Foitarina plaćena u gotovu Cena Din. 1.— €alLA«/NIE& 6LA5ILO 5AVEZA KOKOLA KRALJLVINL - JUGOSLAVIJE V Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svake subote Godišnja pretplaia 50 din Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 ♦ Telefon uredništva 30-866 i 26-516, uprave 30-866 Račun Poštanske štedionice br. 57.686 ♦ Oglasi po ceniku Rukopisi se ne vračaju 4** Beograd, 26 februar 1938 God. IX ♦ Broj 8 Sokolstvo u skupšfinskoj budžefskoj debati Napadaj g. Banica U nastavku načelne debate o budžetu u Narodnoj skupštini dne 23 o. m. govorio je i narodni poslanik g. Milan Banič. Govoreči o Slovenačkoj, g. Banič je rekao, da se tamo još uvek vodi borba jzmedu Gvelfa i Gibelina. Zadržava-juči se na slučaju otkrivanja spomenika ц Rakeku 5 septembra prošle godine, rekao je, da se tada dogodilo to, da su pretstavnici vodstva Sokola Kraljevine Jugoslavije otkazali učešče na proslavi otkrivanja spomenika Kralju Aleksandru. -- Ne treba da dokazujem, da je meni institucija Sokolstva sveta. Meni je krivo, da ta institucija nije još daleko savršenija. Reči ču otvoreno: meni je krivo da tu instituciju vode sklerozni starci, instituciju koja treba da oličava polet snage. Meni je krivo i to, da toj instituciji sokolskoj nije podvrgnuta, i to podvrgnuta obaveznoru vaspitanju, čitava naša omladina, i škotska i van-školska. — Zatiin g. Banič čita motivaciju Sokolske župe u Ljubljani, iz koje se vidi, da Sokoli nisu učestvovali na toj proslavi zato, što su toj proslavi imali prisustvovati slovenački fanti. G. Banič dalje kaže, da je suština ovoga u tome, da su slovenački fanti organizacija g. Korošca. Oni dolaze da se poklone Kralju, i zbog toga što oni dolaze, neče s njima da se solidarišu i nosi-oci unitarizma. Ovaj deo govora g. Baniča o Sokolstvu izazvao je u skupštini žučne proteste. Odgovor ministra dr. Vjekoslava Miletiča Posle g. Baniča govorio je ininistar za fizičko vaspitanje naroda brat d-r Vjekoslav Miletič, koji je smatrao za dužnost da odgovori na izvesne navode g. Baniča, a koji su se odnosili na Sokolstvo, i da, kako je sam kazao, najodlučnije odbije neopravdan napadaj na jugoslovensko Sokolstvo. U početku svoga govora ministar brat d-r Vjekoslav Miletič rekao je, da je Sokolstvo časno i požrtvovno vaspitavalo naše generacije ne samo fizički, nego i nacionalno u duhu narodnog jedin-stva. — Takoder moram da odbijem ovu u-vredu — rekao je ministar d-r Miletič — na naše dične sokolske borce, na naše dične starce, koji, iako su stari Po godinama, ipak su, Bogu hvala, i danas zdravi i telesno i duševno. Što se tiče Slovenije, ja sam na licu mesta konstatovao činjenice kako stvar stoji. A ako tu i tamo ima poneka greška kod krače Soko'a, to se ni u kome slučaju ne sme generalisati na sve Sokole. Gospo-din poslanik je to mogao ostaviti brači Slovencima sa levice i desnice, koji su na terenu i bolje poznaju prilike, i oni bi to pitanje izmedu sebe lakše ra-spravili. Sto se pak tiče proslave 1 decembra, •nogu da tvrdim, da su Sokoli proslavili dan Gjedinjenja u Slovenačkoj, i u ljena nikakva razlika kad se vršila proslava 1 decembra, jer su svi naši Sokoli i tada i uvek bili van partija i iznad svih partija. (Živo odobravanje). Svestranosf sokolsko# telesno# mbanja pokazala su fakimčenja u Visokim Tatrama (Posebni izvešfaj „Sokolsko# glasnika") Marib oru i u Celju, i da nije prav- Ne ulazimo i ne zanimaju nas pobude koje su rukovodile g. narodnog poslanika, da je tako napao Sokolstvo i njegovo vodstvo. Svakako on to nije ttčinio zato, što mu je — kako reče — „institucija sokolska sveta”. O tome pak što je sve krivo g. narodnom poslaniku — a verujemo da mu je krivo i teško — također je nepotrebno da govorimo. Ali što mu je skrivilo 'naše Sokolstvo i njegovo vodstvo, zbog koga on, van svake je sumnje, nije pošao u Kanosu, — on — večiti obra-čenik?! I zatim g. narodni poslanik inkriminira. Inkriminira nešto evidentno pot-puno neobavešten o faktičnom stanju stvari, pouzdavajuči se, valjda, u glas nekog nepouzdanog suflera... I to baš o Sokolstvu u Slovenačkoj, te kome daje lekcije o patriotizmu! Bilo bi međutim pre za očekivati da če g. poslanik, ako je več mislio da govori o Sokolstvu koje mu je, kako reče, toliko sveto, da če baš on kao čovek s mora progovoriti nešto o orilikama pod kojima deluju n. pr. mnoge sokolske jedinice duž naše obale, pa da ukaže na onu mučnu borbu, u kojoj strada i imovina, i egzistenca, pa i život, tih naših argonauta jugosloven-ske misli. Ali, kako vidimo, g. narodni poslanik držao se je radije „terafer-me”, naše čvrste i lepe Slovenije, koja ga, valjda, kao primorca željna pro-mene, sada više privlači... 1, na koncu, g. narodni poslanik još govori o sokolskoj instituciji od koje da je stvorena sinekura za njene vode! Zaista, samo zbog ovoga „difficile est satiram non seribere!” Ali što bi i pisali satiru, kada je on — kako je sam sebe definisao: „možda spužva, koja upija gotovo sve poroke naše sredine”. Iziava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije Prilikom budžetske debate u Narodnoj skupštini, narodni poslanik g. Milan Banič napadao je i rad Sokola Kraljevine Jugoslavije. Starešinstvo Saveza SKJ sa svoie sed-nice od 24 o. m. najenergičnije odbija inkriminacije g. narodnog poslanika. Ostavljajuči na stranu ukusnost izla-gania g. poslanika o staračkoj sklerozi, starešinstvo odločno pro'estvure pro-tiv onako bezobzirnog napadama so-kolskog vodstva u pogledu nekakvih sinekura, koje nikada nisu postajale niti sada postoje u ma kakvoj formi. Starešinstvo smatra da nije ni potrebno uveravati javnost, da je onakvo izlaganje g. poslanika najobičnija kleveta, koju je on mogao izreči samo pod zaštltom imuniteta. Da je vodstvo Saveza Sokola žudno nekih sinekura, ne bi ih zaista tražilo u sokolskoj organizaciji, gde svi, i vodstvo i članstvo, rade do' rovol'no, bez ikakvih nag ada, šem ako se ne smatraju nagradom neo-pravdani udarci sa raznih st ana. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije U Talinu, 21 februara 1938. Pre dvanaest godina, nekako odmah posle svesokolskog sleta u Pragu 1926 godine, počela je planska, premišljena akcija: trehalo je Sokolstvu zadržati iza-brane vežbače, one najbolje, koji su u raznim granama takmičenja postizavali lepe uspehe' i onda — u velikom bro-ju — ostavljali sokolska društva i prelazih u sportska. Onda se govorilo o „iskonskom sporu Sokola i športa”, a kada se, posle, planski upotpunjavala svestranost sokolske telovežbe, počelo se deliti prijatelje raznih načina rada na „tiršovce” i „nevernike”. Kod nas u jugoslovenskom Sokolstvu je sve to imalo blaže oblike. Sada posle samo jednog desetleča sustavnog, opreznog i smišljenog rada Čehoslovaci su postigli ono što su hte-li: oni zbilja svestrano i raznovrsno pri-meujuju sokolsko telesno vežbanje, do-teiano koriste sve grane, koje po Tir-šovoj nauči mogu unaprediti ili ubr-zati postizanje svrhe, i danas se u češkoslovačkom Sokolstvu gaje baš sve korisne grane telesnog vežbanja, i oda-brani, najbolj i vežbači ostaju u sokolskim društvim|3) i u njima rade i onaj tako zvani „sportski” takmičarski rad i Sokolstvu postizavaju mnoge značajne uspehe, koji su razbili optužbu zlobnika, da je sokolska telovežba „prastara”, da je „preživljena”, i da se Soko zatvorio u prašne dvorane kao neka muzejska stvar. Ni jedan protivnik Sokolstva ne sme više da nešto slična kaže. Ni najdote-raniji „sportski” stručnjak ne može, danas, a da Sokolstvu ne prizna veliku izrelost i na posebnim područjima, dok mora da nam zavidi na opštem vaspit-nom radu, koji je i ostaje osnovna za-dača golenie sveslovenske sokolske organizacije. * Danas Sokoli sa uspehom svlada-vaju i najteže utakmice. Za prvenstvo Saveza slovenskog Sokolstva održane su u Visokim Tatrama smučarske utakmice po — proširenom olimpijskom programu. To je velika stvar za nas, Koji u stopu pratimo razvoj prilika i znamo te-škoču onoga što sadrži olimpijski ra-spored takmičenja. Pa ipak — u jed-noj zimskoj grani več smo postigli o-limpijsku potpunost. Čehoslovaci su napredovali i u drugim granama, pa se postepeno približavaju izjednačenju: do sledečih zimskih sletskih igara 1944 godine — siguran sam — ima če ČOS potpuni olimpijski raspored i za utakmice klizača u likovima, za utakmice u brzini i za sanjkanje u četvercima, dvojcima i u samcima. U igri kanad-skog hokeja na ledu održala je ČOS i ove godine uspešno turnir za prvenstvo sa devet odelenja. Bugarski Junači i poljski Sokoli pristupaju takoder ovom radu, i postepeno če upotpu-niti sveslovensko značenje zimskih i-gara. Oni još treba da pokažu potpunu spremu u smučanju članova utakmicom u svim delovima tog prvenstva SSS, a osobito dolaskom članica. Naš Savez SKJ je doterano i uspešno učestvovao u. smučanju; sada je red na ostalim granama: klizanje, sanjkanje i — kanadski hokej. Tirš je u početku poka-zao način kako čemo napredovati: u-vek nezadovoljni, uvek s novim za-dacima: Za nas je jasanf i utvrden za-datak: naše zimske sletske igre 1941 moraju uz smučarske grane sadrža-vati bar sve ove, koje su imale sa-dašnje u Visokim Tatrama. Da se razumemo: ovo nije zadatak samo za stručno vodstvo Saveza, več to moraju učiniti i naša napredna društva i župe. Čehoslovaci su kao domačine isko-ristili pravo da prošire raspored smu-čarskog prvenstva Saveza SS i na druge grane, koje ne utiču na skupno prvenstvo. Oni su raspisali uz grane o kojima sam več izvestio, i takmičenje članstva na 50 kilometara, takmičenje odelenja članova 4 po 10 km i odelenja članica 4 po 6 km. Poslednje nije održano, jer su članice SKJ odustale, ozledene i bez dovoljnog broja zame-nica. U trčanju na 51) km postavio je Savez SKJ samo mladog Zdravka Sporna, koji se medu 28 takmičara uspešno takmičio, te koji je za pojedinač-no prvenstvo SSS ocenjen sa III me- stom, jer najbolji Jar. Buhar (ČOS) nije prošao označenu, več dužu stažu. Zbor sudaca mu je priznao uspeh, a-li nije prvu nagradu. Tako su najbolji: Buhar (ČOS) u 4 sata 17 min. 35 sek: I J. Petriček (ČOS) 4.23.44; II Frant. Vitek (ČOS) 4.37.15 i III Zdravko Šporn (SKJ) 4.59.35. Od 27 takmičara ČOS 21 ih je dovršio tešku i napornu stažu. Najstariji bio je skoro 60-godišnjak! češkoslovačko odelenje pobedilo je i u Irčaniu tcklića 4 po 10 km: 1. ČOS u 2 sata 16 minuta! i 37 sekunada (pojedine delove Vitek 35.01, Jenka 34.14, Tvrznik 34.28, Buhar 32.54); 2 SKJ u 2.25.13 (Gr. Klančnik 39.30, Knific 37.36, Žemva 34.20(!), L. Klančnik 33.47); 3. Junak u 3.11.23. Za prvenstvo ČOS takmičilo se 17 odelenja, od toga 13 društvenih i 4 župska. Prvih pet na cilju su društvena odelenja. * Jakost češkoslovaških sokolskih sniu-čara može se videti i po velikom broju onih, koji su dovršili takmičenja za prvenstvo ČOS u raznim granama: članovi: prijavljeno: dovršilo spust: 102 47 likovi: 102 18 udruženo sp. lik.: 102 18 frčanje 18 km: 126 87 udruženo tr. sk.: 32 21 trčanje 50 km; 43 21 frčanje 4 X 10 km: 23 17 skokovi: 40 16 članice: spust: 31 22 likovi: 31 11 trčanje 8 km: 19 13 Irčanje 4 X 6 km: 3 3 Takmičari su bili iz svih krajeva Če škoslovačke, skoro iz svih župa ČOS. Vrednost takmičara bila je osobito b-jednačena, pa se desilo ne jednom da su takmičari ČOS u takmičenju za pr venstvo SSS bili nadmašeni od pone-kog još boljeg takmičara ČOS, koji nije bio izabran u reprezentaciju. Tako je več težak pregled i izbor najboljih u češkoslovačkoj. Uostalom, tu treba dodati i veliku nepoznanicu, kod smučarskih takmičenja uopšte. * U turniru za prvenstvo ČOS u igri kanadskog hokeja na ledu učestvovalo je 9 društava, podeljenih u dve skupine. To je više nego što kod nas u Jugoslaviji ima sportskih društava kanadskog hokeja u celom Jugosloven-skom klizačkom savezu. Na koncu je društvo Brno I pobedilo Stržešovice sa 4:1, treče su Teplice, koje su pobe-dile Lipnik sa 2:1, a peto je Brno II, koje je pobedilo Ružomberok sa 1 :0. Uvežbanost i veština igrača bila je dobra, oprema (i to je važno, jer je prilično skupa!) vrlo dobra, disciplina i red na turniru odlični. U sanjkanju je održano samo prika-zivanje, jer još nisu zrele prilike za utakmice. Po sanjkalištu za bob spu- stilo se šest dvojaca i (ri četverca sa sokolskim posadama. U klizanju zadanih i slobodnih li-kova takmičilo se u višem razredu 5, a u nižem čak 15 takmičara. Vrednost najboljih zaista vrlo dobra. ČOS je dovršila svoja zimska takmičenja i proglasila je uspehe takmičara — ali načelništva muških i ženskih nisu podelila nagrade; to če u-činiti posle sleta u Pragu, kada svaki takmičar i svaka takmičarka dokazu svojim učestvovanjem u prostim sletskim vežbama, da su zbilja i pravi Sokoli. * Takmičenja za smučarsko prvenstvo Saveza slovenskog Sokolstva bila su vrlo’zanimljiva. Do poslednjeg časa nije se znalo-, da li če pobediti Češkoslo-vaci ili Jugosloveni. 1 posle dovršenih takmičenja to pitanje nije bilo jasno, jer su računari — u b/zini — po-grešno zbrojiiti i te pogreške su stvorile ne malu zabunu. Zato je potrebno da se ponovno pregledaju svi postignuti rezultati i kontrolišu uspesi i zbroje-vi bodova pojedinaca i saveza, kako bi se nedvoumno ustanovilo tačno stanje. Hrvoje Macanovič SVESOKOLSKI SLET u Pragu X SVESOKOLSKI SLET U PRAGU BIĆE ISKORIŠĆEN U SVRHU TiPOBIOLOŠKOG NAUCNOG ISPITIVANJA Komisija medicinara pri zdravstvenom odboru ČOS pod vodstvom brata prof. dr. J. Šajnera ima nameru da iskoristi X svesokolski slet u Pragu za naučno ispitivanje. Plan i razlog za ovaj rad izložio je na sednici medicinara brat prof. dr. Jan Bjelehradek, koji je o tome uglavnoin rekao sledeče: U novije doba medicina i biologija studiraju pitanje konstitucije, u kojoj nam ostaje još mnogo nepoznatog, a či-me se moramo upoznati u teoriji i praksi. U inostranstvu se govori o rasi, danas se piše više o tipovima. Ranije je frenologija donosila zaključke o sklo-nostima ljudi na osnovu oblika luba-nje, grafologija to čini na osnovu pisma. Česi u ovoj grani nauke imaju več svoju tradiciju. Več Jan Ev. Purkinje, koji je stajao uz kolevku Sokolstva i od kojeg je crpeo i Tirš, ukazivao je na biološki značaj individualnosti. I laicima je poznato, da jedna oso-ba ponekad potseča na drugu sličnim načinom hoda, karakteroin kože, izrazom lica itd. Prema sličnim upadlji-vim znacima mogu se izvršiti pokusi o podeli čoveka na konstitucione lipove. Konstitucija je izvestan sklop naslednih znakova, koji imaju tendencu da se po-javljuju zajednički. Tako je statistič-ki dokazano, da ljudi svetle kose i kože imaju razmerno duže krvavljenje nego ljudi tamne kože i kose; da ljudi koji imaju kosu prema čelu odeljenu ravnom crtom ili malo zaobljenom li-nijom, nisu razmerno tako talentovani, kao ljudi kod kojih je kosa odeljena crtom, koja izlazi na čelo u obliku šiljka. Ovde je govor o tzv. korelaciji /nakova. jedan od starijih načina razdeobe bila je deoba na sangvinike, kolerike, flegmatike, melankolike, ali je ova deoba več napuštena. Sto je zadatak tipobiologije? Njen za-datak je odeliti i definirati tipove ljudi, utvrditi, da li pojedini tipovi na-klanjaju bolestima, da li imaju smisla za izbor zanimanja i sl. Covek je biče polimorfno. Kod njega nalazimo tipove rase. Mi raspo-znajemo tri osnovna plemena: belo, žu-to-smede i crno. Medu plemenima ra-spoznajemo rase, kao rasu nordijsku, alpinsku i sl. Kod plemena sem so-ir.atičkih znakova postoji i geografska deoba, na osnovu koje su bile sastav-ljene topografske karte, kao n. pr.: prema pojavi crhe kose, plavili očiju. Tako su n. pr. u Skandinaviji, Norve-škoj i Finskoj ostrva visokih, svetloko-sih ljudi. Rase su se medutim tokom vremena izmešale seobom ljudi. Tome nisu prepreka zakoni o čistoči rase. Mešanje rasa je blagodarno kod bliskih rasa, a ne kod rasa koje su mnogo udaljene. Nemac Krečner je statistički dokazao, da večina nemačkih kompozi-tora potiče iz predela, gde je nemački živalj imao mogučnost bližeg dodira sa slovenskim življem. Brača profesori dr. Bjelehradek i dr. Vajger uspeli su da na program idučeg kongresa slovenskih lekara stave i pitanje „konstitucija i rase”. Pitanje čistoče rase je puka besmi-slica. Kod nas rasni problem ne postoji, a tamo gde postoji, bio je izazvan šilom. Jedna od novijih podela je podela u četiri krvne skupine. Ove četi.i vrste krvi nalaze se kod ljudi svih plemena; kod nekojih rasa, naroda, nastaje po-pulacijom veči procenat izvesne vrste krvi. Celokupno ljudstvo koje je danas u stvari podeljeno na mnogo i mnogo skupina, prema raznim znakovima raz-vrstano je u tri dimenzionalne podele. U najnovije doba delimo čoveka na konstitucione tipove prema Krečneru, a što u medicini ima i praktične važnosti. U Francuskoj postoji i širi se t. zv. personalizmus, kome je cilj da svakom čoveku dodeli odredeno mesto i zadatak, a da ga ne svrstava nad drugim. Ovo proizlazi iz modernog na-ziranja konstitucije. A što treba u ovom pogledu da se radi na X svesokolskom sletu? Treba da se iskoristi dolazak ogrom-nog broja posetilaca sleta iz svih kra-jeva države za biotipologička proučava-nja. U tu svrhu biče na sletištu ure-den biotipologički laboratorium sa nekoliko vrsti raznih aparata, koje su nabavile naučne institucije ČOS. Sedi-šte češkoslovačkog biotipologičkog društva nalazi se u Zlinuj, i Batine tvornice posvečuju ovom pitanju veliku pažnju Merenja če vršiti pod vodstvom i nadzorom brata prof. dr. Bjelehradeka naročito osoblje, koje je za to izvežba-bano te kome če pomagati medicinari i medicinarke, koji če u tu svrhu pre sleta pohadati specijalni kurs. Merenjima, koja če biti antrometrična, biče podvrg-nuti ljudi od 20—24 godine. Podaci ovih merenja če se zatim proučavati i na osnovu toga če biti sastavljena topografska karta konstitucionih tipova u češkoslovačkoj prema Krečneru. Ova sokolska karta biče docnije dopunjena vojnom topografskom kartoni, koja če biti izradena od strane vojnih vlasti prilikom regrutacije kada če biti uzeto u obzir merenje na tipove. Izvesni nedostaci sokolske topografske karte pokazače se u pr. u tome, što če iz najudaljenijih krajeva države doći na slet manje vežbača nego iz krajeva bližih Pragu. Sigurno če imati upliv na konstitucijm i to, što se izvesni kon-stitucioni tipovi odabiru za izvesna zanimanja a tim-e i za vežbu. Adi i pored ovih nedostataka, za nauku se od ovog proučavanja mnogo očekuje i stoga ne želi se propustiti prilika koju za ovo proučavanje pruža X svesokolski slet. POČETAK NASTUPA NA SLETIŠTU Strahovsko sletište oživeče več 29 maja, kada če toga dana nastupiti sa svojim vežbama dači praških osnovnih ško-la, koji su prvobitno trebali izvesti svoj program dne 5 juna. SPOMENICA X SVESOKOLSKOG SLETA Spomenica X svesokolskog sleta u Pragu prikazače u reči i slici svu le-;potu( i grandioznost predsletskihr i slet-skih dana. Svojim ob i mo m: i svojom sadržinom Spomenica X sleta nadmašiče sve do-sadašnje te če kao delo vanredne vrednosti biti jedinstvena i trajna uspomena na X slet. Redakcija spomenice poverena je bratu dr. Rudolfu Prohaski, a njeno gra-fičko uredenje bratu Minaržu i bratu Švabu. Spomenica če iziči u 13 svezaka. Prvi svezak, koji če iziči još pre sleta, sadržavače pregled svih dosadašnjih sle-tova i sve pripremne radove, koji su izvršeni u cilju što boljeg uspeha sleta. Svih 13 svezaka stajače u pretplati 70.—-kč., koji se iznos ima uplatiti naj-dalje do konca aprila o. g. Posle toga roka, nakon isteka subskripcije, Spomenica če stajati 100,—kč. Našim jedinicam/a,' i našoj brači i sestrama preporučamo, da za svoje knjižnice nabave ovu Spomenicu, koja če biti pravo sokolsko remek-delo. To bi mogli najlakše da učine preko našeg Saveza, kome bi doznačili najdalje do polovine aprila iznos od Din. 110,— (razlika za oko 3.50 Din. više uračunata je za manipulativne troškove) sa naznakom na čeku ili poštanskoj uputnici: „Za Spomenicu X sleta.” ZANIMANJE ZA SLET SVE VIŠE RASTE Zanimanje za X svesokolski slet u Pragu sve je veče* i veče. Češki Sokoli u Americi utvrdili su več dane polaska pojedinih grupa. Tako prva grupa po-lazi več 4 maja parobrodom „Beren-garija”, druga 1 jula parobrodom „Ak-vitanija”, a treča, najbrojnija grupa do-či če u Evropu brodom „Kvin Meri”. Svih učesnika Američke obce sokolske biče oko 2.000. U Buenos Airesu priredili su češki Sokoli svoju akademiju, koja je postigla vanredan uspeh. Pod utiskom ove priredbe, koja je naišla na veliko dopada-nje svih prisutnih, prijavilo se za slet u Pragu 200 učesnika. Na poznatom morskom kolosu „Kvin Meri” prikazan je na putu iz Evrope za Ameriku propagandni film o sletu, koji je naišao na veliko interesovanje put-nika. Ovaj propagandni sletski film biče prikazivan, i za vreme putovanja drugih velikih prekooceanskih parobioda. češkoslovačko poslanstvo iz Šangaja javlja, dat i u Kini vlada interesovanje za slet. Vojna škola u Paragvaju namerava da pošalje na slet svog pretstavnika, da bi upoznao i prostudirao sokolsko fi-zičko vaspitanje. Prema vestima iz Lila, na slet če doči 100 naraštajki i 60 naraštajaca ta-mošnjeg gimnastičkog društva. Na slet bi imao da dode i pretsednik opštine s ostalim pretstavnicima grada. „IZGRADIVATI I BRANITI”-NOVA SLETSKA SCENA Kao što smo več bili izvestili, izvršni odbor X svesokolskog sleta bio je raspisao natečaj za sletsku scenu te su za predložene radove bile podeljene četiri nagrade. Kako se zatim pojavilo mišljenje, poglavito u štampi, da su ti nagradeni radovi tehnički neizvodivi, izvršni sletski odbor raspisao je uži konkurs i pozvao nagradene autore da u ovom ližem konkursu predlože nove librete za sletsku scenu, što su oni i učinili. Kada je zatim odbor za iz-vedbu sletske scene te nove predložene radove pregledao i o njima dao svoje stručno mišljenje, izvršni sletski odbor doneo je odluku, da se za sletsku scenu uzme libreto „Izgradivati i braniti” od brata dr. Malika, koji je i u prvom konkursu dobio prvu na-gradu. Sletska scena prema libretu brata dr. Malika prikazače simbolički rekapitulaciji! 20 godina postojanja samostal- ne češkoslovačke države. Sletska scena če prikazati dvoje: prvo, kako i čime je Sokolstvo doprinelo stvaranju češkoslovačke Republike i kako če i u buduče saradivati na njenom izgradi-vanju, i drugo, sletska scena ima da prikaže, da Tirševa misao ni posle preko sedamdeset godina nije izgubila svoj, savremeni značaj. Ovoga puta sletska scena se neče iz-voditi kao sastavni deo popodnevnog programa na sletištu, več kao zasebna večernja priredba. Na taj način pri izvedbi sletske scene iskorističe se i s^i električni svetlosni efekti i razne te-kovine moderne tehnike. Računa se, da če u izvedbi scene učestvovati oko 3000 lica. Sletska scena izvešče se za vreme sletskih dana 6—8 puta. SLETSKA ZDRAVSTENA SLU2BA Kao što smo takoder izvestili, zdrav-stvenu službu na sletu vršiče zdravstveni i pomočni zdravstveni odbor. Članovi i članice pomočnog zdravstvenog odbora pohadali su kroz nekoliko meseci posebne tečajeve, koje je održavao zdravstveni odbor ČOS. Sada se ovi članovi i članice sastaju svake srede i četvrtka u Tirševom domu, gde pod vodstvom svojih učitelja — medicinara, vrše po-kuse pri svim mogučim sldčajevima koji se mogu javiti za vreme sletskih dana. NASTANBA ČLANSTVA I NARAŠTAJA Za nastanbu vežbača biče spremlje-ljeno 300 škola, sokolana i drugih javnih zgrada u raznim delovima grada. Kako se pakt i u nastanbama mogu dogoditi slučajevi u kojima je potrebna prva pomoč, sletski zdravstveni odbor urediče i u nastanbama zdravstvenu službu. Svaka zgrada nastanbe imače malu apoteku za prvu pomoč, a jedan član pomočnog zdravstvenog odbora vršiče neprekidno službu. SLETSKA POZORIŠNA IZL02BA Sletska pozorišna izložba prikazače postanak i razvoj sokolskih pozorišta i njihov rad i uspeh. Sokolska su pozorišta u češkoslovač-odlično organizovana. Njihov uspešan rad pokazujei i činjenica, što su u po-slednjoj godini prikazala 10.000 pret-stava. Na ovoj izložbi učestvovače sve jedinice koje imaju svoje pozorišne ot-seke sa kronikama rada svojih pozorišta, rukopisima, trofejima, plakatima, fotografijama; i t.d. Ova izložba biče otvorena od 10 juna do 7 jula o. g., a biče smeštena u u lovačkom paviljonu na Starom saj-mištu. ZANIMANJE ZA SLET U ČEŠKOSLOVAČKOJ češkoslovačka javnost pokazuje za slet slino interesovanje, a što se vidi i po sve večoj potražnji ulaznica za sletske priredbe kao i po sve večem broju do-brovoljnih radnika koji žele da sara-duju i pomažu u pojedinim odborima u cilju organizacije sletskih dana. Sa sletskom propagandom započeto je i u samoj češkoslovačkoj;, i to naj-pre plakatima, a zatim posebnim žigo-vima koje pošte udaraju na sve dopi-pisnice, karte i druge pošiljke. Posetioci sletske izložbe uživače ne-deljom i praznikom na drž. železni-nicama 50o/o, a u ostalim danima 33»/„ popusta. NASTUP CEŠKOSL. ŽENSKOG NARAŠTAJA U NARODNIM IGRAMA češkoslovački ženski naraštaj nastu-piče na sletu osim u prostim vežbama takoder i u narodnim igrama. Za ovaj nastup je odabrano 12 narodnih igara iz svih krajeva države. Osnova tih i-gara su narodne pesme, koje je za slet harmonizirao poznati komponista Jaroslav Hržička. Sve ove pesme vezane su u jednu celinu uvodom) i zavr-šetkom. Igre če se prikazati u raznim formacijama, kao u krugovima, redo-vima, vrstama, dvoredima, troredima, kolonama od skupina po 24 naraštaj-ke. Svaka skupina imače u sredini „maj”, okičeno drvo s vencem na vrhu i šarenim vrpcama, oko kojeg če se izvoditi igre u narodnim nošnjama. Računa se da če na sletištu biti ovih „maja” 260, oko kojih če igrati 6.240 naraštajka. razne sletske vesti y aovoj Hotkovoj palati u Pragu, koju je kupila ČOS, te koja je svojoin haštom vezana s Tirševim domom, za-poeeo je več radom sletski finansijski odbor, koji za sada vrši pretprodaju ulaznica. Za kratko vreme u ovoj pacati, koja se nalazi u Novodvorskoj ulici, biče skoncentrisani svi sletski odbori. Tako će već 1 rnarta tu početi da radi i informacioni odbor, koji se sada nalazi u paviljonu Mislbek. Na programu sleta biče i odavanje Pošte pokojnom Pretsedniku Oslobodi-°cu Masariku u Lanima. To če se izvršiti na taj način, što če u Lane doči delegacije svih 52 sokolskih župa; u tim delegacijama biče najstariji i naj-mlađi Sokoli. v Za sletske dane spremaju se naro-C1te sletske poštanske marke, koje če nositi lik pn'og sokolskog starešine J. Fignera. D danima 27, 28 i 30 juna održače Se takmičenja sokolskih glazba. Na samom sletištu radi se punom Parom kako bi bilo na vreme gotovo. Na krajevima glavne tribine biče po-dignuti tornjevi, sa kojih če se vršiti filmsko snimanje sleta. Pred sletištem Ra nekim mestima proširuju se ulice, a u "nekim ulicama postavljaju se dvo-struke tramvajske tračnice. SL O VENSKO G SOKOLSTVA ------------------------------------ SAVEZ BUGARSKIH JUNAKA Savez bugarskih Junaka ima 328 dru-stava, koja su udružena u osam župa ~~ oblasti, a koje se opet dele na okružja. Tako Sofijska, odnosno Visoška oblast ima 8 okružja, Makedonska 'L Trakijska 8, Balkanska 11, Tun-l!žanska 13, Preslavska 10, Dunajska !2 i Vidinska 9. Savez bugarskih Junaka priprema se također za učešče na X svesokolski slet 'i Pragu. POLJSKO SOKOLSTVO Pitanje tehničkog vodstva Saveza poljskog Sokolstva stoji otvoreno več dve .godine. Izgleda medutim, da če savez-41 plenum, koji če se održati u maju g-, pitanje saveznog načelnika i načelnice konačno ipak srečno rešiti. Da za ovo vreme vakantnosti na mestu saveznog načelnika i načelnice poljsko Sokolstvo nije pretrpelo veče štete, zasluga je dobro spremnih sokolskih voda pojedinih župa, koji su i dalje nastavili rad. Osim toga zasluga je to dobrim delom: i samog bivšeg I s u svojoj vežbaonici u ulici Kneza Pavla veliku sveslovensku kostimiranu zabavo- Na zabavi sudeluju iz blagonaklonosti *e* nIjj munsUo Akademsko pevačko društvo. 1 programu je i jedna tačka sastavljena 118 muziku narodnih motiva, koju izvode Čla novi i članice Sokola I. Odelo: sokolska odora, narodni slovenski kostimi i odela i haljine za večernJe priredbe. 'zdaje za Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije Đ. Paunkovič, Rumunska 56 • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Celar, Jovana Rističa 6# Uredjuje redakcioni odbor štamparija Drag. Gregoriča, Strahinjiča Bana 75. — Beograa