Zb. gozdarstva in lesarstva, L. 19, št. 1, s. 301 - 318, Ljubljana 1981 UDK 630 ,., 233 PRIKAZ IZVRŠENIH RADOVA NA REKULTIVACIJI POŠUMLJA.VANJEM U REIK - "KOLUbARA11 SA ANALIZOM VlSINSKOC PRIRASTA ČETINARSKIH VRSTA -* -** *** -**** Dr~an VULETIC , Nada VEBELINOVIC • Milka PENO , Miodra.ir KOTLAJIC IZVOD Na zemljištima oštecenim rudničkom aktivnošcu u REIK - "Kolubara11 , u periodu 1978. do 1981. rr., izvedeni su hiološki radovi na rekultivaciji pošumljavanjem, na ukupnoj površini od 220 ha. U vecem o"'imu koriš6ene su slede6e vrste: crni hor (Pinus ni!'Ta L.) , dmrlazija (Pseudotsu!?'a menziesii Fr .) , borovac (Pinus strohus L.) 1 ariš (Larix decidua Mill.) , javori (Acer spp.) , jasen (Fraxinus oxycarea Wild.) , lipa (Tilia are-entea Desf.) , jova (Alnus g-lutinosa Oaer.) i brest (Ulmus pinato-raniosa Dieck.). Pošumljavanje je izvedeno na zemljištima sa pes- kovitim i ,ilinovitim supstratom u površinskom sloju. Odlični rezultati prijema i rasta sadnica posti01J.uti su kod crnoir hora na svim oš- te6enim zemljištima, kao i kod horovca, ukoliko nije sadjen na izuzetno suvim supstratima, dok ariš na ohe vrste zemljišta ima odličan prijem sadnica kao i vi- sinski rast. Izuzev jove koja je sadjena na zamočvarenim delovima odlai;rališta i sihirsko!1' hresta, ostale vrste liš6ara su udavnom sa nižim procentom prijema sadnica i slahoc;r ras ta i razvoja u prvim irodinama po sadnji. Pažnju zaslužuje jova za ra- dove na vlažnim i zamočvarenim zemljištima, dok izuzetno dobar prijem i brz rast sadnica "'resta na ošte6enim zemljištima upu6uje na njegovo masovnije koriš- 6enje. Konstatovani su znatno holji rezultati kod prijema i rasta u slučajevima kada se radil o sa starijim - školovanim sadnicama. ABSTRACT REVIEW OF WORKS CARRIED OUT ON REFOREBTATION OF DEORADATED LAND IN REIK 11 KOLUBARA" WITH ANALE,IS OF HEIIJHT INCREMENT OF CONIFEROUS SPECIES Land distrubed hy maninii activit les in REIK - "Koluhara" had heen recultivated hy reforestation hetween 1978 - 1981 on total of 220 hectares. The following- spe- ci~s were used: Austrian pine (Pinus nio-ra L.) , Douirlas fir (Pseudotsul!a menziesii) * ** *** Stariji asistent, Mr. šumar. Institut za šum. Nauč.savetn., Dr.šumar. 11 11 II II II II II drvn .ind., Beoirrad II II It It II It **** Vode6i istraž., Ing-.airr. REIK 11Kolubara11 , Lazarevac 301 Eastern white pine (Pinus strol)us l.), larch (Larix decidua Mili.), Maplps (Acyer spp. I.), Ash (Fraxinus oxicarpa Wild.) , Linden (Tilia ar<>Bntea Desf.), Alder (Alnus o-lutinosa Gaer.) and Siherian elm (Ulmus pinato-ramosa Dieck.). Reforestation was carried out on sandy soild with clay in surfade layer. Excelent resulLs of survival and iirowth are ohtained with Austrian pine on all sites as well as Larch, while Eastern white pine had !!OOd survival and PTowth on all Sites except extremely dry. The other, hardwood, species except Alder and Siberian elm trees which are planted on waterlo"o-ed sites are in ..eneral of lower survival rate and o-rowth increment in the years after plantinP.' them out. Alder species are very interes- tinP' in respect to their usefulness for plantin!1' on moiSt and waterloP"!?ed sites, while very o-ood survival and P-rowth of Siherian alm speaks in favour of this species for laro-e scale use f or reforestation. It had heen ohserved that when older species were used for plantinJr out, better survival and P-Yowth ilate were ohrained. UVOD Prelazak sa jamske na P;>oizvodnju uirlja putem površinskih kopova u Koluharskom bazenu uslovio je i oštecenja prirodnih zemljišta u vecim razmerama. Intenzivi- ranje otkopavanja dubljih uirljenih slojeva, kao i stalno usavršavanje tehnologi.je ovih radova imalo je za posledicu, pored uhrzanoir povecavanja površina sa ošte- cenim zemljištima, i stvaranje raznovrsnih kipa, kako po konfiruraciji tako i po fizičkom i hemijskom sastavu slojeva supstrata izbačenih na površinu. Dok je, u početnoj fazi eksploatacije, za transport zemljišta korišcena železnica, formira- ne su kipe sa hlaP'im nai,ihom i izraženom mikrokonfi!"Uracijom (Turija polja 1113"). Prelaskom na transport zemlje putem Qeskrajnih traka sa odlairačima visokoir ka- paciteta omo<>"l.lcena je ušteda u površinama potrehnim za odlaganje, ali je to US- lovilo formiranje visokih kipa sa vrlo duP'im i strmim spoljnim kosinama (istoč­ na kipa polja "D" i Turija polja "D"). Prvi radovi na rekultivaciji oštecenih zemljišta u ovom hazenu izvršeili su u periodu od 1957. do 1959. P-,, kao i 1969.l"., podizanjem monokulturahap-rema ffiohinia pseudoacacia L.), na ukupnoj površini od 110 ha. (K o t 1 aj i c M., 1979.). Nai:rlo uvecavanje površina pod završnim odlagalištima i izmena tehnolo- irije njihovo!! formiranja uslovili su iznalaženje i primenu biološki i ekonomski najoptimalnije metode njihove rekultivacije, što je dovelo do izvesne sta!!Ilacije radova na rekultivaciji pošumljavanjem. To nije značilo da je ovaj tako važan problem potisnut u drurd. plan, jer je u tom periodu nastavljen intenzivan rad na 302 relmltivaciji završnill platoa koriš6enjem poljoprivrednih kultura (lucerka, lu- pina, a kasnije i pšenica), koji je o'iavljen 1974., 1976. i 1979. P'. na ukup- noj površini od preko 50 ha. (Kotlaji6 M., 1979.). Od posehno.,- značaja za in~enziviranje radova na rekultivaciji je i Srednjeročni proo-ram razvoja Komhinata za period 1975. do 1980.!!., kojim je za rekultiva- ciju ohezhedjena materijalna osnova. Na osnovu pomenutoQ' Srednjeročnop- proQ"- rama dolazi do izrade Projekta rekultivacije pošumljavanjem za oko 180 ha. ošte6eno2: zemljišta nepodesnocr za rekultivaciju poljoprivrednim kulturama. Na osnovu prethodnih pedoloških i mikrohioloških analiza supstrata, fitocenoloških analiza os kudne spontane verretacije i saP"ledavanja ostalih terenskih karakteris- tika, Projektom je predvidjena tehnolofJ'ija rada kao i izbor šumskih biljnih vr- sta, što je omoo-ucilo da se neposredno po izradi Projekta, 1978 .,. , otpočne i sa izvodjačkim radovima koji se od toJr vremena kontinuirano svake @' materijala, sa manjim povr- šinama koje su zamočvarene i velikim hrojem manjih vodenih akumulacija. Kipa je stahilna i nema oštecenja od erozije. Zemljište je, na najvecem delu površine, dohro obraslo spontanom travnom Ve2"etacijom. Kako je vec na!?'lašeno, supstrat je UQ"lavnom teškoo- mchaničkoq sastava, koji uslovlja- va nepovoljan vodni i vazdušni režim. Sadrži nešto više azota, fosfora i organskih materija ali još ne u optimalnim količinama za uspešan razvoj šums kih vrsta. Fizičke i hemijske karakteristike supstrata ove kipe izto- žene su u tahelama hr. 3 i hr. 4. (Markovic D. et al, 1979.). Pošto na ovoj kipi ne postoji opasnost od dalje deP:radacije i erozije zem- ljišta, primenom odQ'ovarajuce tehnolo<>'ije rada kod pošumljavanja i neP:e, mo!!UCe je podizanje zasada sa :1konomski značajnim vrstama šumsko!?" dr- veca, posehno sa čet inarima brzor>" ras ta. OBIM IZVRŠENIH RADOVA I PRIMENJENA TEHNOLOGIJA Obimni radovi na rekultivaciji oštecenih zemljišta otpočeli su 1978. /i. i do proleca 1981. a-. pošumljeno je ukupno 220 ha. U taheli izvršenih radova (tahela hr. 5) prikazana je dinamika po o-odinama za svaki ohjekat i posebno za svaku vrstu lišcara i četinara. U ukupnim ra- dovima ostvarena je zastupljenost lišcara sa oko 27% , dok su na kipi Turija polja "B" lišcari zastupljeni sa 35%. TehnoloPija rada na pošumljavanju bila je uslovljena prvenstveno fizičko­ hemijskim karakteristikama supstrata kao i konfi{!.'l!racijom terena. Na po- kretljivim supstratima lako!?" mehaničkoa- s as tava istočne kipe polja "D", na vecim na<>'ihima, korišcene su sadnice crno!?" hora (]cinus ni11:ra L.) sa l)a- liranim korenom. Sadnja ovili sadnica izvršena je pomocu sadilica, hez ko- panja jam~, sa !?"UStinom od 3. 000 sadnica po hektaru. Na manjim nagi.hima ovih kipa, na kojima nisu postojala oštecenja zemljišta od erozije, kao i na najvecem delu kipe Turija polja "B" <>'de u površinskom sloju dominira "lino- vit supstrat, korišcene su školovane sadnice četinara i lišcara starosti 2 do 5 godina. Sadnja je obavljena u jame 40 x 40 cm. u koje je prethodno une- šeno po 3 k<>'. treseta. Primenjen je kvadratni raspored sadnje sa razmakom od 2 x 2, 5 m. za četinare i 2, 5 x 2, 5 m. za lišcare. U prvoj godini po for- 304 Tahela l. JSTOČNA. KIPA POLJA "D" Fizičke oso'hine zemljišta Broj Vrsta peska Dubina QRANULOMETRIJSKI SASTAV Klasifikacija prema prof. cm. Krupan Sitan Clina Koloidi UkUQllO 1ranul .sastavu zem- pesak pesak o, 02- 0,002 pesak 1lina ljišta O 2 mm O 2-0 02 O 002 l Cl'f'eni peaak O - 30 1,00 71,60 18,40 9,00 72,60 27,40 peakov. ilonča l " II 60 -140 0,50 71,50 24,10 3,90 72,00 28, 00 II II l pk. It " O - 30 2,00 69,40 22,20 6,40 71,40 28, 60 ti " 2 II " 57 -120 0,50 69,80 22,30 7,40 70,30 29, 70 II II 12 crveno smedji ~s. O - 37 4.00 72,60 18,80 4,60 76,60 23,40 II " 2 žuti pesak O - 57 0,50 71,30 21,70 6,50 71,80 28,20 II " 4 " II O - 30 4,50 71,20 16,80 7,50 75,70 24,30 II ti 4 II II 30-100 0,50 78,30 15,90 5,30 78,80 21,20 " ti C.. 6 · žutosivozeleni pes . O - 30 0,50 80,00 13, 80 5,70 80,50 19,50 ilovas ti pes ak o 6 žuti pesak 30-120 0,50 83,90 C11 9, 60 6,00 84,40 15,60 ti II 8 II " O - 30 1,00 74,50 19,10 5,40 75,50 24,50 peskovita ilovača 8 žutosivozeleni pes. 30-120 0,50 80,50 13,40 5,60 81,00 19, 00 ilovasti pesak 9 limunžuti pesak O - 40 0,50 75,50 19, 00 5,00 76,00 24,00 peskov. ilovača 9 ti ti 40 - 77 2,00 79,20 121 80 6,00 81,20 18,80 ilovasti ~sak 3 heli pesak O - 30 0,50 86,90 7,50 5,10 87,40 12,60 ti It 3 II ti 30-130 0,50 86,60 6,90 6,00 87,10 12,90 II " 5 beli pes .sa U<>"ljem o - 30 2,00 90,80 2,80 4,40 92,80 7,20 peSak 5 II " II 30-130 O 50 93 50 O 80 5 20 94 00 6 00 " 4 s medje zemljište 100-120 13,50 53,20 23,60 9,70 66,70 33,30 peskov. ilovača 7 II II O - 77 9;00 48,70 32,90 9,40 57,70 42,30 II It 7 It " 77 -120 3,50 74,30 15,60 6,70 77,80 22,20 " " ll ti " O - 70 7,00 38,80 36,90 11,30 45,80 54,20 ilovača 13 It " o - 4l 12,00 52,50 23,lO u;~~ 64,50 35,50 pe2kov. ilovača 13 " ti 4l -110 7.00 58,00 26.80 8.20 65.00 35.00 " " Tahela 2. lSTOČNA KIPA POLJA 11D11 Hemijs ke osohine zemljišta Br;;J. 1 Vrsta peska Dubina H caco3 Humus N Lako2ristu2ačni pr 1 a H20 KCl P205 K2 0 cm. % % % md"fkv.na 100 !!T, zemlje 1 crveni pesak O - 30 7,4 6,4 - 0,32 - manje od 1, O 3,0 1 II II 60 -140 7,5 6,3 - 0,04 1 pk II II O -~30 7,6 6,3 - 0,43 - manje od 1,0 3,0 2 II II 57 -120 7,5 6,3 - 0,50 12 crwenosmedji 2esak O - 37 8,1 6,8 - 0,28 0,04 manje od l, O 7,0 2 žuti pesak O - 57 7,6 6,2 - 0,43 4 II II O - 30 6,6 5, 9 - 0,44 o, 08 manje od 1, O 9, 3 4 II II 30 -100 7,3 6,1 - 0,36 - 1,0 6,2 C.:, 6 žutosivozeleni pes. O - 30 6,5 5,7 - 0,41 - manje od 1, O 5,2 ~ 6 žuti pesak 30 -120 5,9 4,9 - 0,68 8 II II O - 30 6,4 5,3 - 0,62 - manje od 1, O 25, O 8 žutosivozeleni pes. 30- 120 5,9 4,5 - o, 02 9 limunžuti pesak O - 40 6,9 6,1 - 0,26 - manje od 1,0 5,9 9 II II 40 - 77 7 3 6 3 - O 46 - - 3 heli pesak O - 30 6,7 5,6 - 0,55 - manje od 1, O 3,4 3 II II 30 -130 6,8 5,7 - 0,36 5 beli pesak sa ug-ljem O - 30 2,8 2,6 - 1,54 - manje od 1,0 25,0 5 II tt II 30 ~130 2 7 2 6 - 1 54 - - - 4 s medje zemljište 100 -120 7,4 6,1 - 0,41 - manje od 1, O 11, 8 7 II II O - 77 7,4 6,0 - 0,37 0,06 manje od 1, O 11, O 7 II II 77 -120 7,4 6,1 - 0,17 - manje od 1,0 7,8 11 II II O - 70 7,6 6,3 - 0,86 0,08 1,0 9,7 13 II II O - 41 7,0 5,4 - 0,53 o, 08 manje od 1,0 9,7 13 II II 41 -110 6,9 5,5 - 0,43 - manje od 1,0 9,7 Tahela 3. KIPA TURIJA POLJA "B11 Fizičke osobine zemljišta Broj Dubina Granulometrijski sastav % Klasifikacija prema profila cm. Krupan Sitan Qlina Koloidi Uku:eno granulometrijskom sa- vesak pesak o, 02- o, 002 peska sline stavu zemljišta O 2 mm O 2-0 02 O 002 1 O - 23 18,50 31,90 26,20 23,40 50,40 49,60 ilovača 1 23 - 58 3,50 40, 70 35,40 20,40 44,20 55,80 II 1 58 - 90 5,00 41,20 39,00 14,80 46,20 53,80 II 2 O - 25 12,50 34,50 28,20 24, 80 47,00 53,00 It 2 25 - 59 3,00 27,20 30,70 39,10 30,20 69,80 g-linovita ilovača 2 59 - 90 3, 00 28,60 33,20 35,20 31,60 68,40 It ti 3 O - 20 13,00 55,60 20,10 11,30 68,60 31,40 peskovita ilovača 3 20 - 50 10,00 43,00 30,40 16,60 53,00 47 ,oo ilovača 3 50 - 90 5,50 33,90 36,00 24,60 39,40 60,60 II C<> 4 o - 4 20, 00 28, 00 28,80 23,20 48,00 52,00 II ~ 4 4 - 37 21,50 37,80 24,60 16,10 59, 30 40,70 peskovita ilovača 4 37 - 80 12,50 40, 70 30, 70 16,10 53,20 46,80 ilovača 5 O -lOO 18, 00 57,60 15, 00 9,40 75,60 24,40 peskovita iiovača 6 O -100 1,50 24,20 45,30 29,00 25,70 74,30 P-linovita ilovača 7 o - 2 2,00 42,90 33,40 21,70 44,90 55,10 ilovača 7 2 - 80 2,00 60,10 32,10 5,80 62,10 , 37, 90 peskovita ilovača 8 O - 10 10,50 57, 80 32,10 8,60 68,30 31,70 II II 8 10 - 80 2,50 64,40 26,50 6,60 66,90 33,10 II It 11 O - 10 19, 00 28,50 23,10 29,40 47,50 52,50 peskovito o-lin. ilovača 11 10 - 27 drveni up-alj 11 27 - 43 It II 11 43 - 80 II ti 12 O - 17 19,50 41,90 24,00 14,60 61,40 38,60 peskovita ilovača 12 17 - 60 13,00 45,90 16,90 24,20 58, 90 41,10 It It 12 60 - 90 9,00 50, 70 29, 70 l0,60 59, 70 40,30 II It 13 O - 10 7,50 23,30 31,40 37,80 30, 80 69,20 g-linovita ilorača · 13 10 - 70 12.50 23,70 20, 80 43,00 36,20 63,80 glina Tahela 4. KIPA TURLJA POLJA 11D11 Broj Datum A.dsorEtiVni komEleks yl H2 0 KCl caco3 Humus N LakoErlBtu.E_ač. prof. sm. T X-S T-S v P205 K2 0 mil./ekv. % % % % ccm mrrr/8'0 . na lOO (!:-Zem. l O - 23 26,23 15,26 10, 97 58,18 16,87 5,9 4,7 o,oo 1,76 0,16 in~te od 13,3 l 23 - 58 22,85 16, 92 5,93 74, 05 9,13 6,2 5,2 0,00 0,39 - ~ a: 8, O l 58 - 90 - - - - - 6,7 5,5 0,00 0,24 - II 7,5 2 O - 25 28,42 11,52 16,90 40,53 26,00 5,7 4,2 - 1, 85 0,16 H 11,0 2 25 - 59 39,94 18, 00 21,94 45,07 33,75 5,2 3,9 - 0,99 - II 10,5 2 59 - 90 57,33 21,90 35,43 38,20 54,50 5,2 3,9 - 0,57 - II 10,5 3 O - 20 29,99 24, 06 li,93 80,23 9,13 6,5 5,3 o, 00 o, 81 0,06 " 10,5 3 20 - 50 - - - - - 6,8 5,3 o,oo 0,52 - II 11,0 3 50 - 90 - - - - - 6,7 5,4 0,00 0,46 - ti 11,8 4 o - 4 - - - - - 6,6 5,1 o,oo 2, 84 0,16 ti 25,0 to o 4 4 - 37 - - - - - 6,8 5,4 0,00 1,15 0,10 II 12,3 00 4 37 - 80 - - - - - 7,3 6,0 - 1,00 - II 11,0 5 O -100 - - - - - 6,9 6,0 0,00 0,37 0,08 ti 3,4 6 O -100 - - - - - 7,4 6,6 o, 00 0,52 7 o - 2 - - - - - 7,4 6,6 o, 00 1,37 0,10 5,0 25,0 7 2- 80 - - - - - 8,2 7,2 1,00 0,44 - 4,5 10,5 8 O - 10 - - - - - 8,1 6,7 0,40 2,21 manje od 25 O 8 10 - 80 - - - - - 8,3 6,8 0,80 0,77 - .J, 9' 7 ' 11 O - 10 103,45 20, 82 82, 63 20,13 127,13 4,0 3,4 - 5,48 0,16 II 20,0 11 10 - 27 drveni ugalj 11 27 - 43 II " 11 43 - 80 " tt 12 O - 17 35,26 26,00 9,26 56, 72 14,25 5,9 5,3 - l,01 - II 12,3 12 17 - 60 33,14 25,58 7,56 77,19 ll,63 5,5 5,0 - 0,57 - II .11,0 12 60 - 90 26,34 22,12 4,22 83,98 6,50 6,5 5,7 o,oo 0,44 - II ll, O 13 O - 10 35, 30 25,14 10,16 71,22 15,63 6,5 5,3 o,o.o 2, 03 - II 21,0 13 10 - 70 47 ,16 26, 88 20,28 57,00 31,20 5,4 4, 8 - 3,90 - ti 22,5 miranju zasada izvršene su mere nege koje su se, sastojale od dva okopa- vanja i unošenja mineralno!! djuhriva (N :P:K - 15 :15 :15) u količini od 500 ki.>-Jna. Na kosinama istočne kipe polja "D", na kojima je supstrat hio podložan e- roziji, izvršena je i sadnja različitih vrsta lišcarsko,;r žhunja (750 sadnica/ ha.) i husenova smeše trava (9.000 husenova/ha.), što je imalo za cilj da se zaštite sadriice p-lavne vrste (crni hor) od vodene i eolske erozije. REZULTATI PRIJEMA BILJAKA I ANALIZA VISINSKOQ RASTA ČETINARA U tabeli 6. su izneseni rezultati uspeha samo za one vrste drveča koje su koriščene za sadnju na večim površinama. U taheli su izneti rezultati pri- jema, koji predstavljaju prosečne vrednosti za pojedine vrste drveča, kako za peskovite, tako i za a-linovite supstrate posehno. Medjutim, pračenje di- namike prijema sadnica po irodinama je ukazalo da uspeh sadnje korelira sa kvalitetom supstrata, stepenom njeo-ove ohraslosti spontanim travnim pokri- vačem, klimatskim uslovima u vreme sadnje i primenjenom tehnolo,tljom rada. Evidentno je da je prosečan prijem sadnica vrlo visok, ohzirom da je sadnja vršena na supstratima vrlo heterog-enim po fizičko-hemijskim oso- hinama i stepenu ohraslosti spontanom veo-etacijom. Prosečan prijem sadni- ca crnoP" hora je znatno niži na o-linovitim supstratima, jer je na površina- ma, koje su o-usto ohrasle travnim pokrivačem došlo do !!UŠenja sadnica, što je znatno snizilo prosečan uspeh. Na neohraslim površinama prijem je bio 100%. I školovane sadnice ostalih četmara imaju nešto niži procenat pr1Jema u po- redjenju sa onim na lakom peskovitom supBtratu. Na snižavanje OVOP' pro- Cl'nta, kao i na slah rast sadnica u prvoj veiretacionoj sezoni prvenstveno utiču neodP'Ovarajuča fizička svojstva supstrata koja otežavaju uspostavljanje intimno!! kontakta sa etlnim sistemom hiljke. Posle prijema u prvoj vesreta- cionoj sezoni sadnice svih koriščenih četinars kih vrsta, na ovim zemljištima pokazuju odličan rast i razvoj. Sto se tiče lišcarakih vrsta, najniži pr1Jem sadriica kao i najslahiji rast pokazuje lipa (Tilia arirentea Desf.). Nešto holji rezultati dobljeni su kod domačih vrsta javora (Acer platanoides L. i Acer pseudoplatanus L.). Sadni- ce jasena (Fraxinus L.) su imale zadovoljavajuci prijem i zadovoljavajuči rast i razvoj samo u slučajevima kada je radjeno sa poljskim jasenom (F. oxycarpa Wild.). Izvanredni rezultati prijema sadriica i njihovog rasta posti,;nuti su samo kod dve vrste liščara i to jove (Alnus P-lutinosa Caer.) i hresta (Ulmus pinato- ~ Diec k.) . 309 Tahela 5. Površine s a izvršenim radovima na pošumljavanju Naziv Godina Vrsta drveca i Površina ohjekta rada starost sadnica ha. Istoi\na kipa 1978. crni hor 1 + O polja 11 D11 prol. (balirane sadu.) 16,00 II 11 II II ·esen II 9 00 " 1979. javor, lipa 2+0 6,00 II jesen horovac 2+2 9,00 c .hor ariš dugl. smrča 3 00 Turija 1978. c.hor(kont.) l+O 5,00 polja "B11 jesen duo-lazija 2+2 10,00 borovac 2+1 5,50 jasen 2+0 4,00 javor.hrast 3+0 0,50 II 1979. c .bor(kont.) l+O 10,00 II prol. c.bor 2+0 2,00 duo-lazija 2+1 12,00 horovac 2+2 6,00 lipa 4+0 3,00 jasen 2+1 4,00 ne P'lllldov ac 3+0 2,00 ost. li šcari l 00 Turija 1980. c .hor(kont.) 2+0 13,00 polja 11 D" prol. duo-lazija 2+1 15,50 jesen horovac 2+2 11,50 ariš l+l 2,00 taksodijum 2+0 1,00 lipa 4+0 3,00 javor 2+o 6,00 jasen 3+0 2,50 g-rah 3+0 O 50 II 1980. duQ"lazija 2+1 1,60 polja 11 B11 jesen ariš l+l 0,60 taksodijum 2+0 0,30 lipa 4+0 3,00 jova 1+1 5,50 jasen 3+0 1,50 javor 1+1 3,50 brest 3+0 O 50 " 1981. c.hor 2+1 12,00 polja "D11 prol. duo-lazija 2+1 9,00 ariš l+l 9,00 lifla 4+0 1,50 javor 2+0 6,50 jasen 3+0 1,50 ova 1+1 O 50 Sveo-a 220,00 310 Tahela 6. Uspeh prijema sadnica za pojedine vrste drveca u % Vrsta Vrsta Starost Prosečan prijem u % na drveca sadnica sadnica supstratu peskovitom ,,-linovitom crni hor sa hali- 1 + o 98 82 ranim 2 + o korenom školov. od 2 -1- 1 92 80 horovaJ P"OlOP- do 2 + 2 korena du,:,lazija II od 2 + o 86 do 2 + 2 ariš II 1 + 1 94 93 lipa II od 2 + o do 5 + o 87 65 javor II od 2 + o do 1 + 2 85 83 ne rundovac II 2 + o 94 jasen II 1 + 2 88 hrest II 2 + 1 98 jova II 1 + 1 96 311 Jova je sadjena na zamočvarenim delovima odlag!llišta i neposredno oko manjih i vecih vodenih akumulacija, dok je brest korlšc~n za suvlje tere- ne sa manje i:r,linovitim supstratom. Sadnice ove dve vrste su ve6 u prvoj ve1>"etac1onoj sezoni postii;rle vrlo ve- liki visinski prirast, što ukazuje da ih treha više koristiti na rekultivaciji oštecenih zemljišta. Sa izuzetkom ove dve vrste, ostali lišcari su pokazali znatno slahiji uspeh u poredjenju sa četinarima. Ovo je i lo,rično, jer lišcarske vrste imaju ve- 6e ekološke zahteve, što ®Vori da treha hiti vrlo opreza'.l kod izhora vrsta za rekultivaciju ošte6enih zemljišta. Analiza ukupnih visina biljaka i visins kop- prirasta (tah. 7) pokazuje da crni hor ima odličan i dosta ujednačen visinski prirast na žutim, belim i crve- nim peskovitim supstratima koji su i po svojim fizičko-hemijskim osohina- ma slični. Posehno je značajno da oni sadr.že dovoljan procenat !!'line koji omogucava održavanje minimuma vlažnosti supstrata, u letnjem perioda, ne- ophodnol!' za uspeh ove vrste. Najslahiji uspeh postiirao je crni hor na si- vohelom silikatnom pesku sa uirl:tem. Ovaj supstrat sadrži vrlo nizak proce- nat !!'line, pa je pored loših vodenih i vazdušnih osohina, njeP"Ova velika po- kretljivost limitirajuci faktor za hrzo ukorenjivanje biljaka. U celini se mo- že zaključiti da crni hor pokazuje odlične rezultate u pošumljavanju pes kovi- tih odlal!'ališta, jer najbolje podnosi vrl:o nizak sadržaj vlal!'e u supstratu. Du!!lazija (PseudotsuP-a menziesii Fr.) i horovac (Pinus strohus L.) ispo- ljavaju slične zahteve u pogledu osohina supstrata, posebno kada se radi o nedovoljnoj vlažnosti isto!!'. Previše vlažna zemljišta ne podnose, a na pes- kovitim supstratima, na kojima je nedostatak vla!!C izražen, sadnice dup-la- zije su se sušile u viSokom procentu, dok je horovac i pored dohro!!' prije- ma, imao vrl:o nizak visinski prirast u druP-oj godini po sadnji (11, 7 cm.). Sadnice iste vrste na istom zemljištu, koje je imalo holje uslove vlaženja u podnožju odlap-ališta, su imate preko dva puta ve6i visinski prirast (23, 9 cm). Na irlinovitim zemljištima kipe Turija polja "B", ove vrste su postiirle vi- sok !!'Odišnji prirast u tre6oj veiretacionoj li!l'ezoni. Analiza visinskoi;, prirasta du!>"lazije je pokazala da kod sadnje treba dati prednost starijim školovanim - 2 + 2 sadnicama, jer su one postir,:le prirast od 26, 7 cm .• · a dvo!>"intišnje -neškolovane sve""a 17, 3 cm. Sadnice horovca su imale intenzivan visinski prirast u tre6oj ve!>"etacionoj sezoni posle sadnje. Ovaj rrodišnji visinski prirast od 39, 7 cm., postiQ11ut na sadnicama starim 7 godina, čija je ukupna viSina 85, 2 cm., pokazuje da 312 se pravilnim izborom vrste i na ovako narušenim zemljištima moPU postiči od- lični prinosi. Ariš (Larix decidua Mill .) je vrsta koja takodje zaslužuje poseJ.onu paznJu · O- vaj hrzorastuci četinar, koji svake r>0dine odhacuje četine, koriš6en je na ve6im površinama u poslednje dve [J'odine. Sadnice ove vrste se na svim supstratima dohro primaju i vec u prvoj ®dini ostvaruju veliki visinski prirast od 19, 5 cm. (tah.7 .) . ZAKLJUČAK U periochi od 1978. do 1981 rr. izvršeni su ohimni radovi na rekultivaciji pošumljavanjem oštecenih zemljišta na površinskim kopovima rudnika u11:lja u Kolubarskom '1,asenu. Pošumljavanjem je ohuhvacena ukupna površina od 220 ha., od če!!a je učešce lišcara 27% a četinara 73%. Zemljište se odlikuje po fizič­ kim osohinama mozaikom supstrata, koji se moP'U podeliti u dve osnovne g-rupe: peskoviti i P-linoviti. Za pošumljavanje je korišcen veci hroj lišcarskih i četi­ nars kih vrsta Na osnovu analize do sada izvršenih radova, sa posehnim osvrtom na uspeh prijema saditica, njihov visinski rast i razvoj, kao i na opšti izrded pod4!:nutih kultura, mwu se dati sledeči zaključci: 1. - Na svim oštecenim zemljištima, izuzev previše vlažnim i zamočvarenim, veci uspeh je postiimut sadnjom četinarskih vrsta, dok liščari u prvim 11:0dinama razvoja znatno zaostaju. 2. - Najholje rezultate na peskovitim supstratima, pokazao je crni hor, posebno kada su kod sadnje korišcene sadnice sa haliranim korenom. 3. - Dohar prijem sadnica i odličan visinski rast konstatovan je za borovac, du!rlaziju i ariš. Ove vrste nisu podnosile previše vlažne supstrate, a lošije re- zultate su pokazale na previše suvim peskovima. 4. - Izuzetak kod liščarskih vrsta, čije je zaostajanje u rastu pl'Tih 11:odina po- sledica njihovih vecih zahteva na uslove sredine, a tirne i zemljište, predstavlja jova kod koje je na valžnim i zamočvarenim zemljištima posti!!nut izvanredan prirast več u prvoj veiretacionoj sezoni, kao i hrest koji zhorr ispoljenoP- brzo11: rasta zaslužuje masovnije koriščenje kod sadnje na oštecenim zemljištima. 5. - Na pe11kovitim supstratima sa malo spontane verretacije, odlični rezultati su dohijeni korišcenjem sadnica crnoo- hora sa haliranim korenom. Clinovita zemljišta sa hujnim travnim pokrivačem zahtevaju sadnju odraslijih - školovanih sadnica. Mladje - neškolovane sadnice hile su, na ovakvim terenima, u večem procentu ull'Ušene od korova, što je zahtevalo naknadno popunjavanje. 313 Tabela 7. Prosečne visine i P"Odišnji visinski prirast biljaka za neke od četinarskih vrsta V:rsta drveča Starost Vrsta Ukupna Visinski ]2rirast u VeP-. sezoni ~le sadnje sadnica supstrata visina I II III IV kod sadJ:!je Pinus ni11Ta 1 + O smedje zem- 59, 9 - 22,4 - -ljište " II ti crveni pesak 44,9 - - - 20, 8 II 11 ti beli pesak 58,9 - - - 20, 9 i:.:, II II ti žuti pesak 59,3 - - - 22,2 .... ,IS- pseudotsup-a 2 + 2 e:linov .zemlj. 93,8 - 25,0 26,7 taxifolia 2 + O II i1 69,9 - - 17,3 Pinus 2 + 2 II II 85,2 - - 39,7 strobus 3 + O peskov .zemlj. 5-i, O - 23,9 2 + 2 It " 69,6 - 11, 7 Larix decidua 1 + 1 II ti 58,3 19,5 SUMMARY U periodu od 1978. do 1981.P-., na osnovu prethodnih pedoloških, klimatološ- kih i fitocenoloških ispitivanja i izrade Projekta rekultivacije, na zemljištima oštecenim rndničkom aktivnošcu u REIK - Kolubara, izvršeni su radovi na hiološkoj rekultivaciji pošumljavanjem. Radovima je obuhvacena ukupna površi- na od 220 ha. za pošumljavanje su korišcene sledece šumske vrste: crni bor (Pinus niP-ra L.), dup-lazija (Pseudotsumi menziesii Fr.), horovac ~inus strobus L.), ariš (Larix decidua MUL) , javori (Acer SPIJ. L.), jaseni (Fraxi- ~ spp. L.), lipa (Tilia argentea Desf.), jon (Alnus glutinoaa Orear. ) i brest (Ulmus pinato-ramosa Dieck.). Površinski sloj zemljišta predstavljen je mozaikom supstrata u pogledu fizičko­ hemijskih karakteristika, što je imalo uticaja i na izbor vrsta, kao i na njihov prijem i rast. Izvršena je analiza prijema sadnica na terenu, kao i analiza visinskoP- prira&ta za važnije vrste. Ovi rezultati su tabelarno prikazani i.iz njih se može konsta- tovati da je crni bor imao najbolji procenat prijema sadnica (98o/q i odličan vis'inski prirast (oko 22 cm} u čenrrtoj vep-etacionoj sezoni; ukupna starost sad- nica 5 !!Odina). Ovo je posebno značajno, jer je ova vrsta sadjena na peskovi- tim i vrlo suvim zemljištima. Podip-nute kulture crno!! bora ne zaostaju za slič­ nim na normalnim šumskim zemljištima . . Du!!lazija i borovac su imali zadovoljavajuci prijem sadnica i odličan visinski prirast, koji je u tre6oj vep-etacionoj sezoni iznosib: za du!!laziju 26, 7 cm i za bo- rovac 39, 7 cm. Ovde se radilo o kulturama na Q:linovitom i umereno vlažnom zemljištu. Obe navedene vrste slabo su podnosile ekstremno vlažna i ekstremno suva zemljišta. Ariš je pokazao odličan prijem sadnica i visinski rast (19, 5 cm.) vec u prvoj Ve!!etacionoj sezoni po sadnji. Slabiji rezultati poBti!!Iluti su sa lišcarskim vrstama (lipa, javori, jasen~ dok je jova na vlažnim i zamočvarenim terenima, u prvoj Ver('. sezoni, imala odli- čan prijem (96%) . Na umereno suvim peskovitim zemljištima najbolje rezultate od lišcarskih vrsta pokazao je nrest. 315 SUMMA.RY Accordincr to study of pedoloP-ical, climatolof:Y'ical and phytocoenolog-ical condi- tions and the project of recultivation of soils disturhed by minincr aotivities in REIK "Kolu'hara", reforestation of these soils was carried out between 1978 - 1981, on total area of 220 hectares. The followiru!' species were used for reforestation: Austrian pine (Pinus nil!Ta L ) , Doug-las fir (Pseudotsuga menziesii Fr.), Eastern white pine (Pinus strobus L.), Laroh (Larix decidua Mill.), Maples ~ spp. L.) , Ash (Fraxinus spp. L.), Linden (Tilia argent~ Desf.), Alder (Alnus glutinosa Qear.) and Elm (Ulmus pinato-romosa Dieok.). Surface layer of these soils chan,es on a Tery small distames in respect to its physlcal and chemlcal characteristics havlno- influence on species selection as well as their survival and l!Towth. Survival rate and o-rowth increment for the most important species were analy- sed. Derived results are presented in tables. From these tables is eTident that Austrian pine had the best survival (96%} and excelent !!"rowth increment (ahout 22 cm. durinir the fourth year). This is of partlcular importance since this species was planted on a sandy and very dry sites. EStablished Austrian pine plantations are similar to plantations on normal forest soils. Dou!!"las fir and Eastern white pine had satisfactory survival and excellent P-rowth which in the third year was: for Doufl'las fir 26, 7 cm. and for Eastern white pine 39, 7 cm. These plantations were established on clay and relatively wet soils. Both species have not exhibited !!'OOd performa.nce on extremely wet and dry soils. Larch seedlinoS revealed excellent survival and irrowth increment (19,5 cm.) durinl!" the second year after plantin<'". Slightly lower results exhihited hardwood species (Linden, Maples, Ash) while Alder on wet and waterlo,nred sites during- the first year after plantinrr had excellent survival (96~ . On relatively dry sandy soils the best performance of all hardwood species had Elm. 316 Literatura KOTLAJIC M: Rekultivacija odla,,-ališta površinskih kopova REIK "Kolubara", Ref., III Ju®slovenski simpozijum "Oštečenje zemljišta i problemi nje1?0Ve z aštite", Lazarevac, 197 9 . MAHKOVIC D., VESELINOVIC N : Fizičko-hemijske i mikrohiološke osobine oštečenih zemljišta površinskim kopovima u REIK "Kolunara", Ref. IIIJue:o- s lovenski simpozijum "Oštečenje zemljišta i pronlemi njee:ove zaštite", La- zarevao, 1979. VESELINOVIC N., VULETIC D., MANČIC A., MAHKOVIC D., KOTLAJJ.C M., PENO M., CLJŠIC M.: Koncepcija reukltivacije pošumljavanjem oštecenih zemljišta površinskim kopovima. Ref., III JU10Slovenski simpozijum. "Ošte- čenje zemljišta i prohlemi njePOve zaštite'•, Lazarevac, 1979. VULETIC D., V.EBELINOVIC N., PENO M., MAHKOVIC D., MANČIC A. 9 KOTLA.JIC M., MILICEVIC M.: Rezultati rada na rekultivaciji pošumljavanjem oštečenih zemljišta u REIK "Koluhara", Ref. III Jue:oslovenski simpozijum. "Oštečenje zemljišta i pronlemi njel'OVe zaštite", Lazarevac, 1979. INSTITUT ZA ŠUMARSTVO I DRVNU INDUSTRIJU - BEOGRAD: "Projekat rekultivacije pošumljavanjem odlaa:ališta u l>azenu REIK - "Koluhara" ZOOR - Površinski kopovi Zeoke", BeoPTad, 1977. 317