Poštarina plaćena u golovu fg j ^ Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Sokolska "Prosveta« Ljubljana, 15. januara 1031. God. П. - Brof 3. Izlazi svakeg čeivrlka • Godišnja pretplala 50 Din • Uredništvo i uprava u Ljubljani (Narodni dom) Telefon broj 2543 • Račun kod pošianske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku JANEZ POHARC (Zg. šiška): Stari ciljev! — novi pulevi Životne prilike menjaju se dano* mice, a time menjaju se i potrebe. Iju* di. Ono, što je još juče bilo aktuelno več danas nije, a možda če sutra b.ti več zastarelo i nesavremcno. Ovaj ubrzani tempo promenjivanja čitavog materijalnog i duševnog života naroda posledica je čitavog niza ‘uzroka, t. j. pitanja, koja se pre rata nisu pojavljis vala, ali .su posle promene političkih i ekonomskih prilika u čitavom svetu tim jače izbila. Ovaj tempo ima u sobi nešto zcfcavog, jer znači traženje novih, zdravih osnova i tekovina, ali može postati i besciljno lutanje, ako mu se ne postavi cilj. odnosno, ako mu sc ne da odredeni pravac. Naći ta j cilj, odnosno pravac, znači jedan vc* liki plus. jer njim možemo usmeriti put naroda prema boljim prilikama. Mi ga na srcču imamo, nama ga ne treba istom tražiti, jer sc pojavio iz naše sredine kao izraz našeg sloven* skog tipa. Dok kod drugih naroda ti* Jozofi traže nove pravcc i dok se jav* lja veliki broj raznih teorija i dok kod njih postoj; mnogo pokreta, koji rade svaki za sebe — cesto puta i jedan prot iv drugoga, me.sto paralelno i uza* jamno — kod nas .na sreču imamo mi* sao sokolsku, koja je večito m'ada i savremeim koja nije relativno dobra teorija, nego praktički prokušana po java. Njezino proučavanjc pruža nam toliko odgovora i novih misli, da može udovoljiti i potrebama koje sc u doba njenog postanka još nisu javljale. A ima još jedan vrlo važan bcnc u nik Rodošeg, župski starešina br. dr. M. Kovačič i nastavnički zbor. Školu je u ime Saveza ottvorio brat dr. R. Fux, koji je u lepom govora istakao važnost stalnih prednjačkih škola radi razmaha Sokolstva u najši* re islojeve naroda i izrazio je svoje ve* lifco zadovoljstvo, da p>red sobom vidi toliki broj učesnika^ koji su kao uči* tel j i naroda pripravni da žrtvuju svoje duševne i telesne snage na procvat sokolske ideje. Voditelj škole, župski načelnik br. Mačus. u d ulj cm govoru izložio ]e značaj škole, koja treba da po državi razašaljc apostole, koji čc u duhu Tyrševih ideja voditi i uzgajati narod, naglašujuč pri torne da je red i disci* plina preduslov svakog uspešnog rada. Nadalje je govorio sreski načelnik g. dr. Ipavic, koji je podvukao znače* nje Sokolska za državu, koje je naj* veči faktor u jačanju nacionalne misli medu narodom. Savetnik g. Rodošek pozdravio je učesnike u ime načelnika grada Maribora, i zaželio im ugodan boravak u jugoslovcnskom Mariboru. Starešina župe br. dr, Kovačič za* hvaho se jc na gostoljubivosti kučnom starešini pukovniku br. Putnikoviču, koji je školi dao potrebne prostorije na raspolaganje. Na predlog br. dr. Fuxa sa otvo* renja škole poslan je starešini SKJ, Nj. Vis. prestolonasledniku Petru, po* zdravni telegram. HRVOJE MACANOVIĆ (Zagreb II); Najbolje društvo SKJ Malo oudan naslov: na'jbolje dru* štvo. Ali vrlo poznati sadržaj: rad; se o formuli, kako da se oceni rad pojedine sokolske jedinice, kako da se oceni rad jedlne kokolske čete i jednog so* kolskog društva. Mi so Sokoli u svom iredovitom radu, u praksi, česito — a u poslednje vreme lak oč o m koja zabninjuje -- uda* ljiujemo od stroge i ozbiljne kritike, i zadovoljavamo se takvim »uspesima«, radi kojih se nitko pametan nebi smeo radovati ni veseliti. O zadovoljstvu »publike«, o »sjaj* no« izvršenoj akademiji, o »velikom i oduševljenom« klicanju, o »marl'ji* vam i požrtvovnom bratu N. N «, koji ne sam i n,e prezajuči od največih na* pora organizirao sjajnu veselicu i igranku, o pretstavama, vežibama i brojnim uspelim pothvatima .uaših sokolskih društava (bez obzirft^oje župe, banovine i predela naše kralje* vinc) čitamo toliko u »Glasniku«, u rubrikama dnevnih pa i ostalim listo* vima. I kad sc zim, da su sve to dopisi i sasitaivi samih fulnkcionera, eventuai* no — a to nije redak slučaj — i samog onog »požrtvovnog i zaslužniog brata ■N. N.«, onda moramo zaibrinuto t ozbiljno da promislimo: ikuda nas vio* de ti »ui-pesi«? Ističemo svakom prilikom geslo: ni koristi ni slave! Da — ističemo. Uda ramo se u prsa, ali — spomenuti su izveštaji neugodno, neozbiijno i ne* Sokolsko obično hvalisanje! I strogi posmatrač može kroz takvo pretstav* Str. 2._______________________________ »SOKOLSKI GLASNIK«_______________________________God. H. — br. 3. ROSI J A - FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD -— -I /LoVEN/Ko 7qKoLSTVO Slet čehoslovačkog Sokolstva u Auslriji Čehoslovačka aus*trijska sokolska žu pa prirediče u danima od 23. do 25. maja 1931. god. u IBeču svoj slet. Prvi dan biče posvečen akademiji, drugi zajedivEkim s.letskhn vežbama, treči p re pod ne razgledavanju grada i izleti* ma u okoJinu, popodne zabavi na sle« tištu, koja če se održavati pod ime? nom »Slovački d^ti«. Kod zajedničkih s'ctskih vežaba učestvovače i gosti iz ČSR. Nedelju dana pre sle ta biče dani sokolske dece i narašlaja. Iz poljskog Sokolstva U Premyslu premimo je osnivač i dugogodišnji starešina tamošnjeg so« koiskog društva br. dr. Leonard Tar? nowski. Doživeo je 85 godina, mi ko« jih je više od 50 godina proveo u služ« bi sokolske misti. Savez poljskog Sokolstva priredio (Nastavak sa 1. str.) Ijanje sokolskog rada da dobije sa« svim krivu sliku, izopačenu i za nas neugodnu: kao da su sv« te sokoU s k e priredbe samo гаф onog samo« dopadnog i preterano optimističkog hvalisanja u izveštajima. Ako netko ovako radi', omda ne radi sokolski. O potrebi stroge kritike u Sokol« stvu i u sokolskoj praksi pisalo se i u našem listu. Tu iskrsava odmah i pitanje sredstva i svrhe, < njihovo pre« česfro ! pogibeljno zamenjivanje. Ali sve to nije predmet ovog članka, samo uvod. Radi se o nečem drugom. Treba nači formulu, način tepiti« vanja, odirediti zadaču. koja če svim a pokazati put, kojim treba i kojim m o« ra da stupa praksa u svakom našem gnezdu, bflo to društvo iii četa. Načclništvo Saveza i zbor župskih načelnika SKJ, na sednici u Beogradu 6. XII. 1930., raspravljali su ta iptanja. ■1 stožili su ise u ovome: Danas au u Sokolu kraljevine Ju« goslavijc povoljniji u slovi i otvoreino polje za sokolski rad. Ne vrede više isprike da se »,e može se ni zamisliti duhovno i dti« ševno uzgajanje, a s njima i nacional« no i demokratsko, bez Soko'lanc, izvan Sokolanc, bez telovežbe i mimo telo« vežbe. Dakle v e ž h a t i i kroz vežbu o d g a j a t i čim bolje, čim savršenije Jugoslovene. Čim bolje i čim više njih. Program tehničkog r,ada 1931. po« stavljen je potpunoma na 'tii os>novicu. Izraden je minimalni program, ko* ji je obvezatan za sva društva i sve župc SKJ. Program je svestran i nije težak, a dozvoljava učestvovanje- svih vežbača i svih kategorija. Jasno je, da se neče moči hvaliti i neče moči da priča o svojim »uspesi« m a« ono sokolsko društvo, koje ne iz« vrši minimalni program. I mikakvo sakrivanje za akademijama, igranka« ma, veselicama i sličnim priredbama, neče moči da ispriča i nadoknadi po« grefckp nerzvršenog mrnimalnog pro« gram%. Dakle: najbolje nije ono 'društvo, koje >ne izvrši minimalni program. U tom minimalnom programu propisane su proste vežbe, vežbe na spravama, a velika pažnja posvečena je atletici, p H vanj u i igri odboje* (Volleyball). Dakle, minimalni program sasitoji se od pet zadataka: prost« vežbe, sprave, atletika, plivanje i odbojka. Za 'Primorje, za naša primorska društva zanimiv je program plivanja. Na »letu primorskih sokolskih žVipa ove god in e biče plivanje obvezatno i deo tartemičenja. Ne samo radi toga; je krajem oktobra 1930. god. u Kra« kovu prva takmičenja muškog nara« štaja. Takmičilo se u trčanju na 100 metara, skakanju, bacanju 5 kg teške kugle i u prositim vežbama. Od 1450 postiživih taeaka postigio je društvo Varšava 1209, Poznanj 11065 i Lesno 977. Takmičenja su bila slabo pose* cena. Mnogo bolju posetu beleže tak« mičenja dzielnice primorske u Grud« ziachu, na kojima je učestvovalo 150 članova i 30 članica. Veoma veliki uspeh itnala je če« trnaestdnevna savezna škola za pred« njačice u K6zlowki. Od 56 učesnica pohvalnu svedodžbu dobilo je njih 55. I malopolska dzielnica (Lavorska) ima« la je uspelu četrnaestdnevnu školu za prednjake. Sednica saveznog odbora sazvana je u Varšavi za 18. januar 1931. Slet primorske dzielnice polskog Sokotetva biče 1931. god. u Gdyni Polsko Sokolstvo u Americi pri« prema za ovu godinu svoj četvrti izlet u staru domovinu. Ovoga puta biče posetioci poljska deca, kojoj američki Poljaci žele pokazati svoju staru do« movinu i čar sokolskog života. plivanje jie zanimivo, jer nam u ovoj godini 1931. pokazuje put, kojim če se — verojatno — u buduće razvijati for« mula najboljeg društva StCJ. Ove godine uvada se naslov pli« vača i pl\vačice „SKJ. Dosada nismo imali neku meru. .po kojoj bi sudili, da li netko zna Ui ne zna pli« vati. Prepušteno eubjektivnom gleda« nju; znali smo cesto gledati »plivača«, koji se posle desetak metara p racaka« nja po vodi zadihan i umoran na grani« ci svoje plivačke veštime malo pa — utaplja. Ali on ipak itvrdi da je plivač! Sada je plivač SKJ onaj, koji prepliva 50 metara slobodntm načinom u 45 se« kunda, a 300 metara u najviše 6 mi? nuta 15 sekunda. Za plivačice 50 me« tara u 55 sekunda, a 300 metara u 8 minuta. Kad to izvrši pred odredenom i priznatom komisijom, onda je pli« vać, odnosno plivačica SKJ, bez obzira u kojai kategoriju pripadnika spada, bilo to deca, naraštaj ili članstvo. To je ispit plivanja, koji st može polagati bilo kada, ali samo pred priznatom komisijom. Društvo, koje boide imalo naj« više ispitanih plivača i plivačica u godini 1931. biče , »najbolje društvo SKJ u plivanju 1931. godine.« Još nešto: da sc otvori put itom naslovu i manjc brojnim društvima imače taj nasfov i ono drušitvo, koje bude imalo najbolji razmer pli« v ač a i brojasvih pripadnika! Pa tako če biti najbolje i ono malo društvo, koje če mnedu 60 svojih pri« padnika imati 55 plivača i plivačica. To če društvo biti mnogo bolje od dru« štva sa 155 plivača i plivačica, ali koje ima i preko 300 pripadnika! Eto, u tom smeru trebalo bi da se razvije opča ova akcija ispitivanja i određivanja najboljih društa\a SKJ. Naj pre zadati minimalni program, ne« ku granicu, onda ocenjivati društva po razmeru vežbača s kojima tu granicu postigne i broja svih pripadnika. Jer najbolje je ono sokolsko dru§tvo, ko« je sa najviše svojih pripadnika može da svlada ispitni zadatak. Ti vežbač’ biče i dobri Sokoli, jer svestrani i skupni način takmičenja traži i save« san i disciplinovan rad i mnogo Iju« bavi za taj tsokolski rad, za Sokolstvo. I s vremenom deliče se društva na ona, koja vrše svoje zadatke i izvrša« vaju svoj ispit, ispit odgojnog delova« nja, i na ona, koja 'taj ispit ne izvr« šavaju. Ovim namerama se mnogi pe« simisti, a i mnogi komotni naši pred« njaci odupiru i tvrde, da to znači stan« dardizaciju rada, da je to uniformira« nje i mehaniziranje, da to znači ubi« jati inicijativu. Hznose i mnogo drugih kićenih razloga. Da, sve sc 'to može desiti! Ali samo u jednom slučaju: samo onda, bude li se s minimalnim programom pretcravalo, bude li so u društvima preteravalo e radom u tom odgojnom smeru, -i ako sc boga« ta i uivek živa sokolska praksa zausta« vi na ovom koraku. A to se tako lako noče dogoditi. Uostalom, meni bi bilo vrlo milo do« čekati energično i oduševljeno »prete« ravanje« našeg Sokolstva i u odgoj* nom radu ovakvog oblika. Do ovqg ispitnog takmičenja po minimalnom programu moramo doči i iz ovih logičnih raz.loga: trebali smo dobre prednjake (a to znači dobre So« kole, kao uzor drugima ...) i osnovali smo prednjačke tečajeve, prednjačke isipite, sada več i prednjačke škole. Tvrdimo, da je Sokolstvo narodna škola, pa stoga želimo da to bude is« vršna škola. Sto je prirodnije od ispita i od ocenjivanja i za tu školu. Jasno je^ da se leni i nevredni boje ispita i u Sokolstvu, baš kao i u svakoj drugoj školi... Još jedno: ovo nije čitav problem. Kao što su se u pojedinim krajevima i u pojedinim župama razvile posebne karakteristike rada, tako su i društva po moguenostimai po jakosti »vrlo raz« ličita. Pa sastaviti jedan minimalni program i jedan način ocenjivanja za sve jediniee SKJ ne samo što je vrlo teško, .nego nije ni uputno. Takav U poslednje vreme mnogo sc piše o vaspitanju naše omladinc u opite i o t. zv. »raskrsnicama« na kojima se po« nekad nalaze svi oni, koji žele uputiti našu omladinu na čvrstu siokolsku sta« zu te napojiti ju na čistom izvoru So« kolstva, kako bi — tako vaspitana — poslužila na korisit svome narodu. Uloga žene u našem Sokolstvu, pored škole i učiteljstva, takoder je vrlo važna. Naša žena kao majka, prvi je vaiS« pitač naše omladinc, a~ sokolski uzgo« jena ima'la bi velik i snažan utecaj na našu decu, te bi se tako kod naše omia« dine, več u najranijem detinjstvu po« stavio i izgradio onaj čvrsti sokolski temelj, koji bi docnije bio od velike važnosti po iraczvitak našega Sokolstva. Ali mi znamo i to, da u našim so« soiskim redovima imamo dos:ta malen broj Sokollca i da bi se isti trebao udcseterostručiiti, pa tek tada inten« zivno poraditi ш postignuču stvarno« ga uspeha i željenog ciOa. Zato, sestre, gore glave! Proširimo naše redove i vršimo sa izdržljivošču, predano i bez predrasuda našu svetu dolžnost u Sokolstvu! Pored škole i učite.jsitva, i mi smo još glavni činioc kod vaspitanja naše omladinc u sokolskom duhu i ne sme« mo ostati ravnodušlno po strani, nego moramo uzeti vidnoga iičešča u opštem sokolskom pokre'tu, a naročito one se« stre, koje imaju sposobnosti, ljubavi i volje za takav rad. Rekoh pre, bez predra&uda i tu mislim o onomc delu našeg inteligent* nog i školovanog žepstva, koje (nije Sokolska i školska misao, učitelj« stvo i sokolski radniei, pripadnici So« kolstva i pripadnici narodne škole — to su pojimovi, koji se vežu idcoioški, organizatorski i lično. Ideološki se vežu zato, jer i jedna i druga ustanova i to škola prema za« konu za osnovne i narodne škole od 5. decembra 1929. ima za zadatak, da nastavom i vaspitanjem u duhu držav« nog i narodnog jedinstva i verske trpeljivoisti sprema učenike za moral« ne, odane i aktivne članove državne, narodne i društvene zajednice. Zako« nom o osnivanju Sokola kraljevine Ju« goslavije od 5. decembra 1929. g. : Statutom o organizaciji i poslovanju Sokola kraljevine Jugoslavije od 14. februara 1930. goddne Soko ima cilj; da podižc telesno zdrave, moralno ja« ke i nacionalno svesne državljane kra« ljevine Jugoslavije. Ovaj cilj posfciže se uporednim vaspitanjem tela i duše po Tyrševom isokolskom sistemu, udomačenom u našem narodu. Kako se iz gornjih citata ovih Za« kona i Statuta vidi, nema razlike u ci« lju vaspitanja naroda, stavljenim po ovim zakonima. Ne samo sada. več i pre zakona, t. j. u doba postanka Ju« goslovenskog Sokolstva I. i II. Sokolski (Sabor naglasili su zajednički cilj Sokolsitva i škole,u pravcu narodno« državnog života, a naročito dodirnu tačku naišle su obe organizacije u predmetu telesnog vežbanja deteta po sokolskom sistemu, koga je konačno rešio' pomenuti školeki zakon u glavi IV. nastave, jer se kao 14. i nastavni predmet odredujc »telesna vežba po sokolskom snetemu«. Pojasnio je tu vezu školiski zakon, kad je stavio za zada'tak 5kole: da širi prosvetu u na« rodu neposredno i posredno saiad« njom sa kulturnim ustanovama za na« rodno prosvečivanje. Kad se ovom delu zakona doda deklaracija Kr. Via« de od 4. Jula 1930. — gde se iziičilo kaže, da je Sokolstvo središnja orga« nizacija za vasipitanje širokih naroel« nih masa, gde ono ima da vrši po« sebnu kulturno«proisvet,nu inisiju, on« da se dolazi do zaključka, da su i ško« rogram mora da ima više stepena, osledica: društva i čete prema uspehu na ispitivanju od godine na godinu svrstavaju se u kategorije i odreduje im se istepen programa. Pa kao što na takmičenjima imamo odelenja višeg, srednjeg i nižeg stepena, imačemo vi« (šu, srednju i nižu, pa.jnožda i višeste« penu, razdeobu društava. Imačemo dvostruku korist: nasbojanje društva i čete da budu najbolji, i nasitojanjc, da iz nižeg pristupe višem stepenu. Ovo je isvakako jedan od najvaž« nijih tehničko«organizatornih proble« ma našeg Sokolstva. grešno misli, da mu nije mesto u na* šim redovima. Naš narod je vrlo lepo rekao: »Ne stoji kuča na zemlji, nego na ženi,« pa 'tako i naša zajedtučka kuča, naša draga otadžbina. stoji i na našim lc« dima. sestre Sokolice! Onako, kako nam budu vaspitane žene, tako če nam 'biti i društvo, takav narod, takovo pokolenje. A naše So« kolstvo ne i,skključuje Ženu, ono pod« jednako vaspitava tc i ženi pruža mo« gučnost da, pored fizičkog uzgoja, probudi i do savršenstva razvije sve one lepe sokolske vrline, koje treba — ali istinski — da krase svaku našu sestru, našu Sokolicu. Vaspitavajuči tako same sebe, pogodno čemo uticati na druge, jer dobrim primerom vazda moramo pred« njačiti našim mladima, našem nara« šftaju i deci. Njihove nežne dušice tako su pri« lagodijive svemu što je lepo i dobro i mišlenja sam, da naša žena — bila ona inteligentna, t. j. iz »viših krugo« va« ili radnica — ne može poželet5 ni u životu za sa Statutom o organi« zaciji i njegovom poslovanju ,i Ured* bom o olakšicama u pogledu oba veze služena u kadru za članove Sokola kao i naročito sa sokolskom ideologi« jom 'i Tyrševim sokolskim sistemom, potrebnim, kako za izvodenje oba« vezne .i opšte i telesne nasitave i vas« pitanja kod dpce u školi, tako i radi opšteg rada na narodnom p ros veri va« nju. Ovo naredenje Ministarstva pro« svete upučuje učiteljstvo da radi u prosvetnim i maraštajskim otsecima, da osniva druStva, sokoliske čete i da polazi tečajeve. O svekolikom ovom radu učiteljstva vodi se evidencija što znači, da sokolski rad postaje organi« zatorski deo učiteljskog i sokolskog zajedničkog rada te se prema tome škola i Sokolstvo, učiteljstvo i sokol« ski pretstavnici i organizatorski dodi« ruju i vežu tako, da i jedni i drugi uplivišu na rad Sokolstva i uporpu* njuju ga. 1 lično ise vežu, jer velik broj uči« teljstva je član SKJ, zauzimaju razne sokolske funkcije, a najviše je učitelj« stva u položaju prosvetara. Ako se nastavi i dalje sa ovakim radom i brzim razvitkom Sokolstva na selu, učiteljstvo če u večini zauzeti vodeča sokolska mesta naročito na selu. Iz ova tri obrazložena momenta za Sokolstvo i školu proizlazi jedno od vrlo važnih pitanja, ne ideoioškog več organiza'torskog značaja, koje ima da tačno i odredeno reši odnos: a) Sokolstva i narodne osnovne škole. b) Učiteljstva i nejgova položaja u organizaciji Sokolstva. e) Pitanje organizacije sokolskog podmladka kao sastavnog dela školske organizacije. Sokolstvo i škola. Kad se govori o odnosu Sokoisiva i škole, onda ovo pitanje nc treba re« šavati sa stanov,išta ideoioškog (to je več (rešeno), več organizatorskog, t. j. da li da školska deca idu sva medu so« kolsku decu i tamo da se vežba ju u telesnoj vežbi po sokolskom sistemu, ili je bolje, da sva školska deca vež« baju u školi kgo sokolski podmladak škole i več isamim tim, što vežba ja u školi po sokolskom sistemu odgajamo u školi sokolski vaspitano dete, koje dobiva dečji sokolski list, značku. ode« lo i sve ositalo, što je dobivalo u So« kolu. Polazeei s tog stanovišta bila bi skoro sva školska deca sokolski vaspi« tana i ako ne bi bili izravno članovi sokolske več školske organizacije, onako, kao što je organizacija podmladka Crvenog krsta u skalama. Da nas je razmerno upravo malen broj školske decc medu sokolskom de« coni, dok bi na ovaj način dobili ogro« man broj sokolske dece. Učiteljstvo, koje je i po svemu spremno i svesno za takovo vaspita« nje, dalo bi više ga ranči jc za uspeh onoga, što hoče Zakon o osnivanju Sokola kraljevine Jugoslavije nego obratno. Može biti prigovor, da učiteljstvo nc poznaje dovoljno sokolski sistem telesne vežbe, no tome se da vrlo lako i brzo doskočiti. Neka ,sc po svim banovinama osnuju eetirinedeij« ni tečajev! za rad školske telesne vež« be po sokolskom sistemu za učitelj« sitvo i neka se u godini dana održi de« set takih tečajeva po 100 islušača«telji« ca i u roku od godine dana u jednoj banovini imamo 1000 spremnih voda za sokolske čete i tačno .i sistematsko vodenje telesne vežbe deteta od 6 do 10 godina. Promislimo malo dublje pa čemo doči do uverenja, da bi se i list »Naša Radost« štampao na de se tke hiijada primeraka isto i kalendarit i svaka druga knjiga. A kad bi mi kroz 10 godina pustili svu školsku omiadi« nu kroz sokolski odgoj učiteljstva mi bi imali novo sokolsko pokolenje, trajnije i ibolje od ovoga, koga .smo putem sokolske organizacije odgojiii, a kojih jc vcoma malen broj ostao u sokolskim redovima iz raznih uzroka. Ono, što^ bi odgojiU škola, ostalo b» trajno. Školska sokolska organizacija podmladka koncentrisala bi rad svih ostalih škotskih deč jih organizacija tak<> da ne bi trebali da bude drugog odgoja u školi osim sokolskog, koji če delovati na odgoj. školskog deteta. Učiteljstvo i njegov položaj u organi« zaciji Sokolstva. Učiteljstvu je danas dužnost da sudeluje i organizira društva i iete i kao gradanin i državni činovnik. Nje« gova jc dužnost propisana od večc prosvetne vlasti, koju on mora. da slu« ša i izvršava naredenja. Ali mu ta na« redba nije obezvedila mesto, jer po Zakonu o |BKJ može да uprava župe i ne imenovati. Ako učiteljstvo mora da radi, sudeluje i organizira, onda je prirodno da mu se mora uftapred i dati i odrediti njegovo mesto u sokolskoj organizaciji. U protivnom se može do« goditi, da učitelj prema naredenju mo« ra da radi, a u društvu i župi nije me« novan i time nastaju dve inicijative, učiteljstva i Sokolstva — dva sokolska rada u sokolskoj i privatnoj organiza« ciji, školi — učiteljstvu. Mogao bih navesti i daljnje mo* mente, koji bi nam dali pravo, da jc radi Sokolstva s jedne -strano, a skole — učiteljstva s druge Strane, preko po« trebno 'da dode do sastanka prestavnika Sokolstva i prestavnika škole, koji ibi i jedili i drugi iskazali svoja mišlenja i našli organizatorski put, da ne povrede jedan drugoga, kako za dobro Sokolstva, tako i za dobro ško« le, a svi zajedno iza dobro naroda i države kome i Sokolstvo i škola, treba da služe. Izjavi ju jem stoga radi današnjeg sokolskog sitanja tako i budučnosti Sokolsitva, da bi najbolje bilo, da se organizira sokolski podmladak od 6 do 10 godina putem "škole i učiteljstva i da sc tako učiteljstvu prepusti sav ideološki i organizatorski rad školske dece putem škole — a da se izmodu prestavnika škole i Sokolsitva nade put i način, kako da se ne povrede temelj« nja načela Sokolstva i sloboda škole i učiteljstva. Ovaj članak u vezi je sa člankom »Sokolska misao i učiteljske škole«, a M. PANIĆ (Bać. Palnaka): Uloga žene u Sokolstvu i njen uzgojno vaspitni utecaj retka pojava — a čast iznimkama) po« DUŠAN M. BOGUNOVIĆ (Zagreb); Sokolska misao, učiteljstvo i narodna škola sledeči biče »Kako treba sokolski ra« eliti u srednjim školama«, koja sva tri zajemno sa člankom »Škola, vojska i selo u svetlu sokolske ideologije i or« ganizacije« (izišao u »Sokoiskom Glas, niku« '1. XII. 1930.) čine jednu celinu — školsko pitanje u Sokolstvu. Sastavni deo toga je i predlog za? kona o fizičkom vaspitanju, koji je primljen na skupštini Društva nas ta v« nika gimnastike 1929. g. i koji pred« vida u Ministarstvu prosvete posebni odeo za sokolsko vaspitanje školske omladine od osnovne preko srednje škole pa do univerziteta. Bilo bi sva« kako potrebno, da o torne izraze svoje mišlenje pretstavnici' Sokolstva i uči* ieljstva, jer je ovo danas jedno od najvažnijih pitanja. Samo onaj pokret i ona ideja, koja če u doba, kada se prelazi iz Jugoslo« venstva rečima u Jugoslovenstvo dela obratiti svu svoju pažnju i rad deci du* našnje Jugoslavije — Jugoslovanstva, taj če pokret i te ideje imati uz sebe buduči jugoslovenski narod. Zato obratimo svoje poglede, tež« nje i rad sokolskoj deci, jer svi mi od današnjice nosimo mnogo iz prošlost', a da potpuno dođu do izražaja sadaš« nji ideali, zato su potrebna deca današnjice, a ljudi budučnosti. Dva su faktora koja su pozvana da to učine: škola i Sokolstvo,»sokolski radniei i učiteljstvo. I zato je potrebit zajednički rad, veza i sve ono ostalo s tim u vezi, što če Sokolstvu doneti dobro, a školi« učiteljstvu neče uzeti slobodu. АША H. PAŠIĆ (Avtovac): Sokolstvo na selu i zadrugarstvo Da je Sokolstvo, obzirom na svoj cilj, jedrno sposobno da naš narod do« vede do sreče i blagostanja i da ga uvrsti u red ositalih naprednih naroda, d.okazano je dosadašnjim radom i pri« znanjem svih onih, koji to iskreno žele. Sokolski rad, specijalno na opštem podiranju našega isela, več do sada pokuztlje lepe plodove naročito u na« šoj Hercegovini. Sadanje Sokolstvo u Hercegovini nije više ono Sokolstvo, oko koga se ckupljalo samo iz ličnog zadovoljstva i iz naklonosti prema so« kolsdcim vrlinama i u cilju mainifesto« vanja Jugoslovenstva i Slovenstva. Danas je Sokolsitvo u Hercegovini na« rodna duša, bez koje se ne živi, jer ono, pored svog odredenog programa — fizičkog, moralnog i nacionalnog vas pitan ja — podiže narod i ekonom« ski. Mi znamo, da je danas sva briga onih, koji že4e da svoj narod u sva« kom pogledu unaprede, na prvom me« stu ta, da selo što bolje ekonomski podignu, stoga i mi Sokoli, pored na« šeg rada na telesnom, monalnotm i na« cionalnom vaspitanju našega naroda — treba najozbiljnijc da poredimo, da osvestimo naše .selo i poboljšamo nje« Sovo ckonomsfko stanje. Sokolska župa Mostar, a p o glavi« to njezin starosta brat Čedo Milic, svim silama liastoji i radi na gospodar« skam podignuću našega sela. Ona se stara, da svaki član sokolske čete po« sadi godišnje bar jednu vočku, da po« scje i poboljša seme repe, kukuruza i ostalog, da modernizuje gnjojenje, da ebraduje svoju zemlju kako treba i da i’O'pšte unapredi poljoprivredu. I u to« me uspeva, blagodareči požrtvovnom i istrajnom radu pojedinih sokolskih radnika u župi i po društvima. Župa iiastoji. da svaka četa osnuje svoj ham« nar, u koji svaki član čete ostavlja od 10 kg pa dalje godišnje žita, tako da se u nerodnim godinama — koje u Her« cegovini nisu retke — nade za seme i tune izbagne svaka propast slabo sto« iečih pojedinaca. Pored toga, župa se brine, da se i higijensko etan je sela poboljša, te vodi i o tome računa, ko« li'ko je koji član napravio 'pljuvaonica i nužnika i koliko je okrečio kuča. Kako rekoh, u torne se uspelo i usipeva, ali mi treba da krenemo i da« lje tek kod dizanja zavese za prvu tačku. 1. OčenašeksKatejovec: »Veslači«; vežbala muška deca do 8 godina dosta skladno. 2. Ženska deca izvela su sastav se« »tre M. Vojnovič: »Igre« na muziku ad Pospišila. Dopadljiva tačka radi sa= mih učesnika i njihovih odela. 3. Muška deca (starija) u sastavu br. Rističa izvela su »Strelce«. Sastav je obična kombinacija odsečnih pokre* ta. bez naročitog sistema povezanih sa minimalnom gimnastičkom vrednošču. Izvedba zadovoljavajuča. 4. Muški naraštaj izvco je sastav »r. 0. Primožiča: »Petica«. Odlično jvežbana i izvedena tačka, sa stano* vitom gimnastičkom vrednošču. Naras zumljivo je samo, koji su razlozi ruko= vodili autora, da 5 vežbača — koliko je svega vežbalo — obuče u 3 različita vežbačka odela. Ne vide se razlozi za ovo šarenilo, koje nije baš tako lepe izgledalo. Vežba se završava sa slo* vom »A« koju vežbači izvode u leže* čem položaju na zemlji, što izaziva bu* ru oduševljenja. 5. Druga grupa članova izvela je »imboličnu kompoziciju br. C. Dev a >Primorac«, uz primorske narodne mo= dve. Kompozicija simbolički vrlo do* bro zamišljena i izvedena, no mesti* nično se primečivda stanovita praz* nin a u odnosu vežbe spram muzike. Bilo je mnogo izdržanja u »stojevima«, a koji nisu bili hezprekorno izvedeni. Epak se vidi, da su vežbači uložili do* sta truda i volje kod uvežbavanja, pa su stoga i bili obilno nagradeni aplau* zom. 6. čehoslovačka grupa članova i članica u svojim veoma lepim i sliko* vitim narodnim odelima izveli su ve o* ina lepo »Moravsku besedu«. 7. Članovi na visokom razboju iz* veli su dve zajedničke i jednu slobod* nu vežbu. Načelnik društva bolje bi uradio da je odelenje sastavio od 6, a ne od 8 vežbača, jer su dvojica bili veoma slabi za nastup na jednoj aka* demiji; pa je to bilo na štetu celokup* nog utiska, koji je oetavljen na gle* daoce. 8. Muški naraštaj izveo je sastav br. M. Jeftimijadesa »Dvadesetica«, koji je ostavio bolji utisak množinom izvadača i skladnošču izvedbe, nego svojom stvarnom vrednošču. 9. Ženski naraštaj vežbalo je »No* vi smerovi« od No veliko ve u muzič* koj kompoziciji Pospišila. Ova tačka programa bila je najjača na ovoj aka* demiji, Ш bolje reči jedina, koja ima stvarne i trajne gimnastičke vrednosti; izvedba je bila primerna i bezprekor* na, te služi na čast kako onima, koji su je izveli, tako isto i sestri, koja ih je uvežbala. Primetiti je samo, da je ne* potrebno bilo ovu tačku ponavljati na zahtev publike, jer je vežba veoma te* ška, pa se kod ponavljanja primečivala zamorenost i nesigurnost vežbačiea, što je donekle smanjilo prvobitni odličan utisak. 10. Sastav br. Primožiča »Na straži« vežba'li su članovi uz zvukove narodnih motiva skladno i odsečno. Kod samog sastava primečuje se sta* novita praznina i nemanje dovoljne ru* tine za sastavljanje prostih vežbi. Sa* ma vežba je veoma kratka, pa i stoga nebi joj bilo mesta na jednoj akade* miji, več samo na jednom posetu. 11. Članice: »Dalmatinski šajkaš« od Jankoviča; na istoimenu pesmu vež* bale su dobro i dobile zasluženi aplauz. 12. Ristič: »Faust«. Ova tačka zau* zima dostojno mesto pored tačke 9. Možda ne toliko svojom kompozici* jom, koliko izvedbom. Br. Ristič ovim svojim delom doikazao je da — iako veoma mlad — ima nesumnjivog dara za kompozicije Murnikovog pravca. Na samom sastavu oseča se veliki uti* caj br. dr. Murnika. Vežba je sa muzi* kom u odličnom skladu, te nema nigde praznine. Šteta bi bila, kada se nebi stavila na hartiju, da trajno ostane. Vežbači su nagradeni burnim odobra* vanjem. Ne može se propustiti, a da se ne oda zasluženo priznanje onima iz »Ma* tiče«, koji su svoje sopstvene stvari dali na ovoj akademiji. Brača i sestre iz »Matice« neka i nadalje nastave svoj rad u tome pravcu, pa če doči do že* ljenog uspeha. Celokupan uspeh akademije je do* bar, ali i pored toga, možda je slabija od dosadašnjih akademija ovoga do* brog i vrednog Sokolskog društva. Zdravo! M. B. N. Ž.upa Novo mesto SOKOLSKO DRUŠTVO TOPLICE. Tiho, mirno, skoro neopazno, ven* dar resno in smotreno je delovanje našega Sokolskega društva. Komaj je minula doba letnih nastopov, so hiteli naši delavci zopet v telovadnice, da se nadaljuje z delom. Brat starosta pa je nedeljo za nedeljo predaval po bližnjih selih in vaseh o sokolskih ciljih in So* kolstvu sploh, hoteč s svojimi preda* vanji utirati pot zmagojoči sokolski ideji Gledališki oder je letos deloma predelan in preslikan. Prva prireditev na odru se je vršila 30. novembra o priliki proslave narodnega in sokolske* ga praznika. Na svečano prireditev se je društvo temeljito prip'ravilo, da svoj praznik in praznik ujedinjenja kar najslovesneje proslavi. Med raz* nimi točkami je bila tudi drama v 3 dejanjih »Kajn« ter telovadba vseh oddelkov. Celotno priredivev, ki je bi* la zelo dobro obiskana, je zelo dobro uspela in je društvo na ugledu mnogo pridobilo. Istotako slovesna je bila tudi proslava na dan 1. decembra, ka* tere so se poleg članštva, naraščaja in dece. udeležili tudi zastopniki občine in vseh tukajšnjih uradov in drugih korporacij — razen gasilnega društva — ki pa je ibilo tudi vabljeno. Prire* ditev se je vršila točno po navodilih br. Saveza SKJ. Da si društvo vzgoji lastnih vadi* teljev, se vrši vaditeljski društveni te* čaj, ki ga obiskuje več članov in čla* nic. Vodi ga br. Martin Šlibar z br. starosto Gregorcem. Društvo ima na programu še več prireditev. Gledaliških pTedstav, za* bav in v mesecu marcu pred odhodom bratov v vojaško službovanje ^katerih odhaja kar 5), telovadno akademijo. Župa Bjelovar SOKOLSKO DRUŠTVO NOVI PAVL JANI. Društveni rad. Sokolsko društvo Novi Pavijani prir^ilo je 27. aprila 1930. sokolsko poselo sa tehni'čkim programom sa nastupom naraštaja i dece. Dne 25. maja 1930. priredilo je javnu vežibu u Brelzovcu, kojoj je su* delova'o i bratsko društvo Bjelovar sa vojnicima 42. peš puka. Društvo je sudelovalo na javnoj vežbi u Bjelovaru 29. maja 1930. sa 9 vežbača. Na župskom sletu u> Virovitici 19. lipnja nastupilo 10 vežbava . Na svesokolskom sletu u Beogra* du nastupilo 9 vežbača, a pošlo je na slet sv ih iz društva 23 člana. Na 17. augusta 1930. održana aka* demija sa tehničkim programom na kojoj je nastupilo č anstve naraštaj i deca te braea iz Bjelovara. Dne 26. oktobra 1930 održano so= kolsiko poselo uz sudelovanje društven nog pevačkog zbora koji je uvežbao brat Šartč. Društvo je održalo u okolici, i to Gudovcu, Narti i Bulincu sokolske akademije sa prosvetnim i tehničkim programom. Iako se društvo bori s težim fi* nancijalnim prilikama ipak je uprava društva uvidela da su sprave od preke potrebe te je od tvrdke Ora* žem iz R iibni.ee nabavila j e dne rnče za Za smučarje! Tirolski in češki loden v veliki izbiri priporoča AM A. & E. Skoberne Liubhana iznos od 5265 Din i to delom uz goto* vinu a delom uz otplatu. Društvo broji lep broj vežbača, a zauzimanjem brata prosvetara, učite* lja Bogojeviča, koji je okupio u Kore* novu lep broj vežbača, tako da se vež* ba u dve škole i to u Novim Paviia* nima i Korenovu. Društveni pvednj. pripr. brat Milakovič redovno polazi jednom nedeljno u Korenovo na o dr? žanje sata. Društvo se sprema da u maju o. j!, održi javnu vežbu u Korenovu, a brača učitelji ZeJijkovič i Bogojevič uvežbati če za tu pril'iku i školsku def'u. Naročajte §upe in Sovgs v UčlI&lmMi Ustečimi v /T/giM/anl Issgotavlfamo vsa dela po žel/i v latinici ali v cirilici f Prodaji tehničkih proizvoda ^ društvo s o.i. HAMAG LJUBLJANA KNAFLJEVA ^LICA BR. 4 Geodetski instrumenti i pomagala sviju vrsti. SONDA čokolada, keks i kakao su naj bolji. — Tražite svuda ŠONDA »SOKOL« ČOKOLADU! JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI REGISTROVANA ZADRUGA S OGRAN1ČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim poirepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BROJ 2S-43. — PO&TANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 13.83Џ ZAHTEVAJTE CENIK: Pozor, lfuMielJI w H m IHI d K (Ж% KLIŠARNASTOEU llUBL3RNf)DALHftTtH0\№1i f Pred nakupom zimsko - športnih predmetov si oglejte veliko zalogo smučk navadnih kakor Hickory, vseh vrst vezav in palic, maže, drsalk ter vseh za zitruki šport potrebnih predmetov pri tvrdki: vseh vrst po foto: graf ijah ali mbah izvršuje za vsafcovi? sten tisk naisoltfneis U izdanju „Sokolske knjižnice" izišlesu brošure: E. Gangl: 0 sokolskoj ideji. Ing.Lado Bevc: Sokolsko prosvetno de o. Dr.Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Dobiju se komad po 3 Din kod: Jugoslovenske Sokolske Matice, Ljubljana (Narodni dom) Tvormce cementa, kemične i drugi dobiće najbolje i naj-jef tinije leskove obruće svih dimenzija kod br. ONEi-R KEK, Dravska banovina GARANTIRANO PČELINJEG VRCANOG MEDA j OD LJEKOVITOG BILJA razašiljem u limenim posudama od 5 kg za Din 100'—, ■ od It; kg Din 20 ' - i od 20 kg Din 380' —, franke poštarina S i pakovunje. Istu vrstu meda nudim u pergamen lončićima S od 10 dkg za Din 3 50, 22 dkg Din 7—, Зз dkg Din 13'—, ” 50 dkg Din 18' i H) dkg Din 25 —. r Trgovcima dajem uobičajeni popust. DINKO BASELLI, pčelar Metkoviei, Dalmacija. Гранд Хотел „Петроград“ иреко пута железничке станице БЕОГРАД ion тшш za ттш od иша jesu najbolje, trajne, elastične i neskližu! KOKO.SOVI ČILIMI za hodnik i druge prostorije. OTIRACI za noge od kokosa trajni, praktični i jeftini Proizvada: TKAONICA KOKOSA, SARAJEVO DOBIJE SE U SVAKOJ BOLJOJ RADNJIj MEDIČ - Z ANKL TVORNICE OLJA, FIRNEŽA, LAKOV IN BARV, D. Z O. Z. CENTRALA V LJUBLJANI — LASTNIK FRANJO MEDIĆ TVORNICE: LJUBLJANA-MEDVODE PODRUŽNICE IN SKLADIŠČA MARIBOR - NOVI SAD LASTNI DOMAČI PROIZVODI: Laneno olje, firnež, vse vrste lakov, emajlno-lakastili in oljnat ih barv. Kemično čiste in kemično olepšane kakor tudi navadne prstene barve vseh vrst in barvnih tonov, čopičev, steklarskega kleja itd. znamke „IVI E R A K L“ za obrt, trgovino in industrijo, za železnice, pomorstvo in zrakoplovstvo. CENE UMERJENE. * TOČNA IN SOLIDNA POSTREŽBA. J. GOREČ nasL AUERHAMMI SJ - OGRIN DRUŽBA Z O. Z. -sa- LJUBLJANA, MIKLOŠIČEVA CESTA ŠT. 30 trgovina s kolesi, šivalnimi stroji, avtomobilnim priborom,' pnevmatiko in zimsko - športnimi predmeti, kjer se Vam nudi velika izbira po najnižjih cenah. Sokolska društva, smučarski klubi poseben popust! Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni 1 odgovorni urednik Sljepan Čelar • Ureduje Redakcijski odsek • Za upravu i oglase odgovara Mica Koščeva Tiska Utilelfska liskama (predstavnik Erancč Štrukelj); svi u Ljubljani