Zb. gozdarstva in lesarstva, L. 19, št. 1, s. 141 - 156, Ljubljana 1981 UDK 631.42 PROCJENA POGODNOSTI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OPCINE IVANEC ZA NAMJENSKO KORIŠTENJE I PRIJEDLOZI ZA NJEGOVO UREDENJE I ZAŠTITU Željko VIDACEK x Eduard KUŠEN xx Josip FRišCIC xxx IZVOD Procjenom sadašnje i potencijalne pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za namjensko i intenzivno korištenje, utvrdene su zemljiine jedinice i rajoni različite pogodnosti, upotrebne vrijednosti i produktivnosti. Predložene su mjere za poboljšanje, racionalnije koriitenje i uredenje poljoprivrednog zemljiita, a uvažavajuci i potrebe drugih korisnika van poljoprivrede, pred- ložene su mjere za zaštitu najproduktivnijeg zemljišta. ABSTRACT According to the evaluation of actual and potencial agricultural land suitability for intensive production, different agricultural land units and regions were established. After that recommenda- tions for intensive agricultural land use, improvements and reclamations were suggested. Taking into account need for non agricultural land use, recommendations for protection of most productive or high quality agricultural land were proposed. UVOD Na području opcine Ivanec poljoprivredno proizvodni zemljiini prostor zauzima oko 55% ukupne površine. Odreden je specifičnim karakteristikama zemljišnih resursa ili faktora tla, topografije, klime, vode i poljoprivrednih kultura, odnosno postojecim dru- štvenimi agroekonomskim uvjetima. Ima nisku prosječnu produk- tivnost i robnu proizvodnost, pretežno individualnih sitnih posjeda. Uvažavajuci zahtjeve poljoprivrede i potrebe za proiz- vodnjom vlastite hrane, željeli smo utvrditi uvjete i mogucnosti za racionalno iskorištavanje zemljiŠnih resursa, procjeniti nji- X XX XXX Dr.mr.dipl.ing.agr., FPZ, Institut za agroekologiju, Zagreb Dipl.ing.arh., savjetnik za prostorno planiranje u Repub- ličkom komitetu za gradevinarstvo ••• , Zagreb Dipl.ing.agr., "Varaždinka" - Poljoprivredna zadruga,Ivanec 141 bovu sadašnju i potencijalnu pogodnost za namjensko i intenzivno korištenje, predložiti mjere za poboljšanje i zaitititi najpro- duktivnije poljoprivredne površine od nepotrebne 1 nekontrolirane prenamjene. l. METODIKA RADA Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za namjensko kori- štenje, izvršena je prema metodici i osnovnim kriterijima procje- ne zemljišnog prostora FAO (1976) saopcene našim znanstvenicima 1 stručnjacima na znanstvenom skupu u Križevcima i kongresu Jugo- slavenskog društva za proučavanje zemljišta u Novom Sadu (Antono- vic G., Vidaček ž., 1979, 1980). Koristeci dosadašnja i dopunska istraživanja tla, zatim postojece topografske, geološke i hidro- loške podatke, bilo je moguce utvrditi specifične jedinice poljo- privredno proizvodnog zemljišnog prostora, te njihove proizvodne ! upotrebne vrijednosti. Nadalje, zemljišne jedinice istih ili sličnih ograničenja grupirane su u klase pogodnosti i nepogodnosti za namjensko korištenje u poljoprivredi, a njihov prostorni ras- pored prikazan je proizvodno zemljišnim rajonima na karti mjerila 1:25.000. Tri su klase reda pogodnosti (P), odnosno P-1 klase su . zemljifne jedinice dobre pogodnosti bez vecih ograničenja za namjensku upotrebu, P-2 klase umjerene pogodnosti 111 ograničenja, te P-3 klase ograničene pogodnosti ili sa vrlo ozbiljnim ograni- čenjima za namjensko korištenje •. Dvije su klase reda nepogodnosti (H), odnosno N-1 klase su zemljišne jedinice privremene nepogod- nosti za namjensko korištenje, jer su potrebne radikalne mjere za njihovo poboljšanje - melioracije, te N-2 klase zemljišne je- dinice trajne nepogodnosti zbog trajnih ograničenja. Svaka klasa sadrži jednu ili više podklasa prema vrsti, obimu i intenzitetu karakterističnih ograničenja, upozoravajuci na po- trebne melioracije ili pojedinačne mjere popravke privremenih ograničenja u postupku agro ili/i hidromelioracija. Dakako, da pojedine zemljišne jedinice, a posebno proizvodno zemljišni rajoni odražavaju i agroklimatske specifičnosti istra- živanog prostora (višak ili/i manjak vode, mrazove, magle), te rezultate dosadašnje aktivnosti čovjeka (agro i hidromelioracije). 142 2. REZULTATI ISTRAŽIVAHJA 2.1. 0pce karakteristike bi;jne proizvodnje Biljna proizvodnja je organizirana na ukupnoj površini 19.265 ha, od toga je svega 188 hektara društvenog aektora. 0ranice 1 vrtovi zauzimaju 60~, livade 27~, vinogradi 7~ i vocnjaci 6~ površina. Žitaricama, povrcem i krmnim biljem je zasijano 55~ poljoprivrednih površina. Prosječni prinosi glavnih kultura su niski naročito na individualnom sektoru. u razdoblju 1971 do 1980 godine prosječni prinosi na individualnom sektoru iznose za pše- nicu 18,8-28,0 dt/ha, kukuruz 27,1-36,o dt/ha, krumpir 59,9-76,9 dt/ha, livadno sijeno 25,0-36,2 dt/ha, jabuke 10,6-16,0 kg/stablo, šljive 0,4-10,1 k&/stablu i grožde 32,1-43,7 dt/ha, a na društvenom sektoru za kukuruz 50 dt/ha u 1971 godini, te livadno sijeno 28,6-52,9 dt/ha, jabuke 3,3-45,8 kg/stablu, šljive 4,3-17,5 kg/stablu i grožde 3,9-61,0 dt/ha u nekim godinama izmedu 1971 do 1980 godine. Najvažniji razlozi za ovakve prinose su uz malu produktivnost zemljišnih jedinica rascjepkanost, razbacanost i često n~- racionalno 111 nenamjensko korištenje zemljišnih jedinica - parcela. 2.2. Reljef i geologija Zemljišni prostor opcine Ivanec ukupne povrsine 34.500 ha, obuhvaca brežuljke i brda sjeverne strane Ivančice, dio juž- nih brežuljaka i brda Ravne Gore, dolinski dio rijeke Bednje sa pritocima i dio dravske nizine. Potočne doline i dolina Bednje su izgradene od holocenskih sedimenata ilovaste do glinaste teksture (Šimuni6 An., 1981). Dravska holocenska terasa je gradena od šljunaka i pjesaka koje pokriva ilovasti materijal razne debljine. Područje brežuljaka do oko 250 m.n. m. gradeno je od pleistocenskih sedimenata ilovaste do gli- nasto ilovaste teksture, imajuci prilično jednolične padove nagiba 2-12i. Viši predjeli su gradeni od lapora, pijesaka, Šljunka, vapnenca, pješčenjaka i glina razne starosti, ima- juci padove preko 12~ nagiba. 143 2.3. Tla istraživanog područja Na području dravske holocenske terase razvila su se kiselo smeda tla na šljuncima ili/i pijescima, ilovaste teksture pola i više od jednog metra efektivne dubine. U užim potoč­ nim dolinama dolaze koluvijalna oglejena i neoglejena tla, karbonatna i nekarbonatna, ilovasta, glinasto ilovasta igli- nasta. U širim potočnim dolinama i u dolini Bednje su pretežno mo- čvarno glejna tla (amfiglejna i hipoglejna) a semiglejna i pseudoglej-glejna tla, dolaze na položajima manjih uzvišenja unutar tih prostora. Imaju razni teksturni sastav od ilovača do glina i slabo su drenirana čitavom dubinom, osim semiglej- nih tala Čije su podzemne vode dublje od jednog metra. Na brežuljcima jednoličnih padina i nagiba 2-12¾ dolazi vecim dijelom pseudoglej obronačni na lesolikom mramoriranom sedi- mentu pleistocena, praškasto ilovaste i praškasto glinasto ilovaste teksture, slabe do umjerene dreniranosti. Brežuljci i brda vecih nagiba od 12%, te preko 250 m.n.m., pokriveni su vrlo promjenjivim pedološkim pokrovom, ovisno o litološkoj ili·matičnoj podlozi i topografskim promjenama. Na karbonatnim supstratima (vapnenci, lapori) dolaze sirozem, rendzina, eutrično smede i lesivirano tlo. Na neutralnim i kiselim supstratima (pijesci, pješčenjaci i lesu slični sedimenti) dolaze sirozem, ranker, kiselo smede, lesivirano i pseudoglej tlo. 0va tla poljoprivredno proizvodnog prosto- ra su zbog obrade i ubrzane erozije antropogenizirana i ero- dirana, odnosno u uvjetima vinograda i vecih vocnjaka rigo- lana 0,6-0,8 metara dubine. Razne su teksture od ilovaste do glinaste i ovisno o teksturi različite interne drenira- nosti. 2.4. 0pce klimatske i agroklimatske karakteristike Istraživano područje ima umjereno,toplu i umjereno vlažnu klimu. Najmanje oborina ima u zimi od prosinca do veljače. Topli dio godine je kišovitiji. Prema desetgodišnjem pro- sjeku (1966-1975) palo je 881 mm oborina. Najvlažnija je bila 1974 godina sa 1.125 mm, a najmanje je palo 1971 godine 568 mm. Varijacije godišnjih suma oborina za šire područje Varaždina vrlo mjerodavno aproksimira koeficijent varijabi- liteta (Cv) imajuci red veličina 0,60 < Cv > 0,20 (Srebre- novic D., 1974). Godišnja suma oborina 881 mm odgovara 40%- tnoj vjerojatnosti pojava, godišnja suma oborina 1.125 mm 144 5%-tnoj vjerojatnosti pojava i godišnja suma 568 mm odgovara 95%-tnoj vjerojatnosti tih pojava na području Varaždina. Srednje mjesečne oborine su prilično povoljnog godiŠnjeg rasporeda, ali i vrlo promjenjivih količina, na primjer u kolovozu mjesecu su. maksimalne pojave 258 mm, a minimalne pojave 45 mm. Kišni intenziteti ili jake kiše sa srednjim vrijednostima (h) jednodnevnih pojava 47,1 mm do 74,5 mm za petodnevne kiše, uvje- tuju naglašene erozione procese na strmijim nagibima. Prema Palmerovoj kalibriranoj 1 korigiranoj metodi hidrološkog proračuna (Vidaček, 1981, Vidaček et.al, 1981), za godišnje sume oborina 881 mm i 568 mm, temperature zraka za prosječnu 1966-1975 godinu i 1971 godinu, te tla jedan 1 pola metra dubine, dobivene su komponente bilance vode (tabela 1), uz potencijalnu evapotran- spiraciju za 1966-1975 godinu 652,4 mm i za 1971 godinu 663,4 mm. Tabela 1 Table 1 Komponente bilance vode Components of water balance Komponente bilance vode Ilovasto tlo jedan metar Components of water -Loamy soil one meter balance 1966/1975 g 1971 g. (u 11111) Ukupni gubitak vode iz tla (G) 28,6 92,4 Total loss of soil water Punjenje tla vodom (Pu) Filling up of water 28,6 76,6 into the soil Otjecanje vode iz tla (OT) Drainage of soil water 252,4 119,9 Aktuelna evapotranspi- racija (AE) 629,2 463,9 Actual evapotranspira- tion Ilovasto tlo pola metra Loamy soil half meter 1966/1975 g. 1971 g. (u 11111) 27,0 64,0 26,4 64,2 254,2 132,3 627,4 433,5 Otjecanje vode iz tla indicira moguci višak vode u razdoblju listopad-travanj kod godišnje sume oborina 881 mm i slabije dre- niranog tla jedan i pola metara efektivne dubine, a manjka vode u tlu nema cijele godine. Kod godišnje sume oborina 568 mm moguci je·višak vode u tlu pola i jedan metar dubine, kroz razdoblje prosinac-ožujak, a moguci manjak vode u tlu kroz razdoblje svi- banj-listopad mjesec. 145 2.5. Hidrološke karakteristike Prirodnu drenažu ovog područja čini sistem velikog broja manjih pritoka rijeke Bednje, koji imaju kišni režim. Najve6e količine vode i potencijalne.viškove vode imaju negativne forme reljefa odnosno dolinsko područje drenaž- nih jaraka i Ivanečko polje. 0sim vlastitih viškova oborin- ske vode, moguce su poplave u zoni djelomične ili nepotpune regulacije vodotoka. Dok su veci vodotoci pritoka rijeke Bednje regulirani, korito Bednje je djelomično regulirano sa pretpostavljenim protok~m 220-260 m3/sek. Medutim, postoje prirodni čepovi kod sela Benkovec 1 na potezu Željeznica - Margečan. Pripadajuci dio dravske terase ima dobru prirodnu drenažu zbog propusne šljunkovito pjeskovite deblje podloge i duboko položene podzemne vode. 2.6. Zemljišne jedinica i proizvodni zemljišni rajoni Prema različitim karakteristikama tla, topografije klime i hidrologije, te iz rezultata djelovanja i utjecaja drugih faktora zemljišnog prostora, utvrdeno je ukupno devetnaest zemljiŠnih jedinica unutar šest proizvodno zemljišnih rajo- na (tabela 2). Naziv zemljišnih jedinica je prema nazivu Jugoslavenske sistematike tla (škoric et.al., 1973). Tabela 2 : Proizvodno zemljišni rajoni Table 2 : Productive land regions Proizvodno zemljiŠni rajoni Productive land regions Broj No i 1 2 3 4 5 Naziv Name 2 Už.e potočne doline 2.411 ha Dolina Bednje i šire potočne doline, 2. 05 ha Dravska terasa, 1.401 ha Brežuljci vrlo blagih padina, 1.517 ha Brežuljci umjereno blagih padina, 2.369 ha Pripadajuce zemljiŠne jedinice i dominantni način koriŠtenja u sadašnjem stanju Land units appertain to regions and present land use Koluvijalna oglejena, Hipoglejna, Amfiglejna i Pseudoglej.glejna, travnjaci Hipoglejna, Amfiglejna, Pseudoglej. glejna, i Semiglejna, travnjaci Kiselo smeda dravske terase, oranice Pseudoglejna obronaka, Kisela smeda obronaka, Eutrično smeda obronaka i Lesivirana obronaka - sve 2-61, nagiba, erodirane oranice Pseudoglejna obronaka, Kisela smeda obronaka, Eutrično smeda obronaka i Lesivirana obronaka - sve 6-12% nagiba, erodirane oranice 146 6 7 .Brežuljoi i brda jakih padina, 8.662 ha šume, 13.730 ha Siroum, Rendzina, Ranker, Kisela l!llllllda, Eutrično smeda, Lesivirana i Paeudoglejna - sve preko l~ nagiba, Erodirane oranice, vinogradi 1 vo6- njaci, Koluvijalna neoglejena podnožja padina1 oranice 2.7. Procjena pogodnosti zemljišnih jedinica i proizvodnih rajona za namjensko korištenje Prema naznačenoj metodici, pojedine zemljišne jedinice au procjenjene i svrstane u klase i podklase sadašnje pogodno- sti za intenzivni uzgoj ratarskih i povrtljarskih kultura, odnosno vocarsku i vinogradarsku proizvodnju (tabele 3 i 4). Iz rezultata njihove procjene i pripadnosti proizvodnim zemljiinim rajonima, utvrdena je i pogodnost rajona za na- mjensku proizvodnju. Proizvodno zemljišni rajon užih potočnih dolina (1) je rajon zemljišnih jedinica, koje su privremeno nepogodne (klasa N-1) za uzgoj ratarskih i povrtljarskih kultura, i trajno nepogodne (klasa N-2) za intenzivni uzgoj vocarskih kultura i vinove loze. U sadašnjem stanju je pogodan za livade razne kvalitete. Proizvodno zemljišni rajon doline Bednje i širih potočnih dolina (2), takoder. je opcenito privremeno nepogodan (klasa N~l) za ratarske i povrtljarske kulture, te trajno nepogodan (klasa N-2) za vinograde i vocnjake. U sadašnjem stanju je pogodan uglavnom za livade promjenjive kvalitete. Proizvodno zemljišni rajon dravske terase (3) je dobre po- godnosti (klasa P-1) za ratarske i povrtljarske kulture i ograničeno pogodan (klasa P-3) za intenzivne vocnjake i vinograde. U sadašnjem stanju to su zemljišne jedinice dobre pogodnosti za oranice. Proizvodno zemljišni rajon brežuljaka vrlo blagih padina {4) je umjereno dobre (klasa P-2) i ograničeno dobre {klasa P-3) pogodnosti za intenzivni uzgoj ratarskih i povrtljar- skih kultura, te ograničene pogodnosti (klasa P-3) za uz- goj vocarskih i vinogradarskih kultura. U sadašnjem stanju tu su pretežno oranice. 147 Tabela 3 Procjena sadašnje pogodnosti zemljišnih jedinica za intenzivnu ratarsku i povrtljarsku proizvodnju Table 3 The evaluation of actual land units suitability for Red husbandrl and sarden eroduction Klasa Podklasa pogodnosti PripadajUČe zemljišne pogodnosti pogodnosti (vrste ograničenja) jedinice i dominantni način korištenja Orders Classes Subclasses Land units P-1 dobra neznatna Kisela smeda dravske terase, oranice - erozija Kiselo smeda obronaka 6-12"/4 - veličina tabli nagiba, Lesivirana obronaka 6-12",{, nagiba, Eutrično smeda obronaka 6-12",k nagiba, Ero- P-2 umje- dirane oranice - velicina table Koluvijalna neoglejena pod-reno dobra nožja strmih padina, oranice, o Semiglejna ocjeditih polo- s:: žaja doline Bednje, trav- ,::, n·aci o- - efektivna dubina Pseudoglejna obronaka ~ tla 2-6i nagiba, erodirane o - vlažnost tla oranice o. P-3 ograni- - veličina table 1 čeno dobra - efektivna dubina Pseudoglejna obronaka p.. tla 6-12",{, nagiba, erodirane - vlažnost oranice - erozija - veličina table -visoke podzemne Koluvijalna oglejena potoc- vode nih dolina, hipoglejna po- - veličina table točnih dolina i doline Bed- nje 1 travnjaci - visoke podzemne Amfiglejna, te pseudoglej. vode i st8i;nira- glejnll potočnih dolina i nje površinske doline Bednje, travnjaci vode N-1 privre- - veličina table o Sirozem, Rendzina, Ranker, s:: meno nepo- - nagib kiselo smeda, Eutrično smeda ,::, godna - erozija i Pseudoglejna-sve 12-50% - efektivna dubina o tla nagiba, erodirana i antropo- ~ - veličina table genizirana (oranice) ili o antropogena erodirana (vino- o. fl:adi i vocnjaci) Q) - nagib Sirozem, Rendzina, Ranker, s:: - erozija kiselo smeda, Eutrično sme- 1 N-2 trajno - efektivna dubina da i pseudoglejna - sve z nepogodna tla preko 50% nagiba, erodirana - veličina table i antropogenizirana (orani- - korištenje meha- ce) ili antropogena i ero- nizacije dirana (vinogradi i vocnja- ci) 148 Tabela 4 Procjena sadašnje pogodnosti zemljišnih jedinica za intenzivnu vocarslcu i vinogradarsku proizvodnju Table 4 The evaluation of actual land units suitability for ochards and vineyards Red pogodnosti Orders o s:: 'O o bO q o. p.. Klasa Podklasa pogodnosti pogodnosti (vrste ograničenja) Classes Subclasses P-2 umjereno dobra P-3 ograni- čeno dobra N-traj- no nepo- godno - erozija - mrazevi i magle na najnižim polo- žajima - magle i mrazevi - efektivna dubina kod pojave šljunka na 015 mm dubine - efektivna dubina tla· - vlažnost tla - magle 1 mrazevi na najnižim polo- žaJima - erozija - efektivna dubina tla - vlažnost tla i mrazevi - erozija - nagib - efektivna dubina tla - upotreba mehani- zaci e - nagib - efektivna dubina tla - erozija - upotreba mehani- zacije - magle i mrazevi - višak vode pod- zemne i/ili površinske 149 Pripadajuce zemljiŠne jedinice i dominantni način koriŠtenja Land units Kisela smeda obronaka 6-1~ nagiba, Eutrično smeda obrona- ka 6-12"/. nagiba i lesivirana obronaka 6-12"/. nagiba, erodi- rane oranice Kisela smeda dravske terase, oranice Pseudoglejna nagiba 2-61,, koluvijalna neoglejena pod- nožja strmih padina, oranice Pseudoglejna nagiba 6-12¾, erodirane oranice Sirozem, rendzina, ranker, kiselo smeda, eutrično smeda, lesivirana i pseudoglejna 12-50"/. nagiba, erodirane ora- nice, vinogradi i vocnjaci Sirozem, rendzina, ranker, kiselo smeda, eutrično smeda, lesivirana i pseudoglejna obronaka sve preko 50"/. nagiba, erodirani vinogradi, vocnjaci i oranice Koluvijalna oglejena, hipo- glejna, amfiglejna i pseudo- glej.glejna potočnih dolina i dolina Bednje, travnjaci ' Proizvodno zemljišni rajon brežuljaka umjereno blagih pa- dina (5) je umjereno dobre pogodnosti (klasa P-2) i ograni- čeno dobre pogodnosti (klasa P-3) za intenzivni uzgoj ra- tarskih, povrtljarskih, vocarskih i vinogradarskih kultura. U sadašnjem stanju to su zemljišne jedinice ekstenzivnih oranica, vinograda i vocnjaka. Proizvodno zemljišni rajon brežuljaka i brda jakih padina (6) je privremeno nepogodan (klasa N-1) za intenzivni uz- goj ratarskih i povrtljarskih kultura u slučaju nagiba 12-50%, te trajno nepogodan u slučaju nagiba preko 50%. Naime, potrebno je naglasiti, da organizacija spomenute intenzivnije proizvodnje na vecim nagibima,zahtjeva veca investiciona ulaganja i detaljniju provjeru postojecih lokalnih mogucnosti. Isto tako treba računati na propor- cionalno vecem nagibu smanjenu pogodnost tih terena za korištenje mehanizacije. 3. PREPORUKE ZA UREDENJE I ZAŠTITU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA 3.1. Uredenje poljoprivrednog zemljišta Uredenje poljoprivredno proizvodnog prostora, potrebno je izvršiti sistematski i planski. U prvoj fazi na svim po- vršinama, bez radikalnih mjera poboljšanja, postici mak- simalno moguce povecanje prinosa savremenom agrotehnikom, tehnologijom i najpogodnijim načinom korištenja odnosno najpogodnijim izborom rentabilnih kultura. Zatim, započeti proces okrupnjavanja parcela individualnih posjednika, povecati površine društvenog sektora i osigurati prodaju svih tržnih viškova. U zemljišnom rajonu potočnih dolina i doline Bednje (1 i 2) povecati prinose livadnih trava redovitom gnojidbom, što 6e znatno povecati sadašnju sirovinsku bazu za osnovni stočni fond od 16.130 uvjetnih grla. Kako za potrebe ovog fonda treba oko 7.337 hektara uredenog zemljišta, proiz- vodnju stočne hrane treba organizirati uz ostale ratarske kulture na području rajona dravske terase (3), te na pod- ručju rajona brežuljaka vrlo blagih padina (4) i brežuljaka umjereno blagih padina (5). U tom smislu spomenuti zemljišni rajoni bi se mogli eksploa- tirati zadovoljenjem i ostalih potreba, u smislu slijedecih varijantnih odnosa ratarskih i povrtljarskih kultura. Po jednoj varijanti 3oi strnih žitarica, 4oi okoparina, 20% leguminoznih ili/i drugih krmnih kultura, te 10% povrca. 150 Prema drugoj varijanti 60j kukuruza za zrno ili silažu, 20% djetelinsko travnih smjesa i 20~ krumpira. Proizvodno zemljišni rajoni brežuljaka i brda jakih padina (6) tipično vo6arsko vinogradarski prostor, zahtjeva in- tenziviranje postojeaih nasada i orjentaciju rentabilnijih i .tržišno interesantnijih kultura. Vinograde i voonjake treba redovito gnojiti, provoditi zaštitu i postepenu re- generaciju starih nasada odnosno mjenjati sortiment i uz- gojne oblike. Na primjer, za potrebe prehrambene indu- strije, trebalo bi se orjentirati i na uzgoj višnje, ribiza, maline, kupine, breskve i jagoda. U drugoj fazi racionalizacije korištenja poljoprivrednog zemljišta, treba sistematski detaljno urediti sve ograni- čeno pogodne zemljišne jedinice pojedinih rajona (tabela 5). 3.2. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od prenamjene Kako za potrebe stanovanja uže potočne doline (1) u sadaš- njem stanju višeznačno ne odgovaraju (temeljenje, vlaga), to ova zemljišta ne trebaju uai u okvir gradevinskog pod- ručja. Za potrebe izgradnje izvannaseljske infrastrukture, izgradnje poljoprivrednih objekata, industrije i rudarstva ne treba postojati posebna preporuka. Kako se od prethodnog proizvodnog rajona doline Bednje i šire potočne doline (2) razlikuju po tome što se pojedini dijelovi mogu urediti za intenzivne oranice, potrebno je u buduce taj rajon 2 detaljnije ispitati i utvrditi novi podrajon 2a na kojem ae se zemljište urediti za oranice i preko kojeg ae se moai graditi samo magistralna infra- struktura, te poljoprivredna infrastruktura uredenog zem- ljišta, a širiti samo gradovi i naselja gradskog karak- tera, kada se to dokaže generalnim urbanističkim planom. Dravska terasa (3) predstavlja blok najvrijednijeg poljo- privrednog zemljišta na području opcine Ivanec, zbog toga je treba najrigoroznije štititi od prenamjene. Naime, pro- vedbenim odredbama Prostornog plana op6ine Ivanec treba zabraniti bilo kakvu izgradnju sjeveroistočno od ceste Greda-Vinica i bilo kakvo širenje naselja Jurketinec na području ovog rajona. Dok se u Jurketincu mogu dozvoliti interpolacije, dotle uz spomenutu cestu ne treba dozvoliti ni interpolacije. Naročito se zabranjuje izgradnja gospo- darskih objekata izvan dvorišta na dravskoj terasi. lfil Tabela 5 Table 5 Mjere za poboljšanje prema specifičnim ograniče­ njima proizvodno zemljišnih rajona Land reclamation proposals in respect to peculiar limitations of land regions Proizvodno zemljišni rajon Productive land regions Uže i šire potočne doline i dolina Bednje (1 i 2), brutto 5.316 ha Brežuljci vrlo blagih padina (4) brutto povr- šine 1.517 ha Brežuljci umjereno blagih padina (5) brutto povr- šine 2.369 ha Brežuljci i brda jakih padina (6) brutto povr- šine 8.662 ha Mjere za poboljšanje Land reclamation needs Detaljna odvodnja suvišnih voda intenziteta za pašnjake i ora- nice, meliorativna gnojidba, humizacija Humizacija, kalcifikacija kise- lih tala, meliorativna gnojidba, sistemi detaljne odvodnje povr- šinskih voda na manjim i neko.n- tinuiranim nagibima (baulacija i/ili cijevna drenaža) za tla sa plitko položenim slabije propusnim slojevima. Humizacija, kalcifikacija kise- lih tala, meliorativna gnojidba, konturna obrada, na manjim na- gibima sistem otvorenih plitkih kanala za evakuaciju površin- skih voda. Humizacija, meliorativna gno- jidba, konturna obrada, tera- siranje vecih kompleksa dise- ciranog reljefa i nagiba 12-50%, pošumljavanje područja preko 50% nagiba. Na brežuljcima vrlo blagih padina (4) mogu se izuzetno. širiti samo opcinski podcentri, kada se to dokaže opcinskim prostor- nim planom. Nadalje, može se graditi vangradska infrastruktu- ra, eksploatirati mineralne sirovine, kada je to predvideno opcinskim prostornim planom. Eksploataci~na polja u takvim slučajevima po prestanku eksploatacije, moraju se sanirati i ponovno privesti poljoprivrednoj proizvodnji. U ovom rajonu ne treba se dozvoliti podizanje klijeti i tovilišta. 152 Za brežuljke umjereno blagih padina (5) vrijede isti uvjeti kao i za prethodni rajon, s tirne, što se na to područje mogu širiti i ostala naselja, ako se to dokaže op6inskim prostor- nim planom. Brežuljci i brda jakih padina (6) su vrlo heterogeni rajon 1 treba upozoriti na neke jedinstvene cjeline 111 podrajone. Izrazito povoljna zemljišta za uzgoj vinograda (kao podra- jon 6a). To su zemljišta amfiteatralno oblikovana, južno orijentirana na visinama gdje su zašti6ena od jakih mrazeva, povoljnih pedoloških karakteristika 1 takvih litoloških svojstava, da se mogu terasirati. Javljaju se prvenstveno uz granicu sa SR Slovenijom na južnim obroncima Ravne Gore i na sjevernim obroncima Ivančice. Ovu kategoriju zemljišta treba posebno detaljnim istraživanjima identificirati 1 za- braniti bilo kakvu izgradnju klijeti prije donošenja detalj- nih planova 1 uputa o racionalnom korištenju poljoprivrednog zemljišta. Vrlo uzbibani teren s malim visinskim razlikama (6b), koji se teško može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, može se jačim zemljanim radovima ili sistematizacijom izniveli- rati ili terasirati na ve6im nagibima za potrebe izgradnje tovilišta. Nagibi preko 50% (6c). Ovi nagibi nisu povoljni za izgradnju naselja niti za obradu odnosno intenzivnije korištenje u poljoprivredi, te bi trebalo u suradnji sa šumarskim struč­ njacima izraditi elaborate za organizirano podizanje šuma. ZAKLJUČAK Procjenom pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za namjensko korištenje utvrdeno je devetnaest zemljišnih jedinica raz- ličite pogodnosti i upotrebne vrijednosti za uzgoj ratarskih i povrtljarskih kultura, te uzgoj vo6aka i vinove loze. Glavna ograničenja njihove pogodnosti i upotrebe za inten- zivniju poljoprivrednu proizvodnju su zbog neuredenosti vodno-zračnog režima tla u dolinskom dijelu potoka i rijeke Bednje, te nagibi terena, veličina parcela, upotreba meha- nizacije, efektivna dubina tla i opasnost od erozije na području brda i brežuljaka Ravne Gore i Ivančice. 153 Uvažavajuci slična ograničenja za namjensko korištenje zemljišnih jedinica, te fiziografske, proizvodne 1 melio- racione specifičnosti cijelog poljoprivrednog prostora, utvrdeno je šest proizvodno zemljišnih rajona. Uže potočne doline (1), dolina Bednje i šire potočne doline (2), drav- ska terasa (3), brežuljci vrlo blagih padina (4), brežuljci 1 brda umjereno blagih (5) i jakih padina (6). Uredenje poljoprivrednog prostora preporuča se barem u dvije faze. U prvoj fazi provesti intenzifikaciju postoje6e proizvodnje, uvodenjem novih kultura, savremenom tehnolo- gijom i agrotehnikom, a u drugoj fazi detaljno uredenje pojedinih zemljišnih rajona i jedinica u smislu pojedinačnih 111 kombiniranih agrotehničkih i hidrotehničkih melioracija. Poljoprivredno zemljište ne treba u principu pretvarati u neplodno zemljište, a kada je to zaista opravdano, onda se moraju za to koristiti prvenstveno poljoprivredna zemljišta najslabije kvalitete ili najniže upotrebne vrijednosti u polj opri vred i. Izuzetno za širenje gradova 1 naselja gradskog karaktera, kada se generalnim urbanističkim planom i prostornim planom opcine to dokaže, mogu se prenamijeniti 1 kvalitetna poljo- privredna zemljišta. SUHMARY In the procedure of evaluation of agricultural land suitabili- ty for intensive use, nineteen land units of different suitability and use for husbandry and garden production, ochards and vineyards were established. The main limitations for intensive use are ameliorated soil water regime in the valley terrain of brooks and river Bednja, then slopes of terrain, size of land tracts, use of mechinery, effective soil depth and erosion hazard in the region of Ravna Gora and Ivančica hills. Taking into account similar land use limitations, physio- graphy,