ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2 Izazov projektovanja arhivske zgrade: projektanti, arhivisti i konzervatori na istom zadatku u cilju adekvatne zaštite arhivske grade Svetlana PEROVIČ IVOViC Mrs. konzervator savetnik načelnik Odeljenja tehničke zaštite Ariva Jugoslavije, Beograd, Vase Pelagica 33 e-mail: svetlana.ivovic@gmail.com Irena IVOVIČ, B. Arch. Arhitekta saradnik IN DESIGN, Ante Bogicevica Beograd e-mail: Irena.ivovic@gmail.com Archival Building Design Challenge: Architects, Archivists and Conservators an the Same Task in Order to Ensure Adequate Protection of Archivers ABSTRACT When designing objects for purpose of keeping the archival materials, it is necessary to set the concept that meets all functional and technical requirements and standards of preventive protection of archival materials. In order to achieve the results in the preservation of archival material and to cause deterioration to a minimum, intensive cooperation and exchange of experiences between architects, archivists and conservators is essential. Only in this way we can fully respond to the demands of protection and comply with the applicable conservation - archival standards. However, whether it is building of archival purpose or an existing building which is adapted for archival purpose, planners and investors (in this case, archival experts) should bear in mind that the archive building need to receive a large amount of archival material that needs to be kept in strictly controlled conditions (microclimate, light, protection from natural disasters - fire, flood, earthquakes, as well as protection from damage caused by human activity - theft and vandalism). Additionally, archive building should be functional, safe and comfortable for employees. Security of building should be provided by a good room layout, accommodation and work spaces, as well as enclosed spaces and open to the public. As the future of archival material depends on the depot, as a place in which archival materials are stored and kept, while designing, constructing and selecting materials, architect should have in mind the guidelines of international and national standards that specify the requirements for preventive care. Standards related to exposure to and use of archival materials, also lays down the conditions of which the architect should be aware during the design and selection of materials. Problems that employees of archival buildings in Belgrade are faced with, whether it is on land-made buildings such and adapted. And finally, the vision of what is representing archive building in the future. Key words: design, archival buildings, archival materials, preventive care, standards La sfida della progettazione di edifici per archivio: architetti, archivisti e conservatori hanno lo stesso compito in modo da garantire una protezione adeguata degli archivi SINTESI Nel progettare oggetti allo scopo di conservare i materiali d'archivio, e necessario impostare un concetto che soddisfi tutti i requisiti e gli standard di prevenzione funzionali e tecniche protezione dei materiali d'archivio. Al fine di raggiungere i risultati nella conservazione del materiale archivistico e di provocare il deterioramento minimo, e essenziale una collaborazione intensa ed uno scambio di esperienze tra architetti, archivisti e restauratori. Solo in questo modo siamo in grado di rispondere pienamente alle esigenze di protezione e rispettare la conservazione applicabile - standard di archiviazione. Tuttavia, se si sta costruendo allo scopo di archiviazione o un edificio esistente e stato adattato a scopo di archiviazione, progettisti e investitori (in questo caso, gli esper-ti di archiviazione) dovrebbero tenere a mente che l'edificio dell'archivio ha bisogno di ricevere una grande quantita di materiale d'archivio che ha bisogno di essere tenuti in condizioni rigorosamente controllate (micro-clima, luce, protezione dalle catastrofi naturali - incendi, inondazioni, terremoti, cos! come la protezione dai danni causati dalle attivita umane - furti e atti vandalici). Inoltre, la costruzione dell'archivio dovrebbe essere funzionale, e dovrebbe essere sicuro e confortevole per i dipendenti. La sicurezza della costruzione dovrebbe 111 ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2 Svetlana PEROVIČ IVOVIČ - Irena IVOVIČ: Izazov projektovanja arhivske zgrade: projektanti, arhivisti i konzervatori na istom zadatku u cilju adekvatne zaštite arhivske grade, 111-120 essere data da una buona disposizione delle stanze di alloggio e di lavoro, cosi come gli spazi chiusi e aperti al pubblico. Cosi come il futuro del materiale d'archivio dipende dal deposito, inteso come luogo in cui i materiali d'archivio sono conservati e mantenuti, nella progettazione, la costruzione e la selezione dei materiali l'archi-tetto dovrebbe avere in mente le linee guida delle norme internazionali e nazionali che specificano i requisiti per la cura preventiva . Le norme relative all'esposizione ed all'utilizzo di materiali d'archivio stabiliscono anche le condizioni di cui l'architetto dovrebbe essere a conoscenza durante la progettazione e la scelta dei materiali. I problemi che i dipendenti d'archivio a Belgrado si trovano ad affrontare riguardano il fatto che si tratta di edi-fici fatti come tali ed adattati. E, infine, la visione di cio che si rappresenta 1'edificio archivio nel futuro. Parole chiave: progettazione, edifici d'archivio, materiali d'archivio, cura preventiva, norme Izziv projektiranja arhivske zgradbe: projektanti, arhivisti in konzervatorji z isto nalogo za izboljšavo primerne zaščite arhivskega gradiva IZVLEČEK Pri projektiranju zgradb, katerih funkcija je shranjevanje arhivskega gradiva, je obvezno oblikovanje koncepta, ki zadovoljuje vse funkcionalno-tehnične pogoje, kot tudi standarde preventivne zaščite arhivskega gradiva. Za dosego želenih rezultatov pri ohranitvi arhivskega gradiva in da bi se povzročitelji propadanja gradiva zmanjšali do minimuma je potrebno intenzivno sodelovanje in izmenjava izkušenj med projektanti, arhivisti i konzervatorji. Samo na ta način lahko docela odgovoriti na zahteve zaščite in upoštevati veljavne konzervatorsko - arhivske standarde. Ne glede na to, ali gre beseda o namensko grajeni zgradbi ali o adaptaciji že obstoječe zgradbe, projektanti in investitorji (v tem primeru arhivski strokovnjaki) se morajo zavedati, da arhivska zgradba mora sprejeti veliko količino arhivskega gradiva, ki se mora hraniti v strogo kontroliranih pogojih (mikroklima, svetloba, zaščita pred elementarnimi nevšečnostmi: ogenj, voda, potresi, kot tudi zaščita pred poškodbami, katerih vzrok je človeški faktor, kraja in vandalizem). Ob tem morajo biti arhivske zgradbe funkcionalne, varne in udobne za zaposlene. Varnost zgradbe se mora zagotoviti z dobrim prostorskim razporedom skladiščnega in delovnega dela, kot tudi za javnost zaprtim in odprtim prostorom. Ker je prihodnost arhivskega gradiva odvisna od depojev, torej prostorov, v katerih se gradivo skladišči in hrani, pri projektiranju, gradnji in izbiri materialov mora arhitekt upoštevati smernice mednarodnih in nacionalnih standardov, ki natančno določajo pogoje preventivne zaščite. Standardi, ki se nanašajo na razstavljanje in uporabo arhivskega gradiva prav tako določajo pogoje, ki jih arhitekt mora poznati pri projektiranju in izbiri materialov. Problemi, s katerimi se soočajo zaposleni v arhivskih zgradbah v Beogradu, ne glede na to, če gre za namensko grajene objekte ali adaptirane. I na koncu, vizija tistega, kar predstavlja arhivska zgradba v prihodnosti. Ključne besede: projektiranje, arhivska zgradba, arhivsko gradivo, preventivna zaščita, standardi Izazov projektovanja arhivske zgrade: projektanti, arhivisti i konzervatori na istom zadatku u cilju adekvatne zaštite arhivske grade ABSTRACT Pri projektovanju objekata čija je namena čuvanje arhivske grade, neophodno je postavljanje koncepta koji za-dovoljava sve funkcionalno-tehničke uslove, kao i standarde preventivne zaštite arhivske grade. Da bi se postigli željeni rezultati u očuvanju arhivske grade i kako bi se uzročnici propadanja sveli na minimum, neophodna je intenzivna saradnja i razmena iskustava izmedu projektanata, arhivista i konzervatora. Samo na ovaj način možemo u potpunosti odgovoriti na zahteve zaštite i ispoštovati važeče konzervatorsko - arhivističke standarde. Naime, bilo da je reč o namenski pravljenoj zgradi ili adaptaciji več postoječeg objekta, projektanti i investitori ( u ovom slučaju arhivski stručnjaci), treba da imaju na umu da arhivska zgrada treba da primi veliku količinu arhivske grade koja treba da se čuva u strogo kontrolisanim uslovima (mikroklima, svetlo, zaštita od elementarnih nepogoda vatra, voda, zemljotresi, kao i zaštita od ošteenja izazvanih čovekovim delovanjem, krade i vanda-lizmi). Uz to arhivske zgrade treba da su funkcionalne, bezbedne i komforne za zaposlene. Sigurnost zgrade treba da se obezbedi dobrim rasporedom prostorija, smeštajnog dela i radnog dela, kao i zatvorenog prostora i otvorenog za publiku. Kako buducnost arhivske grade zavisi od depoa, kao mesta u kojem se skladišti i čuva, pri projektovanju, izgradnji i odabiru materijala arhitekta treba da ima u vidu smernice medunarodnih i nacionalnih standarda koji preciziraju uslove preventivne zaštite. Standardi koji se odnose na izlaganje i koriščenje arhivske grade, takode propisuju uslove sa kojima arhitekta treba da je upoznat prilikom projektovanja i odabira materijala. Problemi sa kojima se srecu zaposeni u arhivskim zgradama u Beogradu, bilo da je reč o namenski radenim zgradama hah adaptiranim. I na kraju, vizija onoga što predstavlja arhivska zgrada u bududnosti. Ključne reči: projektovanje, arhivska zgrada, arhivska grada, preventivna zaštita, standardi 112 ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2 Svetlana PEROVIČ IVOVIČ - Irena IVOVIČ: Izazov projektovanja arhivske zgrade: projektanti, arhivisti i konzervatori na istom zadatku u cilju adekvatne zaštite arhivske grade, 111-120 1 Uvod Projektovanje arhivskih zgrada predstavlja veliki izazov za arhitekte i urbanističke planere, urpa-vo zbog svoje specifičnosti u pogledu funkcionalnih, konstruktivnih i estetkskih karakteristika, kao i načina materijalizacije, buduči da predstavlja odbekat čiji je zadatak da čuva istorijski i nacionalni in-dentitet, pa je pri pojektovanju ili adaptaciji ovakvih zdanja esencijalno posvetiti posebnu pažnju, naročito u kontekstu bezbednosti, jer propusti arhitekata mogu biti kobni po arhivsku gradu, a posledice nepovratne. Pitanje estetike arhivske zgrade zavisi u velikoj meri od pratecih faktora, koje čak možemo i nazvati primarnim, buduci da se odnose na funkcionalnost i bezbednost ovih objekata. Zadatak je obuhvatiti funkcionalnost uklapajuci se u okruženje i zahteve u pogledu konstrukcije, dispoziciju objekta zbog svetlosti kao bitnog elemeta, a potom sve to staviti pod okvire jedne forme i stila i pravca u arhitekturi, koji može biti istorijski (s obzirom na to da se u ovim objektima čuvaju upravo istorijski dokumenti) ili savrmeni (ukoliko arhitekta smatra da je takvo uklapanje u kontekst potrebno). Medutim, ključna stvar jeste odgovor ovih zgrada na vanredne situacije zbog vrednosti koje se u njima čuvaju, stoga je pri projektovanju/adaptiranju arhivskih zgrada neophodna sinergija izmedu arhitekte i arhivskih stučnjaka i njihova saradnja i medusobno dopunjavanje. Arhitekta ne sme biti voden trendovima u arhitekturi, več funkcionalnost i potrebe korisnika moraju biti prioritet. Bezbednost arhivskih zgrada zavisi od sledečih aspekata: 1. izbor lokacije 2. konstrukcije - konstuktivni sklop i materijalizacija 3. raspored i organizacija prostorija 4. oblikovanja uopšte. 1.2 Lokacija Pre svega, lokacija arhivske zgrade značajno utiče na njenu bezbednost, ali i oblikovnost i funkcionalnost. S obzirom da je opterecenje koje podnosi konstrukcija arhivskih zgrada značajno veče od opterečenja na konstrukciju zgrada drugačijih namena, sastav zemljišta, za koje je pre svega važno da bude istog geološkog sastava zbog svoje nosivnosti, predstavlja jedan od kriterijuma za odabir lokacije. Takode, veličina lokacije direktno utiče na oblikovanje objekta, dok neposredno okruženje ujed-no igra važnu ulogu - blizina industrijskih postorjenja, objekata koji su podložni eksploziji ili požaru (skladišta goriva, municije, benzinske pumpe i sl.), zagadivači vazduha, veliki proizvodači buke, ali i postojanje strateških objekata koji mogu biti "meta" u slučaju oružanog sukoba, povečavaju opasnost od nesreča i vanrednih situacija. Ukoliko se pak, neposredno okruženje može birati, poželjno bi bilo da se arhivska zgrada nalazi u blizini drugih gradevina kulture zbog mogučnosti konstantnog dopun-javanja. Neophodno je formiranje zaštitne zone, oko koje i ispod ili iznad koje ništa ne sme da se gradi u budučnosti, zbog čega je potrebno konsultovati urbaniste i planere, kao i pregledati planska dokumenta - jer naknadno gradenje planiranih objekata ili infrastrukture može ugroziti stabilnsot konstrukcije. 113 ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2 Svetlana PEROVIČ IVOVIČ - Irena IVOVIČ: Izazov projektovanja arhivske zgrade: projektanti, arhivisti i konzervatori na istom zadatku u cilju adekvatne zaštite arhivske grade, 111-120 Slika 1: Zgrada Arhiva Jugoslavije Zgrada Arhiva Jugoslavije u ulici Vase Pelagiča 33u Beogradu je jedna od retkih koja zadovolja-va uslov zaštitne zone mada nije reč o namenski radenom objektu. Izgradena je na uzvišenju daleko od vodenih tokova i podzemnih voda, na velikom placu tako da se ne graniči sa drugim obkekatima več je okružena velikim dvorištem i zelenilom..Zgrada Arhiva Jugoslavije izgradena je kao zadužbina kralja Aleksandra i Karadordevica, a po projektu arhitekte Vojina Petroviča. Trospratna zgrada oblikovana je u stilu akademizma, korisne površine oko 8.000 kvadratnih metara, sa glavnom fasadom okrenutom prema Topčiderskoj zvezdi. Prvobitno je bila zgrada Doma kralja Aleksandra I za učenike srednjih škola. Arhiv Jugoslavije je dobio ovaj objeka1969.godine. www.arhivynika u.gov.rs/.../sr...arhivu/zgrada_ar-hiva/istorijat_zgrade.html. Zgrada Arhiva Srbije u Beogradu je prva namenski radena zgrada arhiva u Srbiji.Izradena je 1928. godine u stilu istorijskog akademizma,prema planovima arhitekte Nikole Krasnova, ruskog emigranta koji je radio u Ministarstvu gradevina Kraljevine SHS/ Kraljevine Jugoslavije. Prema preporuci tadašnjeg direktora Državnog arhiva, Riste Odaviča zgrada je projektovana po ugledu na zgradu Državnog arhivu u Antverpenu, koji je važio za jedan od najmodernijih u Belgiji. Kada je izgradena zgrada Arhiva Srbije je imala sve napredne, savremene standarde čuvanja .Lokacija je pažljivo odabrana pored Univerzitetske biblioteke na univerzitetskom zemljištu, na kojem je podignut i kompleks zgrada tehničkih fakulteta. . Danas ovu zgradu ugrožava pozicija zgrade Elektrodistribucije koja je podignuta na placu Arhiva Srbije tako da se naslanja na depo Arhiva. Arhiv .Srbije više nema slobodnog prostora za prijem nove grade. https://www.nb.rs/view_file.php?file_id=26l9 poslednja poseta 27.05.2015. godine. I prema nacionalnim i medunarodnim standardima o zaštiti arhivske grade nije dozvoljeno da se u bli-zini arhivskih i bibliotečkih zgrada nalaze objekti u kojima postoji rizik od požara i eksplozije.No, uprkos tome i činjenici da je reč o izuzetnom kulturnom dobru koje se čuva u depoima ove institucije Arhiv Srbije nije uspeo da sa Elektrodistribucijom Beograd reši ovaj problem. 114 ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2 Svetlana PEROVIČ IVOVIČ - Irena IVOVIČ: Izazov projektovanja arhivske zgrade: projektanti, arhivisti i konzervatori na istom zadatku u cilju adekvatne zaštite arhivske grade, 111-120 Slika 2: Crtež fasade zgrade Arhiva Srbije , rad arhitekte Nikole Krasnova 1.3 Konstrukcija Veliko opterecenje na konstrukciju (zbog težine arhivske grade) zahteva posebnu pažnju, kada se govori o stabilnosti objekta i otpornosti na zemljotres ili druge elementarne nepogode. Uzgred, izbor materijala predstavlja jedan od krucijalnih momenata, s obzirom na činjenicu da je neophodno zaštititi gradu u slučaju požara na najbolji moguci način, pa se iz tih razloga preporučuje odabir neza-paljivih i teško zapaljivih materijala. Opasnost od vlage je još jedan problem pri čuvanju i skladištenju arhivske grade - zbog toga se ne preporučuju ravni krovovi ili ukopavanje u zemlju, jer bez obzira na razvoj savremenih tehnologija,ni jedna hidroizolacija ne može biti "savršena" i pružati adekvatnu zaštitu. Zbog toga, iako deluje pri-mamljivo da se depoi u kojima se čuva grada pozicioniraju ispod zemlje, buduci da su prostorno zahtevni, podzemne prostorije imaju problem sa vlagom, i ne omogucavaju umerenu osunčanost prostora za skladištenje, jer je su sunčevi zraci bitni za sprečavanje raznožavanja mikroorganizama koji ugrožavaju papir. Zatim, koncept projektovanja arhivskih zgrada koje idu u visinu, takode postavlja pitanje adekvatnosti. Postavljanje depoa iznad nivoa prizemlja može na prvi pogled delovati praktično zobg prostornih kapaciteta koji se mogu postici vertikalnom postavkom objketa, ali je ovo rešenje ujedno skupo, ali i nepovojlno u smislu zaštite, odnosno iznošenja arhivske grade iz objekta u slučaju nepogo-da. 1.4 Raspored prostorija Kada govorimo o arhivskim zgradama, možemo reci da se sastoje od 4 dela: • Depoi za skladištenje arhivske grade • Radni prostori za zasposlene • Ostali prostori (kafeterija, sanitarne prostorije i sl.) • Prostori za posetioce Možemo reci da su depoi referentna tačka pri projektovanju i prostornoj organizaciji s obzirom na činjenicu da su oni ti koji arhivskoj zgradi pružaju namenu koja je razlikuje od drugih objekata istorije i kulture. 115 ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2 Svetlana PEROVIČ IVOVIČ - Irena IVOVIČ: Izazov projektovanja arhivske zgrade: projektanti, arhivisti i konzervatori na istom zadatku u cilju adekvatne zaštite arhivske grade, 111-120 Odnos izmedu depoa i ostalih delova objekta treba da bude jednak, ili da depo bude čak i duplo veči. Depo može biti fizički potpuno odvojen od ostatka zgrade, a može biti i povezan hodnicima, mostovima i pasarelama, pri čemu je neophpdno da ovi prostori u funkciji komunikacije budu od negorivih materijala, kako bi sprečili širenje vatre ka gradi u slučaju požara. Sam prostor depoa, takode mora biti napravljen od materijala otpornih na požar. Važno je i odredivanje dispozicije objketa i postavke depoa, jer prostorije depoa ne smeju dobi-jati maksimalnu količinu sunčevih zraka, več upad sunca u prostoriju mora biti umeren - potrebna je prava mera, koja je blagotvorna, ali ne i štetna. Shodno tome, otvori na fasadi igraju važnu ulogu,ali je potrebno pobrinuti se da prozori depoa nisu okrenuti ka najjačem vetru. Ostale prostorije treba da budu projektovanje u skladu sa važečim standardima i tako da dikret-no ili indirektno ne ugrožavaju bezbednost skladišnnih prostora (usled pogrešnog odabira materijala, opreme i sl.) . Od arhitektonsko gradjevinskih osobina arhivskog depoa kao prostorije u kojoj se skladisti i Čuva arhivska gradja zavisi njena buducnost.Kako bi se zadovoljili smestajni uslovi treba se rukovodi-ti smernicama medjunarodnog standarda koji precizira uslove koje treba da ispunjava prostorija koja se koristi kao depo arhivske gradje: ISO 11799: 2003: Information and documentation. Document storage requirements for archive and library materials. British Standard 5454:2000 - Preporuka za skladistenje i izlaganje arhivskih dokumenat. Ovaj standard koriste arhivisti, bibliotekari, konzervatori, kustosi, arhitekte, dizajneri, kontaktori, inzinjeri i drugi koji se bave planiranjem ,izgradnjom opremanjem, odrzavanjem i radom u takvim spremisti-ma. Neka uobičajna šema jeste oblikovanje arhiteknoskih osnova u "L" oblik, "T" oblik, kvadratne ili pravougaone osnove, a neretko i u oblik "H" ili "U" slova http://www.unesco.org/webworld/ramp/ html/r8722e/r8722e17.htm Na slici 3 je prikazana šema arhivske zgrade arhitekte Edwarda Acker -a , iz kompanije Steven Winter Associates. Na datoj osnovi, depo je u sklopu objketa, povezan hodnicima sa ostatkom objekta, kao i da su prostorije za unos i primanje grade, na bočnoj fasadi objekta - omogučen je pristup motornim vozili-ma, ali se ne nalazi na glavnoj fasadi i ne predstavlja estetsku smetnju i smetnju u pristupačnosti i prilazu objketu za vreme utovara grade. Ove prostorije su dobro povezane sa depoima, preko hodnika. Radne prostorije i prostorije za prijem nalaze se na fasadama i dobro su osvetljene. Data je mogučnost širenja radnog i skladišnog dela. Medutim, ovaj koncept je moguče upotebiti samo ako lokacijski uslovi to dozvoljavaju, jer je prostorno zahtevno. 116 ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2 Svetlana PEROVIČ IVOVIČ - Irena IVOVIČ: Izazov projektovanja arhivske zgrade: projektanti, arhivisti i konzervatori na istom zadatku u cilju adekvatne zaštite arhivske grade, 111-120 6 8 7 9 ti 10 t 2 4 S 4 5 3 5 5 Functional Diagram 1 Entrance anc Sccuniy check 2 LOtfcy 3 Cafeteria ane/or Retail 4 warn Corricor S Archive Storage 6 Ac« inijt rat; ve Offices 7 Archival Offices anc Preservation 8 Archive Visitor R00" 9 Shipping 10 Receiving 11 Package Examination 12 Panting □ Expansion Slika 3: Šema arhivske zgrade arhitekte Edwarda Acker -a , iz kompanije Steven Winter Associates (Izvor: http://www.unesco. org/webworld/ramp/html/r8722e/r8722e17.htm) Suštinski, projektovanjea arhivskih zgrada ne može se izvesti "po šablonu". Važno je uzeti u obzir sve specifičnosti projektnog zadatka i u odnosu na to se opredeliti u pogledu prethodnih navedenih aspekata, kako bi se stvorio prostor primanjana, za rad zaposenih i posetioca, i bezbedno i kvalitetno čuvanje grade. 117 ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2 Svetlana PEROVIČ IVOVIČ - Irena IVOVIČ: Izazov projektovanja arhivske zgrade: projektanti, arhivisti i konzervatori na istom zadatku u cilju adekvatne zaštite arhivske grade, 111-120 Slika 4: Zgrada Istorijskog arhiva Beograda Istorijski arhiv grada Beograda je jedan od najmodernijih u zemlj, a povod za nastanak ove institucije bio je, pre svega, da se zaštiti i sačuva izuzetno značajna grada Zemunskog magistrata, nastala još u XVIII veku .1963. napravljen elaborat za namenski objekat , po projektu arhitekte Milana Jerkoviča.U periodu od 1969. do1972. godine zgrada je sazidana. Površina terena na kome je sazidan objekat iznosi 7200 m2, od toga 4700 m2 korisne površine, i to: kancelarije, hodnici i druge prostorije 1500 m2, radionice 480 m2 čitaonica 120 m2, galerija 200 m2, depoi 2400 m2. http://www.arhiv-beograda. org/index.php/sr/o-nama/istorijat 1.5 Uticaj uslova sredine Prilikom planiranja treba imati u vidu spoljašnje klimatske uslove i klimatske promene, dnevne 1 sezonske promene temperature i relativne vlaznosti vazduha, kišu ,vetar i zračenje sunca koji utiču na arhivsku zgradu. Spoljašnji klimatski uslovi direktno utiču na unutrašnje uslove. Klimatski uslovi u prostoru zavise od orjentacije spoljnih zidova i njihove izloženosti vetru. Pažljivo treba planirati otvore jer veliki broj otvora omogucava lakši uticaj spoljnih klimatskih uslova na unutrašnje. Zbog toga depoi ne treba da budu prostorije sa spoljnim zidovima, a ukoliko to jesu onda treba obezbediti propisnu hidro i termo izolaciju. Vlaga može da prodre u zidove zgrade iz tla dejstvom kapilarnih sila, usled kondezacije na površini zidova, zbog loše izolacije i sa krova zgrade zbog slabe ili oštecenje konstrukcije kada pada kiša, sneg. U cilju prevenntivne zastite neophodno je redovno odrzavanje čšičenje oluka i drenažnog sistema sprecavanje ulazak atmosferilija u arhivski prostor. Ne treba postavljati vodovodne i elektricne instalacije direktno u depo, a ukoliko je to neophodno onda treba da su vidljive. Police za smestaj arhivske gradje ne treba postavljati ispod cevi, ili drugih izvora vode, več izmedu njih .Prostor treba da ima obezbedjenu ventilaciju kako ne bi došlo do pojave budi i i insekata. Za regulaciju relativne vlaznosti na željenom nivou arhivske zgrade treba opremiti humidistati-ma ili higrostatima - električnim uredajima koji su povezani sa odvlaživacem, ovlaživacem, sistemom za grejanje ili klimatizaciju. 2 Procena rizika i prevencija Kako bi se sprovela bolja prevencija prilikom projektovanja izgradnje ili adaptacije arhivske zgrade treba uraditi procenu sledecih rizika: 1. zemljotresa 2. poplave 3. pozara 118 ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2 Svetlana PEROVIČ IVOVIČ - Irena IVOVIČ: Izazov projektovanja arhivske zgrade: projektanti, arhivisti i konzervatori na istom zadatku u cilju adekvatne zaštite arhivske grade, 111-120 4. kradje ,provale i vandalizma 5. tehnicko - tehnološke opasnosti 2.1 U slucaju procene rizika od zemljotresa treba: proceniti ranjivost zgrade : vrstu tla na kojoj se nalazi neostatke uzrokovane formom,dizajnom i konstruktivnim vezama spoljašnje nedostatke usled lošeg održavanja zgrade vršiti stalan nadzor zgrade i njene okoline održavanje zgrada 2.2 Procena faktora ranjivosti arhivskih zgrada od poplava odnosi se na sledeče : da li je zgrada u području sa obilnim padavinama u godini da li je zgrada u nižim pozicijama da li je zgrada bez odgovarajuceg ili uopšte bez sistema za drenažu da li je zgrada izgradene na lesnom/mekom tlu koji su nedostaci odrz avanja zgrade U cilju eliminisanja rizika od poplava treba ovoditi racuna da se arhivska zgragda ne planira i ne gradi pored vodenih tokova i jezera koji mogu da se izliju.Najbolje je odabrati uzviseni teren koji nije podlozan plavljenju, a ukoliko to ije moguce treba onda graditi tako da su depoi i kancelarijr iznad nivoa plavljenja, Procenu riizika od požara u arhivima treba da urade stručne službe. Preventivno delovanje u pogledu zaštite od požarau Republici Srbiji sprovodi se i pri urbanističkom planiranju, izgradnji i rekonstrukciji objekata, kontroli projekata i tehničkom pregledu objekata, od-nosno zdavanju upotrebne dozvole, kao i prilikom lokacijskog odredivanja za objekte u kojima se skladište, proizvode idistribuiraju eksplozivne materije, zapaljive tečnosti i gasovi. U tom smislu, osnov za primenu propisanih preventivnih mera čini Zakon o planiranju i izgradnji ("Službeni glasnik RS", br. 72/09, 81/09, 64/10 24/11) i Zakona o zaštiti od požara ("Službeni glasnik RS", broj 111/09 http://www.mup.gov.rs/cms_lat/sadrzaj.nsf/Strategija_zastite_od_pozara_za_period_2012-2017_lat.pdf poslednja poseta 27.05.2015.god. 2.3 U cilju prevencije i eleminisanja rizika od požara potrebno je obezbediti: protivpožarna vrata, protivpožarni sistemi ručni sistemi za gašenje požara redukovati gorive materijale na minimum. 2.4 Procena rizika od krade i provale preuzima se u cilju preduzimanja mera radi zastite od otudenja ili namernog unistenja.Treba da postoje sigurnosna vrata i prozori ,video nadzor i alarmne uredjaje , prostor za publiku treba da bude odvojen od depoa i radnog prostora Procena rizika od tehničko-tehnoloških opasnostii da li se prostor za gradnju nalazi u domenu uticaja termoenergetskih i drugih industrijskih postrojenja Prilikom planiranja treba da se imaju u vidu i parametri aerozagadivanja odnosno da se napa-ravi procena negativnih efekata emisije štetnih materija 2.5 Da bi mogli efikasno reagovati u slucaju vanrednih situaciju neophodno je: planiranje i nabavka opreme potrebne za zastitu u vanrednim situacijama planiranje rute za evakuaciju prema nacrtima zgrade (putevi za evakuaciju u vanrednim situaci- 119 ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2 Svetlana PEROVIČ IVOVIČ - Irena IVOVIČ: Izazov projektovanja arhivske zgrade: projektanti, arhivisti i konzervatori na istom zadatku u cilju adekvatne zaštite arhivske grade, 111-120 jama treba da imaju dva odvojena izlaza sa svakog sprata ,ukljucujuci podrum i treba da omogucavaju brz, jednostavan izlaz, pristup i bezbednost.). - planiranje signalizacija U cilju prevencije i uklanjanja pomenutih faktora rizika neophodno je konstantno održavanje zgrade. Nije redak slučaj da usled nedostatak materijalnih sredstava dolazi do devastacije arhivskih zgrada i ozbiljnog narušavanja ambijentalnih uslova u kojima se čuva kulturna baština. 3 Zaključak Za primenu mera preventivne zastite kao temelja strategije očuvanja arhivske grade veoma vaznu ulogu ima srhivska zgrada. Da bi odgovorila svojoj osnovnoj nameni- čuvanju pisane kulturne bastine, zgrada arhiva treba da je bezbedna.To se postiže odabirom dobre lokacije, primenom odgovarajucih konstruktivnih materijala, dobrim rasporedom prostorija ,eliminisanjem rizika od požara, poplave , krade i vandalizma. U cilju planiranja uspešne preventivne zaštite neophodno je identifikovati rizike Planiranje je suštinski element preventivne zaštite i neophodan je multidisciplinarni pristup. To treba da je obaveza svih arhiva pri cemu je neophodna je intenzivna saradnja i razmena isku-stava izmedu projektanata, arhivista i konzervatora.kako bi u potpunosti odgovorili na zahteve zaštite i ispoštovali medunarodne i nacionalne standarde i preporuke čuvanja arhivske gradje.Ta saradnja je neophodna kako bi namena i funkcija same zgrade bile u potpunosti ostvarene, bilo da je reč o prijem-nom, izložbenom,radnom prostoru, ili o depou gde bi čuvanje i smeštaj arhivske grade bili adekvatno sprovedeni. Preduzete mere treba da predstavljaju rezultat sveobuhvatnog interdisciplinarnog procesa odlučivanja. Literatura http://www.unesco.org/webworld/ramp/html/r8722e/r8722e17.htm poslednja poseta 22.05.2015. http://www.unisdr.org/we/inform/terminology(16.april20l4). http://www.mup.gov.rs/cms_lat/sadrzaj.nsf/Strategija_zastite_od_pozara_za_period_2012-2017_lat.pdf poslednja poseta 27.05.2015.god. https://www.nb.rs/view_file.php?file_id=2619 poslednja poseta 27.05.2015.godine. http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2014&mm=05&dd=20&nav_id=850523 poslednja poseta 27.05.2015.godine. Edukativni program iz preventivne konzervacije za muzejsku mrežu Srbije Zaštita kulturnog nasleda u vanred-nim situacijama, CIK, Beograd, 12. i 13. mart 2015. SUMMARY In recent years there has been an increase in the frequency and intensity of disasters so that they imposed the question of design archives building for the purpose of preventive protection. The design of this type of dedicated facility, organization, and performance is a very complex process, which involves the cooperation of a large number of experts architects, construction engineers, archivists and conservators. Cooperation is necessary to build a functional facility where the working conditions, the display and storage of archival materials in line with national and international standards. Preventive conservation as the foundation of any conservation strategy represents a multidisciplinary approach to solution of the problem of protecting the integrity of cultural heritage .To achieve the desired results in the preservation of archival material and to cause degradation to a minimum, require an interdisciplinary approach and intensive cooperation and exchange of experiences between designers, archivists and conservators. Only in this way can we fully respond to the requirements of protection and comply with the applicable conservation - archival standards. Planning is important because precise plan makes it possible to prevent a chili bar mitigate natural risks or degradation caused by human action. Typology: 1.04 Professional Article Submitting date: 03.03.2015 Acceptance date: 09.04.2015 120