PoStarina plaćena u golovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Sokolska Prosveta« ^----—---------------------- God. П. - Brof Ljubljana, 14. maja 1031. Izlazi svakog čelvrlka • Godišnja prelplata 50 Din • Urednišlvo i uprava u Ljubljani (Narodni dom) Telefon br. 2545 • Račun kod pošianske šiedionice br. 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaj« JANEZ POHARC (Zg. šiška): Sokolski radnlci Brat Hrvoje Macanović svojim člankom »Sokolska pjatiljetka« u bro* ju 17. »Sokolskog Glasnika« pokrenuo je novo važno i krupno pitanje o so? kolskim radnicima. Pošto je stvar ne samo važna nego i nužna, a treba da se pojmovi raščiste, ja ču pokušati otvoriti diskusiju o tom te izneti neka opažanja i primetbe, a i konkretne, naravski, subjektivne predloge. U uvodu svojeg članka bavi se brat Macanovič novim položajem te iznosi novu zadaču i odgovornost Sokolstva posle Zakona o osnivanju Sokola kraljevine Jugslavije. Ja se ne mogu s njime potpuno složiti u torne, da je Sokolstvo prešlo granice do-brovoljnog rada, iako danas država stavlja na Sokolstvo veče zahteve u pogledu tclesnog, nacionalnog i morah nog vaspitanja naroda, osobito omla* dine, dajuči istome svoju veliku mo-ralnu i materijalnu pomoč, jer pri sve* mu Sokolstvo ostaje još uvek organizacija privatne inicijative, iako — re* cimo — privilegovana. Iz toga pak i sledi kao logična posledica, da je sav naš rad još uvek dobrovoljan i da sa* mo treba uslove, pod kojima smo i do sada radili, upotpuniti, smetnje i greške ukloniti, a i sam rad usavršiti. Baš u tome se onda nameče pita* nje, da li da zadržimo pri vodečim društvenim, župskim pa i saveznim radnicima — da se sportski izrazim — amaterstvo ili profesionalizem? Iz dikcije članka br. Macanoviča razvidna je njegova želja, da se zbog velikih zadača uvede neka vrsta profesionalizma, pa pogledajmo stoga i jedno i drugo. Sokolstvo od svoga početka pa do danas, koje pretstavlja jednu silnu ar* miju pripadnika, a po kvaliteti bez sumnje jednu od najboljih gimnastič* kih organizacija, baziralo je na dobro* voljnom, nesebičnom radu, radu iz Ijubavi prema ideji, dakle na nenagra* divanom i nesebičnom radu pojedina* ca za celinu. Mislim, da se i sada na tome nije ništa izmenilo, iako se povečala naša odgovornost. Baš tim do* brovoljnim radom Sokolstvo se po* diglo do svoje zavidne višine — usa* vršavajuč se postepeno — i prešlo je več davno granice diletantizma. Iz ovoga što sam naveo moglo bi slediti, da treba zadržati čisto amaterstvo, ali ja mislim, da bi se moglo nači jedno drugo rešenje, a to je da se uzme aurea mcdiocritas izmedu amaterstva i profesionalizma, jer da poslednje potpuno 'usvojimo, mi bi sav naš po-kret izručili u ruke plačenih ljudi, koji mogu imati sve uslove i kvalifikacije, ali nebi imali ono što je bitno, nebi imali Ijubavi za sam rad zbog ideje same. Zbog toga ja zamišljam stvar konkretno ovako. Prvo treba izraditi ta-čan program sveukupnog sokolskog rada od Saveza pa do društava, uzima* juč u obzir sve okolnosti. Prema utvr* denom programu treba onda preči realizaciji istog, osiguravši pre i sve uslove za uspeh, a ti bi bili: da se u svakoj župi prema njenoj jakosti po* stavi jedan, dva ili tri prednjaka, koji su plačeni, jednako i prednjačice. Dalje, svaka župa trebala bi imati pro* svetara, koji bi po društvima putovao u svrhu držanja predavanja, vodio prosvetne i administrativne tečajeve. Time bi se več mnogo postiglo; treba povečati i broj raznih tečajeva, bar svake godine po jedan u svakoj župi i jedan savezni i to prednjački i pro* svetni, a osobito povečati pažnju kod postavljanja predloženih funkcionera, a istodobno voditi tačnu kontrolu nad društvenim radom, a to ličnim inspek* cijama. Nadalje, trebalo bi društvima omogučiti da mogu zbilja u razne tečajeve slati samo izabrane ljude, a to u prvom redu materijalnim potporama, osobito što se tiče društvenih vodečih funkcionera kao načelnika i prosve-tara i ujedno treba razmisliti, kako da se istima omoguči što veča delatnost, t. j. nači načina, kako bi im se priba-vilo što više, vremena da se posvete sokolskom radu i vjastitom usavrša* vanju. Ima n. pr. i državnih službenika, koji su načelnici , i prosvetari i koji rade velikom voljom i veseljem, pose* duju i svu spremu, ali imadu možda neprikladniju i težu službu od kolega koji, osim same službe, ne rade u ni* jdnom kulturno*nacionalnom društvu. Zbog toga trebalo bi da Savcz preko župa — čini mi se da je slično več preduzeto — specijalno o tome povede statistiku pa da učini onda potrebne korake, da se ovakovoj brači nekako olakša rad, jer svoje slobodno vreme oni ipak daju narodu, državi, koja zbog toga ništa ne gubi, naprotiv. Ja držim, da bi se po tome, što sam onako letimice ovde u krupnim potezima nabacio, dao izraditi potpuno odgovarajuči plan, koji nebi pre* kinuo sa glavnim principima dobro* voljnog rada, ali bi ga usavršio i pri* dodanjem nekih u tu svrhu postavljenih stručno usavršenih radnika podao nov elan, a na drugoj strani nebi zna-čilo novo materijalno opterečenje celine. Primožiča, Štuklja i Lapajne*a i Sokol* sko društvo Novi Sad braču Stepanoviča i Zakiča. Izbirna takmičenja održala su se dne 9. i 10. o. m. u Ljubljani na let* njem vežbalištu Ljubljanskog Sokola. Sudski zbor za ova takmičenja sačinja* vala su brača: Smertnik iz Celja, Pripreme za Pariz Izbirna takmičenja naših sokolskih prvaka u Ljubljani Na prvom mestu br. Jože Primožič (Maribor), na drugom br. Petar Šumi, na trečem br. Boris Gregorka (Ljublj. Sokol) Proslavi 50*godišnjice Medunarod* ne gimnastičke federacije, koja če se održati 11. i 12. jula o. g. u Parizu za* jedno sa sletom Unije francuskih gim-nasta, uzečc takoder učešča i jugoslo-vensko Sokolstvo. U programu pomenutih svečanosti odredena su i takmičenja za svetsko prvenstvo najboljih vežbača, članova pojedinih evropskih gimnastičkih Saveza, učlanjenih u Medunarodnu gim-nastičku federaciji!. Ova takmičenja pak ne spadaju u red onih običajftih medunarodnih, koja se održavaju svake četvrte godine, a na kojima sc tak-miče vrste pojedinih nacionalnih saveza. Ova takmičenja, koja če se sada održati u Parizu, po svojoj prirodi su jedna novost, po prvi put uvedena od MG E. Taj novum je naimc u tome, što pojedini gimnastički nacionalni savezi postavljaju samo tri takmičara i jednog zamenilja, a koji se ne tak* miče kao celina — vrsta, več kao po* jedinci, dakako, svaki u svim discipli* nama. Prema raspisu takmičenja, takmi* čiče se u prostim prostovoljnim vež-hama te na četiri glavne sprave: na Preči, ručama, na konju u širinu sa ručkama i na karikama i to sa jcdnoin Sokolstvo i selo Bral Jože Primožič M a č u s iz Maribora, Derganc, Kukec, inž. Poženel, prof. Je* ras, Lubej, Podgornik, Zupan i Trček iz Ljubljane. Takmičenja je vodio namesto obolelog načelnika Saveza brata B a j.« e 1 j a br. Miroslav Ambrožič uz br. Mihu Osvalda. Ovom izbirnom takmiče* nju oba dva dana prisustvovalo je takoder brojno gradanstvo, koje je sa naročitim interesom pratilo sva izva* danja. Prvi dan, u subotu 9. o. m., takmi* čilo se je u prostim vežbama, u oba* veznoj i prostovoljnoj vežbi na ručama, karikama i u preskocima preko obaveznom i sa jednom prostovolj* nom vežbom, zatim u trčanju u brzini na 100 m, bacanju kugle, penjanju po užetu, skoku u visinu; takmičenja če obuhvatiti ukupno 14 disciplina. Sve ovo zahteva od svakog pojedinog takmičara ne samo svestranu spremu, iz* vežbanost i izdržljivost, več i posve-mašnju volju, požrtvovnost i energiju. Svi takmičari, ako žele da postignu pozitivni rezultat, moraju da izvedu takmičenjc u svim propisanim grana-ma kao jedan. Onaj, koji postigne največi broj točaka iz svih disciplina, dobija naslov svetskoga prvaka, a naj-bolji pak na pojedinim spravama, od* nosno u propisanim grunama lake atle* tike, dobija naslov prvaka u odnosnoj grani. Pored toga, za sve one, koji se plasiraju na najbolja mesta, predvi* dene su još i spomcn.-kolajne i to za svetskoga prvaka velika zlatna, za ostale srebrna i brončana. Za ova takmičenja prijavilo sc na-čelništvu Saveza SKJ do 3. maja 9 tak* mičara i to iz župa Ljubljana, Mari* bor i Novi Sad. Iz župe Ljubljana dru* štvo Ljubljanski Sokol dalo je tri takmičara: braču Šumi-a, Gregorku i Fortc-a, Soko I Tabor br. Porentu, So* kolsko društvo Maribor-Matica br. Več po samoj osnovnoj zamisli Sokolstva, da je ono ustanova opšte* narodna, sa ciljem tclesnog i moral* nog vaspitanja naroda u duhu brat* stva i jednakosti, Sokolstvo se ne mo* že ograničiti u svom radu na izvesne društvene slojeve i biti privilegija samo jednog staleža. Prema tome, u samoj sokolsko j biti postoje razlozi, da Sokolstvo ima da obuhvati ceo narod sa celokupnom njegovom socijalnom strukturom. Ono ne pravi razlike ni u veri ni u zanimanju, niti vodi računa o staležima i slojevima u društvu, več zna samo za jedinku, kao deo narodne celine pa na nju obrača pažnju i hoče da je obradi i usavrši, makar ona bila u gradu ili selu. Sokolstvo nebi bilo pravo Sokolstvo i nebi postiglo svoje ciljeve, kada bi zanemarilo onaj deo naroda, koji živi na selu i koji je kod nas u pretežnoj večini. Sokolstvo kao nosioc največih ideala čovečnosti, istine i socijalne pra-vednosti hoče, da ukloni udaljenost izmedu gradskog stanovništva i sela i da narodnu inteligenciju približi Seljaku — tom izvoru narodnih snaga — radi velikog i ubrzanog preporoda jugoslovenske nacije. Sokolstvo bez sela stablo je bez žila i korena. Ideja bratstva i jednakosti, koju Sokolstvo propoveda, također upučuje na to, da se selo ne sme izostaviti iz programa sokolskog rada. U svojim opštim shvatanjima i pogledima na život Sokolstvo usvaja zakon evolucije, kao osnovni prirodni zakon večnog razvijanja (napredova* nja) i usavršavanja jedinke kao sastav* nog dela celine, pa se i sa tog stano* višta stara o svakoj jedinki pa i onoj na selu, kako bi celina — ceo narod — postao savršeniji. Sa ovim treba dovesti u vezu za* kon selekcije — odabiranja — po ko* me u životnoj borbi ne podleže, več pobeduje samo onaj, koji je jači, bolji i savršeniji — što je i sam osnivač So* kolstva Tyrš uzeo za osnovicu svog učenja — te i po tome Sokolstvo na* stoji, da obuhvati ceo narod u gradu i u selu podjednako. Iz svega ovoga izlazi, da Sokolstvo preduzima rad na selu šilom svoje osnovne misli i svoje ideologije. A kako danas stoje stvari kod nas, Sokolstvo bi se u selu pojavilo ne samo kao telesni i moralni vaspitač, več i kao pionir i nosilac sve* kolikog rada na kulturnom i ekonom* skom podizanju i jačanju naroda. Problem prosvečivanja sela, koji tako dugo zadaje brige svim prijateljima naroda, dobiče pomoču Sokolstva i u Sokolstvu svoje rešenje. Sokolske čete, kao organizovane i disciplinovane, do* bro vaspitane jedinice, mogu biti vrlo važan centar za napredak sela. Na taj način Sokolstvo bi ispunilo jednu vrlo zamašnu kulturnu zadaču u životu na* šega naroda. Danas je za svaku veču i širu ak* ciju u narodu najteže sakupiti i orga* nizovati ljude za zajednički rad. So* kolske čete, kad se osnuju, pretstav* jaju organizovane i jake jedihree, po* moču kojih se može sprovesti svaki ozbiljniji rad večih razmera u kultur* nom i ekonomskom pogledu. Suzbijanje nepismenosti, alkoholi* zrna, štetnih običaja, raznih zabluda, ukorenjenih navika i drugih zala, može se sprovesti jedrno pomoču jakih or* ganizacija, a u selu koja bi organizacija mogla biti jača od sokolske čete?! U pogledu ekonomskog snaženja sela sokolske čete također mogu da pokažu znatne uspehe. Racionalnija obrada zemlje, gajenje stočarstva, po* dizanje vočarstva, živinarstva i ostalih privrednih grana može se najbrže podu-pirati preko sokolskih četa. Zatim pouke o narodnom zdravlju — higijeni — mogu da se najuspešnijc usade u na* rod pomoču sokolskih četa. 1 poljopri* vredni nastavnih, prosvetni radnik i lekar imaju u sokolskoj četi na selu odlične slušaoce i pouzdane pomagače u širenju korisnih znanja. Zadružni pokret kao najpotrebnija organizacija za ublažavanje ekonomske krize u sokolskim četama na selu ima svog najvrsnijeg propagatora i inicija* tora. U opšte nikakav kulturni, humani, ekonomski, prosvetni i socijalni rad ne može se u narodu bolje i uspešnije sprovesti nego pomoču sokolskih četa. Stoga je uloga Sokolstva na selu mno* go veča i zamašnija nego u gradu, ali Sokolstvo prima tu zadaču sa ponosom i uverenjem, da radi za narod i spremno je da u tom radu podnese i sve napore. Sokolstvo i selo stoga nisu odvo* jeni jedno od drugoga, nego su bliski i svoji te se jedno bez drugoga ne mo* že zamisliti. Sokolstvo na selu tek po* kazuje svoju pravu vrednost u službi naroda. Za naše seljake, dakle, nema iz* nimnog stanovišta u Sokolstvu, ipak moramo težiti za tim, da sokolsko uz* gajanje bude u obliku njima priklad-nom, da ujedno odgovara svim našim načelima i da nigde ne otstupa od osnovnih dužnosti, koje mora preuzeti na sebe svako, ko hoče da bude Soko. Sokolske Čete su jedinice, o koji* ma vodi brigu njihovo matično dru* štvo. Iz tih četa razvijaju sc samo* stalna sokolska društva, kada za to nastupc svi potrebni uslovi. (Iz knjige »Putevi i ciljevi«) Bral Pefar Šumi konja u dužinu, dok se je u nedelju završilo sa ostalim. Iako vreme nije bilo najpovoljnijc, takmičenjc je preteklo u najboljem i najlepšem redu. Sami takmičari došli su na izbirno takmičenje dobro pripremni; pri nji* hovom izvadanju vežaba videla se je čvrsta i odločna volja, a također i temeljita sprema. Svi su ustrajali do konca. Rezultati takmičenja su sledeči: I. mesto postigao je br. Jože Primožič iz društva Maribor*Matica sa 185.4 tačke; II. mesto zauzco je br. Petar Šumi iz Ljubljanskog Sokola Brat Leo Štukelj na ručama sa 179.1 tačke; HI. mesto pak br. Bo- | ris Gregorka iz Ljubljanskog So* kola sa 176.5 točke. Ostali postigli su: br. Forte iz Ljubljanskog Sokola 165.2 točke, br. Leo Štukelj iz Maribora*Ma* tiče 158.7 točke, br. Ivan Porenta od Sokola I Tabor 158.25 točke, br. Lapajne iz Maribora 153.1 točke, br. Stepanovič iz Novoga Sada 128.05 točke i br. Zakič iz Novoga Sada 123.5 točke. Iz pojedinih disciplina rezultati su sledeči: 1. Proste vežbe: Primožič 14.9 toč* ke, Šumi 14.0 točaka, Forte 13.9 točke, Porenta 13.8 točke, Gregorka 13.7 točke, Lapajne 13.7 točke, Žakič 13.1 točke, Štukelj 11.4 točke i Stepanovič 9.8 točke. v. . 2. Propisana vežba na preči: Pri* možič 14.4, Šumi 14.3, Stepanovič 14.2, Lapajne 11.4, Forte 11.3, Štukelj 10.5, Gregorka 10.3, Porenta 5.2, Žakič 3.0 točke. . . 3. Prostovoljna vežba preči: Primožič 15.0, Stepanovič 14.8, Šumi 14.7, Gregorka 14.1, Forte 13.6, Lapajne 13,5, Porenta 13.3, Žakič 11.1, Štukelj 7.8 točke. , 4.Propisana vežba na ručama: Pri* možič 13.0, Štukelj 11.9, Porenta i La* pajne 11.7, Šumi 11.5, Forte 9.1, Gre* gorka 8.7, Žakič 4.8, Stepanovič 4.2 točke. 5. Prostovoljna vežba na ručama: Primožič i Štukelj 14.9, Šumi i Lapajne 13.3 i Stepanovič 9.9 točke. 6. Propisana vežba pa karikama: Štukelj 14.8, Porenta 14.5, Primožič 14.4, Gregorka 13.9, Šumi 13.4, Forte 12.3, Lapajne 10.0, Zakič 9.8, Stepano vic 9.0 točaka. 7. Prostovoljna vežba na karika* ma: Štukelj 15.0, Primožič i Šumi 14.7, Porenta 14.4, Forte 14.0, Gregorka 13.7, Žakič 12.8, Lapajne 12.6, Stepanovič 11.3 točke. 8. Propisana vežba na konju u ši* rinu sa ručkama: Primožič 14.7, Šumi 14.5, Gregorka 14.3, Štukelj 12.8, Lapajne 12.4, Porenta 114, Forte 10.8, Žakič 7.9, Stepanovič 6.5 točke. 9. Prostovoljna vežba na konju u širinu sa ručkama: Primožič i Štukelj 14.9, Šumi 14.7, Gregorka 14.2, Lapajne 13.5, Porenta 13.0, Forte 12.2, Stepanovič 11.0, Zakič 10,9 točke. 10. Preskoči preko konja u dužinu: Forte 14.3, Šumi 13.3, Lapajne 12.5, Porenta 12.25, Primožič i Gregorka 12.0, Štukelj 9.5, Zakič 8.0, Stepanovič 7.75 točke. 11. Penjenje po užetu: Forte 10.5, Gregorka 10.0, Primožič 7.6, Šumi i Stepanovič 6.8, Štukelj 6.4, Lapajne 4.8, Porenta 4,5, Žakič 3.0 točke. 12. Trčanje u brzini na 100 m: For* te 10.5, Primožič i Šumi 10.0, Stepanovič, Žakič i Porenta 9.10, Gregorka i Štukelj 8.7, Lapajne 8.1 točke. 13. Skok u vis sa zaletom: Gregorka 15.0, Primožič i Šumi 12.5, Štukelj, Forte i Lapajne 11.0, Porenta 10.5, Ža* kič 10.0, Stepanovič 6.8 točke. 14. Bačan je kugle: Gregorka 14.2, Primožič 12.4, Porenta 11.4, Šumi 10.6. Žakič 8.8, Forte 8.4, Stepanovič 7.0, Štukelj 6.0, Lapajne 4.0. Nakon završenog takmičenja odr* Žana je sednica zbora sudaca, na ko-joj su se sredili i prekrojili rezultati takmičenja te izradio izveštaj sa pred* lozima za načelništvo Saveza. ROSI J A - FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD JLoVEH/Ko /0K0L/TKO Sednica odbora ČOS Sednica odbora ČOS održaće se 16. i 17. o. m. u Pragu u Tvrševom domu. Program sednice veoma je op* širan. Pored običajnih izveštaja funk-cijonera ČOS. biče referisano i o de*" latnosti čehoslovačkog Sokolstva kroz prošle tri godine, o IX. svesokolskom sletu u^ Pragu god. 1932., o poseti pro* slave 50godišnjice Medunarodne telo-vežbačke federacije u Parizu i o po* seti sleta Sokola na Jadranu. Naredni dan biče posvečen gospodarstvu pret* sedništva u prošlom trogodištu te iz* bo rimar Birače se starešina, tri zame-nika starešine, načelnik, načelnica, prosvetar i 23 člana pretsedništva. Sednlca prosvetnog odbora ČOS U subotu i nedelju dne 2. i 3. ma* ja održan je u Pragu u Tyrševom do* mu zbor prosvetara ČOS, kome su prisustvovali prosvetari pojedinih žu* pa i članovi prosvetnog odbora ČOS. Od 52 župe bilo je zastupanih 51. ot-sutna je bila samo župa Podtatranska. Zboru je pretsedavao pretsednik pro* svetnog odbora ČOS br. Antonin Krejči. Pretsedništvo ČOS zastupali su brača Frant. Mašek i V. Stepanek Zboru prisustvovali su i izaslanici sviju slovenskih sokolskih organiza* cija, što je zboru dalo naročiti značaj Jugoslovensko Sokolstvo zastupao je brat dr .Vladimir Belajčič, pretsednik prosvetnog odbora Saveza SKJ, polj sko brat Nikolaj Maksyš, rusko brat »* ®еЈ ^^čuk, lužičko-srpsko brat Mercin No\vak. Po prvi put bili su na sokolskom zboru zastupani i bugarski Junači, koje je zastupao legacijski taj-nik Hristo Borina i E. Vazova. Za-stupnici slovenskog Sokolstva sastali su se predveče zbora te raspravljali u alavnome o proslavama stogodišnjiee Tvrševog rođenja. Kao obično, zasedanje zbora pro* svetara ČOS bilo je razdeljeno u dva dela. U prvom držala su se razna teoretska predavanja, u drugom pak ras* pravljalo se o raznim aktuelnim prosvetnim sokolskim pitanjima. U pr* vom delu zasedanja predavali su bra* ča univerzitetski profesori dr. Emil Svoboda i dr. Karel Weigner. Prvi je govorio o sokolskom bratstvu, drugi pak prikazao je nekoliko poglavlja iz biologije naraštaja, Obadva predavanja uzbudila su neobičnu pozornost celog zbora. Statistički pregled prosvetnog rada čehoslovačkog Sokolstva dao je br. dr. Josef Mraz. Izveštaj o prosvetnom radu u župama podrobno je sastavio zamenik pretsednika prosvetnog od* bora ČOS br. Josef Truhlar. Iz njego-vog izveštaja se vidi, da se je prošle godine razvila na sokolsko prosvet* nom polju puno veča delatnost, nego je bila prošlih godina. Jedino je odr* žavanje prosvetnih škola ponešto opalo. Zasedanje drugog dana bilo je otvoreno predavanjem brata Ladislava Jandaseka o temi »Tvrš kao uzgaja* telj u demokraciji«. Time je započela rasprava o Tyrševim proslavama. ČOS prirediče naročiti tečaj o Tyršu, te če se pravovremeno pobrinuti za dobre predavače. Dalje je bilo zaključeno, da če čehoslovačko Sokolstvo priredi-vati izlete u krajeve, gde je boravio Tyrš, prilikom kojih če na kuče, u kojima je Tyrš boravio bilo privreme* no ili stalno, staviti spomen*ploče. Raspravljalo se još o raznim pitanjima, kao o uzgoju omladine u Sokolstvu te o sokolskim pesmama i so* kolskoj glazbi. Nato se prešlo na izbor novog prosvetnog odbora ČOS. Za pretsednika biče skupštini opet pred* ložen brat Antonin Krejči, mesto do* sadašnja dva zamenika pretsednika izabrani su tri i to br. Josef Tuhlar, br. František Križ i s. Františka La* sovska. Iz odbora istupili su sledeči dosadašnji članovi: s. B. Stybilova, br. A. Nehasil, br. Viktor Šuman, br. dr. Rihard Rus, dr. Jiri Scheiner i br. Jan Pelikan. Prosvetari slovenskih sokolskih organizacija kod s. Renate Tyrševe U subotu 2. maja o. g. posetili su prosvetari Sokolstva sviju slovenskih naroda pod vodstvom pretsednika prosvetnog odbora ČOS br. Antonina Krejčija sestru Renatu Fiigner*Tyrše* vu, da ju pozdrave i da joj se poklone prilikom svog prvog sastanka u Pragu. S. Renata Tyrševa je primila slovenske sokolske prosvetare u isto-rijskim prostorijama Praškog Sokola. Poklonili su joj kitu cveča, koju jc sestra Renata položila na pisači sto svog pokojnog muža dr. Miroslava Tvrša. Tim aktom počinju kod sviju slovenskih naroda proslave stogodiš* njice Tyrševog rođenja. t Brat Jan Laznička 12. aprila o. g. umro je uzorni če* hoslovački sokolski novinar i pisac brat Jan Laznička, član Sokolskog društva Vinohrady. Pokojni bio je po zanimanju generalni sekretar čsl. mi* nistarstva finansija. Saradivao je u mnogim češkim sokolskim listovima, naročito u »Sokolu«, »Vestniku Sokol-skom«, »Jasu« i .dr. Napisao je i ne* koliko brošura sokolske sadržine. Čsl. Sokolstvo i slet na Jadranu Čehoslovačko Sokolstvo bilo je preko ČOS pozvano, da učestvuje na sletu Sokolstva na Jadranu. »Vestnik Sokolsky« stalno donaša izveštaj e o tom sletu. Sudeči po dosadašnjim prijavama, učestvovače na tom sletu ve* lik broj čehosloVačkih Sokola. Sokolica prvak Poljske u štafetnom trčanju U Lublinu bilo je priredeno tak* mičenje u štafetnom trčanju. Učestvo-valo je sedam takmičarki, od kojih je na pruzi 1300 m odnela prvenstvo sestra Bystrzycka, članica Sokola Ko* z!owka. Iz godlšnjeg izveštaja tajnika Saveza SKJ (Nastavak.) Izvršni odbor Saveza, koji je ru* kovodio čitav rad oko ove organiza* cije u prvim danima života toga Save* za, našao se pred ogromnim delom, a još večim zadatcima. S jedne strane navalili su razni konjukturiste, koji se obično javljaju u takovim momentima i kao tobožnje jedini pozvani počeli na oko da pomažu i propagiraju So* kotlstvo, dok su mu de facto u večini slučajeva više škodili nego koristili. S druge strane neupučenost širokih ma* sa, koja je sa nerazumevanjem gledala u čitavu organizaciju, a onda iskreno rečeno i paljba sa strane nekih, koje je odnjihalo i odgojilo Sokolstvo, do-veJa je izvršni odbor Saveza pred si* tuaciju, kad je trebalo napeti i posled* nji uvoj mozga, sačuvati nerve, a pre* pustiti se trezvenom razmatranju si* tuacije. Izvršni odbor Saveza odmah je uvid#o, da je jedini moguči izlaz, da se sav posveti konsolidaciji Saveza u organizacionom i tehničkom pogledu, a to ni j e bio lagan posao, jer je tre* balo vclikog napora tim više, šta nam je uz ovu golemu akciju predstojalo grandiozno delo svesokolskoga sleta. Uzmemo li još k tOme da su sta* re veze, makar i pro forma, bile po* kidane, pa da ih je trebalo ustpostav* ljati, onda se vidi, kako se izvršni od* bor nije našao u ružičastoj situaciji. No unatoč raznih mahinacija i krivog prikazivanja, kao da Soko kraljevine .Tugosllavije nije čista sokolska organi* zaeija, pobcdila je ispravna spoznaja i Savez Sokola kraljevine Jugoslavije primljen je u krilo najviše sokolske instance — u Savez »Slovensko Sokol* stvo«. Za ovirn siedi primitak u Medu* narodni gimnastički savez i tako naš Savez dobiva onaj položaj, koji ga pripada. Možda je trebalo sada poči i da* lje, ali jači razlozi prisilili su nas, da smo ovde za jedno kratko vreme uda* rili tačku, jer su priprave za slet ne* minovno tražile, da se organizuju sve sille za ovu našu veličanstvenu priredbu. No poletni kao pravi Sokoli, željni da pred čitavim svetom i kul* turnim narodima pokažemo tekovine i uspehe našeg vaspitanja i time se ni* smo posle zadovoljili, več smo želili da poletimo i dalje, pa smo se para* lelno sa sletom počeli spremati i za medunarodna natecanja u Luksem* burgu. N ako n ovih opštih pogleda na prve organizacione radove u našemu Savezu, treba da se nadalje upo-znamo sa glavnim momentima iz rada i poslovanja savezne uprave. Fak* tičnim radom započeli smo održa-njem prve plenarne sednice uprave Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije, koja se je obdržavala 25., 26. i 27. ja* nuara 1930. godine. Ova sednica, koja je bila uvod u naš rad, pa je i udarila prve temelje čitavoj organizaciji, po* što je razradila ,sve one sitne organi* zacione poslove, koji su bili bazom docnijega rada. Jedan od najprečih i prvih poslova bio je, da smo u smislu zakona o osnivanju Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije fiksirali brojno stanje župa i ovim župama u smi* slu zakona imenovali uprave. Odre* dili smo sve šta je bilo potrebno za izradbu pravilnika, a onda konstitu* isali se u pojedine odbore, kako bi se rad što brže i pravilnije odvajao. I jedva da smo sredivajuč ovu nutarnju organizaciju, donekle smirili prirodnu ,metenost, koja se javljala tu i tamo u našim redovima kad smo odmah pri* stupili onom našem radu, u kojem smo manifestovali jedinstvo osečaja sa bratskim čehoslovačkim narodom a to je bila proslava obletnice rođenja pretsednika čehoslovačke Republike dr. Tome Masaryka. Ova proslava u čitavom našem Savezu proslavljena je na vanredno svečan i dostojan na* čin i ona je ne samo pokazala veliku ljubav Sokolstva do velikog brata Ma* saryka, več je čitavom svojom pro* vedbom pokazala, kako je Sokolstvo naše države nosioc velike slovenske misli. Tom zgodom pretsednik Čeho* slovačke Republike poklonio je Save* zu svoju sliku sa originalnim potpi* som, a koja danas resi sedničku dvo* ranu Saveza. Prva dva naša akta, koja smo kao Savez Sokola kraljevine Ju* goslavije odasllali, bila su pisma brat* skoj Čehoslovačkoj Obci Sokolskoj i bratskom Savezu Slovensko .Sokol* stvo. U prvom pismu na bratsku ČOS uputili smo čehoslovačkom Sokolstvu svoje pozdrave i izrazili žedju da bi i u buduče ostala bratska ljubav izmedu čehoslovačkog i jugoslovenskog Sokolstva. Pismom upučenim Savezu Slovensko Sokolstvo podneli smo pri* javu za pristup u Savez Slovensko Sokolstvo. Kako je bilo i prirodno bratska ČOS odgovorila nam je, da nas ona potpuno razume, jer da svaki verni pripadnik svoga naroda, ravnajuči se po svom mišljenju i radu prema so* kolskim osnovima, iprima na sebe u svako doba i u svakom slučaju duž-nost da služi svome narodu svim sna* gama, da smo dosledni, svedokom im jc pristup u novu organizaciju i uspeh našega rada na statutima. U ovoj veri pružila nam je svoje ruke za.zajednič* ki rad na dobro obiju naših naroda i države. Poput brače Čehoslovaka i sami smo uvideili da su osnivanjem Sokola kraljevine Jugoslavije za nas nastupile nove prilike i da je potrebno da na* šemu radu posvetimo što više pozor* nosti. Nova organizacija zahtevala jc od nas temeljitiji rad. Kod svega toga vodila nas spoznaja, da nismo samo od državne vlasti privilegovana organizacija, nego i svest, da narod i drža* va očekuju od nas pozitivno, >požrt* vovno i nesebično deflo na korist na* roda i države. Odmah sa raznim upu* tama na pojedine župe započeli smo sa zbiranjem članstva, naraštaja i dece u naše vežbaonice, posvečuj uči svaku pažnju. Kod toga i opet nije nas ruko* vodila namera, da uzgajamo samo vež* bače i vežbačice radi raznih pogodno* sti, koje pruža ovaj ili onaj zakon, nego uzgajali smo, kako uzgajamo i danas, posvuda pravog jugosloven* skog čoveka, državljanina i Sokola. Ovo naglašavali smo uvek a naglasu* jemo i danas, jer u svim našim dru* štvima potreban je duboki sokolski odgoj, jer moral sazidan i zaštičen sa* mo po državnim zakonima, nije do-voljno tvrda baza za uspešan odgoj omladine, več jedino pravi sokolski odgoj kadar je, da nadopuni ove za* kone, nadovezujuči njima ono, što je pošteno, lepo i dobro. Odlučno smo uvek biti protiv toga, da se udaramo u prsa i hvališemo (pred javnošču, da smo od države priznata organizacija. To nam neće uzgojiti članstvo i dobre državljane, jer su to samo prazne reči onih, koji ne poznaj u dubljeg značaja Sokolstva. Ovim našim naglašavanjem uspe* li smo, da su kako bratske župe tako i bratska društva pomalo počela uvi* dati, da se u našim redovima gaji pra* va sokolska misao i da ne treba i ne smije se svu pomoč i svaku potporu očekivati od nadležnih vlasti, več tre* ba da se razvije šta veči smisao za sopstvenu inicijativu. Da se provedba ovoga što više olakša i pospeši, orga* nizaciono*pravni odsek največim po* spešenjem izradivao je sva potrebna pravila i pravilnike, a uz njega i pro* svetni odbor, koji su pravilnici redom bili donašani u »Sokolskom Glasniku«. Uporedo s time osećajuć i potrebu pi* sane sokolske reči i proširenja sokol* ske literature, stupili smo odmah u dodir sa Jugoslovenskom Sokolskom Maticom u Ljubljani, kojoj smo za prvi mah poverili izradbu književnog programa, kao i celi ekonomat Saveza, šta se je tekom rada baš s obzirom na veliku sletsku zaposlenost pokazalo osobito praktičnim. No kako u svakom dobru ima i zla, tako smo i mi počeli osečati težinu položaja, u kojem smo se našli u no* vim prilikama. U nekojim župama na* stale su vrlo teške prilike, a koje su bile izazvane rovarenjem nekih bivših političara. Konsekventni u svom na* čelu, Ida se Sokolstvo uzdiže nad sitnu malu dnevnu partijsku politiku, nismo nikako mogli dozvoliti, da bilo tko iz bilo kakovih razloga unaša zabunu u naše redove, pa smo usled toga podu-zeli najenergičnije korake i raspitali stanje u tim župama, pa več u klici osujetili svako daljnje rovarenje. No samrtni udarac tim rovarenjima zadan je 24. marta 1930. godine kad nas je Savez Slovensko Sokolstvo na svojoj sednici održanoj u Tatranskoj Polja* ni, primio u svoju vezu kao ravno* pravnoga člana. Za ovim sledio je daljnji gest bratske pažnje, koji se očitovao u tome, šta je Pokrajinski Savez ruskog Sokolstva u Jugoslaviji uputio Savezu pismo, u kojem ga naj* srdačnije pozdravlja i izjavljuje svoju iskrenu i bratsku ljubav našemu Sokolstvu. Medutim predpriprave za slet sve su se jače razvijale, a nje* gove konture danomice postajale su vidnije, pa smo več po tim predpri* pravama videli, kako če ovo delo biti ne samo grandiozna manifestacija so* kolske misli, več i manifestacija nacio* nalnog i državnog jedinstva, i u tom nas je podkrepio i veliki akt našega uzvišenoga Vladara, koji se blagoiz* volio primiti pokroviteljstva I. sveso* kolskog sleta Sokola kraljevine Jugo* slavije i koji je odlučio pokloniti na* šemu Sokolstvu Svoju zastavu. Ovim aktom i opet je bio dan vidan znak, kako naš Kralj od qvek pokazuje Svoju veliku pažnju, naklonost i ljubav prema našemu Sokolstvu. Primajuči ova priznanja sa največim oduševlje* njem i radošču, bila su nam ona naj* jačim podsrekom na ustrajanju u da* ljem radu oko postignuča još večih i viših plemenitih sokolskih ciljeva. U isto nekako doba, da iskažemo akt naše pažnje i bratstva sp ra m drugog slovenskog brata Poljaka, brat pod* starešina Paunkovič zaputio se u Var-šavu, da sa bračom poljskim Sokolovima učvrsti stare bratske veze i da ih lično kao mandator savezne uprave pozove na slet. [Interno opet započeli smo proučevanjem velikog i važnog pitanja arondiranja novih župa, kao i pripravama oko izdavanja »Organiza* cije Saveza Sokola kraljevine Jugosla* vije«. Jedan i drugi posao tražio je velikog požrtvovanja, pa se upotrebilo sve, sile, kako bi se stvari izvele na eistac. Naročito pitanje arondiranja župa tražilo je veliki študij, pa se pra-ma konzultovanju svih župa konačno došlo do zaključka, da je harem za sada teško definitivno rešiti ovo pitanje, jer su prilike van nas takove, da bi lako došlo do velikih pometnja kako u organizacionom, tako i u administrativnem pogledu. No uvidiv pre* opterečenost nekih župa, neminovno morali smo pristupiti formiranju no* vih župa, pa smo pristupili osnivanju sokolskih župa Karlovac, Varaždin i Vinkovci. Dok smo prve Itlve župe priveli u život i one pokazuju mnogo mara i životne sposobnosti, dotle radi držanja pojedinih društava, koja su se izjasnila protiv stupanja u vinko* vačku župu, nije nam bilo moguče istu formirati, ako nismo h teli da žrtvuje* mo elan i volju nekih društava župe Osijek. Konačno u jeku ovog rada, koji je bio isprepletcn sa sijaset dru* gih poslova, naročito tehničke naravi stigla nam je 15. maja daljnja radosna vest, da je Medunarodna gimnastička federacija primila sa največom sim* pati jim u svoje članstvo Savez Sokola kraljevine Jugoslavije i da če ovaj pri* mitak biti objavljen na XVI. meduna* rodnom kongresu u Luksemburgu. Time smo postigli i konačni naš cilj, da budemo kao telovežbena organizacija priznati i po ovom najvišem me* dunarodnom forumu. I dok smo tako dan za danom ispunjavali sitnim organizatornim ra* dom, a u naše redove unašali srede* nost i sistematski rad, dovršavali su se poslednji radovi za veliki slet. Konačno i taj je dan došao. Dva* deset punih Idana Beograd je bio u neprekidnoj groznici oduševljenja. Za sve to vreme, dok su njegovim ulica* ma u krepkom hodu defilovale legije Sokola, stari grad ratnika, ustreptao je u nacionalnom zanosu, prolamao se od gromkih usklika mase koja se nije obuzdavala. To oduševljenje Beograd je pokazao još onda, kad je na izmaku velikog rata dočekao svoje pobedo* nosne pukove. Nikada prestonica Jugoslavije ni* je videla lepše svečanosti, nikada Beo* grad nije doživeo dostojnije slavije. Grandiozan po broju učesnika, po obimu priredenih svečanosti, prvi svesokolski slet bio je ujedno najlepša manifestacija sokolske ideologije i slovenskog bratstva, sjajna smotra vi* teštva i veličanstveno slavije snage, lepote, idealizma i samosvesti jugoslo* venske sokolske omladine. Svečanosti su počele 8. juna. Za-vršne sletske svečanosti priređene su u subotu 28. juna, kojom je zgodom Njegovo Veličanstvo Kralj podario Sokolstvu saveznu zastavu. Tu je Kralj izrekao znamenite Svoje reči, kojima je pozvao celokupno Sokol* stvo, da je dužno od kolevke do groba služiti samo Jugoslaviji i jugoslo-venskoj ideji. Daleko bi me zavelo opi-sivanje, pa podvlačim samo one mno* gobrojne izjave pretstavnika drugih Sokolstava kao i pretstavnika kultur* nih naroda, koji su bili na sletu, a koji su svi jednoglasno izjavljivali, da je naša sokolska ideja ovim sletom naj* bolje manifestovala svoju snagu i pru* žila primer, kako treba nacionalne snage udruživati za postizanje cilja, koji leži na srcu svakom Jugoslovenu, a to je: imati snažnu državu, koja če imati čvrste temelje u svojim sinovi* ma, zdravim duhom i telom. A da je tome doista tako, doka* zom su nam nadalje i svi oni glasovi štampe ne samo u našoj državi, nego i van granica u celokupnoj štampi evropskih kulturnih naroda, koji su naš slet veličali kao jedno delo, koje je kadro organizovati i sprovesti sa* mo Sokolstvo. Naš slet u organizator* nom pogledu i moralnom uspehu do* vinuo se do svoje višine i mi svi do poslednje naše jedinice moramo biti zadovoljni njegovim uspehom, jer to je bila največa afirmacija naše misli u zadnjem deceniju. A da ne duljim da* lje, kao najsnažniji refren čitave ove priredbe citiram reči deklaracije naše Kraljevske Vlade od meseca jula 1930. u kojoj ona doslovno veli, da »razvijanje Sokola u široj masi narodnoj, gde on ima l svoju kulturnu prosvetnu misiju postaje deo programa državne politike, koji se bez zastoja ima spro* vesti.« Nema nikakove dvojbe, da je ta izjava diktovana istinskom voljom: izvesti program sokolskog uzgoja u či* tavom našem narodu bez zastoja. Tu nc može biti nikakove dvojbe, jer su ovu izjavu potpisali svi ministri. I kao što je deklaracija jasna, tako joj mo-raju da slede i jasni čini. Ako je So* kolstvo deo programa državne politi* ke, onda moraju i svi čini cclokupnc vlade kao i svakog pojedinog organa državnog ustroja odgovarati sokol* skom programu. Kako je vlada tom deklaracijom primila Sokolstvo kao deo programa državne politike, to je time naglasila, da smatra rad Sokol* stva za veoma važan faktor državnog života. Konzekventno dakle tome potrebno jc, da sc taj program izvršuje i da sc Sokolstvo provada u tančine n svim granatna javne uprave. Ne poli* tiku u Sokolstvo, več Sokolstvo u dr* žavnu politiku i upravu! To smo is* povedali kao Sokoli od prvog dana po* stojanja ove države i evo, do toga smo došli sada. Radujemo se tome priznanju svojih čistih ciljeva, svoje ga poštenja i svojega rodoljublja- (Svršiče se.) ANTE BROZOVIČ. Slel Sokolstva na Jadranu Napomene i tspravci prostih vežaba za članove I. sastaV menjamo u toliko, što se cela vežba izvada samo na jednu strann i to na d e s n u, kako je opisano u prvih osam taktova. Sada se tih osam taktova još tri puta ponavljaju. III. sastav. I. takt, doba »tri — i« dodaj posle uzručiti (najkraćim pu-tem) dlanovi napred. VII. takt, doba »tri—i—četir« dodaj : »ruke na tri idu iz priručenja izravno u predručenje«. IV. sastav. II. takt, doba »je« do- daj: zarudti (palci gore) predruče-njem. li. takt, doba —dan« dodaj: uzručiti (palci nazad) predručenjem. Molimo svu braću načelnike, da se gornjega strogo drže i u koliko se gde drukčije vežbalo, da sada izvole prema gornjemu ispraviti, a naročito, da se prvi sastav vežba samo na prvu stranu. Tu smo izmenu proveli stoga što smo iz više društava primili molbe u tome smislu, jer da se članovi silno zabunjuju vežbajuči na obe strane. Načeinlšlvo Sokolske župe Split Svim bralskim župama i drušlvima Mnoga sokolska društva obraćaju se Savezu upitom, da li su sokolska društva oslobodena od plaćanja taksa iz tar. 99 a. nap. 4. i onda, ako uz svoju javnu vežbu održavaju i igran-ku. Na ovo pitanje izdalo je Mini-starstvo finansija, odelenje poreza, re-šenjem od 27. oktobra 1930., broj 78805, sledeče: Sva priredivanja, koja obavlja sokolsko društvo izuzev kinematografskih predstava oslobodena su od plavanja takse iz tar. br. 99 a taks. tarife i ne moraju tražiti specijalna odobre-nja za priredivanje. Medutim sva ostala društva i udruženja moraju pri-likoin svakog pojedinog priredivanja obratiti se ovom odelenju radi oslobo-denja od piaćanja takse iz tar. br. 99 a taksene tarife pa se po svakoj molbi donosi posebna odluka, a s obzirom na karakter priredivanja. * Ministarstvo prosvete, opšte ode-'enje, svojim aktom P. br. 21579 od 4- maja 1931. godine saopštilo je Savezu sledeče: »Mnoga sokolska društva obraća-ju se neposredno ovom ministarstvu raznim molbama i prestavkama. Kako ministarstvo nije u položaju da zna, koliko su te molbe i prestavke oprav-dane, moli se uprava Saveza da jednim raspisom saopšti svima sokolskim organizacijama da svoje molbe i prestavke upučuju Savezu, koji če ih, ako je potrebno, dostavljati Ministarstvu prosvete sa svojim mišljenjem.« Dostavljajuč vam ovo, pozivljemo vas, da se najstrože držite ovog reše-nja, jer če se u protivnom slučaju najstrože disciplinski postupiti. П. sednica izvršnog odbora Saveza SKJ, održana 7. maja 1931. u Beogradu. Sednicu otvara II. zathenik stare« šine brat Paunkovič, koji sc toplim rečima seča pok. ministra vojnog Hadžiča, kao i bana Dunavskc bano« vine Matiča. Predočuje, kako su obo-jica imali velikog razumevanja za na-šu sokolsku organizaciju i svakom da« notn prigodom podupirali rad i nasto-ianja Sokolstva. Pozivlje prisutnu braču da pokojnicima kliknu: Slava! Svi člani ustaju i poklikom »Slava!« priključuju se pokliku pretsedavaju« ‘■'ega. Pošto je zapisnik prošle sednice u celosti otštampan u »Sokolskom Glasniku« i pošto je konstatovano, da •su^ svi zaključci poslednje scdnice iz« vršeni, odustaje sc od njegova čitanja, pa se sam zapisnik bez prigovora ove« mvljuje. Pretsednik ozlednog fonda brat dr Dragic predlaže, da se na osnovu odluke ozlednog fonda po t} 4., tač. 1 odnosno 2. pravilnika izda ‘iz ozlednog fonda potpora od 80'— Din Ludvigu Nardinu, naraštajcu Sokolskog društva Ljubljana I, 210-— Din Mariji 1’intarič, naraštajki Sokolskog društva Murska Sobota, 220— Din Iliji Da« boviću, članu Sokolskog društva Orlo* vat, 360'— Din Stanku Gerkmanu, na-ijaštajcu Sokolskog društva Ljubljana-•siška, 630— Din Augustu Hajdnku« jneru, naraštajcu Sokolskog društva Ormož, 600-— Din Dušanu Filipoviču, Naraštajcu Sokolskog društva Split! •00'— Din Francu Gašparu, članu Sokolskog društva Šoštanj. Predloži se primaju. . Pretsednik gospodarskog otseka brat Branko Živkovič upozoruje, da Jc na Savez počeo stizavati od strane ?upa i društava čitavi niz molba, ko« Uma se traže potpore u razne svrhe, k ,t4jV^C 2a saniranje dugova na so« 0|skim domovima. Svc ove molbe treba da se za sada nerešene drže u evidenciji, a u »Sokolskom Glasniku« da sc dade objava, da če se pristupiti rešavanju ovih molbi. kada se primi zatraženi zajam. — Prima se. _ Molbi Sokolskog društva Katarina iz župe^Vel. Bečkerek, a koje je osno« vano 17. decembra 1930. g. glede opro-sta plačanja poreza za 1931. godinu udovoljuje se. Molba muzike Sokolskog društva Ljubljana I za podelenje potpore ne uvažuje se, jer savezni proračun ne raspolaže sa financijalnim sredstvima predvidenim za ovu svrhu. Molba župe Pariz za podelenje potpore ostavlja se nerešena, dok ne stigne izveštaj župe o njezinom stanju i radu. Načelništvu Saveza odobrava se kredit za podmirenje troškova 25 te« čajnika lako«atletskog kursa u Zagrebu, računajuči za 'jednog polaznika Din 450. Brat ekonom upozoruje, da svi pročelnici još nisu podneli svoje proračune, pa moli da se to učini što pre, kako bi se mogao učiniti definitivni savezni proračun. Naročito upozoruje na proračun socijalnog otseka, koji je netom sada osnovan, pa nije bio predviden u ge« ncralnom proračunu. Jednako i proračun odelenja za štampu trebalo bi znatno preudesiti, jer taj proračun is« kazuje samo izdatke, dok ne predvida primitke. — Nakon povedene debate zaključuje sc, da se jedan i drugi pro« račun ne rešava, več če se pričekati dolazak I. zamenika starešine brata Gangla, kako bi se s njime postigao izravni sporazum. Tajnik brat Brozovič izveštava, da su dovršeni: 1. pravilnik o organizaciji i postupanju suda časti u sokolskim župama, 2. pravilnik o organizaciji i postupanju suda časti u sokolskim dru« štvima, 3. pravilnik zaklade brata dr. Oražena i 4. pravilnik socijalnog otse« ka. — Zaključuje se, da se pravilnici imadu umnožiti i razaslati svima članovima izvršnog odbora, da stave eventualne svoje opaske, a na idučoj sednici da se, pravilnici rasprave i odobre. Savezni sud časti podnosi osudu u sporu brata Steve Kneževiča protiv brata Luje Lovriča, kojom se brat Lu« jo Lovrič kažnjava kaznom ukora zbog nanete povrede časti, a koja se kazna ima objaviti u »Sokolskom Glasniku«. Prima se do znanja. Zorislav Franjetič podnaša molbu, da mu Savez dozvoli, da može pod nje« govom zaštitom staviti u promet pla« kate Nj. Vis. prestolonaslednika Petra kao starešine Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije, u koju svrhu bi bio pri-pravan da dade izvesnu dobit Savezu. — MoTba se ne uvažuje, jer Savez nečc da se upušta u poslove ovakove vrsti. Savezna skupština gledom na knji« gu brata Toše Živkoviča »Rad na Sokolstvu u župi Kraljeviča Marka i in« trige u vezi sa ovim radom« donela je zaključak, da izvršni odbor Saveza ima po ovoj knjiži doneti svoj zaključak. Nakon pročitanja knjige i referata za« ključuje se, da sc bratu Toši Živkovi« ču uputi dopis, da se uprava Saveza ne može nikako saglasiti sa ovakovim na« činom pisanja i tretiranja sokolskih prilika u javnosti. Dana 24. i 25. maja u Kastvu odr-žače sc velike svečanosti prigodom ot« kriča spomenika kralju Petru Oslobo-diocu i razviča zastave Sokolskog društva Kastav, kojoj kumuje Nj. Vis. prestolonaslednik Petar. Kako župa Sušak, tako i Sokolsko društvo Kastav moli, da bi Savez bio zastupan na ovoj proslavi, ima zastu« pati Savez podstarešina brat Paunkovič u pratnji brata tajnika Brozoviča i brata dr. Dragiča. Gledom na okolnost, da brat pod« starešina Gangl nebi mogao prisostvovati kao delgat Saveza sletu župe Užice u Plevlju, zaključuje se, da je u tom slučaju delegatom Saveza brat Momir Korunovič sa bratom Vojom Todorovičem. Kako je bratu podstarešini Ganglu potreban odmor za mesec maj, to mu se dozvoljava osustvo od vršenja po« slova za navedeni mesec. Savez francuskih gimnasta poziv« lje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije na svoju proslavu, koja če se održavati 10. jula u Parizu. — Zaključuje se, ne prcjudicirajuč daljnjim odlukama gle« de učestvovanja Sokolstva na sveča« nostima u Parizu, da Savez Sokola kraljevine Jugoslavije na istima zastupa« ju brat podstarešina Paunkovič i starešina Sokolske župe Celje brat Joža Smertnik. Brat Brozovič kao delegat Saveza za saniranje prilika u župi Šibenik podnosi opširan referat o povedenim izvi* dima, kao i o ucinjenim odlukama. — Njegov se izveštaj prima do znanja, a sama odluka odobrava. Bratska ČOS izveštava, da radi poznatih političkih prilika u Nemačkoj neče oficijelno prisustvovati sletu Lu-žičko=srpskoga Sokolstva, več da če izaslati samo dvojicu delegata tehni-čara. — Gledom na ovaj izveštaj za« ključuje se, da če naš Savez jednako pozdraviti samo pismenim putem odr-žavanje sleta. Brat dr. Murnik izveštava, da je spremio čitavu gradu za 12. broj »So« kola« prošlog godišta i da je isti dao u štampu. — Prima se do znanja. Molba uredništva revije »Raška« Mirka Cvetkova ustupa se prosvetnom odboru na mišljenje i predlog. Molbi Sokolskog društva Melence, da Savez izašalje svoga delegata na njihovu javnu vežbu, ne može se udo« voljiti. »Putnik« podnosi proračun i načrt za provedbu organizacije ekspedicije Sokolstva Jugoslavije u Pariz. — Zaključuje se na ovaj dopis pre doneše« nje definitivne odluke zatražiti neka razjašnjenja. Brat Dura Brzakovič upozoruje na okolnost, da pojedine župe, a ne samo društva mimo Saveza upučuju razne molbe i pretstavke izravno na raz* na ministarstva. Predlaže da se poseb« nom okružnicom skrene pažnja župa« ma da ne saobračaju izravno sa mini-starstvima. — Prima se. Isti brat upozoruje na okolnost, da je starešina nekog sokolskog društva zabranio jednu bioskopsku pretstavu, koja se imala održavati istoga dana, kad i sokolska priredba. Ovakova od« luka izazivlje nezadovoljstvo spram Sokolstva, pa moli, da se dotičnom sta« rešini skrene pažnja, da se u buduče nebi služio ovakovim merama. — Pri« ma se. Isti brat upozoruje, da neki brat bez znanja i odobrenja župe osniva u okolišu sokolske čete. — Zaključuje se, da se ponovnim raspisom upozori sve župe, da budno pazc na to, da se bez znanja i odobrenja župe ne osni« vaju sokolske čete, a jednako, da se u tom smislu dade i objava u dnevne no-vine. Brat Momir Korunovič iznosi, da se u Krupnju podiže kapelica sa ko* sturnicom, a na Mačkovom Kamenu spomenik palim ratnicima. Kod ovog spomenika zamišljen je zvonik, pa predlaže da bi Savez Sokola kraljevine Jugoslavije poklonio zvono sa izves-nom posvetom. Zaključuje se, da se o tome razmisli i odluči na narednoj sednici. Brat Miroslav Vojinovič iznosi, da jc za vreme svoga boravka u Ljubija« ni na poslednjoj sednici tehničkog odbora Saveza razgovarao sa urednikom »Sokolskog Glasnika««, koji mu se pri« tužio, da župe i društva dostavljaju iz veštaje, koji su preopširno pisani i da traže, da takovi izveštaji imadu biti u celosti otštampani. Moli, da bi Savez u tom pogledu intervenirao kod župa, da ti izveštaji budu krači i stvarni. Zaključuje se, da se novinarskom ot* seku uputi dopis, da jc uredivanje lista stvar redakcije i da ona ima da postu* pi po svome nahodenju, naime da m dakcija ima dopise prama njihovoj vrednosti prirediti za štampu. Nadalje brat Vojinovič referiše o prednjačkoj školi članica u Ljubljani i iznosi da je raspoloženje kurzistica dobro, a jednako da sc i sam rad raz« vija dobro. On je kurzistice pozdravio u ime izvršnog odbora iz Beograda i tom zgodom dao izražaja nadi, da če sve polaznice sa največim uspehom za-vršiti prednjački tečaj. Nadalje referiše o proslavi deset godišnjice Sokolskog društva Zagreb I, gde je uz brata Brozoviča i podstare-šinu brata Križa zastupao načelništvo Saveza. Laskavim rečima punim priznanja referiše o samoj akademiji, kao i o proslavi, koja jc izvršena u pravom sokolskom duhu i bila na potpunoj vi« sini. — Izveštaji primaju se do znanja. Brat Branko Živkovič upozoruje na činjenicu, da več sada valja misliti na osnutak stalne prednjačke škole. Kod zadnje posete ministru prosvete povela se je reč i o tome, pa se mini-star izjavio najpripravnijim, da podu« pre ovu namisao, šta više izjasnio se zato, da se osnuju dve takove škole i to jedna u Ljubljani, a druga u Beogradu. Prema tome se ima ovo pitanje stalno ventilirati, kako bi što pre do« šlo do njegove realizacije. — Žaklju« čuje se da se u tom pogledu upravi akt bratskom načelništvu Saveza. da ono ovo pitanje prouči i što pre izne« se svoje konkretne predloge. Lijepa zemlja Jugoslavija ... i ЧЈ 6 шШМ i m £ ИО sa svojim sjajnim manasti-rima... sa svojim krasnim portalima... i bisernim zu-bima svojih Stanovnika! Uvijek novi zanos bude krasote ove osobite zemlje. I uvijek novo divljenje pobudjuju blještavo bijeli zubi njenih Stanovnika. Stotine tisuća Jugo-slovena njeguju zube Sargovim Kalodontom. Svježa i bujna pjena ovog krema za zube daje zubima biserni s јај, a ustima zdravlje i čistocu. SARGOV KALODONT čuva zdravlje i ljepotu zuba tmim Župa Kranf SOKOLSKI UPRAVNI TEČAJ V ŠKOFJI LOKI. Župa Kranj je pričela poslednje čase prirejati upravne tečaje, ki nimajo zgolj namena dvigniti Sokolstvo v administrativnem pogledu, temveč v enaki meri vzbuditi smisel za globlji, širokopotezni idejni pokret pravega sokolskega delovanja in ustvarjanja. Tak upravni tečaj, ki mu redoma prisostvujejo staroste, načelniki, načelnice, prosvetarji, blagajniki, tajniki in matrikarji društev in čet, se je vršil v nedeljo dopoldne v mali dvorani Sokolskega doma v Škofji Loki. K tečaju se je zbralo okoli 40 bratov in sester iz škofjeloškega okraja in so bili zastopani kraji Škofja Loka, Reteče, Gorenja vas-Poljane, Selca nad Škofjo Loko, Dražgoše, Železniki, Leskovica in Sovodenj. Goste je uvodoma pozdravil br. Dolenc st., starosta škofjeloškega Sokola, nakar so se zvrstila predavanja. Br. Matija Sušnik je govoril o sokolski ideji; br. dr. Maks Obersnel o dolžnosti društvenega starešine in njegovega namestnika; br. Cvar Josip o upravnem delu v društvu s posebnim ozirom na tajništvo in matriko; br. Sušnik zatem o tehniškem delu v društvu, prednjaškem zboru, načelniku in načelnici; br. Špi-car Jakob o prosvetnem delu v društvu in končno br. Tajnik Josip o blagajniškem poslovanju. Vsa predavanja so bila temeljita, zares vzgledna in pripravljena in ni dvoma, da bodo lepim besedam sledila tudi dejanja. Tečaj je po 4urnem trajanju zaključil br. dr. Maks Obersnel s pojasnitvijo funkcije izvršilnega odbora. Župa Maribor SV. LENART V SLOV. GORICAH. V nedeljo dne 18. aprila se jc dvignila na naši severni meji ob Muri pri Mariji Snežni nova sokolska trdnjava. Vršil sc je tega dne ustanovni občni zbor sokolske čete. Na občnem zboru je zastopal župo Maribor br. župni starosta dr. Milan Gorišek; društvo Sv. Lenart kot matično društvo je zastopal načelnik brat Polič. Za starosto mlade sokolske družine je bil izbran brat Andrej Kukec. Priglašenih je 20 telovadcev. Brat Herič je poklonil četi parcelo za sokolsko telovadnico. Ta prelepi čin je zbudil splošno priznanje in navdušeno pohvalo na občnem zboru. V četi se bo v častnem Številu udejstvovalo učiteljstvo pri Mariji Snežni. Našim dragim bratom na skrajnem braniku naše države krepak: Zdravo! V nedeljo dne 26. aprila 1931. se je vršil pri nas enodnevni vaditeljski tečaj za društva in čete našega slovenj egoriškega okrožja z nalogo, da vaditelje dovoljno seznani z minimalnim programom za župne tekme. Zastopana so bila vsa društva in čete okrožja. Udeležencev je bilo 20. Pri tečaju, ki ga je vodil okrožni načelnik brat Polič, so sodelovali vaditelji matičnega društva. DRAVINJSKO SOK. OKROŽJE. Lep sokolski dan v Špitaliču. Majniškega pešizleta Dravinjskega sokolskega okrožja v nedeljo, 3. maja, so se udeležile vse edinice iz okrožja. Edinice iz Zgornje Dravinjske doline so se zbrale do 12. ure v Konjicah, iz Sp. Dravinjske doline pa so se zbrale v Ločah in od tukaj odkorakale skupno v Špitalič. Prva skupina je dosegla Špitalič preko hriba ob pol 14. uri, 15 minut pozneje pa je prikorakala druga skupina. Zbralo se je do 14. ure ob slavoloku v Špitaliču do 600 članstva in drugega občinstva po pretežni večini kmetskega sloja. Prisrčno dobrodošlico je tam želel vsem starešina najagilnejše čete v okrožju, šol. upravitelj br. Berce. Župno upravo je zastopal br. dr. Mejak. Takoj nato so se pričele tekme četnikov, katere so se udeležile vse čete iz okrožja. Špitalič je postavil dve vrsti, Sv. Jernej eno in Kebelj eno vrsto, Stranice pa je poslalo enega posameznika. Tekme so se vršile v prostih vajah, metanju krogle, skoku v daljino, v teku, v redovnih vajah in v natezanju vrvi. Najbolje se je odrezala vrsta Sv. Jernej, ki je dosegla 180 točk, dočim je dosegla prva vrsta iz Špitaliča 175 točk, druga 134 točk, vrsta iz Keblja 158 točk, posameznik iz Stranic 31 točk. Pri natezanju vrvi je ostala zmagovalka prva vrsta iz Špitaliča. Rezultati so z ozirom na kratek čas priprave in pa na kratek obstoj posameznih čet zelo zadovoljivi in jc pričakovati, da dosežejo čete pri tekmah na okrožnem zletu prav dober uspeh. Po tekmah, ki jih je vodil okrožni načelnik br. Hmelak in ki so pokazale obenem veliko discipliniranost četnikov, je del občinstva zasedlo do zadnjega kotička šolsko sobo, v kateri je četa Špitalič uprizorila igro »Domen« in to prav zadovoljivo že drugič. Del občinstva pa, ki ni našel več prostora tam, se je zbralo na družabnem sestanku pri br. Bercetu in br. Ambrožu. Izvrstno razpoloženje je dvignilo lepo vreme. Točno ob 18. uri so se edinicc zbrale k odhodu domov, da s podvo- jcno silo in z novo pobudo nadaljujejo dosedaj tako uspešno sokolsko delo. Skromna prireditev okrožja, izvršena brez posebne reklame in predpriprave, jc pokazala, da je sokolska ideja v teku zadnjega polletja tudi v Dravinjskem okrožju napravila velikanski napredek, ki se ga more vsak iskren Jugosloven radovati. Obenem pa je pokazala nedeljska prireditev, da je narod v Dravinjski dolini na pravi poti, da ne verjame natolcevanju nasprotnikov Sokolstva in da je istim obrnilo hrbet, držeč se gesla: »Kdor ni znami, je proti nam in kdor je proti Sokolu kraljevine Jugoslavije, ta noče dobrobiti jugoslovenskega naroda in države. Naši nasprotniki bodo sedaj uvideli, da privlači naše ljudstvo samo resno sokolsko delo in je zanj vabljivo, ne pa sramotenje po časopisih, pojedine, godovanja in poklonitve ter slavospevi. Naši kmečki fantje pravilno umevajo sokolska načela bratstva in demokratičnosti in naša gesla: »Ne časti ne slave« ter »Oseba nič, celota vse!« Nedeljska sokolska prireditev v Špitaliču je predpriprava za veliki sokolski tabor v Konjicah ob priliki okrožnega zleta Dravinjskega sokolskega okrožja na dan 21. junija t. 1., za katerega je zletni odbor že pričel z delom. Župa Skoplje PREDNJAČKI ISPITI. Dne 2. i 3. maja o. g. vršili su se prednjački ispiti pred župskom komi-sijom. Društveni prednjački ispit položila su sledeča brača i sestre: sestra 1 loge Terezija (Kreka) i brača: Salispa-hie Šalih (Bukinje), Markovič Bogdan (Bukinje), Mršič Sulejman (Tuzla), Miloševič iMiloš (Zvornik), Maksimovič Predrag (Modriča) i Durič Maksim (Ugljevik). Svi su položili ispit sa oce-nom »sposoban za prednjačkog pomočnika«. Ispiti su se vršili u Sokol-skom domu u Kreki. Župa Niš ŽUPSKI SLET. Dne 31. maja, 1. i 2. juna održače se u Negotinu slet Sokolske župe Niš. Tom prilikom manifestovače se ovde sokolska ideja i pakazati, da se u ne-gotinskoj Krajini ponosno vije sokolska zastava, kao što su se i u ratu vijale krajinske pukovske zastave. Nekoliko hiljada snažnih mišica kretače se kao jedna, a sve za svoj narod, kralja i otadžbinu. Sokolsko društvo Negotin, od či-jeg rada i organizacije najviše i zavisi uspeh sleta, več uvelike vrši pripreme da ova manifestacija sokolske snage, misli i solidarnosti bude bezprekorno izvedena. Posebni odbori uvelike su več razvili svoj rad. Prosvetni odbor vodi propagandni deo sleta, kako bi sva društva u župi, a i izvan nje, bila tačno i na vreme o svemu obaveštena. Več sada se može konstatovati, da če slet posetiti svih 26 župskih dru-štava, koliko ih sada župa ima, a ve-rovatno če biti gostij u i iz Beograda, Kragujevca i Skoplja. Za slet se veo-ma marljivo spremaju sva društva, a naročito u tehničkom pogledu, kako bi vežbe bile izvedene sa najboljim uspehom. Na sletu če učestvovati ta-koder i vojska negotinskog garnizona sa posebnim vežbama. Slet če uveličati i dve vojne glaz-be, koje če doči iz Niša i Zaječara. Te če glazbe i na sletištu naizmenice svirati sve sletske vežbe. Pored prostih vežaba i vežaba na spravama, izvodiče se i laka atletika. Več su odredena i naročita takmičar-ska odelenja u svim društvima, koja če se takmičiti na sletu. Prema svemu se vidi, da če ovogodišnji slet Sokolske župe Niš u Negotinu nadmašiti sve dosadanje svoje sletove i po značaju, a i po broju samih Sokola i gostiju. Negotin če tih dana biti sav sokolski. Đ. Mrvaljevič. Župa Zagreb NOVA SOKOLSKA DRUŠTVA U HRV. ZAGORJU. U nedelju dne 3. o. m. osnovana su nova Sokolska društva u Desiniču i Pregradi. Sokolska župa Zagreb iza-slala je svoje delegate braču L. Križa, III. zamenika starešine Saveza SKJ, H. Naglera, tajnika i M. Jankoviča, načelnika župe. Obe skupštine otvorio jc brat Križ, rastumačio bit sokolske ideje i zanosnim rečima pozvao sve prisutne, da pristupe u sokolsku orga-nizaciju, što svi rado učiniše. Brat Na-gler tumačio je pravila, komentirajuči važnije stavke i uspoređujući ih sa ustanovama pravila bivših organizacija, davši svima najpotrebnije upute u organizatornom i administrativnom pogledu, a brat M. Jankovič uputio je nove načelnike i načelnice u program tehničkog rada naše župe. U jed-nom i drugom mestu opazilo se veliko zanimanje i puno razumevanje za sokolsku stvar, što je za širenje našega Sokolstva u hrv. Zagorju od eminentne važnosti. Izaslanici župe pregledali su usput i rad Sokolskog društva Klanjec, dali potrebne upute sabranom članstvu i naraštaju, te razjasnili današnju sokolsku organizaciju obzirom na prijaš-nje, u vezi sa Manifestom od 6. janu-ara i Zakonom od 3. oktobra 1929. Uprava je župe več imenovala predložene društvene uprave i to u Sokolskom društvu Desinič: za starešinu Vjekoslava Šlogara, zamenika Željka Hohnjeca, prosvetara Franju Pregleja, načelnika Franju Meštriča, zamenika Martina Fioliča, načelnicu Ljubu Ivekovič, zamenicu Zoru šor-gič, tajnicu dr. Mirjamu Ivekovič, blagajnika Stanka Bučara; za članove uprave: Oskara Hocha, Josipa Šlogara i Vilima Fioliča; revizore: Josipa Hlupiča i Viktora Bučara. U Sokolskom društvu Pregradi za starešinu dr. Vladoja Koščica, zamenika ing. Vjekoslava Kiš, prosvetara Ivana Majerič, načelnika Živka Vukasovič, zamenika Ivana Zonka, tajnika Stjepana Celec; za članove uprave: Ivana Ma-can, Ljubomira Petrinič, dr. Ignjata Habr, Franju Ostarčevič i Zlatka Hakl; zamenici Kazimir Makar i Adal-bert Horvat; revizori Luka Sertič, An-tun Lončar i Blaž Surina; zamenik dr. Romuald Kaučič. * Načelnik Sokolske župe Zagreb br. Milan Jankovič držao je kroz pro-šli tedan predavanja u ženskoj pred-njačkoj školi Saveza SKJ u Ljubljani o modernoj ženskoj gimnastici, te je budučim prednjačicama prikazao moderne sisteme gimnastike kako se pro-vode u svim naprednijim državama i oduševio ih za prirodni način provo-danja ove gimnastike. — Od 10. do 16. maja o. g. predavati če br. M. Jankovič istu granu gimnastike za muške članove prednjačke škole Saveza SKJ u Mariboru, a zamenjivati če ga u na-čelništvu župe br. dr. Bičanič. SOKOLSKO DRUŠTVO DOBOVA. Sokolsko društvo Dobova je uprizorilo za sokolsko deco dne 2. in 3. aprila igro »Sirota Jerica«, pravljico v 4 slikah s petjem po glasbi E. Adamiča. Veliki trud, ki ga jc imela reži-šerka sestra Pečnikova z malčki, jc zadobil ob uprizoritvi zaželjeni uspeh posebno v moralnem, a tudi v gmotnem oziru. Dolgotrajni aplavz in splošna pohvala sta pričala, da so bili gledalci zelo zadovoljni. S. Rozika Kovačič je s spretnim spremljevanjem na klavirju mnogo pripomogla do tako lepe izvedbe. Sestri Marok Boža in Senekovič Milena sta s svojo rutino v petju dosegli, da je deca nastopila pri pevskih točkah sigurno. Brata Jurkas in Zajc Tone sta pokazala, da sta mojstra v dekoriranju. Istotako ima v tem oziru veliko spretnost s. Antoloviče-va Cirila. Vsem tem, kakor tudi br. Kovačiču Mihi, ki nam je stavil marsikaj na razpolago, bodi izrečena naj-iskrcncjša zahvala. Nastop je pokazal, da se s složnim in vztrajnim delom lahko na podeželskem odru uprizori tudi najtežja igra. Naše društvo jc izgubilo v prete* klem tednu izvrstno moč na odru in dobro telovadkinjo sestro Katič Cilko, ki se je z omožitvijo preselila v Raj-henburg. Bratje Sokoli so ji ob tej priliki naredili šrango in se še enkrat poslovili od marljive sestre s primernim nagovorom in drugimi ceremonijami. Ponovno želimo odišli v novem stanu obilo sreče, rajhenburškemu Sokolu pa čestitamo na dobri pridobitvi. Zdravo! Гранд Хотел „Петроград“ преко пута железничке станице БЕОГРАД Sokolfko društvo Maribor‘Matica proda celotni godbeni materijal za godbo na pihala in sicer 35 instrumentov. Proda se samo kompletno in proti takojšnemu plačilu. Cene po dogovoru Knjigarna v Ljubljani Frančiškanska ulica e UHtellske tiskarn« TELEFON ŠT. 3397 RAČUN POŠTNE HRANIL. ŠT. 10.761 priporoča cenj. občinstvu svojo zalogo vseh pisarniških in šolskih potrebščin. Lastna izdelovalnica šol. zvezkov. Knjigarna sprejema naročbe ha knjige iz inozemstva, na vse domače in inozemske liste, revije itd. Velika izbira razglednic in slik. Cene solidne 1 Postrežba točna 1 Zahtevajte cenik! vse/l vrs/. po fotografij ci/l-ali ri sbah. i % v t* it uje naj sol id n 9/£e ki arna ST'DEU HUB LIANA DALMATINOVA 15 INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN Branko Paliii Zagreb, Kraljice Marije 6 Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Naslov za brzojavke: „Trikotaža1* Zagreb_j|c__Telefon_^interurban^jstev^26»77 Izvršujem vse vrste sokolskih potrebščin fca javni in zletni nastop vseh oddelkov našega članstva in to točno po predpisih Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Slike v originalnih barvah predpisanih krojev se nahajajo v knjigi „Organizacija Saveza SKJ“. Zahtevajte cenike in prospekte. — Cene jako ------------ zmerne. — Za točno in solidno izdelavo jamčim. ———— NA OTOKU LOPUDU kraj Dubrovnika, otvoren je novi Hotel Pensioh „Lopud Kuljevan* sa divnim pogledom na more. C i j e n a potpunog pensiona sa taksama Din 65'—. / T r a ž i t e prosp ektel Sokolska knjižnica počela je izlaziti u nakladi ^Jugo slovenske Sokolske Matice u £jubljani Ш1Ш11М ШИВВ^ ..................................... /. sveska: da bi se njena 1 epota tem bolj odbijala od mrzle sivine romanov germanskih literatur, s katerimi je naš knjižni trg zadnje čase preobložen. Opojni vonj in mehak dih srečnih domačij, težke skrbi in grozo obupa starosti občutite, ko čitate ta roman, ki slika z robotami, bolestmi in radostmi bogato prepreženo življenje zapadle gorske vasi, v katerega ospredju se vije kot vodilni motiv življenski zaton župnika, ki je zvezan s svojim ljudstvom v pravi krščanski ljubezni. Ne samo vsebina, tudi oprema knjige je odlična in se prišteva k najboljšim, ki so izšle pri nas. Prva publikacija »Dobre knjige« Dr. Loranda STARANJE prav tako krasno opremljena, je imela izreden uspeh in je razbrana. Novi naročniki jo zato dobijo v II. enako lepi izdaji. V tem spisu razlaga svetovnoznani zdravnik, kaj je pravzaprav staranje in kako se ga moremo najuspešneje obvarovati. Poglavja, kakor: Predčasno staranje kot posledica sprememb v krvnih žlezah: v ščitni žlezi, spolnih žlezah itd. Vpliv krvnih žlez na našo zunanjost ter na presnavljanje. Prednosti in škodljivosti alkohola. Vpliv spolnih žlez na življensko moč in na dolgo življenje. Spoznanje prvih znakov poapnenja žil in njih zdravljenje. Kako se ubranimo pri poapnenju žil nagle in predčasne smrti. Prezgodno staranje žen. Kako zabranimo nastajanje visečega in tolstega trebuha in kako ga zdravimo. Deset glavnih vzrokov prezgodnje smrti in druga povejo, kako naj usmerimo svoje življenje, da ga ohranimo sebi in svojcem čim dalje. Tretja knjiga Prof. Janka Orožna je v tisku. Opremljena bo bogato s slikami na finem kartonu, priložena ji bo velika (47 X 60 cm) večbarvna mapa ČSR, krasno bo vezana in vložena v kartonasto kaseto, kakor vse naše knjige. — Ta jedrnati spis našega odličnega znanstvenika plastično predoeuje življenje in delo v bratski republiki. V poletju bo sledila četrta in zadnja knjiga II. letnika — Emil Trevai : •v w (Avtorizirani prevod Dr. Ferda Kozaka). Purpur njenih platnic bo vseboval življensko tragedijo mlade žene vsemogočnega, že postarnega rudniškega ravnatelja, ki je vanjo blazno zaljubljen in ji vendar pušča vso prostost življenja razvajene in uspehov željne eksaltiranke, dokler nekaj, kar je močnejše od ljubezni, neusmiljeno ne poseže vmes ... ' Če še niste naročnik teh štirih krasnih, vsebinsko prvovrstnih in luksuzno opremljenih knjig, Vam nudimo priliko, da jih dobite namesto za tržno ceno 300.— Din po znižani ceni 183.— Din, plačljivi v 9. zaporednih mesečnih obrokih po 20,— Din, začenši takoj. Naročiti pa jih morate čim preje po priloženi priglasnici. Pozneje te plačilne ugodnosti ne bo. Takoj, ko prejmemo Vašo naročilnico, boste dobili po pošti obe krasno vezani knjigi: Dr. Lorand »Staranje« in pa Ilaisov roman »Zaton«. — »Opis Čehoslovaške republike« Vam bo poslan v kratkem, »Močnejši od ljubezni« pa v poletju t. 1. Zato ne odlašajte, izrežite sledečo naročilnico, vtaknite jo v kuverto, naslovite na Umetniško propagando, odpravništvo Loka pri Zid. mostu, kuverto frankirajte s 25 parami in oddajte takoj na pošto! z; Umetniški propagandi, odpravništvo g П' Loka pri Zidanem mostu. o Česar ne želite, črtajte! <4> 3 ra Podpisani se priglašam za odjemalca II. letnika Vaše S zbirke zabavnega in poučnega branja »Dobra knjiga* za znižano " ceno Din 18®.—, ki jo bom plačal v 9. zaporednih, mesečnih S; jy obrokih po Din 20.—. S plačevanjem pričnem takoj. Publikacije o' 75 te zbirke, vezane v moderno desinirano, luksuzno platno in p "a vložene v kartonaste kasete, in sicer Dr. Lorand »Staranje« in ^ •“ Rais »Zaton« mi pošljite s položnicami takoj, Orožen: »Opis “ -S čehoslovaške republike« in Treval: »Močnejši od ljubezni« pa “ и kakor hitro izidejo. — Dostavite mi jih po pošti kot navadno 5 ^ tiskovino (priporočeno tiskovino). Poštnino povirnem. g C/J m Datum: Podpis in natančen naslov: w < Tu odrežite! V 24 zvezkih, ki izhajajo zdaj v mesečnih presledkih, bo to rodbinski leksikon, ki Vas bo seznanjal v abecednem redu z vsemi zadevami, ki se tičejo življenja v rodbini in družbi. Dajal Vam bo pouk v lahko-umljivih razpravah na temelju mnogoletnih izkušenj ter ne bo štedil z navodili in nasveti za praktično uporabo. Bo to knjiga, ki jo boste iz vseh največkrat jemali v roko, dokler boste živeli. Karkoli boste potrebovali vedeti v dnevnem življenju, na vse boste dobili v njem odgovor in nasvet. »Domači vedež« bo torej govoril o: zdravstvu, zdravilnih domačih sredstvih — prvi pomoči pri nezgo- dah — prehrani v rodbini — materinstvu in vsem, kar je s tem v zvezi — vzgoji — lepem vedenju v vseh položajih — družabnih stikih — družabnih prireditvah — etičnih vprašanjih — rejigiji — morali — pravnih vprašanjih — razmerju moža do žene — ločitvi zakona — razporoki — poklicih — službah — razmerju službodajalca do delojemalca in nasprotno — prednostih pridobitnih poklicev — šolanju v dosego raznih poklicev — gospodinjskih delili z ozirom na največjo praktičnost — posebnostih domače in tuje kuhinje — hranilih in njih ponarejanju — zidanju hiš — opremi stanovanj — umetnostnem čutu pri urejevanju domačije — okrasnih sobnih in vrtnih rastlinah — obdelovanju zemlje in živinoreji — obrti in trgovini — itd., itd. Ce še niste naročnik te vsaki rodbini in vsakemu posamezniku najbolj potrebne poučne in vzgojne publikacije, izkoristite našo ugodno ponudbo za naročbo in odpošljite naročilnico takoj. Da si »Domačega vedeža« nabavi lahko vsak, tudi manj premožni poedinec, ga izdajamo v zvezkih po 32 strani vsebine velikega formata (18X26.5 cm). Do zdaj je izšlo 8 snopičev Celotno delo bo tvorilo po izidu knjižnico zase, katera Vam bo služila v vseh življenskih prilikah bolje od zvestega prijatelja. Vsak zvezek velja 25.— Din, ki jih lažje izdaste sproti mesečno kot pa plačate celo publikacijo naenkrat. Poleg plačilnih ugodnosti ne preglejte brezplačne premije, ki jo dobijo naročniki »Oomačega vedeža«, če &e naročijo po spodnji naročilnici. — Ta brezplačna premija obsega sledeče knjige v prodajni ceni 275'— Din : 1. Henrik Smrekar: Črnovojnik. Ilustrirano. Vez. (Humorističen popis vojakovanja avtorja.) 2. Milčinski: Suha roba. Ilustrirano. Vez. (Najboljše ribniške anekdote.) 3. Pugelj Milan: Črni panter. Novele. Broš. 4. Golar: Sto let slov. iirike. Broš. 5. Albrecht Fr.: Pesmi življenja. Vez. 6. Valois: Heptameron. Novele. Broš. 7. Dr. Montfleury: Moderna kozme- lepote z naravnimi sredstvi. 8. Nemo: Veseli anekdotar. Broširano. Zbirka najboljših dovtipov in zgodbic. 9. Ing. Nemo: Kaj je radiotelefoni-ja? Broš. 10. Dr. Zah or: Spol, ljubezen, materinstvo. Vez. Za deklice okrog 14 let Vzgojna knjižica, ki nadomesti najbolj obzirni pouk mater. 11. J. S. Machar: Strup iz Judeje. Pesnitve. Broš. 12. J. S. Machar: Konfesije literata. tika. Broš. Negovanje in varovanje I Proza. Broš. Izpolnite, izrežite, vtaknite v kuverto in pošljite na Umetniško propaaando odp. Loka pri Zid. mostu. ~~ ~ NAROČILNICA. Umetniški propagandi, odpravništvo Loka pri Zidanem mostu. ^ to Priglašam se obvezno za odjemalca celotnega dela ~ »Domači vedež«, ki izhaja v zvezkih po' 32 strani vsebine, oblike N 18 X 26.5 cm in prosim, da mi zvezke po izidu pošiljate, že “ izišle pa takoj dopošljete. ^ Plačam: po prejemu vsakega zvezka 25.— Din........n (osem zvezkov, ki so že izšli in stanejo 200.— Din pa od-plačam v zaporednih mesečnih obrokih po 15.— Din). S* Kot brezplačno premijo mi pošljite skupino 12. knjig, ki jih navajate v Vaši ponudbi. Poštnino povrnem. £ Do popolnega plačila naročnine ostanejo knjige in »Vedež« 5 Vaša last. Plača in toži se v Ljubljani. o' Datum: Podpis in natančen naslov: ■Sr* O 3 ~ n o o »n 3 O ) ra rx :: 3 i m< —: f “ o"'* Г 2“ > or — o з a- p jo < ? ra ■o o-5*2 _ O« 3 p rc z PC * 0 0(0 O. re, J Г0 “ N« N< d p S-o-o S C/J 3 o. cr c 2.0 Ta