sečamo se u ljubavi bratskog Ruskog Sokolstva te vas bratski pozdravljamo u veri na po* bedu istine i pravde. G a n g 1. Čitanjc svih telegrama skupština je popratila sa velikim oduševljcnjcm i odobravanjem. Brat Gangl podeljuje zatim reč starešini poljskog Sokolstva bratu Adamu Zamoyskom, koji je, odušev* ljeno pozdravljen od skupštine, odr= žao sledeči govor na poljskom jeziku: GOVOR BRATA ZAMOYSKOG: Bračo i sesitre! U ime Zwiazka Sokolstva w Pols sce donašam vam najsrdačnije po* zdrave: Czolem! Zdravo! Pozvali ste nas na I. skupštinu Saveza Sokola kraljevine Jugostavi« je, koji je osnovan zakonom od 5. decembra 1929. god., čime je Nj. Vel. Kralj dao priznanje za zasluge, koje je jugoslovensko Sokolstvo stes klo u radu za dobro naroda i domos vine. Pozvao vas je, da na osnovu nepromenjene čiste sokolske ideoto* gije proširite u jednoj organizaciji svoju delatnost te da radite na oje« čanju fizične kulture, čime je realU zovana velika miaao vaspitanja i pri* premanja avega naroda za patrk^ tičnu obranu od svih unutrašnjih i vanjskih neprijatelja. Vi, bračo i sestre, kao i celo So* kolstvo kraljevine Jugoslavije prim*5 li ste veliku misao Nj. Vel. Kralja te ju usadili u vaša srca pod vodstvom vašeg starešine Nj. Vis. prestolona* slednika Petra. Danas mogu tvrditl, da je vaš rad urodio uspehom vecttn, Uprava Saveza sa braćom Šlipanekom, Zamoyskim i Krejčiem za vreme govora brala Gangla Žan pietet, a bratska dužnost ljubavi i zahvalnosti nalaže nam, da se brata dr. Oražena setimo i na ovome mestu izrazom najdubljeg poštovanja. — Dužnost mi je, da se setim i mladega našega borca brata Maleja (skupština ustaje i odaje poštu po-klikom: Slava!), koji je pao u izvr-šenju sokolske dužnosti u Luksemburgu kao vojnik na bojištu, šaljuči u smrtnom hropcu pozdrav domovini, za čiju je čast umro. — Sečam se sve one brače i sestara, koje je prošle godine pokosila nemila smrt. Bojim se, da neču moči izbrojiti u brzini čitav niz onih milih i dragih imena pokojne brače i sestara. Neo-čekivano i prerano ostavio nas je član sevezne uprave brat dr. Lav Mazzura. Za njime na put večnosti pošli su braća i sestre: Durdica Jovanovičeva, Ivanka Paljaga, Marija Županova, Ivan Vernik, Dragutin Heumer, Pavel Endliher, Josip Go-lub, Miloš Vreča, Mijo Vamberger, Eugen Malinarič, Makso Cofič — dugi, dugi niz novih naših grobova! I sve te grobove krasimo cvečem bratske ljubavi, zavetujuči se, da čemo podvostručenim radom nadoknaditi onaj gubitak, koji nam uka-zuju ovi grobovi. Podjedno pak naša je bratska dužnost, da ne smetnemo s uma i onaj teški udarac, koji je snašao bratsku ČOS smrču brata dr. Karla Helera i bratsko poljsko Sokolstvo smrču brata dr. Kazimira Czernika. Svima tima: Večna slava! (Skupština ustajuči kliče: Slava im!) izdašno pomažu u našem radu. Drus gi pravilno prosuduju važnost i zna« čenje sokolskog dela, pa zato najpri* pravnije stavljaju svoje listove na 1 raspolaganje našem pokretu. U čas 1 su, kad naglaču jem ove zasluge, mo* lim naše novinare, da nam i u budu* če budu naklonjeni. Time služe i plemenitoj stvari, jer propagandom za Sokolstvo udovolja'vaju u isto vreme i vaspitnoj zadači štampe, koja je prevažan čimbenik našeg javnog života. I konačno, a zato nista manje srdačno pozdravljam vas, bračo i sestre, zastupnici i zastupnJce brat* skih župa te upravnog i izvršnog od* bora Saveza, koji ste se^ edazvali na* šem pozivu i prisustvujete I. redov* noj glavnoj skupštini sokolskog Sa* veza iz svih krajeva naše domovine. Na naš poziv pohrlili Ste ovamo u Beograd i pred sobom u ovoj dvorani gledam u malom sabranu čitavu Kralj e vinu Jugoslaviju. (Aplauz). U vas šim dušama zapisani su sivi zname* niti datumi najnovije dobe, koiji su kameni medaši u istoriji našeg na* roda i tako važni momenti u prelo* kretu haše državne politike. Medu nama nema nikoga, koji od prvog početka razvitka svoje nacionalne i državne svesti nebi želeo izmirenje onih strasti, koje sni razdvajalle i uništavale (usklici: Tako je!), koje su odvračale brata od brata i one* mogučavale stvaran i miran rad za dobro narodne i 'državne celine. D a* tost, a konačno one nas vežu u zas jedničkoj svesti. * Sve izveštaje, o kojima bi tre* balo danas raspravljati, imate štams panO u rukama, zato vam je posao olakšan. Iz svih ovih Izveštaje vidi se, da naša stvar napreduje u svima granama razgranjenog sokolskog vaspitnog rada. O vaj razvoj je radosnim znakom lepote i zdravlja ideje. U ovom razvo* ju ne sme biti ubrzavanja i nepros mišljenosti, jer za samu stvar od Ves če je vrednosti normalnost, nego momentani zalet, kome bi mogla za* pretiti reakcija. No iz svih znakova jasno se razabire, da se čitava Jugoslavija sabire u sokol* skom taboru: to je koncentracij oni tabor naše narodne dobrovoljne vojske, koja se daje svaki momenat na raspolaganje svojoj domovini, a uz to i sve svoje moralne i fizične snage! (Oduševljeno odobravanje). Naš rad u prvoj poslovnoj gos dini nije bio potpun i nije mogao biti potpun. Taj dosadašnji rad nas uči, gde treba poboljšanja, da bude* mo docnije potpuniji. No znamo i to, da nam ireba da budemo' verni u malom, kako bi mogli postiči veli* ko. U Sokolstvu ni jedna stvar nije sporednog značaja, ništa nema u nas, što Jbi bilo nepotrebno). Svaka dužnost je jednako vredna i traži jednaku pažnju, istu revnost i Istu svest te disciplinu. Zato medu nama nema nikoga, koji bi bio manje po* treban ili manje vredan. Od svakoga U prvom redu s leva na desno: mlnistar prosvete, g. B. Maksimovič, izasianlk NJ. Vel. Kralja, puk. g. D. Krstič, zastupnik g. Pretsednlka vlade, vrh. lnsp. g. R- Dunjlč, poslanik Republike Poljske g. Babinskl, poslanik Čehoslovačke Republike brat dr. Floder, oelali izaslanici I preletavnld nacionalno-kulturnih ustanova 1 delegati župa. otpornosti i samoodbrane. Lužica je naša dobra, mila sestrica. Njoj upravljamo svoje misli iskrenom bratskom ljubavlju i pozdravljamo je iskreno i srdačno. (Aplauz). U tom sokolskom taboru, gde je našoj domovini dodeljeno tako odlično mesto, teško i gorko ose-čamo otsutnost miloga brata, kojeg smo pre deset godina u Ljubljani položili na večni počinak. Našeg prvog starešine brata dr. Ivana Oražena (skupština ustaje i kliče: Slava!) več čitavo desetleče nema više medu nama. Lečio je rane srpskoj brači — na stotine ih je izlečio u balkanskom ratu, a njegova nenadana smrt 11. marta 1921. godine otvorila je na ti-suče novih rana, koje ne može niko zaceliti. Ovoj tužnoj desetgodišnjici naš sokolski tabor iskazao je du* Slušam odjek ove večne slave nad grobovima naših mučenika, koji su bilo gde žrtvovali svoje živote za ljubljenu svoju majku! Naše duše su kao posvečeni kaleži, iz kojih se diže miriš tamjana spram visokog neba. To je tiha, iskrena molitva, koja traži jedan momenat šutnje, da mo-žemo sakupiti svoje misli i u tim mislima pokloniti se mukama i stradanju naše brače i sestara, a koju nam molitvu pojačava sokolski ukaz: U srcu odvažnost, u pesnici snaga, u misli domovina! (Šutnja). Čitav naš rad i život u prošloj poslovnoj godini sa hvalevrednolm pozornošču i zauzetnošču pratila je naša štampa, kojoj za ovu velika uslugu izričem zahvalnost i prizna* nje. Mnogo 'je novinara, koji su čla* novi sokolske organizacije, pa nas nas imamo svi u svome So* kolatvu svoj veliki, lepi dom (aplauz), u kome ne pitamo jedan drugoga, šta si i ko si bio pre, več gde samo gledamo, kakav si da* nas i kolika je tvoja volja, da po načetima sokolske ravnopravnosti pomažeš kod zajedničkog rada za postignuče zajedničkih ciljeva i iste sokolske misli. Radaimazasva« koga i za sve dovoljno. Svi mi imademo krasnu, bogatu i široku domovinu Jugoslaviju, i dužnost nas sviju jeste, da dignemo njezine kas pitale, medu kojima je na j s dragoceniji naš narod. K njemu se obrača sva naša ljubav i sva naša briga. Ta ljubav i ta briga toliko su močne* i toliko su etične i moralne snage, da odstranjuju sve, što je sitno i što ne vredi za opčenis nego što se očekivalo. To, što je po* kazao slet u Beogradu, silan je na» predak rada, koji je uzbudio odu« Sevljenje ne samo u sokolskim res dovima, več i kod pretstavnika dr« žave. Bratskoj skupštini želim što sils niji uspeh za dobro našeg slovens skog Sokolstva te vam kličem: Neka živi bratski Savez Sokola kraljevine Jugoslavije* ZDRAVO! CZOLEM! Govor brata Zamoyskog skupšti« na je popratila sa oduševljenim odo« bravanjem i pokličima: Czolem! — Zdravo! Zatim dobija reč zamenik staros ste Československe Obce Sokolske br. Vincenc Štepanek, koji je, od skup« štine burno aklamovan, održao na nas šem jeziku sledeči pozdravni govor: GOVOR BRATA ŠTEPANEKA: Danas je prvi put da dolazimo kao pretstavnici ČOS na vašu glavs nu skupštinu. Od vašega osnivanja proteklo je više vremena i mi se da« nas samo spominjemc na ono doba, kada se u vašoj bratskoj zemlji pri= stupilo gajenju sokolske misli na nas čin, koji u Sokolstvu dosada nije bio uživan, a to jest gajenje Sokolstva na osnovu zakona. Ne pcričemo da smo, samo iz ljubavi prema sokolskoj misli, imali izvesne bojazni. Time smo pak srečs niji danas, uvidevši, da se sa tim kos rakom nije težilo samo za rešenjem teških prilika u zemlji niti pak za ostvarenjem telovežbačke organizas cije, več da je to bilo i potpuno shvas Čanje značaja Tyrševog učenja. Oses čamo se puni zadovoljstva i radosti što vidimo da sokolska ideja ne sas mo što nije ništa pretrpela, več je naprotiv osnažena i Sokolstvo je tis me samo dobilo i još bolje procvalo, jer je sada ujedinjeno u pravom smi« slu reči i sakupljeno u jedno. Pravo da ovako govorimo daje nam vladim postupak u donošenju zakona, naročito odobren je vaših statuta, izbor lica postavljenih na čelo nove organizacije kao i trajna i svestrana potpora Sokolu od stras ne državnih ustanova, od straiie vojske i škole. Vidimo da vaš plemeniti Vlas dar pri osnivanju Sokola kraljevine Jugoslavije nije bio voden samo ljus bavlju prema svome narodu i tež= njom za snaženjem njegovog jedin« stva, več i potpunim razumevanjem Sokolstva i njegovog značaja. Ovim izričnim priznanjem Tyrs ševog sistema, bračo i sestre, dano je vašem radu široko polje moguč« nosti I odgovornosti i ushičenjem gledamo sada, kako ste muški shvas tili prilike i velike obaveze, koje su iz svih vas proistekle i kako ste se oduševljenjem prihvatili mučnoga i ustrajnoga rada, toga jedinoga, što je zaloga Jsigurnog uspeha. Sa ponos som pratili smo, kako uzorno ispu« njavate dužnosti pravcg rodoljublja, kao i dužnosti sokolskog bratstva. Mi gledamo vaše delo, i sa div= ljenjem posmatramo vaše uspehe i torne se bratski radujemo, jer vašim snaženjem neče se ojačati samo Sos ko kraljevine Jugoslavije, nego i či= tavo slovensko Sokolstvo, koje sa istim uzvišenim zadatkom korača sa vama rame uz rame. čehoslovački Sokoli izrazili su mi želju da vam ispcTučim, da savesno i savršeno iss punite sve nade, sa kojima je Savez bio stvoren i primljen. U ovoj prilici ne mogu a da se ne setim onih časova, kada smo na vašem prošlogodišnjem divnom sles tu bili medu vama, da se zajedno sa vama radujemo, što se sve može stvoriti pravim sokolskim radom za samo nekoliko meseci! Uvek i uvek sečamo se našeg boravka medu va« šim Sokolirpa i narodom u raznim krajevima vaše lepe otadžbine, i ti časovi ne mogu nikada biti Jzbjrje sani iz naših srdaca. Hvala, iskrena hvala svima vama. Osečam kako su slabe moje reči da vam sc zahvalim za sve ono, što smo tada oaečali sa tolikim ganučem kada nam se sve davalo sa tako prirodnom iskire« nošču, kako samo pravi brat može dati bratu, Svi, koji su onda bili me« du vama, poneli su takove utiske bl4?!?.k? ljubavi, koje ni smrt noče umštiti, jer je to kod nas išlo od usta do usta i tako je duša čitavbg našeg naroda ispunjena trajnom ne« zaboravnošču. Znam dobro, da bih prekasno došao, kada bi hteo danas u tom svečanom trenutku da vas pozovem •ta naš slet buduče godine. Jer dobro nam je poznato vaše vredno spre« manje da dodetc k nama, a izjave vaših voda tolikom rečitošču doka« zuju nam, kako se velikim radom i sjajnim načinom pripravljate da nam uzvratite bratstvo i da reči zakletve sokolski privedete u čin. Mogu dakle sa naše strane samo da izjavim, koliko se mnogo raduje« •j10 onome času, kada čemo moči da vam dokažemo, kako vas iskre« no voli čitav naš narod. Želimo, da niste se u našoj otedžbini osečali kao na svojoj rodenoj grudi. Kličem u ime čchoslovačkog So« kolstva i naroda, neka Soko kralje« vrne Jugoslavije raste u širinu i vi« sinu, neka ga sjajna zvezda Tyrševe ideje vodi čestitosti, istini i napret« ku, kličem, neka je zdrava, srečna i močna kraljevina Jugoslavija! ZDRA« VO! NA ZDAR! Govor brata Štčipaneka čitava skupština popratila je dugotrajnim oduševljenim aplauzom i klicanjem. Iza toga brat Gangl daje reč sta« rešini Ruskog Sokolstva u Jugoslaviji bratu Artamanovu, koji je živo akla« miran od skupštinara održao sledeči govor: GOVOR BRATA ARTAMANOVA: Draga bračo! Prilikom prve glavne skupštine Saveza Sokola kraljevine Jugoslavi« je Pokrajinski Savez Ruskog Sokol« stva u Jugoslaviji pozdravlja brat« ski Savez i želi mu večiti uspeh. Naš Pokrajinski Savez tom pri« likom moli skupštinu, da primi nje« govu najiskreniju zahvalu za sarad« nju i pomoč, koju nam je Savez So« kola kraljevine Jugoslavije uvek is« kazivao. U dubokoj veri, da trpljenje na« še drage domovine neče biti večito i da nije daleko vreme, kad če nad Rusijom opet simm sunce istine i pravde i kad če ona opet kao sna?:« na ruska nacijonalna država stupiti u redove Slovenstva, mi, ruski So« koli, držimo za svoju dužnost da spremimo što više svesnih, izvežba« nih i prosvetljenih voda za buduče veliko sverusko Sokolstvo. Ovaj rad, koji je cd vanrednog značaja, pretstavlja glavnu zadaču ruskog Sokolstva u emigraciji, a mi tu zadaču ovde ispunjavamo pod bratskim i močnim okriljem Sokola kraljevine Jugoslavije. Što plodniji bude naš rad, tim ve« če uspehe pestiči če rusko Sokol« stvo u našoj preporodenoj domovi« ni i tim bogatiji biče plodovi tog ra« da ne samo za Sokolstvo, več i za čitaVo Slovenstvo. I baš zbog toga naš se Pokrajinski Savez naročito zahvaljuje za pomoč, koju mu Sa« vez Sokola kraljevine Jugoslavije stalno pruža. Mi, ruski Sokoli, održačemo čvrsto zavet: »Vernost za vernost!« ZDRAVO! Govor brata Artamanova primljen je sa oduševljenim odobravanjem. II. zamenik starešine Saveza brat Gangl saopštava zatim, da su na dnev« nom redu izveštaji i diskusija o ovima i pita, da li ko traži o tome reč. Nato usta j e brat Mita Petrovič, starešina osječke župe, i u ime svih delegata predlaže, da se svi izveštaji i predloži prime u celosti, pošto su pročitani i diskutovani na sinočnoj konferenciji delegata, što skupština jednoglasno usvaja. Brat Gangl redom nabraja izve« staje i za svaki posebice pita skupšti« nu da li se prima i da li ko želi o njima da govori. — Skupština je me« dutim sve predložene izveštaje redom bez diskusije jednoglasno usvojila. Zatim brat Gangl poziva brata Veseliča, člana revizionog odbora Sa« veza, da pročita izveštaj revizionog odbora. Tada brat Veselič čita zatra« ženi izveštaj, iz koga proizlazi, da je revizioni odbor pronašao poslovanje uprave Saveza, njegove knjige i raču« ne ispravnim i predlaže da se sve to primi i odobri, a račun sleta da se pre« nese na nov račun u 1931. god., što skupština jednoglasno prima. Brat Gangl sappštava, da je na dnevnom redu čitanje i diskusija »Pu« teva i ci'leva« Saveza SKJ, te poziva brata tajnika Brozoviča da iste pro« čita. Brat Brozovič čita naj pre od upra« ve Saveza predloženi tekst i kod sva« kog tposebnog dela brat Gangl pita skupštinu, da li se isti' prima i da li ko želi o tome reč. — 'Skupština svaki deo »Puteva i ciljeva« posebice bez diskusije jednoglasno prima. Na koncu prima se na predlog br. Brozoviča i Mite Petroviča i rezoluci« ja o ,;»Putevima i ciljevima« Saveza SKJ, koju je na sinočnoj konferenciji predložila župa Zagreb kao uvod istima. Savezni načelnik brat Bajželj ;z« nosi potom dva predloga saveznog tehničkog odbora i to: 1. da se u na« stupajučoj godini ne priredi nakakav veči slet Saveza SKJ zbog potrebe teh« ničkog i organizacionog rada, kao i radi priprerna za svesokolski slet u Pragu 1932. g. i 2. da se primi do zna nja i odobri odhrka o učešču Saveza SKJ na svesokolskom sletu u Pragu 1932. godine. Brat Gangl pita, da li se ovi pred« lozi primaju i da li ko o njima želi reč. — Skupština je medutim oba predloga bez diskusije primila jednoglasno. Nato brat Gangl u kratkom za« vršnom govoru ponovno zahvaljuje gostima što su svojim prisustvom po« kazali pažnju i interesovanje za rad Saveza SKJ, zahvaljuje ujedno i dele« gatima za učešče i rad na skupštini izjavljajuči, da je sada dnevni red is« crpljen i da je svršen veliki deo so« kolskog rada. Poziva svu braču neka ne sustanu i neka unapred još agilni« je prionu na_veliko sokolsko delo. Po« živa j uči braču da prisustvuju akade« miji, koju u čast skupštine Saveza pri« reduje Sokolsko društvo Beograd I, brat Gangl tačno u 12. časova zaklju« čio je ovu prvu redovno godišnju skupštinu Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije sa sokollskim: Zdravo! Nakon skupštine uprava Saveza, sa gostima bračom Zamoyskim, Štepa-nekom, Krejčijem, Artamanovom i sa svim delegatima pošla je na zajednički ručak u restaurant »Claridge«. Za vre« me ručka održala su brača Križ, Gangl, Štepanek, dr. Buič i drugi lepe govore, iz kojih je provejavao snažan duh so kolskog bratstva i slovenske uzajam-nosti. Naveče sva su brača učesnici skup-štine posetila akademiju Sokolskog društva Beograd I. Masaryka, to je ispred grupe Čehoslo-vaka, koji su mnogobrojno nastupili u narodnim nošnjama, održao govor čehoslovački konzul iz Zagreba i time je ta proslava bila još značajnija. Osobito nas je zadužio starosta Poljskog Sokolskog Saveza brat Adam Zamoyski, koji je bio tako oduševljen sa idejoni priredbe »Slovenske večeri«, da se odazvao molbi starešine našeg društva i poslao nam iz Varšave po bratu Stanislavu Jelskom 10 originalnih narodnih nošnja iz Lorvicza (u kojima su nastupili brača Poljaci na sletu u Beogradu) pa su naši članovi i članice u njima plesali poljski ples »Oberek«. Sestra načelnica Poljskog Sokolskog Saveza Jadwiga Zamoyska poslala nam je note poljskih narodnih pesama, koje je pevao prof. Rus. I ovim putem želimo im izraziti našu iskrenu sokolsku hvalu uz bratski »Czolem!«. 1 brača naša ruski Sokoli iz Zagreba nastupili su sa Bojarskim plesom i karišikom narodnih ruskih pesama, koje je lepo otpevala gda. Top-ljak. Naša najmanja sokolska brača Lu-žički Srbi bili su zastupani sa jednom lepom narodnom nošnjom, koju je nosila sestra Sondičeva, a lepe lužičko-srpske pesme otpevao je prof, Rus. U drogom delu programa sledili su slovenski plesovi, te su brača Poljaci Što se često prigovara Sokolstvu to je medu drugim i nacionalizam. Jedni kažu, taj karakter Sokolstva pro-tivi se duhu hriščanstva i njegovog univerzalizma, na drugoj strani opet otklanjaju ga razne savremene socijal-nc struje kao pojavu, koja da je preživela i koja da nije više 11 skladu sa modernim shvatanjem. Napose ima pak ovakovih, koji kažu, da je Sokolstvo svoju zadaču završilo oslobode-njem i da sada. više nema svoj raison d’ etre. Pogiedajmo dakle, da li ima ju svi ovi pravo, a ako ne, zašto. Tyrš je več postavic zadaču Sokolstva, da uzgaja u narodnom duhu — dakle osnovao je Sokolstvo kao eminentno nacionalnu organizaciju. Jasno je, da je onda on imao pred očima po-dizanje nacionalne svesti Čeha i borbu za narodna prava, ali je jasno i iz njegovih izreka, da je glcdao i dalje, pa da je svima nama postavio zadaču ne samo raditi na postignuču svoje pune slobode, nego i tu zadobivenu slobodu očuvati, u slobodi izgradivati nacionalnu svest, nacionalni ponos, podiči kulturni, moralni i socijalni nivo naroda te očuvati njegovu fizičku snagu, da bi se tako sprečila degeneracija i propast naroda, a čime ga usposobljujemo i za eventualnu borbu naperenu protiv njega. U večitoj akciji suzbija se bez-brižnost i letargija, sprečava se pojava propadanja. Nacionalizam Sokolstva jedna je od bitnih osnova Sokolstva, i ALFONS MARGITIĆ (Krasica): Bratske župe daju mesečno ras-pise, da rečem, program prosvetnog rada i upučuju ih društvima na izvrše-nje. Kod nas se to praktikuje več evo drogu godinu. Prosvetar, ako je agilan, do krajnosti požrtvovan i raspolaže sa dovoljnim vremenom, pokušače reali-zovati taj program i on bi ga eventualno snosio kad bi sve druge okolnosti bile zato podobne; ako nije agilan, samo se po sebi razume, da pre ili kas-nije svrši takav raspis u ladicu ili medu stara rešena akta. 1 u prvom i drugom slučaju, taj rad na selu ne donaša onakve plodove kakve prosveta zaslužuje svojom idej-nom namisli. Da neki rad uzmogne biti uspešan, potrebno je shvatiti ga u prvom redu kao potrebu, individualnu potrebu razvitka svojeg duševnog obzorja. Treba ga dalje podrazumevati kao dužnost pojedinca, učlanjenog u naša sokolska društva. I treče, svaki bi član morao gaj iti ljubav za sokolski rad uopšte pa tako i za prosvetni. Šta se međutim dogada na selu? Navešču ovaj primer, koji če reči više nego bi to mogao rečima opisati. Prosvetar sam u društvu pa kao ostala brača prosvetari primih i ja od bratske sokolske župe prosvetni raspis, s kojim mi je medu ostalim dužnost pobrinuti sc za održanje predavanja o temi: »Sokolstvo, pobornik bratstva i ljubavi«. Odmah nakon pri-mitka tog raspisa sazovem prosvetni odbor na sednicu, na kojoj je zaključeno, da održim to predavanje dne 15. marta t. g. Skrenuo sam osobitu pažnju svim članovima P. O. društva da propagandom i nagovorom prikupe što više članstva za predavanje. Dan iza toga, na sednici upravnog odbora, SRETAN Svim našim pretplatnicima, oglasivačima i prijateljima našeg lista želimo sretne uskrsne praznike! Hristos voskrese ! UREDNIŠTVO i UPRAVA iz Zagreba vrlo temperamentno otple-sali naporni i lepi »Mazur«, koji se ovde jako svideo, jer ga još ne videše. Sledila je i »Češka beseda«, pa naša narodna kola, od kojih se osobito is tičalo »Slavonsko kolo« naše brače Sokola iz Uljanika, koji su to kolo slikovito uz pesmu poskočnicu majstor-ski izveli. Naraštajci iz Koprivnice iznena-dili su sa svojim vrlo dobrim i efektnim nastupom u »Mazurci« na glazbu »Život za cara«. Opčinstvo grada Bjelovara i okolice pokazalo je tom prigodom, da ose-ča ne samo jugoslovenski, nego i slovenski, a mi Sokoli izvršili smo jednu svoju dužnost. bez njega Sokolstva nema. Ali sokolski je nacionalizam opet nešto naročito svojstveno, kao što je Sokolstvo samo specifična slovenska pojava, izraz slovenske rase, te nema skoro nista zajedniekog sa onim nacionalizmom, koji vodi šovinizmu i imperija-lizniu. Sokolstvo bazira na visokim ctičkim principima bratstva, ljubavi i slobode, ono je izražaj čistog idealizma i humanosti, koja preko Slovenstva vodi ka čovečanstvu. Sokolstvu je odvratno sve što nije moralno i u skladu s čovečanskim pravima, pa prema tome dakle, svaka nepravda i zlo. Zbog toga ono ne gaji nacionalnu mržnju i šovinizam, ali gaji svest i ponos, ono ne gaji duh agresivnog imperijalizma, ali gaji duh nacionalne pravednosti, ali i spremnosti da — u krajnjoj potrebi — i orožjem brani svaki pokušaj kršenja slobode svoga naroda. Ono jedino, što nam protivnici zbilja mogu prigovarati — i to zbog bojazni pred šilom Slovenstva — jest zadača koju Sokolstvo izvršava" na zbliženju i stvaranju zajednice svih Slovena. Sve ostalo, u čemu se izražava nacionalni karakter Sokolstva pak po svojoj bitnoj suštini nije ni anti-hriščanski ni nesavremeno, nego ima samo svrhu da očuva stečenu slobodu i da podigne male slovenske narode do višine velikih kulturnih naroda, koji su baš zbog svoje jako razvijene nacionalne svesti postali jaki i uticajni. objavio sam ga po više puta, poziva-juči stariju braču da bezuvetno prisustvuju ovom predavanju s razloga, koje ču niže navesti. Prosvetni je dakle odbor bio obvezan da dode u sokolske prostorij« na zakazan sat, što više i nešto ranije, shodno zaključku njegove sednice. Uza sve to nekolicina članova P. O. dola-zila je na predavanje sa znatnim za-kašnjenjem. Starije članstvo uopšte nije prisustvovalo, a sem br. starešine, koji je bolovao, sumnjam, da je itko od starije brače, pogotovo upravnog odbora bio toliko zauzet, da nebi pro-svetnom radu svog društva mogao pokloniti jedan sat vremena. Posetioci su bili, što sa zadovoljstvom kanstatujem, samo mlade muško i žensko članstvo te naraštaj. Ali, poznavaj uči prilike pod kojima se razvija društveni život kod nas na selu i poznavazuči mentalitet svih sumešta-na, a po njima i našeg članstva, mogao sant opaziti, da to predavanje nije uredilo onim, čime je trebalo i morak> uro« diti. Slušači su mirno saslušali reč o sokolskem bratstvu, o sokolskoj ljubavi, o ljubavi prema Kraljevskom Domu i otadžbini, o svojim dužnostbna i o radu, koji kao vredni Sokoli ino-raju izvršiti. Sve su oni to saslušali bez došaptavanja i galame. No, budno oko opazilo bi jedno veliko pomanjkanje, a to je autoritet starijih, Slušači su u predavaču vidili sebi ravnog obzirom na starost i njegove su reči pri-mili — kako? Predavanjem potrebno je praviti usporedbe pravilno shvačenog rada s onim što se 11 zbilji izvršuje, t, j. kriti-kuje se ono nevaljano u društvu i is-pravlja sve što krivim putem polazi; Slovensko veče Sokolskog drušlva Bjelovar Sokolsko društvo Bjelovar priredilo je dne 7. marta o. g. veliku svečanost pod imenom »Slovensko veče«. Na toj priredbi prikazani su pojedini slovenski narodi u svojim originalnim narodnim nošnjama i izvadani su njihovi plesovi i pevane pesme. rnovina Jugoslavija u bratskoj zajed-nici sa ostalim Slovenima. Uznosita himna »Oj Slaveni« vojne glazbe upravo je elektrizovala mnogobrojnu pu-bliku, koje je te večeri toliko bilo (oko 1500) kao ni na jednoj do sada priredbi u Bjelovaru. Samih narodnih nošnja, Sa »Slovenske večeri« Sokolskog društva Bjelovar: u sredini: br. Jelski, izaslanlk Poljskog sokolskog Saveza. Nakon »Sokolske koračnice«, koju je otsvirala vojna muzika 42. p. p., svečanost je otpočela sa snažnom alego-rijom od Mladena Sirole »Oj Slaveni«, koja za ideju ima »Nepoznatog junaka«, koji ne može da mirno počiva, prolivši svoju krv, dok mu vila mira ne pokaže, da se ostvarila njegova čež-nja — njegov san, da je slobodna do muških i ženskih, bilo je oko 300, poljskih, ruskih, čehoslovačkih i lužičko-srpskih, a najviše naravno iz naše velike domovine. Alegoriju »Oj Slaveni« izveli su članovi i članice Sokolskog društva Bjelovar. Jer je taj dan bio i rodendan pret-sednika čehoslovačke republike, brata Jedna zabluda prosvetnog rada na selu JANEZ POHARC (Zg. šiška): Sokolski nacionalizam ROSIJ A - FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANiE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD oživljuje se sve što je u fazi trulenja i podaje nova gledišta, nove smerove kojima treba društvo da ide u cilju svog naprctka. Instinktivno ljudski rod odbija od sebe ono što je novo, pa iako mlade članstvo (nosioci novoga), ipakje u sebi nalazilo a i nalazi pro-tivštine. Svaka primetba predavača, kad kritiku je nevaljano, nailazi na nezadovoljstvo članova slušača, koji su ujedno, gotovo uvek i činioci tog ne-valjanog. Sam po sebi rada se antago-nizam izmedu slušača i predavača i za-vrSftva time, da iduča predavanja neče više ili barcm tako rado posečivati (jer se boje istine koju predavač iznosi). Da su starija brača prisutna, tada bi oni svojim uplivom pokazali nezado-voljnom članstvu (čovek ne trpi ono-ga, koji iznosi njegove greške, makar to bilo i za njegovo dobro — ne trpi kritike, jer što on čini mora biti najbolje i najpromišljenije), da ima prc-davač pravo i da se svatko mora čuvati svega onoga, našto se on oborio. Sa* mim ovim činom članstvo, odnosno, bolje reči »pojedinac nezadovoljnik« smatrao bi se krivcem, osramljenim, a mnogi takoder poniženi u svome pre-teranom ponosu i krivom shvatanju predavača, a kroz njega i temelja sokolskih ideja. Ovako, kada starije brače nema, kad nema tko održati ravnovesje u društvenom koračanju napred, razume se, da če usled pomanjkanja toga ras-klimati se i ono što je do sada bilo sazidano. Ne doduše potpuno, jer se ipak tu i tamo na selu nailazi na pojc-dince, katkada i dosta njih, koji sami rđzmišljaju i razume reči svojih funk-cijonera, no ipak u toliko, da če to či-niti vidljive smetnje i kočiti celokupan rad koli u vežbaoni toli i na drugim poljima sokolskog delovanja. Što da se onda Čini? Prosvetar u svom prosvetnom ra-du, u tumačenju sokolske ideologije, sokolske istorije, rada u vežbaoni i vani, sokolskih priredaba uopšte ne sme se povadati za onim što članstvo tog društva želi. Ne sme ih bodriti na nesokolske priredbe, na nesokolski rad irai/PA i Župa 'Bjelovar ŽUPSKI STATISTIČKI OTSEK. KonstituLsan je statiatički otsek u žimi Bjelovar 1. marta o. g., u koji su utt* brača Vukovič, Cvijanovič, Zo> rec, Ivanovič i brat -Prijič. Na osnovu podataka statistike i katastra župe i dobivenih podataka od društava, sačinjen je statistički pre* gled za 1930. godinu o brojnom stanju društava, članstva i svih ostalih pri* padnika Sokolske župe Bjelovar. U godini 1929. bilo je u vezi ove župe 16 društava, sa 1013 članstva, 195 naraštaja i 186 dece, ukupno 1394 pri* padnika. U godini 1930. znatno se povečao broj društava tako, da je 31. decembra 1930. broj društava iznosio 26 sa 1898 članova, 240 članica, 320 mušikog na* raštaja, 128 ženskog naraštaja, 496 mu* ške dece, 242-ženske dece, ukupno 3324 pripadnika. Sokolsko društvo Virovitica osno* valo je tokom godine 1930. 12 sokol* skih četa, koje imadu 428 članova. So* kolsko društvo Bjelovar osnovalo je 1 sokolsku četu u Kapeli, koja ima 49 članova. Sokolsko društvo Slatina osnovalo jo 1 sokolsku 'četu u G. Mi1* holjcu, koja ima 48 članova. Kod svih 14 sokolskih četa u župi sa 31. decembra 1930. iznosilo je broj* no stanje 525 članova. Početkom ove godine osnovano je dalnjih 8 društava u župi, tako da da* nas Sokolska župa Bjelovar ima 34 društva i 18 sokolskih četa. Izgledi su, da če se broj društava i četa naše župe u ovoj godini još znatno povečati. Župa Celje SOKOLSKO DRUŠTVO TRBOVLJE. V soboto 14. marca zvečer je pre* daval v Sokolskem domu v okviru naše prosvetne šole Sokola znani poznavalec Lužiških Srbov br. Bučar iz Ljubljane. V poljudno zasnovanem predavanju, ki so ga spremljale številne skloptične slike, nas je predavatelj povedel med najmanjše slovansko pleme, ki živi ob reki Sprevi in kljubuje že stoletja mogočnemu nemškemu mOrju. Poslušalci so z zanimanjem sledili njegovim izvajanjem. Predavatelj br. Bučar se je ob tej priliki spomnil desetletnice smrti velikega slovanskega rodoljuba in sokolskega delavca br. dr. Ivana Oražna. Orisal je njegove velike zasluge za ujedinjenje jugoslo-venskega Sokolstva, podal v kratkih obrisih njegov življenjepis, ki je poln i ponašanje. On mora kategorički na-stupiti s onim što nam je Sokolstvo namrlo do danas, obogativši po gdegde i nečim svojim, ukoliko se to njegovo uistinu nade svrsishodnim i korisnim. Ako prosvetar postupi prema gornjemu, a uza se nema starijeg i ozbilj-nijeg članstva, u prvom redu upravnog odbora, t. j. višeg autoriteta u društvenom životu, onda nastaje, kako več spomenuh antagonizam izmedu članstva i predavača, odnosno prosvetara društva, pa tangirano članstvo, da pokaže svoj ponos (jer kako sam istakao, ne dopuštaju da im se istina razastire na tanjur), kapricira se i ne dolazi više niti na predavanja niti na vežbe — jednostavno stanu izbegavati svoje sokolske dužnosti pa ih ne vrše ni ono-liko, koliko su ih površno vršili pre. Stoga apelujem ovim putem na bratske župe, da posvete osobitu paž-nju na rad upravnih odbora društava u vezi sa njihovim prosvetnim odbo-rima, jer se cesto dešava, da funkcijo-neri upr. odbora, koji ujedno uživaju največe poverenie i poštuju se kao prvi, jednostvano ignorišu rad P. O. i svakom prilikom, umesto da podupru hvalevredno nastojanje prosvetara, oni mu sc nebratski nasmeju. Zašto? Možda mi nije poznato pa ne mogu niti govoriti o tom. To je jeclna zabluda opasna po razvitak našega Sokolstva, naročito na selima, koju treba na neki način ot-straniti iz društava još dok je u zametku, jer zastari li, tada če sva na* stojanja u sokolskom radu uopšte, a u prosvetnom naročito biti bezuspešna i besplodna. A to je zlo! IZ UREDNIŠTVA Radi izveštaja sa godišnje skup-štine Saveza i obilje vesti iz župa i društava izostavili smo izveštaj sa XXVIII. sednice izvršnog odbora Saveza od 26. marta o, g. i ostalo gradivo, a što ćemo objaviti u narednom broju. МШАУК najlepših momentov iskrenega rodo-Ijubja in človekoljubja. Vsi navzoči so počastili njegov spomin z enominutnim molkom. — V nedeljo popoldne se je zbralo v učni sobi deške voden-ske šole skoro 500 otrok, ki so z veli* kim veseljem poslušali pravljice, ki jim jih je pripovedovala otroška vrtnarica sestra Čarga. Pripovedovala jim je o Jurju Kozaku, slovenskemu janičarju, o Babilonu, kralju kač, povrh vsega pa jim je povedala še nakaj smešnic. Otroci zelo radi obiskujejo take prireditve, ki so koristne tudi v tem oziru, da se odtegne mladina ob nedeljskih popoldnevih cesti, kjer itak ne sliši nič dobrega. * Prosvetna šola Sokolskega društva je bila zaključena v soboto 21. marca s predavanjem staroste župe Maribor br. prof. dr. M. Kovačiča o temi: »Sokolstvo in delavstvo«. Br. predavatelj je pojasnil stališče Sokolstva do kapitalizma in buržoazijc. Sokolstvo je splošna narodna organizacija in objema vse sloje naroda, je demokratična in nje temeljna vodilna misel je bratstvo ne samo v teoriji, temveč tudi v praksi (socijalna pravičnost). Sokol ni za razredni boj, ali ga ne opravlja, zato tudi ne nasprotuje, če se Sokoli udejstvujejo v formacijah, ki se poslužujejo v dosego svojih socialnih namenov razredne borbe. Stališče, ki ga zavzema Sokolstvo do internacionale, je to: ultramontan-ska internacionala je s Sokolstvom nezdružljiva iz etičnih razlogov, ker ta internacionala izrablja v dosego svojih političnih ciljev človeško najsvetejše čuvstvo. — fstotako je s Sokolstvom nezdružljiv komunizem, ker 011 uničuje že obstoječe dobrine. Socialistična internacionala ima parolo: razredna borba. Dolg zgodovinski proces, v katerem se menjavajo zmage s porazi, odklanja pa bratomorno vojno (komunistični manifest). Tu gresta lahko Sokolstvo in socialistična internacionala vzporedno v borbi za socialno pravičnost. Mednarodnost se razumeva popolnoma napačno, ker se razumeva kot anacionalnost. Socializem anaeional-nosti ne zahteva. Komunistični manifest pravi: »Po obliki je borba proletariata proti buržoaziji najprej sama nacionalna. S tem, da si mora prole-tarijat najprej priboriti vlado v politiki, da se mora dvigniti v nacionalni razred in da se mora sam konstituirati kot nacije, je Se sam nacionalen, da si ne v zmislu buržoazije«. Definicija »nacija«, dobisi že kakrSnakoli, je v bistvu ista: volja, da se stvori lastna državnost. In tu ni razlike med marksističnim in buržoaznim shvačanjem! Kje je potem tista proslula mednarodnost? Komunistični manifest pravi: »V tej meri, kakor jenjava eksploatacija individua po drugem individuu, jenjava tudi eksploatacija individua po drugi naciji«. Torej ne več: »Homo ho-mini lupus«, temveč kakor pravi Prešeren: »Da rojak — prost bo vsak — ne vrag, le sosed bo mejak.« — In kaj je neki to drugega nego naše geslo: od Jugoslovenstva preko Slovanstva k človečanstvu! Pot je sicer nekoliko drugačna, bistvo pa je isto. Treba je marksizem le pravilno razumeti in več širokogrudnosti ter manj ozkosrčnosti, ki nam jemlje možnost objektivnega presojanja. Poslušalstvo je z zanimanjem sledilo br. predavatelju, ki je tudi sam prišel iz socialističnih vrst, a ga pravilno tolmačenje marksizma ni prav nič oviralo stopiti v sokolske vrste. SOKOLSKO DRUŠTVO ZAGORJE OB SAVI. V nedeljo, 1. marca t. L, je So* kolsko gledališče Trbovlje prvič gostovalo na tukajšnjem odru z znano veseloigro »Radikalna kura« v režiji br. Odlazka. Sokolsko društvo in članstvo jim je pripravilo dostojen sprejem, napolnilo je dvorano do zadnjega kotička, kar se ni zgodilo že dolgo vrsto let. Trboveljčani so s svojo izredno temperamentno igro, živahnim humorjem ter lepo izvajanimi pevskimi soli in zbori s spremljevanjem orkestra dali Zagorjanom lep, zabaven večer. Po drugem dejanju jih je v imenu dramatskega odseka pozdravil in izrekel dobrodošlico br. Adamič, nakar j c še avtor igre g. Dobovišek imel na publiko kratek nagovor. Da uživajo Trboveljčani pri nas tudi sicer mnogo simpatij, je dokaz, da je na povabilo prosvetnega odseka ostalo mnogo članstva še po prireditvi v dvorani, da še nekoliko pokramlja in utrdi vez med bratskim sosednjim društvom, katero nas je prvič posetilo tudi z dramatsko prireditvijo. Med zvoki marljivega orkestra se je izmenjalo še mnogo misli o skupnem medsebojnem delovanju, podpiranju in obveščanju uspelejših prireditev. Le prehitro je minil čas, ko so morali nas zapustiti in odpeljati se v Trbovlje. Želimo, da bi jih še večkrat imeli priliko videti na našem odru. Prosvetni odsek pripravlja sedaj z vso vnemo vprizoritev »Rokovnjačev« s sodelovanjem pomnoženega orkestra Glasbenega društva, kar bo zopet posebne vrste zanimivost. Župa Ljubljana SOKOLSKO DRUŠTVO LJUB* LJANAsŠIŠKA. Smerkolj Bojan. (t 8. marca 1931.). Neizprosna bela žena smrt ga je pokosila in za vedno iztrgala užalo* ščeni ženi in trem otročičem. Zatisnil je svoje trudne oči in za vedno legel k počitku. Izpred mrtvašnice splošne bolnice v Ljubljani smo ga spremili k Sv. Kri* žu. Množica ljudstva, ki ga je spre* mila na njegovi zadnji poti, jc pričala, kako je bil pokojnik priljubljen med ljudstvom. Po svojem poklicu je bil pokojnik gledališki igralec, priljubljen pri svojih kolegih, zelo značajen mož, tih in skromen, ki se ni nikdar silil v ospredje. Pokojnik se je rad v prostem času udejstvoval pri raznih prosvetnih dru* štvih v Šiški. Sokolsko društvo Ljub* ljana*Šiška in društvo za zgradbo so* kolskega doma v šiški mu bosta ved* no hvaležna za njegovo nesebično de* lo in sodelovanje pri raznih priredit* vah. Že bolehen in telesno strt se je vedno rad odzival vabilom za sodelo* vanje. Ni jc bilo prireditve, pri kateri pokojnik ne bi sodeloval. Narodna čitalnica v Šiški ga sme s ponosom šteti med svoje prve de* lavce, saj je v neštetih gledaliških igrah, katere jc takrat uprizarjal dile* tantski oder, režiral in odigral vse glavne vloge. Pokojnik je bil vse svoje življenje dober in navdušen Jugosloven in kot tak tudi dober Sokol, ki ni nikdar in nikjer skrival svojega narodnega pre* pričanja. Večni mir in pokoj njegovi blagi duši! Preostalim pa naše iskreno so* žalje ob bridki izgubi dragega soproga in očeta. SOKOLSKA ČETA STRUGE NA DOLENJSKEM. Predpustne dni smo se z mrzlično naglico pripravljali na naš I. občni zbor, ob kateri priliki smo uprizorili tudi Linhartovo dvodejanko »Župa* nova Micka«. Ravno zadnje dni smo imeli dokaj neprilik s snegom, ki je zapadel kakih 80 cm debel, tako da smo bili skora že obupali nad vsako zunanjo udelež* bo, toda bratje iz Ribnice so nas kljub slabemu vremenu obiskali v nepriča* kovanem številu, za kar jim bratska zahvala. Žalibog je bil čas njihovega bivanja med nami zelo kratek, vendar tako domače ljubezniv in prisrčen, kar zmore edinole prava odkrita in resnična bratska 'ljubezen. Enako za* hvalo smo dolžni tudi bratu zastop* niku*učitelju iz Dobrepolj, iz njegovih besedi bi se sklepalo, da njegovo srce teži največ -na bratih z juga, s katerimi itak vsi čutimo. Posebna zahvala bodi bratu Majniku, šolskemu upravitelju v Zvirčah, ki je s svojo pevsko spret* nostjo izvežbal v par tednih 9 mož močan pevski zbor, da je mogel ta dan že nastopiti. Brat Majnik se ni strašil večkrat po 9. uri zvečer prekoračiti samotni hrib do Zvirč v7 blatu, dežju in snegu. Prav iskrena zahvala bodi tudi bratu podstarosti za tako okusno napravljen oder. Dalje prav bratska zahvala našima sestrama šolski upra* viteljici Medvedovi in Brunsteiner* jevi, ki sta 'poučevali naše fante in de* kleta vsak večer pozno v noč, da je igra izpadla v splošno zadovoljnost. Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO PTUJ. Ob priliki I. in II. župnega pred-njaškega tečaja v Ptuju je priredil prosvetni odsek dva družabna popoldneva za deco in naraščaj z namenom, da tečajniki, ki so prispeli iz najrazličnejših krajev Sokolske župe Maribor, vidijo, kako naj se prirejajo taki popoldnevi za mladino, ki naj nudijo poleg telovadbe vsaj mesečno enkrat našemu naraščaju in deci nekoliko zabave in razvedrila. O mladinskih popoldnevih za tečajnike I. tečaja smo že na kratko poročali, za udeležence II. tečaja pa sta se vršila taka popoldneva v prvi polovici marca. V eiedeljo dne 8. marca se je vr* šilo družabno popoldne za naraščaj. Ptujski naraščajniki in naraščajnik so s tečajniki do zadnjega kotička napolnili risalnico Mladike. Popoldan je bil posvečen našemu narodnemu juna* ku kraljeviču Marku. Otvorili so ga naraščajniki s pesmijo Pohod Sokolov, nakar jc naraščajnica Kraljeva deklamirala pesem Kraljevič Marko i orao. Sledilo jč predavanje prosvetarja br. Šestana o kraljeviču Marku, nato pa. recitacija naraščajnika Ferčiča »Smrt kraljeviča Marka«. Za tem je zbor meščanske šole pod vodstvom br. Hasla zapel prav lepo pesmi: »Slavija«, »Jed-nu sem ružu imel«, »Pasel Janko je voli« in »Oj Doberdob«. Po kratkem odmoru, ki ga je izpolnila godba naraščajnikov, se jc vršilo še predavanje prof. br. Kanduča o Rimu in Pompejih s spremljevanjem skioptičnih slik. S pesmijo »Pohod Sokolov« se jc nato zaključilo lepo uspelo popoldne. V nedeljo dne 15. marca sc je vršilo istotam družabno popoldne dece. Ker je bil napovedan tudi Gašpcrček iz Maribora, je bila risalnica nabito polna. Kot prva točka so bili na sporedu »Letni časi« z deklamacijami, godbo in petjem. Brat Hasl je ob tej priliki z zanimivim pripovedovanjem vodil deco skozi vse letne čase, podčrtaval razne izpremembe v naravi, ki napravljajo posebno deci mnogo vcslja, in recitiral tu in tam kako času primerno pesmico. Pravo razpoloženje pa je skušal ustvariti še z godbo in petjem dekliškega zbora. Vsa deca je z velikim zanimanjem sledila izvajanjem br. Hasla, kljub temu, da j c njeno pozornost odvračal Gašperček, ki jc bil za nje novost. Sledila je nato lutkovna predstava »Snegulčica« pod vodstvom br. Lavrenčiča iz Maribora, nakar se je deca z zadovoljnimi obrazi razšla. MURSKO SOKOLSKO OKROŽJE. 8. marec je bil za naše okrožje dan temeljitega sokolskega dela. V Ljutomeru so se sestali prosvetarji, načelniki in načelnice naših društev — izvzetnši Sokolskega društva Sv. Jurij ob Ščavnici, ki je svojo odsotnost opravičil. Društveni prosvetarji so razprav* Ijali o vzgojnem sokolskem delu. Po* govorili smo se o težkočah, ki ovirajo naše delo. Prišli smo do zaključka, da se vrši neki tih kulturni boj nap ram Sokolu. Kljub temu pa moramo vztraj* no vzgajati deco, naraščaj in člane in v njih vzbujati in utrjevati sokolsko zavest. Smernice o vzgojnem delu je podal br. okrožni prosvetar. Neob* hodno potrebno jc, da prihajajo v te* lovadnico tudi člani prosvetnega in upravnega odbora. Ti naj ob takih prilikah spregovore par besed v sokol* skem duhu. Tako bo nastala bratska vez med telovadci in odborniki. Na* loga prosvetarja je, da usposobi vadi* tcljc za kratke nagovore pred vrsto. Kratek nagovor pred vrsto se naj iz* vrši vsako telovadno uro. Ponovno pa moramo razpravljati in predavati o sokolskih načelih in širiti moramo so* kolsko misel in izobrazbo. V tem letu sc ustanovijo sokolske čete pri Mali Nedelji, v Radencih,v Apačah in Negovi. Z ustanovitvijo sokolskih čet se nočemo prenagliti. Najprej morajo biti na razpolago do> bri vaditclji(icc), ker društva, oziroma čete brez tehnično izvcžbainih sokol* skih delavcev hirajo in se ne morejo uspešno razvijati. Gledati pa moramo, da bomo ustanovili na Murskem polju v večjih krajih konjeniške čete. SOKOLSKO DRUŠTVO SLOVEN* SKA BISTRICA. Sokolski prosvetni tečaj se je vr* šil dne 8. marca v tukajšnji deški osnovni šoli. Udeležba je bila zaradi slabega vremena pičla. Okoliške čete so poslale jedva 10 udeležencev, do* čim so bili ostali sami domačini. Tečaj je otvoril ob 9. dopoldne starosta br. dr. Pučnik z dobro zasnovanim preda* vanjem o sokolskih načelih s poseb* nim ozirom na delovanje med kmet* skim ljudstvom. Za njim je predaval br. J. Peče o sokolski organizaciji in administraciji s praktičnimi primeri. Nato so se vrstila predavanja br. pro* svetarja V. Roma o prosvetnem delu v (podeželskih društvih in četah, in br. načelnika J. Stoparja o delu v telovadnici. Po opoldanskem odmoru sta pre* davala še brata V. Živko o zgodovini Sokolstva in M. Sajko o vodstvu bla* gajniških poslov. Priporočljivo bi bilo. da se tečaj v doglednem času ponovi 7. razširjenim programom. SOKOLSKA ČETA NA ZGORNJI POLSKAVI. 8. marca je Sokolsko društvo Slo* venska Bistrica na izrečno željo do* mačinov * Polškavčanov ustanovilo svojo 6 četo. Ustanovni občni zbor jc posetilo v gostilni Katz nad 20 doma* čih fantov, poleg tega pa nekoliko starejših mož, deklet in šolske decc. Zborovanje je otvoril nadučitelj brat Rajner in uvodoma pozdravil delegate matičnega društva, br. Mondinija, Stoparja, Pečeta in Kristana. Kot prvi je izpregovoril br. Mondini o velikem pomenu sokolske organizacije med našim ljudstvom. Nato je br. J. Poče obrazložil namen sokolskih čet in to* zadevna pravila. Za njim je govoril še br. Z. Kristan o lokalnih nalogah čete in njenih funkcijonarjev, br. J. Stopar pa je kot načelnik matičnega društva bodril nove Sokole k vztraj* nemu in smotrenemu delu ter nakrat* ko označil program za tekoče leto. — V odbor so bili soglasno izvoljeni, ozi* roma predlagani: Ivan Scharfer kot starosta, podstarosta Fr. Petrovič, taj* nik Jos. Radič, blagajničarka P. Mo* horkova, načelnik Fr. Uranjck, revi* zorja Iv. Fideršek in Ignacij Petrovič, namestniki učitelj Vokač, Lea Sabati in M. Ferkova. Članarina sc je določila na 2 Din mesečno. Nova četa šteje doslej 35 članov in ima na razpolago razsežno dvorano za telovadbo. Upati je, da se bo krepka edinica s pomočjo domačega učiteljstva dobro razvijala. SOKOLSKO DRUŠTVO KONJICE. Konjiški obrtniki za Sokolstvo. Sokolsko društvo Konjice je pre* jelo od obrtne zadruge v Konjicah, ki ji načeluje g. Kovač Franc, dopis, v katerem sporoča, da je načelstvo za* druge na zadnji svoji seji soglasno sklenilo, da se vsi 'člani zadruge in njih svojci ter uslužbenci v Konjicah pismeno povabijo h korporativnemu pristopu k 'Sokolu kraljevine Jugosla* vije. Kar se tiče članov zadruge, sta* nujočih izven Konjic v konjiškem srezu, pa imajo zaupniki v posamez^ nih krajih nalogo pozvati člane k pri= stopu SKJ. Razen tega sc bo ta sklep razglasil na prihodnjem občnem zbo* ru zadruge vsem članom ter se jim toplo priporočalo pristopiti k SKJ in pripomoči z aktivnim sodelovanjem, da se intencije SKJ udejstvijo in so* kolski pokret napreduje v dobrobit države in našega naroda. Naša javnost vzame razveseljiv korak konjiških obrtnikov z velikim zadovoljstvom na znanje in želi, da bi rodil dobre sadove. Obrtniki v drugih krajih tu ob severni meji pa naj so dijo. SOKOLSKO DRUŠTVO OPLOT* NICA. Sokolsko društvo Oplotnica otvo* ri svoj novi gledališki oder na velikonočni ponedeljek s predstavo »Do = men«. Kulise in vsa slikarska dela na odru jc izredno mično izdelal g. Le* skovar, ki je kot pleskar in sobni sli* kar tekom zadnjih let ves svoj prosti čas uporabil za to, da se je izpopolnil v svoji stroki do umetniške višine. SOKOLSKO DRUŠTVO HOČE. Tukajšnje društvo vedno bolje uspeva. Že uspehi lanskega leta so bili znatni, kar je pohvalno priznal tudi župni delegat 'br. Kranjc na le* tošnjem občnem zboru, ki sc je vršil dne 25. januarja t. 1. Za tekoče leto jc imenovala župa Maribor za starosto br. Flisa Antona, za načelnika brata Apiha Milana ter za prosvetarja br. Šijanca Ludvika. Po občnem zboru jc razvil društveni odbor živahno delo* vanje za pridobivanje novih članov. V to ga silijo tudi okolnosti, ki so na1 stale z osnovanjem samostojnega dru* štva v Slivnici, sokolske čete v Razvanju in pripravami za osnovanje ^o= kola v Dobrovcih. Naše društvo je zc in bo še izgubilo s tem mnogo agilni 1 članov ter mora delovanje v lastnem šc preostalem območju podvojiti. To se že vrši, ni pa še toliko uspeha, kot bi ga lahko bilo, če bi opustila tukajš* n ja občina svoje indiferentno stališče na p ram društvu. Upamo pa, da se bo tudi v tem oziru obrnilo na bolje. Dramatski odsek je pod spretnim vodstvom sestre Apihove vztrajno in uspešno deloval. Uprizoril je dne 1. marca t. 1. dobro uspelo burko »Vražja misel«, katera se je morala na splošno željo občinstva v nedeljo dne 8. marca ponoviti. Igrali so veči* noma dijaki, ki so bili prvič na odru. Kljub temu so svoje vloge dobro iz« vedli. Sedaj se pripravlja Kosinova dra* m a »Morje«. V nedeljo dne 15. marca t. 1. Ibo gostoval v naši dvorani dra* matski odsek »Sokola Maribor I« s tremi enodejankami, deklamacijami in predavanjem br. profesorja Kende. V lanskem letu se je začela v na* šem društvu telovadba sistematično gojiti. Žalibog smo jo morali v zimskih mesecih zaradi pomanjkanja primer* ne telovadnice prekiniti, pričnemo pa zopet z redno telovadbo 16. marca t. 1. Prednjaški zbor imamo dober. Načel* nik br. Apih je sedaj v Savezni pred* njaški šoli, dva prednjaka, br. Maver in br. Zorec, ipa sta bila v 14 dnevnem tečaju v Ptuju. V jeseni nameravamo prirediti javen nastop vseli telovadcev. Da bo ta nastop bolje uspel, si mora* mo nabaviti šc razno telovadno orod* je ter bomo v svrho kritja teh stroš* kov priredili dne 24. maja t. 1. tom* bolo. Že sedaj prosimo bratska dru* štva, da bi sc te tombole udeležila, oziroma upoštevala navedeni datum pri svojih cventuclnih prireditvah. Končno ne smemo pozabiti naših stal1* nih podpornikov. Ravnatelj tukajšnje prepojilnice g. Hofstiitter nam je pred kratkim nakazal darilo 500 Din, stalno nas pa podpira tudi z raznim materija* lom. — Gosp. Trenk nam je daroval 100 Din, mnogo dobrega sta nam sto* rila že tudi trgovce g. Vodenik in lesni trgovec g. Božiček. Čast takim lju* dem, priporočamo jih drugim v posne* manje. SOKOLSKO DRUŠTVO SV. PETER V SAVINJSKI DOLINI. Tukajšnje Sokolsko društvo je 19. marca popoldne v osnovni šoli po* častilo na prav lep način desetletnico smrti Sokola vzornika dr. Ivana Orai* na. Po kratkem pozdravnem nagovoru podstaroste br. Mohorčiča je učenka Božena Srebotnjakova prav ljubko Prednašala pesem »Ob grobu brata Ivana«. Nato je podal prosvetar tiat Staut mnogoštevilnemu občinstvu za* nimivo sliko iz življenja in delovanja dr. Ivana Oražna. Pevsko društvo »Savinjski Zvon« je pod vodstvom brata Mohorčiča zapelo dve žalostinki, v kateri so pevci položili vso dušo in spomin na brata starosto. Ob tej priliki se je odposlala sta* rosti Saveza Sokola kraljevine Jugo* slavije, Nj. Visočanstvu prestolona* sledniku vdanostna brzojavka. Dne 22. marca pa je društvo ime* lo sestanek, na katerem so sc navzo* čim raztolmačili poasmezni členi dru* štvenih pravil. — Ob koncu se je pro* slavila 60 letnica pisatelja Finžgarja. MURSKO (SOKOLSKO OKROŽJE V LJUTOMERU. Mursko sokolsko okrožje v Lju* tomeru si je v nedeljo 8. marca v Lju* tomeru določilo program dela za leto 1931. Od 7. do 11. ure so se v telovadnici Sokolskega doma predelale vse proste in tekmovalne vaje za članstvo1 in na* tašča j. Sodelovanje društev je bilo tu pomanjkljivo. — Ob 11. uri se je vršila seja okrožnega prednjaškega zbora, kjer je sodelovalo 19 članov in članic iz okrožnih društev. Seje so se udele* žili tudi prosvetarjr okrožnih društev. Polnoštevilno so bila zastopana dru* štva: Ljutomer, Križevci, Veržej in Gornja Radgona, dočim je društvo Sv. Jurij ob Ščavnici odsotnost opra* vičilo. Sejo je vodil od župe imenovani okrožni načelnik br. Lubej Franjo, dočim je bila okrožna načelnica s. Gruden Danica vslcd bolezni odsotna. Predsedujoči je pojasnil, da sc je do* sedanje Mursko sokolsko okrožje de* lilo v 2 okrožji: Prekmursko, s sede* žem v Murski Soboti, in Mursko v Ljutomeru. Izgubili smo torej društvi: Beltinci in Murska Sobota. V svojem poročilu je okrožni na* čel nik pokazal pravi vzrok vseh nedo* statkov, ki sc pojavljajo v tem ali onem društvu, t. j. pomanjkanje ini* eiativnosti, vztrajnosti, požrtvovalno* SU in preveliko zaupanje v tujo po* '9oč. Naše delo naj tudi nadalje vodi ljubezen do Tyrševe ideje in do naro* da ter samo zaupanje v lastno moč in delo. Vsa pomoč, ki pride od drugod, Pa bo samo privržena. Uspeh Sokol* stva leži na ramah prednjaških zbo* H°v, a tudi neuspeh. iKjcr sc načelni* štva zavedajo te resnice, tam ni tar* nanja — temveč veselo sokolovanje. _ Iz poročil posameznih društvenih načelnikov je bilo razvidno, da je te* Invadno in s tem tudi prosvetno delo v zimskih mesecih v okrožju več ali manj počivalo. Kot vzrok se navaja Pomanjkanje telovadnic, sredstev za kurjavo in sposobnih vaditeljev — na* Čolnikov. Debata o tem je pokazala, tla so vsa ta društva na sedežu šole in nobeno ni zaprosilo za šolske prosto* re, ki so po šolskem zakonu Sokolstvu izrecno na razpolago. Izjemo tvorita društvi Ljutomer, ki s svojimi 14 od* delki in 384 telovadci skozi celo leto redno telovadi dvakrat tedensko in kuri dnevno veliko dvorano svojega Sokolskega doma — edinega v okrožju — ter Križevci, ki kljub vsem tem ne* dostatkom goji redno telovadbo treh oddelkov pod vodstvom s. Grudnove in br. Jurkoviča. Sprejeti so bili sledeči predlogi: 1. Okrožnega zleta v letu 1931. ne bo. 2. Priredi se okrožni pešizlet član* stva in naraščaja v mesecu maju. Na tem zletu tekmujejo člani v metu krogle, članice v metu žoge, vsi pa v odbojki. Datum in razpored pešizleta Župa Novi Sađ ŽUPSKI PREDNJAČKI TEČAJ. Da bi se povečao broj prednjaka i sokolskih tehničkih radenika, prire-diče Sokolska župa Novi Sad tokom ove godine tri prednjačka tečaja i to dva za članove i jedan za članice. Prvi ovakav prednjački tečaj pri-reden je od 17.—26. marta 1931. u No- vom Sadu. Ovaj je tečaj bio namenjen za početne tehničke radenike novo-osnovanih sokolskih društava i četa. Na ovaj tečaj primljeno je 30 učes-nika, od kojih je 28 pohadalo i dovršilo tečaj, a dvojica su odustala zbog bolesti. Ovih 28 učesnika bili su iz 23 društva i čete župe, a po zanimanju bilo je 11 učitelja, 1 činovnik, 2 študenta, 1 trgovac, 9 zanatlija i 4 zem-Ijoradnika. Na tečaju predavala su ova brača: dr. Pavlas, dr. Jovanovič, Vojinovič Miroslav, Teodorovič Milan, dr. Mr-voš, Marič Svetislav, Kneževič Milovan, Daljev Pavle i Ilič Đorđe. Tečaj je završen sa odličnim uspehom, jer su svi učesnici bilo vrlo marljivi, vredni i savesni u radu. Učesnici na tečaju imali su bes-platnu zajedničku nastanbu i ishranu. Ovim tečajem učinjeno je mnogo za unapredenje rada kod novih društava i četa, kod kojih če sada znatno bili olakšan tehnički rad. Drugi tečaj, odnosno ritmička ško-la za članice, održače se od 6. do 10. aprila 1931. u Novom Sadu. Za ovaj tečaj prijavljeno je 40 učesnika. Treči tečaj za naprednije vežbače radi spremanja za polaganje župskog prednjačkog ispita, prirediče se u oktobru 1931. Na ovom tečaju moči če učestvovati ona brača, koji su položili društveni prednjački ispit i koji su dobri vežbači. Za novosadske učitelje prirediče se poseban tečaj, kako bi se ovi upo-znali sa sokolskim radom i vežbanjem, koji im je potreban za svoje škole. Ovaj tečaj održače se kada se školsko nadzorništvo bude sporazumelo sa na-čelništvom župe. SOKOLSKO DRUŠTVO VAJKA. Sokolsko društvo Vajka osnova* no je 28. decembra 1929. godine. Rad ovoga društva počeo je odmah nakon osnutka, kada je društvo imalo svega 15 članova vežbača i 30 potpornih te 30 muške dece i 30 ženske dece. Dru* štvo je početkom 1930. godine iako još mlado, stavilo sebi u zadatak, da drži više javnih časova i zabava i da održava mnoga poučna predavanja i sokolska sela te je na taj način posti* glo vanredne rezultate, jer se ovdaš* nji seoski svet tako za Sokolstvo odu* ševio, da ulaže, sve što je potrebno za napredak ovoga društva. Uspeh rada pokazao se več i time, što se brojno stanje vežbačeg članstva povisilo na 25, a osnovana je i kategorija nara* štaja od 12 vežbača. Društvo na čelu sa svojom dobrom upravom nastavlja i dalje svoj rad te je u proletnoj i lotnoj sezoni priredilo 3 javna nastu* določi okrožni načelnik. 3. Okrožne tekme kot društvene izbirne tekme se vrše za vse oddelke v Ljutomeru dne 31. maja. 4. Tekme v odbojki se vrše meseca oktobra. 5. Prihodnji sestanek okrožja v svrho pregleda vaj se bo vršil 12. aprila ob 14. uri v Ljutomeru. 6. Telovadni nastopi v okrožju se da* ločijo sledeče: Ljutomer 7. junija, Kri* ževci 14. junija, Veržej 21. junija, Gornja Radgona 6. septembra, o Sv. Jurju se ni sklepalo, ker ni bilo zastop* nika. 7. Uprava okrožja je bila konsti* tuirana sledeče: načelnik br. Lubej Franjo, namestnik br. Pohl Evald, na* čelnica s. Danica Grudnova, namest* nica in okrožna vodnica ženskega na* raščaja s. Podrepšek Franja, vodnik naraščaja Br. Janko Škrajnar, tajnica s. Sever Minka. pa, koji su, kako u moralnom tako i u materijalnom pogledu, vrlo dobro uspeli. Na sletu (VII.) Sokolske župe No* vi Sad prisustvovalo je 20 članova ovo* ga društva, a na I. svesokolskom sletu u Beogradu 32 člana. Več u oktobru mesecu povišuje se broj redovnih (vež* bačkih) članova na 30, a kategorija na* raštaja na 20 vežbača. U februaru dru* štvo je priredilo javan čas u sused* nom mea^u Plavni i tamo povejo ak* ciju za ognivanje sokolske čete, što je na koncu i ostvareno. Na ovom na* stupu naši mladi Sokoli sa naročitim oduševljenjem i radošču izvodili su pojedine vežbe. Poseta bijaše odlična, veruje se, da u Plavni nije bilo seoske kuče, koja nije posetila ovaj sokolski javan čas. Pored prostih vežbi i vežbi na spravama, muška i ženska školska deca iz Plavne izvodila su u sokolskim odelima proste vežbe za I. svesokolski slet u Beogradu. Na svršetku ovoga časa održao je zam. starešine Sokol* skog društva narodu i omladini lep go* vor, pozivajuči ih, da se zajednički udruže pod jugoslovenski barjak u so* kolsku organizaciju. Uveče je prire* den pozorišni komad, koji je izvela omladina (pevački zbor) iz Bođana. U ovome mestu osnovana je nakon toga sokolska četa uz pripomoč i rad starešine čete brata Bogdana Šikopa* rije i tajnika čete brata Horna, koji su u radu sa sokolskom četom poka* zali lepe i dobre uspehe. U smislu raspisa svoje župe dru* štvo je poslalo 2 redovna člana na župski prednjački tečaj, koji je bio u sedištu župe u Novom Sadu i trajao 15 dana. Oba brata tečaj su svršili s odličnim uspehom i naučili sve, što im je potrebno u radu na tehničko*vas* pitnom polju. Po dolasku brače sa tečaja opaža se medu članovima naročito intereso* vanje i dobar uspeh te nam se broj vežbačeg članstva od 30 povišuje na 40, a ostale se kategorije takoder uve* čavaju tako, da društvo broji svih svo* jih pripadnika 180. Društvo je u no* vembru 1930. god. osnovalo sokolski tamburaški zbor od 8 članova, koji po* kazuje lep i dobar uspeh. Vredno je spomenuti agilnost i rad učitelja tam* buraškog zbora brata Dure Lili, koji, pored svoga posla, neumorno radi sa članovima tamb. zbora. Društvo je 14. februara 1931. godine priredilo svoju I. sokolsku akademiju sa igran* kom, koja je vrlo dobro uspela. Ovu akademiju posetiše i brača sokolske čete iz Plavne. Društvo je zaključilo da svake nedelje posle podne u 2 i po časa priredi bratska sela, na kojima če se izvoditi vežbe, koncertne tačke tamburaškog zbora te ostalo, a pored toga održavače se i poučna predavanja po uputstvima prosvetnog odbora Sokolske župe Novi Sad. Sokolsko dru* štvo prijateljski i bratski saraduje sa svim humanim i nacionalnim društvi* ma u ovome mestu, a naročito sa Do* brotvornom Zadrugom Srpkinja, koja če uskoro zidati svoj prosvetni zadru* žni dom, gde če i sokolskom društvu sagraditi sokolanu. K zaključku poudarja načelnik za* stopnikom društev, da je delo v novih društvih res težko, a potrebno in hva* ležno. Za to smo tu! Sokol ni zabavno, ampak viteško društvo. Nobeno dru* štvo ni bilo takoj močno in urejeno; če pa bi bilo, ne bi bilo sokolsko. Iz malih razmer se razvija sokolsko delo, od boja do boja, čez zapreke in ovira k uspehu, napredku, k dovršenosti! Društva pa, ki samo gledajo, na »stara in velika društva« ter njih »prijetno delo«, a sama nočejo začeti z delom, bodo večno ostala začetna društva. Po slučajnostih, kjer so zastopniki živahno sodelovali v debati in s tem dokazali, da gredo z novim veseljem in voljo na delo v domača društva, je br. načelnik ob У 15. uri zaključil okrožno sejo. Društvena uprava ne žali truda i nadalje če da nastavi radom držeči se principa, da svaki rad mora uroditi plodom. SOKOLSKO DRUŠTVO SUBOTICA. Sokolski matine. Sokolsko društvo Subotica prire* dilo je 1. i 8. marta ove godine dva vrlo uspela matineja za učenike osnov* ne Škote i zanatsku omladinu. Cilj je bio pokazati onim najmlađima od školske i zanatske omladine rad i uspeh njihovih drugova u Soleolu, te na taj način stvoriti kod njih odušev* Ijenje i ljubav prema Sokolstvu. U ovom se i uspelo, jer su mališani sva* ku tačku .programa burno pozdravljali. Matine je otvorio podužim govo* rom o zadacima sokolske omladine i značaju Sokolstva brat Đ. Đorđevič, upravitelj muške gradanske škole. U izvodenju programa na matineju uzeie su učešča sve vežbačke kategorije. Program je u glavnom bio sestavljen od vežbi propisanih za slet u Splitu ove godine. Sve tačke bile su vrlo precizno iz* vedene i ostavile su kod omladine vrlo lep utisak. Župa Osifele GLAVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA. Dana 1. marta 1931. održana je u Sokolskom domu u Osijeku I. redo-vita glavna skupština Sokolske župe Osijek, kojoj je prethodio zbor društvenih načelnika i društvenih prosve-tara užupljenih društava. Ovoj skupštini prisustvovalo je 67 društvenih delegata. Od Strane bratskog Saveza prisu-stvovao je skupštini kao savezni iza-slanik br. Dura Paunković, II. zamenik starešine Saveza. Osim navedenih delegata prisutno je bilo još oko 150 članova i funkcio- nera raznih užupljenih društava, te sokolskih četa iz ove župe. Nisu zastupana bila, a niti su svoj izostanak opravdala, ova društva: Batina, Cepin, Garčin, Jakšič, Kaptol, Komletinci, Kutjevo, Našice, Otok, Stražeman i Trnjani. Starešina župe br. Dimitrije Petrovič otvara u zakazani čas skupštinu pozdravljajuči prisutne delegate žup-skih društava, koji su se skupili po prvi puta iza osnutka Sokola kraljevine Jugoslavije na skupštinu ove župe. Smatra za dužnost, da ispred či-tave skupštine pozdravi u prvom redu Njegovo Veličanstvo Kralja, največeg zaštitnika Sokolstva i prvog gradanina naše otadžbine, kao i čitav Kraljevski Dom, moleči ujedno bratsku skupštinu da može putem bratskog Saveza ovaj pozdrav podastreti Njegovom Veličanstvu Kralju. Skupšitna prihvača jedno-glasno ovaj predlog brata starešine po-prativši burnim klicanjem: Živio Kralj i Kraljevski Dom! Brat starešina nadalje pozdravlja starešinu Saveza Sokola kraljevine Ju goslavije Njegovo Visočanstvo Prestolonaslednika Petra, želeči Mu: »Da do-rastc do sedla i do kopija bojna«, kako bi izvršio zadatak, koji su Njegov Deda i Otac započeli, te poveo Sokolstvo da izbavi iz ropstva još i ostatak nc-oslobođenog dela našega naroda. Skupština prihvačajuči ovaj pozdrav kliče: Živio starešina Saveza Njegovo Visočanstvo Prestolonaslednik Petar! Iza toga br. starešina župe pozdravlja pretstavnika bratskoga Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije, te izražava svoju radost, što može kao pretstavnika Saveza pozdraviti baš br. Duru Paunkoviča, koji nam može sa svojim sokolskim radom služiti za primer, i koji do sada još nikada nije rekao, kada su bili u pitanju sokolski interesi, neču ili ne mogu. Skupština jednoglasno poprača ovaj pozdrav br. starešine župe sa poklikom: Živio brat Duro! Br. starešina župe konstatuje potom, da je po overenju delegata dru štava prisutno na današnjoj skupštini 44 društva sa 67 glasova od ukupnib 55 društava sa 79 glasova, te 27 članova uprave župe sa 27 glasova, dakle ukupno prisutno 93 glasa, prema čemu je u smislu pravilnika prisutan dovoljen broj za donašanje pravovalja-nih zaključaka, a kako je skupština pravilno sazvana, to istu proglašuje otvorenom, što skupština uzima na znanje. Br. starešina župe izveštava, da je župa brojila na početku svoga delovanja 1930. godine 16 društava sa 1800 članova, a danas broji župa 55 društava i 26 četa, dakle svega 81 sokolsku jedinicu, koje imaju ukupno 9000 sokolskih pripadnika, pa moli prisutne delegate društava, da složno i ustrajno i sa največom ljubavlju prionu na još jači i bolji sokolski rad, kako bi se do sada osnovana društva i čete još jače učvrstile. Nakon obavljenih formalnosti glede overovitelja zapisnika uzima reč delegat Saveza br. Duro Paunkovič, te se zahvaljuje na pozdravu i smatra za čast i zadovoljstvo, što ga je bratski Savez odredio za delegata na skupštini ove župe. Skupština ova evocira u njemu sretne uspomene iz sokolskog rada pre svetskog rata, kada se u tri plemenska Sokolstva zajednički radilo na jednom jugoslovenskom Sokolstvu, koji bi rad več onda doneo — da nije na-stupio svetski rat — jedno nedeljivo jugoslovensko Sokolstvo, jer su več tada izaslanici sva tri Saveza i to srp-skog, hrvatskog i slovenačkog, meseca januara 1914. na zajedničkoj konferen-ciji u Zagrebu zaključili, da na sletu, koji se je imao održati iste godine prvi puta nastupe sva tri navedena Saveza ?od jednom jugoslovenskom zastavom. rikazujuči markantnim rečima u glavnim črtama rad Sokolstva iz vremena pre rata pa sve do danas, želi ovoj župi, da se jača i razvija na korist i čast Sokolstva, Kralja i Otadžbine, pa pozdravlja sve prisutne bratskim Zdravo! Svi prisutni. popratiše ovaj pozdrav br. Paunkoviča sa: Živio brat Paunkovič! /VVVVYVYVVi JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U štampi: Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tgrš (biografija, 5. sveska „Sokolske knjižnice"); „Patevi i ciljeviu, druga knjigd „Organizacije Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije“ (idejna strana). U pripremi: Sokolski papir za pisma. Javite narudžbu dopisnom kartomi Jugoslovensko Sokolska Matica Ljubljana, Narodni dom Župski prednjački tečaj u Novom Sadu, održan od 17.—26. Ш. 1931. Pored redovitog rada, preporučuje br. tajnik za godinu od 1931. temeljito spremanje za župski slet, koji treba da bude neka vrsta predspreme za sveso-kolski slet u Pragu 1932. godine, na kojem treba da i mi uzmemo učešča u tolikom broju, da dostojno manifestiramo našu sokolsku i nacijonalnu snagu, s druge opet strane da u do-stojnoj formi uzvratimo posetu braći Čehoslovacima. Time je završen izve-štaj br. tajnika, a nakon toga se prešlo na izveštaj br. prosvetara. (Nastavak sledi.) SOKOLSKO DRUŠTVO VRPOLJE. SokioUsko đruštivo' V^poJje octr-žalo je svoju I. Tedovitu glllavnu iskup-štinu U: nedel^u 25. januara o. g., u prostoriji »Citaonice«, u priskutnosti 78 svojih članova i nekoliko gosti. Skupščini je prisusltfvovao izaisla« nik Sokoisike župe Osijek brat Josip čoMc, okružni načellnik iz Broda, a kao gosti došli su brada dr. Esih i Mi« lam Peric iz Broda i brat Tomc Ko« vačevič, .starešina Sokolskog društva Sibinj. Skupštinu je ottivorfa zapis« nika Ibraeu dr. Zvonimira Rebca i Šimu Spitzera, št« glavna skupština prihvača. Prelazi se na dnevni red, te starešina čifta poslanicu Saveza i pošto' je brat tajnik bolestan, u ime njega daje izveštoj o prošlom radu. Župa Novo mesto SOKOLSKO DRUŠTVO TOPLICE PRI NOVEM MESTU. V nedeljo 15. marca je Sokolsko društvo priredilo telovadno akademi« jo, na kateri je pokazalo uspeh zim* skega telovadnega delovanja. Kot pr« va je nastopila moška im jženska deca s kraljevskim kolom. Ljubko je bilo Sa akademije Sokolskog društva Dol. Toplice - Članice izvadale su skupinske vežbe »Turkinjica« izaslanik SokoUsSce župe brat Čo* lič hvali rad uprave, te upUauje čla« nove na medutsobno poštivanje i di« scSplinu, ma poznavanje sokolskih pravilnika i na pripreme za sv e sokol« ski »Det u Pragu 1932. Zatim se je prešlo na biranje nove uprave, u koju isu jedrno glasno izabrani brača: istarešina Antun Kneževič., izamenifc Pavle Kneževič, pro-svetar dr. Zvonimir Rebac, tajnik Jakob Kneževič, (načelnik Ivan Bogda« nolvič; čTanovi uprave: Mica Turk, Đoko Miljkovič, Jožo Bogdanovič, Ivan Crudič, 'Ivan Jung; zameniei: Milan Ostojič, Ivan Lebovič, Ivan Štern, Marijan Šunio, Maritin Turkom vić; revizori: Mavro Golldfberger, Ši« me Spitzer, Miiriko Salay; zameniei: Vinko čaklovič, Petar Meljinikov, Voja Draiškovič; časni s!ud: dr. Zvo* nilmir Rebac, JakoJb Sch\varz, Martin Bogdanovič, Ivan Bogdanovič, Šilme Spitzer; zameniei: Antun Kineževič, Pavle Kneževič i Petar Meljnikov; prosvetni oldlbor: dr. Z4’onimir Re- bac, Jakob Kineževib, Mica Turk; no*-viina.r: Antun Kneževič. Nakom izbora uprave, br. Tomo Kovačevič, ibanski veeinik, pohvalim je društvo te u kraitkom govoru Ida o uiputei za rad na širenju sokolske ideje, koja je: j edin,a 'n e cikal jaina i čista jiugosloveniskai, pa stloga je Sokolu kraljevine Juigos)!iavije, Nj. Vel. Kralj Aleksandar I. i dao svoga prvorodenoga sima Nj. Vis. nasledi nika prestola Petra, da b'ude starešina Saveza. Prigodom govora br. Tomo Kovačeviča burno s'e klicalo Nj. Veli Kralju Aleksandru I. i 'Nj. Vis. pre« stoJotnasiedniku Petru. Nakon toga je sltarešina skupštinu zaključio. U čast gostima priredena je. zai« jedmičika večera, kojota je 'starešina, nazdravio' Nj. Vei’i. Kralju Aleksandru L, ai izrečene su i druge zdravice u čast kraljevskog Doma Karadorde-viča,, državnog jedi.ns.tva, Jugoslaviji i napretku Sokola. znanja so žele sestre članice z lepo iz« vajanimi skupinskimi vajami »Tur« kinjica«, katerih lepo izvedbo so še povečale slikovite obleke. S svo« jim nastopom so sestre pokazale, da so se za svoj nastop res skrbno pri« pravile. Nič ni zastajala za članicami osmerica članov, ki je nastopila s sku« pinskimi vajami »Hej Sloveni«. Na« vdušenje med 'gledalci je bilo veliko, Br. starešina župe seča se ovom priiikoin odličnih članova našega Sokolstva, a naročito br. Tome Maleja, koji je kao član savezne vrste na me-dunarodnom takmičenju u Luksemburgu ispustio svoju plemenitu sokolsku dušu zbog nesretnog pada sa preče, a potome se seča i članice uprave ove župe, bivše načelnice župe i zamenice načelnice Saveza u Jugoslovenskom Sokolskom Savezu, odlične sokolske saradnice u društvima Osijek, Zagreb I i Vinkovci, sestre Mr. Pharm. Đurđice Jovanovič, koja je prva, kao akademski obrazovana žena radila na Sokolstvu u ovoj župi največim marom, naj-večom ljubavi, te moli bratsku skupštinu, da oda poslednju poštu ovim sokolskim radenicima i sačuva večan spomen. Svi prisutni ustajanjem i po-klikom: Slava sestri Đurđici i bratu Maleju! odaju poslednju počast. Iza toga slede redom izveštaji br. tajnika, prosvetara, ekonoma, blagajnika, načelnika, statističara, lekara, re-vizora i! pročelnika socijalnog otseka, od kojih iznosimo samo najvažnije odlomke, pošto su ti izveštaji veoma is-crpivi i opširni, a za interesirana društva i onako posebno otštampani i društvima osječke župe dostavljeni. Br. tajnik u svom izveštaju govori uvodno o radu u opče, te prelazi na osnivanje Sokola kraljevine Jugoslavije, pa kod ovoga dela svoga izveštaja izražava zabrinutost pri konstataciji napadno velikog porasta našega Sokolstva za ovu poslednju godinu dana i pita se, nema li možda u onom velikom broju novih članova i takovih, koji o Sokolstvu i sokolskom radu nemaju pravoga shvačanja, koji možda ne mo-gu svojim pogledom da obuhvate široki vidokrug sokolskih težnja, koji možda nisu bili u prilikama i moguč-nosti, da se sažive sa sokolskim idejama. Iznosi zatim rad ove župe u minu-ioj godini, te u prelazu na taj rad spo-minje dve savezne manifestacije i to nastup naše olimpijske vrste u Luxem-burgu, koja nas je u stranom svetu dostojno zastupala iako uz veliku žrtvu, po cenu života jednoga od naj-boljih naših Sokola — našega neumrlo-ga brata Maleja, kome skupština ponovno kliče: Slava mu! — Nadalje spo-minje naš uspeli svesokolski slet u Beogradu, koji je mnogo doprineo širenju sokolske ideje u našoj državi. Rad u župi deli na troje, na teh-nički, prosvetni i administrativni. O prvom i drugom su posebni izveštaji. Župska uprava držala je do dana svoga konstituisanja do kraja godine 32 sednice i 2 sednice društvenih delegata i to 1. juna i 23. novembra 1930. Na sednicama župske uprave ras-pravljana su večinom organizaciona pitanja. Koliki je posao tu bio vidi se najbolje po torne, što je broj društava u župi posle donošenja zakona o Sokolu kraljevine Jugoslavije od 16 po-rastao na 55 društava i na 25 sokolskih četa, a da osim jedne plačene sile, koja vrši samo prepisivanje i ekspedit, nema ova uprava župe nikakovih činov-nika ili nameštenika, več čitav rad vode župski funkcioneri, koji su inače večinom kao činovnici svojim redovnim zanimanjem preko dana zaposleni, tako da samo u svojim slobodnim ča-sovima mogu obavljati poslove uprave župe. Delovodni protokol župe u pro-šloj godini dostigao je 2625 brojeva, po čemu se vidi, da je posao u ovoj župi u administrativnom pogledu bio za jednu župu zaista prevelik. Od osnivanja novih društava za-paženo je svuda da ima mnogo volje za rad i ljubavi za sokolsku ideju, ali da nema dovoljno ili uopšte sokolski odgojenih ljudi, koji bi stvar idejno vodili, a niti u tehničkom pogledu nije bilo spremnih prednjaka. Da sc tomu nedostatku doskoči, priredila je župska uprava tokom godine 1930. dva prednjačka tečaja i to jedan u trajanju od tri nedelje u mesecu augustu, a drugi u mesecu novembru iste godine. Radi premalog odaziva na ovc (jrednjačke tečajeve (a sva su društva navela kao razlog pomanjkanje mate-rijalnih sredstava), zaključeno je na sodnici delegata društava od 23. novembra 1930., da se u buduče pripo-moč, koja bi se imala dobivati od banskih uprava, ne deli medu društva, nego da ista ostane župi, ali da ova obavezno prireduje za sva svoja društva besplatne prednjačke tečajeve. Takav je tečaj odreden za mesec mart 1931. Osim toga davane su pismene upu te za rad, sadržane u 60 okružnica, odaslanih društvima ove župe tokom prošle godine, a koliko se to moglo učiniti, davana su i neposredno i lično obaveštenja, bilo preko izaslanika same župe, bilo preko starih jačih dru-šfava, a naročito preko središta ekruga. Kako u nekim društvima, novo osnovanim, nema još dovoljno izobraženih prednjaka, a niti odovoljno upu-tenih prosvetnih radnika, to je rad u ovakovim društvima zapinjao, pa je stoga župska uprava posle održanja godišnjih skupština neka društva proglasila četama susednih starijih i jačih društava, koja če njihov rad nadzirati dotle, dok ne ojačaju toliko, da mogu sami za sebe delovati kao jedinice. videti naše malčke, ki so spretno in samozavestno zaplesali mični ples. Koj nato je nastopila ženska deca še s pro« stimi vajami in nato moška deca tudi s prostimi vajami. Moški naraščaj je strumno izvajal vaje s puškami. Ker društvo nima pravih pušk, si je dalo narediti lično izdelane lesene puške, ki so povsem ustrezale svojemu na« menu. — Mnogo smeha in zabave je povzročila med številnimi gledalci »Pasja tekma« moške dece, Mnogo pri« zlasti ob sklepu, ko se je državna tro« bojnica, dvignila nad skupino, katero so telovadci po zrušenju skupine zma« goslavno odnesli. Lep nastop je poka* zal, da se društvo zaveda svoje naloge. 19. marca, na praznik sv. Jožefa, pa je priredila; deca pod vodstvom s. Marije Rozmanove dobro uspelo ml a; dinsko igro: »V kraljestvu palčkov«. Mladi igralci so svoje vloge v splošno zadovoljnost dobro rešili. * SOKOLSKO DRUŠTVO TREBNJE. V nedeljo 8. marca se je vršila v Trebnjem ob 19. uri I. seja novousta« novljenega Mirenskega sokolskega okrožja pod vodstvom br. župnega podstaroste Pavla Herbsta iz Mokro« noga. Župno načelstvo je imenovalo naslednjo okrožno vodstvo: za okrož« nega načelnika br. Huberta Tomšiča (Trebnje), okrožna načelnica s. Zora Kneislova (Mokronog), okrožni pod« načelnik br. Jože Andoljšek, okrožna podnačelnica Cilka Zupančič (Treb« nje). Za tajnika in zapisnikarja je do« ločen br. Nande Srpan (Trebnje). Župni P. O. pa je imenoval v okrožno vodstvo za prosvetnega nadzornika br. M. Tratarja, ki bo vršil tudi posle poročevalstva. Na seji se je določil okrožni zlet, ki bo v Št. Rupertu. Vsa društva pa imajo tudi svoje nastope. Okrožje tvorijo sledeča društva: Trebnje, Mirna, Št. Rupert, Mokronog in Št. Janž=Krmelj. Seje se bodo vršile izmenoma v vseh sedežih okrožnih društev, kar bo dovedlo do čim tesnej« šega sodelovanja in spoznanja. Želimo okrožju mnogo razmaha in na delo za lep razvoj sokolske misli v vsej Mi« renski dolini. Zdravo! Ž.upa Tuzla GLAVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA. U nedelju 8. marta o. g. održana je u Tuzli godišnja skupština Sokolske župe, kojoj je prisustvovalo 80 delegata sokolskih društava i seoskih so-solskih četa. Na skupštini su zapaženi pukovnik g. Mihajlo Vasic, komandant mesta, g. Milan Đ. Jakšič, okružni inšpektor, g. Mihajlo Popovič, sreski poglavar, g. Ljutvibeg Sijerčič, pretsednik Gradske opštine i g. Šukrija Alagaič, direktor gimnazije. Kao delegat Saveza SKJ prisustvo-vao je skupštini br. dr. Mihajlo Gra-dojevič, prof. univerziteta iz Beograda. Starešina župe br. Jovan Petrovič otvorio je skupštinu, upučujuči pozdrave Nj. Vel. Kralju i Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru, što su prisutni dočekali sa burnim i dugotrajnim klicanjem. Poslani su brzojavni pozdravi Nj. Vel. Kralju, Nj. Vis. Prestolonasledniku, Savezu SKJ, bivšem starešini župe br. Staji Stajiču, deneralu, g. Veli-miru Popoviču, banu Drinske banovine i g. Svetislavu Milisavljeviču, banu Vrbaske banovine. Jugoslov. Solvaj tvornica u Lu-kavcu predala je župi u znak pažnje za njen rad divno izraden reljefan lik Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra, koji je izradio vajar Zorisav Franetič. 0 vaj gest Solvaj tvornice, koja svakom prilikom pomaže svaku kul-turnu akciju, oduševljeno je pozdravljen. Zatim su podneli izveštaje funkcioneri župe. Godišnji rad župe može se rezimirati ovako: Župa je u januaru 1930. imala svega 16 sokolskih društava, a danas broji 22 sokolska društva i 20 jakih sokolskih četa. Broj članstva u društvima porastao je prosečno za 40%. U osnivanju su još nekoje čete. Naj-veči broj sokolskih četa ima pored odraslih vežbača, još naraštaj i decu, a rad se pored kulture tela sastoji još i u privrednom i prosvetnom podizanju sela. Župa je preko sokolskih društava skupila za postradade od poplave u Francuskoj Din 15.827, a za narodice postradalih na Daksi Din 2760. Kao pripremu za slet u Beogradu održala je župa svoj slet, na kojem je nastupilo u povorci preko 600 članova, od toga 300 uniformisanih, jer se je broj uniformi tokom godine podvo-stručio. Na sletu u Beogradu ne samo što je učestvovalo velik broj članstva i naraštaja, nego su vrste, koje je župa postavila na utakmicama, zauzele veoma ugledna mesta. Župa je bila za-stupana i na sokolskoj izložb’ .sa lepim brojem predmeta. 1 u prosvetnom pravcu rad je bio intenzivan. Pored lepog broj a predavanja i kratkih govora pred vrstom, proslavljen je na svečan način od svih sokolskih društava: Masarykov roden-dan, dan ujedinjenja i oslobodenje brače Čehoslovaka, godišnjica koru-škoga plebiscita, rodendan Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra i sokolski i državni praznik 1. decembra. Župa jc održala dva prednjačka tečaja i to: tečaj za članove i tečaj za vodnike sokolskih četa u Kreku. Pored toga održana su dva tečaja za proste vežbe i spravare. Župa je dala inicijativu za što ja-ču štednju radi odlaska na svesokolski slet u Prag 1932. godine. Kod pojedinih društava vodi se jaka akcija za gradnju sokolskih domova, a društvo B. Šamac otvorilo je 1930. god. na svečan način svoj sokolski dom. Sokolsko društvo Bijeljina dovršuje svoj dom, koji je stajao oko 1,000.000 dinara. Sokolsko društvo Ug-ljenik otkrilo je na svečan način spo-men«bistu Nj. Vel. Kralju 6. septem« bra 1930. Sokolska četa Husine vodi akciju za gradnju doma. Sokolsko društvo Tuzla otpočeče sa gradnjom do« ma tokom ove godine. U financijskom pogledu društva su aktivna, te su koncem 1930. godine imala gotovog novca 89.697 Din, a u fondovima za gradnju domova bilo je 337.141*34 Din osim nekretnina i zgra« da u dovršavanju. Društveni inventar vredi u proceni Din 409.581. Sokolska društva Doboj, Teslič i Bos. Šamac imaju sokolske muzike, a društva Kreka i Teslič vlastite kino-matografe. Župa je održala tokom godine 18 sednica i primila i otpremila 2300 do-. pisa, sa 50 okružnica. Rad sokolskih društava bio je u svakom pogledu veoma intenzivan i uspešan. Naročito je simpatičan pojav učešče priličnog bro-ja učitelja osnovnih škola u sokolskom radu. Svi izveštaji primljeni su jedno-glasno i sa odobravanjem. Vredni i dugogodišnji načelnik župe br. inž. Miloš Kvapil napušta -župu radi preme-štaja, pa su se tim povodom oprostili s njime na skupštini br. Josip Levačič u ime sokolskih društava i br. Jovan Petrovič u ime župe. Izaslanik Saveza br. dr. Gradoje-vič govorio je biranim rečima o uti-caju Sokolstva na preporod naroda i naglasio naročito zadovoljstvo za uspešan rad župe, rekavši pri tom, da se taj rad vidi iz izveštaja, koji su »sočni i puni kao sače meda«. Skupština je jednoglasno usvojila predlog, koji če se poslati Savezu radi imenovanja nove župske uprave, u koju ulaze brača i sestre: Starešina Jovan Petrovič, I. zam. star. inž. Branko Budimir, II. zam. star. dr. Milorad Kostič, pretsednik prosvet-nog odbora Vojislav Vukanovič, sekretar Vojislav Bogičevič, blagajnik Mehmed Salihspahič, načelnik inž. Vje-koslav Kovačevič, I. zam. nač. Osman Tufekdžič, II. zam. načelnika Julijan Kovaljski, III. zam. načel. Vlado Ho-dovski, načelnica Ljubica Venos, I. zam. načel. Tereza Hoge, II. zam. nač. Zora Kisič, III. zam. načel. Danica Popovič; članovi uprave: dr. Aco Bogdanovič, Drago Popovič, inž. Gojko Bojanu-, Nikifor Todič, dr. Vojislav Vasiljevič, Ivo Mervar, Anto Vikič, Niko Seferovič, Dojčin Petrovič, dr. \ ladi-dir Čaldarevič; zameniei članova uprave: Ferhat Azapagič, inž. Bogoljub Jankovič, Drago Vidakovič, Esad Alibe-govič, dr. Mirko Oršanič, dr. Gavrilo Božič, dr. Miško Žokalj, Jovo Blago« jevič, Josip Simič, Mehmed Huskie; revizori: Marko Vujasinovič, Abdulah Kunosič, Bajo Kazimir, Drago Radelj-kovič, inž. Dobrivoje Krstič; zam. re-vizora: Adamovič Dragoljub, Marko Popovič, dr. Mile Kubovič, Ljubomir Dučič i Veno Rihter. Na taj način završena je ovogo-dišnja skupština župe, koja je bila ne samo ogledalo plodnog sokolskog rada, nego i jedinstvena manifestacija bratstva i jedinstva. V. B. Župa Mosiar KONFERENCIJA SOKOLSKIH RADNIKA'NA SELU. Na 28. februara o. g. uoči održa« nja župske glavne skupštine održana je u Mosta.ru prva ko.nferencija sokol« skih radnika na selu pod pretsedanjem starešine župe brata Cede Miliča. Kon« ferenciji je prisustvovao 21 sokolski radnik iz četrnaest društava. Cilj ove konferencije bio jc konstatovati dosa« danji rad i nedostatke u radu na selu, te raspravljanje o predlozima za buduči rad. Na konferenciji je konstatovano, da se rad u sokolskim četama u prav« cu poljoprivrednog, prosvetnog, higi« jenskog ■ preporoda našeg sel i toliko razvio, i da su uspesi u torne pravcu postignuti neobično značajni i veliki, te da se ukazuje neophodna potreba održavanja što. eeščih sastanaka svih onih radnika, koji deluju u seliina u sokolskim četama. Istaknut je naro« čiti značaj i potreba tromesečnih sed« nica četnih uprava 'svih četa sa pod« ručja pojedinih srezova, koje su sed« ni ec i do sada u našoj župi redovno održavane. Nadalje jc istaknuta potreba odr« žavaoja posebnih tecajeva za sokolske radnike koji odlaze u čete, da bi se či« tav rad u četama provodio jednoliko po utvrdenim smernicama. Na konferenciji je naročito nagla« šen veliki uspeh drugog^ tečaja naše župe za vode -sokolskih četa, koji je održan u mesecu januaru o. g., i na kome jc oko 80 kandidata — članova sokolskih četa — dobilo potrebno zna« nje za rad ujsokolskim četama u svim pravcima (administrativnom tehnič« kom, blagajničkom, zadrugarskom, hi« gijenskom i 't. d.). Radi toga jc obzi« rom na značaj ovih tečajeva izaklju« čeno, da sc i ove godine u našoj župi1 održc dva do tri prednjačka tečaja za članove i naraštajce sokolskih četa. Kao cfikasno sredstvo u radu u sokolskim četama istaknuto je što če« šee obilaženje i kontakt četa sa istak=> nutim sokolskim radnicima iz pojedi« n ih sokolskih društava i župske uprave. Pošto se u toku zadnje godine, a naročito iza beogradskog sleta, pokret za osnivanje sokolskih četa neobično raširio, to jc na ovoj konferenciji do« nešen pravilnik, po kome se nove so« kol s k e čete mogu osnivati samo u onim selima, gde postoje najosnovniji potrebni uveti za život i pravilan raz« voj čete (potrebno odušcvljenje, broj prijavljenih članova, naročito trezve* n jaka i t. d.). Članovi skupinske vežbe »Hej Sloveni« God. II. — br. 14. »S O K O E S K I GLASNIK« Str. 7. SOKOLSKO DRUŠTVO ŽRNOVO. U nedjelju 8. marta na svečanoj skupštini bila je likvidacija sokolske čete Žrnovo, koja je pretvorcna u društvo. Uz mnogobrojno članstvo prisu-stvovao je i lep broj delegata Sokol-skog društva Korčule. Osobito smo bili počaščeni prisustvom brata starešine Sokolskog društva Korčule i iza-slanikom sreskog načelstva Korčule. Skupština je započela vatrenim govorom brata starešine iz Korčule. Lepim i muževnim rečima svrača pažnju prisutnih na svečanost današnjega dana. Uz ostalo, i ovom prigodom ističe dužnosti pravoga Sokola, kojemu je zadatak nacionalno vaspitanje, jačanje 'Hiše i tela. Posle njega govori brat tajnik, pro-svetar, načelnik i blagajnik. Uz prikaz svoga rada kroz vreme opstanka delje priređuje čajanke ili zabave, ko« je su uvek odllično posečene. Daju se i ipozorišni komadi naših čuveniih humorista Nušiča, (P:. (Petroviča, S. Popoviča i drugih. Diletanti ilgraju od* lično, kao pravi ^himcl. Vrgorački Soko ima i tamburašlku sekciju, koja se zaislta može pohvaliti. SOKOLSKA ČETA PUESCI. Na 21. februara o. g. sokolska četa Pijesci održala je prvu svoju za-bavu u prostorijama sokolske čete. Zabavu je otvorio sa pozdravnim govorom brat Janko D. Popovič izasla-nik župe, koji je ukratko istakao značaj rada ove čete, a brat Dušan Bajič, takoder izaslanik župski govorio je o trezvenosti. Program zabave sastojao se iz nekoliko lepih tačaka kao pesme uz gusle, nekoliko patriotskih deklamacija prekidom od jednog časa u podne 1 pola časa za večeru. Subota posle podne bila je odredena za uredivanje prostorija i tečajaca, a nedelja je bUa odredena za zajedničko pohadanje raznih uglednih poljoprivrednih Staniča u okolici Mostara. Na tečaju su predavali ovi preda-vači: brača Čedo Milič administraciju I. deo 55 časova; Milivoj Jelačič administraciju II. deo 30 časova; Tvrtko Kanaet vodenje blagajne 31 čas; Bogoljub Radančevič poljoprivredu I. deo 14 časova; Ljubinko Vučenovič poljoprivredu II. deo 2 časa; dr. Mile Dokič sokolsku prosvetu i moralno vaspitanje 9 časova; Vaso Gajič zadrugarstvo 5 časova; dr. Pero Mandič istoriju Sokolstva i novu podelu naše države 2 časa; dr. Feodor Lukač higijenu 3 časa; Uroš Avdalovič napredno pčelarstvo 5 časova; Dušan Bajič o trezvenosti ПРВА СРПСКА ПАРНА ПИВАРА ЂОРЂЕ ВАЈФЕРТ A. д. У БЕОГРАДУ производи своја чувена пива бело „Експорт" и црно „Св. Ђорђе“ која се продају у бурадима и флашама Телефони пиваре 355 и 3410 Телефон стоваришта у Београну 582 decembra o. g. svedožbu, da su tečaj završili sa uspehom i posle devet pismenih zadača koje če u toku godine izraditi. Osim čisto sokolskog obrazovanja, koje su tečajci stekli, oni su se još sokolske čete, svi ističu, kako otsada treba i još više sila uložiti, da bi uisti-nu zaslužili naziv društva. Tom pri-golom govorio je i brat načelnik kor-čulanskog društva. Nakon likvidacije sokolske čete Pirana je jednoglasno nova uprava. starešina iz Korčule pozdravlja novig starešinu, a dosadašnjem odaje pohvalu za njegov rad. Poslati su brzojavni pozdravi br. Savezu SKJ i br. Sokolskoj župi Mostar. Preko svih govora čulo se burno odobravanje. Sva su srca bila razdra-gana, a sokolska svest probudena. Uz tvrJo dbečanje, da če svi zajedničkim silama raditi oko širenja Sokola, razi-šli tu se kučama. Poneli su sobom još jač« ljubav prema svojoj domovini i uzvi^enom Domu Karadordeviča i tvr-do uverenje, da če naš ujedlnjeni narod kroz Sokolstvo doči do oživotvo-renja svih svojih nacionalnih ideala. SOKOLSKO DRUŠTVO TOMISLAV GRAD. f Brat Strahinja Pavlovič. Na 16. januara o. g. preminuo je u Zagrebu u najlepšoj mladosti, u svojoj 23. godini života, vredni član br. Strahinja Pavlovič. Ova vest *du< beko je ožalostila sve njegove prija« telje i poznanike, osobito Sokole. Pokojni Strahinja bio je od osnut« ka Sokolskog društva u Tomislav gradu jedan od najvrednijih članova vežbača. Za rad društva mnogo sc in« teresovao, osobito za akciju oko podi* гапја sokolskog doma. Iz veliike 'lju« bavi pokojnog Strahinjc za napredak društva njegov očuh i majka, brat Luka i sestra Ljubica Dmitrovič upi« sali su 'ovih dana pokojnog Strahinju za velikog dobrotvora sokolskog do« fna u Tomislav gradu. Ovo je prvi ve« liki dobrotvor našeg doma. — Sudbina je htela da nas pokojni Strahinja prc vrfcmena napusti, ostavljajuči najlepšu uspomenu: nepokolebivu ljubav pra« ma Sokolstvu. Večna mu slava i lahka evna zemlja! SOKOLSKO DRUŠTVO VRGORAC. Sokolsko društvo u Vrgorcu »vestno je svojih vetilkih dužnosti i zna, da *5C samo pomočil velikog rada priibli« ?u.ic svom velikom idealnem cilliju. Ni* J&dan član(ica) ne ztna za umor, ni za 11emanje vremena, kada se 'tiče sokolskih d'užnositi. Princip im je bio. jest ’ ‘biče; Ništa za sebe, kao pojedinca, Vcč sve za društvo! Lopo je to po-®ma trati, gde su na poAi svi jedtaaci, oez obzira na profesiju i sltalež. L ju* bav, bratstvo siloga svud se očituje, na svakom koraku. Disciplina je uzor« fe'a, a uvek če i'biti, jer su sivi is> vesni, da je ova prcduslov svakog uspeha, ^naj'uči. da> je za uspešan razvoj sve-stranog sokol'iskog rada prvobitno ^ajpotrobniji vllasttiti dom, radi se svim silama, da se što pre db istog dodo. Za *t’o je potrebna velika suma n ovac a, Soko stOga sfcoro svake 'ne^ i dva kratka šaljiva komada sa jednim monologom. Poseta je bila na ovoj zabavi preko očekivanja, te uspeh kako moralni, tako i materijalni zadovoljio je pot-puno. Ova je zabava najbolje dokazala, da i u našim selima seljaci umeju sami i bez ičije pomoči prirediti korisnu i poučnu zabavu, čije prihode namenju-ju u korist zidanja svojih sokolskih domova. Istih dana održale su zabavu u mostarskoj župi još i ove sokolske čete: Žitomislič, Stepen, Ulog, Fojnica, Tasovčiči, Gabela Lokve, Dabar Polje, Udrežnje, Miholjače i Bijelo Polje. II. TEČAJ ZA SOKOLSKE ČETE ŽUPE MOSTAR. Godine 1925. uprava Sokolske žu= pe Mostar povela je živu akciju za osnivanje sokolskih četa u selima svoje teritorije. Ta akcija propračena je sa skepsom ne samo od strane ne-sokolske publike, nego i neki sokolski radnici nisu očekivali, da če dati želje-ne rezultate: prvi, što nisu želili, da naše selo kroči napred, a drugi, što nisu verovali, da je naše selo zrelo, da ponese sokolsku ideju onako. kako ju nose naše varoške mase. Ali »udar iskru u kamenu nađe« ... Naše selo, onaj mladi deo, prilivati sokolsku ideju sa divnim elanom, i sokolske čete osnivahu se neverovat-no brzo. Na teritoriji mostarske župe dosada ih ima 57. I druge župe prihva-tiše ideju osnivanja sokolskih četa na selu, no za sada nijedna nije dala ova-ko krupne rezultate kao mostarska. Uprava mostarske župe nije se ograničila samo na fizičku kulturu, nego je uočila i druge momente, koji su presudni za naše selo i seljaka, a to je: sa fizičkom kulturom naporedo širiti prosvetu, ekonomiju, higijenu, zadrugarstvo i sve druge g'rane, koje su selu potrebne, a od čega zavisi život seljaka kao socijalne i kulturne jedi-nice. Funkcioneri sokolske župe i sokolskih društava obilazeči sokolske čete stekli su uverenje, da rad u poj edinim četama ne ide glatko samo zato, što nema dovoljno sposobnih funkcionera u četama. Da bi se ta smetnja otklo-nila i da bi pokret krenuo bržim hodom, uprava Sokolske župo Mostar pozvala je sve čete, da pošalju po jednog do dva člana na II. tečaj, koji je otvoren na 11. januara o. g. Pozivu se odazvalo 38 četa i poslaše 82, člana. Od toga broj a njih 11 zbog bolesti i drugih nepredvidenih razloga napu-stiše tečaj, a njih 71 istrajaše i zavr-šiše ga. Svi Sokoli — članovi četa — bili su smešteni u severnom logoru u 4 sobe 54. peš. puka. Tamo su imali i učio-nicu, a vežbali su u prostranom Manje-žu. Hrana je bila po vojnički, na račun župe, a kupanje u gradskoj banji dobili su besplatno od gradske opštine. Ra-dili su svaki dan od 8 do 22 časa, sa 5 časova; Lazo Prnjatovič tehnički deo 81 čas i uzgred 3 časa pevanja sokolskih pesama i koračnica. Ukupno 245 časova. Komandant Jadranske divizijske oblasti g. Miroslav Tomič posvetio je punu pažnju ovome tečaju te je pri-sustvovao i otvorenju i završetku tečaja pozdravivši obarva puta. U toku tečaja održao je i vrlo lepo predavanje o Sokolstvu i vojsei. Tečaj je završen na 12. februara o. g. Kao i pri otvorenju tako i na završetku prisustvovali su izaslanici vojnih i civilnih vlasti, zavoda i korporacija u mestu. Završetak tečaja obav-ljen je uz program. Pozdrav starešine župe br. Čede Miliča i drugih nastav-nika u tečaju. Tcčajce je pozdravio i general g. Tomič. Dva tečajca i to br. Radovan Šarovič iz čete Stepen tc Mi-tar Davidovič iz čete Vrba zahvalili su staranju oko njih. Iza toga tečajci su uz pratnju vojne muzike 32. peš. puka »Nevesinjskog« izveli 4 vežbe sa štapovima i 4 proste vežbe. Nastup, otstup i izvodenjc vežbi napravilo je odličan utisak na sve prisutne. Sve je izvedeno precizno i sigurno. Od naučenih vežbi 4 su za članove, a 4 za naraštaj u sokolskim četama. Milina je bila gledati naše stasite momke iz Gacka, Nevesinja, Trebinja, Ljubuš-kog, Korčule, Stoca, Konjiča i Ljubinja obučene u narodnim nošnjama. Ako se ima u vidu da je medu tečajnicima bilo gripe za vreme tečaja mora se diviti njihovoj izdržljivosti i volji. Svi tečajci vagani su na početku i svršetku tečaja. Osim njih dva do tri, koji su malo opali u težini, ostali su dobili po 1, 2, 3, pa i po 8 kilogra-ma. Tečajci, koji su završili tečaj, njih 71 i njihovi nastavnici fotografisali su se u grupi. Napravljen je jedan sni-mak i pri izvodenju navedenih vežbi. Sokolsko društvo Mostar priredilo je na 12. II. u svojoj čitaonici čajanku u počast tečajaca. Tu večer proveli su tečajci ugodno uz sokolske pesme, koje su pevali članovi mostarskog Sokola i pesme koje su uz gusle naizmenice pevali sami tečajci. Jedna devojčica deklemovala je vrlo lepo nekoliko deklamacija, a tečaj ac Janko Miloševič iz Fojnice pročitao je svoje dve vrlo lepe pesme u desetarcu, u kojima peva budenje i preporod sela (vočarstvo, pčelarstvo, zadrugarstvo, higijenu, mljekarstvo i t. d.). »Neče biti jarcova gubalja, Več če biti ovnova rudalja ...« Da se je tečaj mogao održati bez zapreka zasluga je vojnih vlasti, koje su pomogle. Naročitu blagodarnost du-guju i uprava župska i sami tečajci ma-joru gospodinu Josipu Bučaru, koji je pokazao mnogo strpljivosti i predu-sretljivosti. Svi tečajci dobili su pismena uverenja da su istrajno pohadali tečaj. Ovo uverenje važi im samo do 1. decembra o. g. U toku ovc godine oni če vršiti dužnosti četnih funkekv nera: tajnika, blagajnika i načelnika i korespondirače sa župom. Svi koji i u praksi pokažu uspeh dobiče na prvog П. tečaj za sokolske čete župe Mostar upoznali sa kalemljenjem vočaka, naprednim pčelarstvom, higijenom sela, naprednom poljoprivredom, ztdrugar-stvom, trezvenosti i sa interesom pra-tili svakog nastavnika. Kad se ima u vidu na kojem se stepenu nalaze u našem selu ove granc ekonomije i prosveta o čemu su upučivani, onda mo-žemo biti potpuno zadovoljni sa postig-nutim rezultatima. Premda je tečaj trajao samo 31 dan, uspeh je kolosalan. Ovi tečajci, koji su se povratili svojim domovima osvešteni i obra*ovani, biče lučonošc i apostoli svaki u svojoj četi i u svom selu. Stoječi u stalnom kontaktu sa župom, kojoj če slati svoje izveštaje, upite i predloge, a od nje dobivati upu-tc, obavesti i savete pismeno i usme-no, tečajci če biti živa poluga, koja če staviti u pokret sve latentne snage našeg sela za preporod sela i seljaka. To novo doba več je na pomolu. Župa SušaK - tti/elka SOKOLSKO DRUŠTVO KRK. Dana 26. »prrla ove godine ra«svice se svečano u gradu Krku zastava So« kolskog društva Krk. Ova proslava pada u velike dane, koje slavi celo ostrvo 26. aprila, kao datum, kada je pred 10 godina naše ostrvo oslobodeno i prisajedtajeno Jugoslaviji. Toga da* na otkriče se na gradsikoj večntei, sta« roj Frankopanskoj kuli, spomen«ploča sa belim dvoglavim orlom, 'a Soko, uz svoju 10 godišnjicu opstanka, razviti če zastavu i održati okružni slet, na kojem če sudelovati okružja Krk i Ba« kar te Sokolska društva Sušak=Rijeka, Trsat i Draga. Župa Sušak«Rijeka po« starati če se za posebni izletnički pa* robrod, kojim če se omo’gućiti sivim okolnim društvima sudelovanje pri ovoj važnoj proslavi i činu. Zastava je od teške svile, vrlo skupocena, za koju su darovali svesni krčki Sokoli i rodo« ljubi preko 15.000 dinara. »najuči po* sebnu važnost ove izložene tačke na našem Jadranu i 'ostrva, koje je jedino ostalo nama od svih istarskih otoka. Nadati se je, da če ova važna sokol« ska manifestacija biti poduprta s ude« lovanjem naše sokolske brače i sves« nih Jugoislovena iz "bliže okolice kao i gostima iz daljega. SOKOLSKO DRUŠTVO OTOČAG t Brat J ovo Navala. U zagrebackoj klinici umro je 5. marta posle teške operacije brat Jovo Navalia u svojoj 26. godini. Pokojni Navala irode-n je 16. septembra 1905. god. u selu Podiimu kod Otočca,^ od siromašnih roditelja i u siromašno j sdijtačkoj kuči. Mučeči se kao sdjačko dete svrš-iio je školfe i zauzeo poifožaj poštanskog činovnika, ali 'več zadnjih par .godina boleslt ga je podari zala, dok konačno nije podlegao. Sokolsko drušltvo Otdčac smrću pokojnog brata Navale igubi vrednega čkna Uipravnog odbora i tehničkoga radenika, koji je neumorno, iako boreči se sa boSfešču, radio u Sokolskom društvu i ofeavijao svoju sokolsku duž> nost saves'no i wl‘uševiIj©no. Smrt brata Navale boibo se je dojmila svih člatnova Sokolskog društva Otočac, pa je tim povodom sita« rešina društva sazvao odborsku sed* niču, koja se je oprosltilla sa bratom Navalom. Pokojni Navala umro je ne sarao u tako mladim (godinama, nego baš, kada ga i ovo društvo i njegova stana majka, udova seljakilnja, najviše tre-baše. Neka rje l'aka zemlja bratu Jovi Navali i miir pepe'lu, njegovu, i njegova brača sokofaka iz dubine srca kli» ču: Slava mu! — Sokolsko društvo Otočac. GLAVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA ŽUPE. Dne 1. marta održana je u Sušaku glavna godišnja skupština župe Sušak-Rijeka pod pretsedništvom žup. starešine br. Ive Poliča, a u prisutnosti delegata bratskog Saveza br. dra. Mi-lorada Dragiča. Na skupštini je bilo zastupano 27 od 31 društva sa 34 delegata. Od župske uprave prisutna su bila 22 člana, a k tom je prisustvovalo oko 30 što članova što članica. Skup-štinu je otvorio starešina pozdravlja-juči u prvom redu Njeg. Vel. Kralja, pa onda starešinu Saveza Nj. Vis. prestolonaslednika Petra, nadalje prvog zamenika saveznog starešine br. E. Gangla, zatim delegata Saveza br. dra Dragiča, zastupnika vlasti br. Jovana Mešteroviča, a onda sve prisutnike. Nato je ukratko prozborio o prošlogodS-njem radu župe i o zadacima koji če-kaju župu u ovoj godini, napose o de-tu primorskog Sokolstva, ko Ji če se održati u Splitu. Druga tačka dnevnog reda bila je: Izveštaji župskih funkcionar« i revi-zkmalnog odbora pa su svi ti izveštaji jednoglasno i bez prigovora bili pri-hvačeni, a jednako i izveštaj revizio-nalnog odbora. Izveštaji bili su vilo pomnjivo sestavljeni i otštampani u posebnoj knjižici od 30 stranica. Iz tih irreStaja razvidno je ovo: U administrativnem radu primljeno je i ot-premljeno u prošloj godini do 4562 spisa, medu njima 50 okrožnica, što ih je župa razaslala svojim društvima. Starešinstvo je održalo 13 redovnih i 1 izvanrednu sednicu. Imovinsko stanje župe bilo je: prihodi Din 101.772^)8, a izdaci Din 139.790 41. Manjak od Din 38.017-43 nadoknadio se gotovinom, što ju je donela u novu organizaciju bivša Sokolska župa »Rijeka« od Din 76.36910. Saldo blagajne na 31. XII. 1930. bio je Din 38.351-67. Osim te gotovine imala je župa druge imovme u vrednosti od Din 53.920,65, pa je po tom celokupna imovina župe iznosila Din 92.272*23. Tehnički rad župe iznosi ove podatke: Početkom 1930. godine brojila je župa 25 društava, tokom godine prešla su 3 društva u novoosnovanu župu Karlovac, a župa je dobila 7 novih društava, pa je koncem 1930. god. imala 29 društava. Na sletu u Beogradu sudelovala je župa sa 498 lica, od toga 186 u odori. U gradanskom odelu sudelovalo je iz župe preko 600 lica. Proste vežbe je vežbalo 158 članova. Načelništvo je održalo 18 sednica i 1 zbor društv. načelnika, razaslalo 10 okružnica, a rešilo je 282 dopisa. U decembru 1930. god. održala je prednjači« tečaj sa 26 polaznika. Načelništvo je sastavilo i izdalo štampom opie vežba za sokolsku i školsku decu. Za prosvetni rad imalo je 13 društava prosvetne odbore, a u drugim je društvima sam prosvetar vršio sav prosvetni rad. U svim žup. društvima održalo se u toku godine: 424 govora pred vrstom, 198 predavanja, 139 zabava, 32 sela, 46 izleta. Svih je prosvetnih priredbi po tome bilo 839. Sokolska štampa imala jc u svim žup. društvima 688 pretplatnika, od kojih na »Sokolski Glasnik« 315, ®So-ko« 57, »Sokolič« 111, »Našu Radost« 128, »Soko na Jadranu« 77. Sokolske knjižnice postoje u 16 društava, a u njima je bilo 3277 knjiga. U decembru je odžan zbor društvenih prosvetara i trodnevna župska prosvetna škola, koju je polazilo 30 polaznika. Župski prosvetni odbor je društvenim PO razaslao 10 okružnica. Iz izveštaja žup. statističara vidi se da je početkom godine bilo u župi 1764 člana, dok ih je koncem godine bilo 3063, od kojih 2624 muških i 439 ženskih. Po zanimanju bilo je 268 rad-nika, 93 seljaka, 670 zanatlija, 376 tr-govaca, 446 drž. nameštenika, 71 opč-nameštenik, 259 priv. nameštenika, 44 lekara, 20 advokata, 12 svečenika, 238 učitelja i profesora, 130 studenata, 31 časnik, 12 vojnika, 57 mornara i 336 privatnika. Aktiva svih društava župe iznosila su Din 5,987.085, a pasiva Din 3,403.590 i 45 para, a po tomu čitava čista imo-vina Din 2,583.494-55. — Sokolskih domova bilo je u župi 3, dok je u gradnji 1. Sprave: 28 preča, 19 konja, 13 ka-rika, 3 stola, 9 kozlića, 25 otskoka, 12 pružnih dasaka, 46 strunjača, 274 bu-ćice, 8 penjala, 3 lestve, 336 čunjeva, 368 palica, 176 zastavica, 122 obruča, 8 greda, 2 diskosa, 33 kopija, 9 lopta, 22 kugle, 20 stalaka, 13 bremena, 5 lana-ea za penjanje, 5 ribstola, 265 vesala, 6 sekira, 10 drvenih pušaka, 1 trapez, 2 motke, 3 visoke karike i 1 čamac. Svečanih odora bilo je: 323 muških, 15 ženskih, 174 muškog naraštaja, 40 ženskog naraštaja, 210 muške dece, 150 ženske dece. Zastava je bilo: 6 društvenih, 4 naraštajske. U društvima bilo je: 1 glazba, 7 tamburaških zboro-va i 3 orkestra. Kod sledeče tačke dnevnog reda primljen je predlog o godišnjem proračunu za 1931. god. u višini od Din 79.000 s dodatkom da župski porez društava ostane isti kakav je bio i u prošloj godini. Isto tako primljen je predlog žup-skog TO da se u ovoj godini ne priredi nikakav župski slet, nego da se slet u Splitu prihvati kao slet i ove župe. Osim toga je primljen predlog žup. PO da se prirede okružni sletovi prema predlogu odnosnih okružnih na-čelništva. Kod sledeče tačke razdeljena je medu žup. društva banovinska pripo-moč od Din 39.800 i to prema predlogu župe. TO za nabavu sprava, koje društva još ne poseduju, a potrebne su im. U eventualijama prihvačeni su ovi predloži: 1. da se župskom starešinstvu osnuje posebni socijalni otsek, poput berze rada, za uhlebljenje društvenih članova, 2. da se predloži br. Savezu da ishodi od ministarstva oprost od naplate poštanskih taksa za sokolsku korespondenciju. U zadnjoj je tački dnevnog reda prihvačen per aclamationem predlog da se upravi br. Saveza predloži za naimenovanje žup-ske uprave lista dosadašnje uprave po-punjena prema predlogu iznesenom na skupštini, na čelu sa starešinom br. Ivom Poličem. Pre toga je br. stare- šina predložio na prilivat 3 telegrafska pozdrava i to Nj. Vis. prestolonasledniku Petru, br. Savezu i banu Savske banovine. Sva su ova tri telegrama s odobravanjem prihvaćena. Iza toga je uzeo reč savezni delegat br. dr. Dragič, koji donosi pozdrave br. Saveza, hvali rad župe, koja uživa kod Saveza dobar glas tim više, jer je župa protagonista jugoslovenske nacionalne ideje na to j sokolskoj straži. Nakon toga zaključio je pretsed-nik skupštinu u 12.30 sati. — Z,, p. NAJBOLJŠA KOLESA kupite po prav ugodnih cenah edino le pri tvrdki A. GOREČ, D.zo.z. LJUBLJANA samo v palači Ljubljanske Kreditne banke in na Gosposvetski cesti iie». 14. Соколском друштву Бреза потребан je ■Шддддтт-дддддии један капелник за пухалачку глазбу. Рефлектанти нека се обрате на потписано друштво због поближих услова. — Место је стално. Предност имају старији капелници и они, који познају гудалачке инструменте Гранд Хотел „Петроград“ преко пута железничке станице БЕОГРАД Sukno za sokolski kroj mm Svaki Soko treba da ima Sokolijadu odličnu zbirku sokolskih i rodo-Ijubivih pešam a sa slikama za deklamovanje i pevanje radi po-dizanja sokolskog-viteškog duha od brata dr. Vojislava V. Rašica, Beograd, Kraljice Natalije ul. 14. Poštansko-cekovni broj 50.788. — Cena 20 dinara. — Preporučena i od »Sokolskog Glasnika* br. 20. od 1930. godine. »IZVOR« veletrgovina galanterijske, nlrnbarike I kratke robe SUŠAK S s ol u o M s o K o И u o H s L o Pri večjih naročilih znaten popust! A. & E. SKABERNE LJUBLJANA JOS. HAFNER LJUBLJANA, PREŠERNOVA ULICA ST. 3 je največja regulativna hranilnica v Jugoslaviji. Ima vlog nad 430,000.000 Din. Za vse vloge ja^nči ljubljanska mestna občina z vsem svojim premoženjem in z davčno močjo. Vloge fie sprejemajo na knjižice in na tekoči^ raeun._ Naložbe proti odpovedi se obrestujejo po dogovoru kar najbolj ugodno. Posojila se dovoljujejo na posestva, menice in vrednostne papirje cim najceneje. Za male trgovce in obrtnike obstoja pri hranilnici kreditno društvo, za pupilne naložbe pa sodni depozitni oddelek. Za varčevanje mladine izdaja domače hranilni ke, za pošiljanje denarjap*o posti pa svoje položnice. Telefon št. 2016 in 2616. Pošt. ček. račun št. 10 533. Uradne ure za stranke so od 8. do 12 30. iavod za umfetno иидшаввздав veienjje LJUBLJANA, Prisojna ulica (Tabor) (Bivši poslivodja fiime Hsškudia, koja je uslijed smrti vlasnika prestala da rad) Izrađujemo sokolske zastave najjeftinije po našim iii priposlanim naertima, obazirajući se na propise SKJ Molimo, tražite speeijalne oferte i načrte. Za izvršitev modernih portretov ter vsakovrstnih fotografičnih slik, kakor: skupin, povečav, interjerjev itd. se priporoča Fotografični atelje ^VIKTOR** LJUBLJANA, Knafljeva ulica štev. 4 (nasproti Narodni tiskarni) ŠETALIČTE KRALJA PETRA produljena Zvonimirova ul. 92 Tko oglašuje, taj napreduje! Ruče dobre, uporabljavane ali sačuvane, za vježbanje sposobne, kupujemo. Cijenu i ostalo javiti Sokolskom društvu Tompojevci, Srijem. Telefon štev. 2312 Račun pošt. hran. 10.761 ♦ UČITELJSKA TISKARNA LJUBLJANA, FRANČIŠKANSKA ULICA JE najmoderneje urejena in izvršuje vsa tiskarska DELA OD NAJPREPROSTEJŠIH DO NAJMODERNEJŠIH Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige; Ilustrirane knjige v enobarvnem ali večbarvnem tisku; bro»ure in knilne v vseh nakladah, časopise, revije m mladinsko ji®*6* Okusna oprema ilustriranih katalogov, cenikov in reklamnih Us.ov roRMicA Šolskih zvezkov A II Za gotovo, kao i na najdugoročniju V/l 1 ■"•J • otplatu dobijete: Glasovite STAYER-WAFFENRAD bicikle. - Motocikle „PUCHM nedostižive preciznosti, kvalitete snage, konku-rentne cijene, kod glavnog zastupstva za Dalmaciju Slavko Malešević, Kistanje. KllŠSjl vse/1 vrsi- por fotog rafij a/u ali risbah, i X v »• £ m;« naj solidne/še ki iš £V l"flO ST*DIU L1UBL1ANA OAIMATINOVAU емцо •• — 'vV-v .“•■ ; ■■ Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarska delavnica IVAN BRICELJ LJUBLJANA, Dunajska cesta 16 Strokovna izvrSitev telovadnega orodja. Delo solidno,cene zmerne ХОТЕЛ БАЛКАН ТЕРАЗИЈЕ * ТЕЛЕфОН 6p. 325, 52-95 располаже ca првокласном домаћом и страном кујном, домаћим и страним пићем, и 35 чисто меблираних соба Хотелнјер МИЛОШ М. КОЦИЋ INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN Branko Pakti Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Naslov za brzojavke; „Trikotaža" Zagreb ♦ Telefon interurban štev. 26-77 Izvršujem vse vrste sokolskih potrebščin za javni in zletni nastop vseh oddelkov našega članstva in to točno po predpisih Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Slike v originalnih barvah predpisanih krojev se nahajajo v knjigi „Organizacija Saveza SKJ“. Zahtevajte cenike jn prospekte — Cene jako Za točno in solidno izdelavo jamčim. -------- zmerne. Preporučamo k n j i g u VEKOSLAV BUČAR: KOD LUŽIČKIH SRBA CENA 10 DIN JUGOSLOV. SOK. MATICA LJUBLJANA, NARODNI DOM Izšla je v naši založbi druga izdaja s 52 podobama knjige PRVA POMOČ Spisal dr. Mavricij Rus, mestni fizik in šef-zdravnik rešilne postaje v Ljubljani. Cenat kartonirau izvod 26 Din, poiplatno 32 Din Priporočamo vsem sokolskim društvom zlasti za prednjažke tečaje UilTEUSKA TISKARNA LJUBLJANA Tvornica gimnastičnega in športnega orodja J.Oralem Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije O Ribnica, Dolenjsko Izdeluje vse vrste sokolskega telovadnega orodja, opreme za društvene in šolske ^te-lovadnice, športne potrebščine za lahko atletiko, orodje za letna telovadišča, kopališča in vrtove, gugalnice, orodje za deco itd. Prvovrstna in elegantna izdelava, solidna postrežba, zmerne cene. H u-strirani cenik brezplačno. USTANOVLJENA 1881. Sokolska knjižnica počela je izlaziti u nakladi jugoslovenske Sokolske fMatice u £jubljani I. sveska: S. Qangl, O sokolski ideji. II. „ 3ng. £ado £Bevc: Sokolsko prosvetno delo. III. „ 3)r. Miroslav Vyrš: ZNaš zadatak, smer i cilj. /I/. H Vekoslav šBučar: 3)r. Uvan O razen. Svaka knjižica stoji 3 S)in Također dobiju se krasne slike u veličini 67 X 50 cm: Dr. Miroslav Tgrš, Jindrich Fiigner, T. G. Masargk Cena svakoj s lici 30 S) in 3ugoslovenska Sokolska ^Matica u X j u b l i a n it a r o d n i dom Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. . nd^vnrnl urednik Sliepan Čelar • ll.e«u|e Redakcijski odsek • Za uprav« 1 oglase odgovara Mica KoS*«« Tiska Učllelfska liskama (predstavnik Franc* štrukelj); svl u Ljubljani