KRALJEVINA JUGOSLAVIJA OPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 46 (2). INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 3UIA 1936. PATENTNI SPIS BR. 12390 Stepanenko F. Gavrilo, Beograd, Jugoslavija. Dvostruki karburator sa prinudnim otvaranjem ventil-rasplinjača. Prijava od 5 aprila 1934. Važi od 1 marta 1935. Pronalazak se odnosi na postupak i aparat za rasprašivanje tečnih goriva i spremanje eksplozivne smeše za motore sa unutrašnjim sagorevanjem sa prinudnim otvaranjem dolaska goriva srazmerno sa količinom usisanog motorom vazduha, u kome gorivo ispunjava sav prostor jedne komore, koja je sa sviju strana zatvorena. Karburator može da bude izrađen kao jednostavan ili kao dvostruki. Ovim karburatorom uklanjaju se sledeči nedostatci dosadašnjih karburatora: a) Ventil za gorivo otvara se stalno na punu veličinu, nezavisno od toga na koliko je otvoren vazdušni ventil, zbog čega eksplozivna smeša kod malog hoda sadrži previše goriva, a kod punog hoda previše vazduha, tj. kod sviju brzina hoda motora ne postiže se potpuno sagorevanje. b) Regulisanje i podešavanje ventila za gorivo ne može da bude izvršeno u toku pogona, osobito kod pokretnih motora kao na primer kod automobilskih, traktorskih it. si. c) Karburatori su snabdeveni sa jednim plovkom, koji služi za održavanje stalne visine goriva u rezervoarčiću karburatora, u cilju da pritisak goriva na ventil bude stalan. Ali, kod ljuljanja, potresa ili nevodoravnog položaja karburatora, cilj plovka se ne postiže, što je slučaj skoro kod svih motora, a osobito kod pokretnih. d) U slučaju da se zapuši ventil, ra-splinjač ili drugi deo karburatora, on mora da bude prečišćen i ponovo regulisan, što izaziva prekid rada motora na duže vreme. e) U slučaju da se u cevi između karburatora i motora upali benzin, potpuno zatvaranje vazdušnog ventila ne pomaže, jer će se sav benzin u karburatoru upaliti. Međutim sa ovim pronalaskom postiže se: a) Ventil - rasplinjač otvara se prinudno pomoću specijalnog mehanizma, koji je vezan sa osovinom vazdušnog ventila, tako da u koliko više se otvara vazdušni ventil, u toliko se više otvara i ventil-raspli-njač, i to samo toliko, koliko je potrebno za prolaz one količine goriva, koja odgo. vara količini usisanog motorom vazduha, čime se postiže potpuno sagorevanje kod sviju brzina hoda motora od najmanjeg do punog, uključivo. b) U toku pogona motora može da bude regulisana veličina otvaranja ventil-rasplinjača, a takođe maksimalan dolazak kako goriva, tako i vazduha i to sa se-dišta mašinovođe ili šofera — bez da se prekida pogon motora. c) Plovak uopšte ne postoji, a gorivo ispunjava jednu komoru koja je zatvorena sa sviju strana, zbog čega je pritisak na ventile, koji su montirani na aparatu i na resplinjaču, uvek jednak u svakom položaju aparata, tako da on može da bude montiran za priključak na bloku motora u horizontalnom, vertikalnom ili ma kakvom drugom položaju, pravo ili naopako, što ne utiče na njegovo ispravno funkcionisanje. A kako kod rasplinjača prema pronalasku uopšte ne postoji plovak, to i funkcionisanje aparata i potrošnja goriva ne Din. 30—. zavisi od ljuljanja, potresa ili ne vodoravnog položaja aparata. d) Rasplinjač može da bude izrađen kao dvostruki, tako da kad jedna strana radi, druga strana iste konstrukcije stoji u rezervi. U slučaju da se jedna strana ra-splinjača zapuši, mašinovođa ili šofer može iskopčati stranu koja je radila i uključiti stranu koja je bila u rezervi pomoću vučenja jedne poluge, i to sa svog sedišta bez da se prekine pogon motora. e) Nemogućnost požara je obezbeđena: jer u momentu kad se zatvara vazdušni ventil, zatvara se takođe dolazak goriva iz karburatora, te se veza između komore sa gorivom i cevi za usisavanje vazduha prekida, a kako gorivo ispunjava u komori sav prostor zatvoren sa sviju strana — bez vazduha, to je i gorenje u karburatoru isključeno. Opšti princip funkcionisanja aparata sastoji se u sledečem: Kad je vazduh zatvoren, ventii-raspli-njač je takođe zatvoren, tako da je prolaz goriva iz aparata u motor isključen. Za mali hod motora otvara se ventil-rasplinjač pomoću specijalnog mehanizma sa ekscenterom i to na toliko, koliko je potrebno, a da se pri tome ne otvara vazdušni ventil. Veličina otvaranja ventil - ra-splinjača može da bude prethodno podešena, a osim toga može da bude reguli-sana sa sedišta mašinovođe ili šofera. Za srednji hod i prelaz do punog hoda motora otvara se vazdušni ventil i istovremeno povećava se otvaranje ventil rasplinjača. U koliko više se otvara vazdušni ventil, u toliko se više podiže i ventil - rasplinjač, tako da količina goriva, koja se daje motoru, u svakom trenutku tačno odgovara količini usisanog vazduha. Za puni hod motora vazdušni ventil potpuno otvara prolaz vazduha, a ventil -rasplinjač diže se na maksimalnu visinu. Da se za puni hod motora ne bi dobila suviše bogata smeša, predviđen je jedan regulacioni ventil koji se podešava na maksimalnu količinu goriva. Osim toga predviđen je jedan vazdušni razvodnik. koji se podešava radi regulisanja maksimalnog dolaska vazduha. Za slučaj da se ventil - rasplinjač ili regulacioni ventil, kroz koji prolazi gorivna tečnost, zapuši, predviđena je mogućnost prelaza na rad preko drugog ventil-raspli-njača i drugog regulacionog ventila. Ovo se postiže prostim pritiskom na jednu polugu sa sedišta mašinovođe. Na taj način aparat može da bude izrađen kao jednostavan, sa jednim ili kao dvostruki sa dva rasplinjača, koji se sastoji od dva aparata ujedno sastavljena, od kojih svaki može da radi nezavisno, ali sa zajedničkom komorom za gorivo. Na crtežima je pokazan primer izvođenja aparata prema pronalasku gde: Sl. 1 pokazuje izgled aparata sa strane na kojoj je montirana poluga za komandu. Si. 2 pokazuje izgled aparata odozgo tj. od strane regulatora za podešavanje re-gulacionih ventila za gorivo. SI. 3 pokazuje presek prema liniji A - B iz si. 2. SI. 4 pokazuje presek prema liniji C-D-E-F-G-H iz si. 2. SI. 5 pokazuje delimično presek prema liniji I-K iz si. 4 kod položaja poluge za komandu na stop i rada sa desnim ventil-rasplinjačem, na kojoj su nacrtani krajevi ventil-rasplinjača. SI. 6 pokazuje srednji deo iz si. 5 kod drugog položaja poluge za komandu. SI. 7 pokazuje delimično presek prema liniji 1-K iz si. 4 kod položaja poluge za komandu na stop i rada sa levim ven-til-rasplinjačem, na kojoj su ucrtani krajevi ventil-rasplinjača. SI. 8 pokazuje deo iz si. 7 kod drugog položaja poluge za komandu. SI. 9 pokazuje polugu 17, detalj iz si. 5, 6, 7 i 8. SI. 10 pokazuje ekscentar 19, detalj iz si. 5, 6, 7 i 8. Sl. 11 pokazuje ekscentar 22, detalj iž si. 5, 6, 7 i 8. SI. 12 pokazuje polugu 18, detalj iz si. 5, 6, 7 i 8. SI. 13 pokazuje presek prema liniji L-M iz si. 9 i prema liniji N-P iz si. 12. SI. 14 pokazuje presek prema liniji Q-R iz si. 5. SI. 15. pokazuje presek prema liniji S-T iz si. 5. SI. 16 pokazuje presek prema liniji U-V iz si. 6. SI. 17 pokazuje izgled vazdušnog ventila 43, detalj iz si. 4. SI. 18 ponazuje vazdušni razvodnik 48, detalj iz si. 4. SI. 19 pokazuje kako su puževi 13, odnosno 14, montirani na polugama. SI. 20 pokazuje kanal 36, za prolaz goriva iz prostora 54 u prostor 37. Telo aparata se sastoji od komore 1 (si. 3 i 4) za gorivo, kroz koju prolazi cev 2 za usisavanje vazduha, a u kojoj se sprema eksplozivna smeša. Cev 2 je na jednoj strani snabdevena flanšom 3 za montiranje aparata na blok motora. Filter 4 služi za filtriranje goriva, koje se dovodi aparatu pomoću cevi 7, a koja je sa aparatom vezana pomoću unutrašnjeg naglavka 6 i cevastog oboda 5. Poluga 8 (sl. 1, 2, 5, 7 i 14) i poluga 9 (si. 2, 5 i 7) su poluge za komandu, od kojih je jedna ili druga vezana sa polugom koja ide do sedišta mašinovođe. Ove dve poluge učvršćene su na o-sovini 10 (si. 3, 4, 5, 6, 7, 8, 14, 15 i 16) pomoću zavrtnjeva 11 i 12 (si. 2, 5 i 7). Način ovoga učvršćivanja vidi se iz si. 14: kad se zategne zavrtanj 11, odnosno 12, deo tela poluge, koja obuhvata osovinu 10 jako se zateže, jer je u poluzi napravljen jedan prorez, a osim toga zavrtnjevi 11 i 12 leže u jednom kanalu, isfrezovanom u telu osovine. Druga polovina tela svake od poluga snabdevena je sa pužem 13, odnosno 14 (si. 2, 5, 7 i 19), koji je vezan sa zupčanikom 15, odnosno 16, (si. 5, 7 i 19). Ovi zupčanici imaju rupu u obliku preseka prema liniji L-M si 9 i N-P si. 12, a koji je pokazan na si. 13. Puževi 13 i 14 pokreću se i podešavaju se neposredno rukom ili pomoću gipke osovine sa sedišta mašinovođe ili šofera U rupu zupčanika su uvedene poluge 17 (si. 9) i 18 (si. 12) sa istim presekom, na taj način zupčanik 15 okreće se zajedno sa polugom 18, a zupčanik 16 sa polugom 17, ali svaki zupčanik može klizati uzduž poluge, koja kroz njega prolazi. Poluge 17 i 18 ulaze u osovinu 10 kako se vidi iz si. 5 i 7, pri čemu se poluga 17 zavrti u ekscenter 19 si. 10 u lozu 21, a poluga 18 si. 12 sa lozom 23 u u-nutrašnju lozu ekscentra 22 si. 11, a lozom 24 u unutrašnju lozu 25 ekscentra 19. Eks-centri 19 i 22 moraju da budu prethodno uvučeni unutra u osovinu 10 preko odgovarajućih otvora isfrezovaniii u istoj osovini. Kako loza 24 mora da ima nešto slobode u unutrašnjoj lozi 25 a loze 20 i 23 moraju da budu jako zategnute, to poluga 17 zajedno sa ekscentrom 19 sa jedne strane, a poluga 18 zajedno sa ekscentrom 22 sa druge strane, pretstavljaju dva sistema koji mogu da budu okrenuti na izvesan ugao prema osovini 10 pomoću okretanja puževa 13 i 14, i to jedan ekscentar nezavisno od drugog. Kako je puž vezan sa polugom 8, a puž 14 sa polugom 9, a svaka od ovih poluga — sa osovinom 10, to pritiskujući jednu ili drugu polugu, okreće se i osovina 10 zajedno sa ekscentrima 19 i 22. Poluge 17 i 18 zajedno sa ekscentrima 19 i 22 mogu da budu premeštene uzduž osovine 10 iz položaja prema si. 5 i 6 u položaj prema si. 7 i 8 pomoću povlačenja žice 28 (si. 5 i 7) bowdena, koja je vezana sa krajem poluge 18 Na taj način postiže se da se ili ekscentar 22 nalazi u pravcu ventil - rasplinjača 27 (si. 5 i 6), ili ekscentar 19 u pravcu ventil - rasplinjača 26 si. 7 i 8. Upirači 52 i 53 (si. 1), služe za ograničavanje hoda poluga 8 i 9. Regulacioni ventil 31 (si. 3), zavijen je svojom lozom u unutrašnju lozu čaure 32, taKO da pomoću točica 34 regulacioni ventil može da bude pritisnut na sedište 30 ili podignut na visinu, potrebnu za prolaz nužne Količine goriva između ventila i sedišta. Čaura 33 služi za zaptivanje poluge ventila i za fiKsiranje ventila u potrebnom položaju, a filter 29 (si. 3 i 4), za definitivno prečišćavanje goriva, Koje dolazi u ventil. Prostor 54 (si. 3 i 20) iznad regulaci-onog ventila vezan je pomoću kanala 36 (si. 20) sa prostorom 37 (si. 4 i 20) iznad sedišta ventil - rasplinjača 27. Ventil - rasplinjač 27 (si. 4), pritiskuje se na svoje sedište 39 pomoću opruge 38. Kod položaja poluge za komandu na stop, i ekscentra 22 prema si. 4, kad između kraja ventil - rasplinjača i radne površine ekscentra 22, (si 4), ima neko rastojanje, onda ventil - rasplinjač sedi na sedištu i zatvara prolaz goriva. Ovo rastojanje može da bude smanjeno ili povećano pokretanjem puža 13. Deo ventil - rasplinjača koji ulazi u prostor cćvi 2 ima na svojoj površini spiralne kanale 40 (si. 4). Poklopac 41 (si. 4) služi kao vodič za ventil - rasplinjač 27, a i kao upor za oprugu 38 Simetrično prema cevi 2 montiran je drugi regulacioni ventil i drugi ventil - rasplinjač iste konstrukcije kao što je navedeno i poKazano na si. 2 i 20. Točak 34 (si. 2), služi za podešavanje jednog, a točak 35 drugog regulacionog ventila, pri čemu poklopac 41 služi za jedan, a poklopac 42 — za drugi ventil-ra-splinjač, koji su potpuno odvojeni jedan od drugog, kako se to vidi iz si. 20, jer kanal 36 veže prostor jednog regulacionog ventila samo sa jednim ventil - rasplinjačem, a isto takav kanal veže prostor drugog regulacionog ventila sa drugim ventil - rasplinjačem. Vazdušni leptirni ventil 43 (si. 4, 15, 16 i 17) slobodno sedi na osovini 10 i drži se u zatvorenom položaju pomoću o-pruge 44 (si. 4), čiji je jedan kraj vezan sa leptirnim ventilom a drugi kraj učvršćen je na zidu cevi 2 pomoću zavrtaja 45. Sa strane, koja je okrenuta prema rasplinjaču, telo leptirnoga ventila obuhvata osovinu 10 samo u sredini, kako se vidi prema si. 17 u obliku mosta 46. Sa obe strane ovog mosta ostaje slobodno mesto za ekscentre, kako se to vidi prema si. 5, 6, 7 i 8. U mostu je napravljen jedan prorez, kroz koji je zavrćen u osovinu 10 jedan upirač 47 (si, 14 i 15). Na slobodnom kraju cevi 2 (si. 5), montiran je vazdušni razvodnik, koji se sastoji od pokretne ploče 48, zatim jedne čvrste ploče 59 jedne poluge 50 i jednog zavrtnja 51 za stezanje. Pokretna ploča 48 predstavlja jedan disk sa otvorima (prema si. 18), a isti takvi otvori napravljeni su i u nepokretnoj ploči 49. Pomoću zavrtnja 51 (si. 4), sa maticom i kontra maticom, poluga 50 je vezana sa pokretnom pločom. Pokrećući ploču 48, odnosno polugu 50, otvori u ploči se više ili manje otvaraju. Funkcionisanje Pre puštanja motora u pogon, poluga 17 i 18 sa ekscentrima 19 i 22 stoje kao što je pokazano na si. 5- ekscentar 22 stoji u pravcu ventil - rasplinjača 27 i spreman je za rad, a ekscentar 19 stoji izvan pravca ventil - rasplinjača 26 u rezervi. Poluga za komandu 8 (si. 1) stoji u položaju „a“, te prema tome ekscentar 22 i ventil rasplinjač 27 stoje kao na si. 4, tj., između radne površine ekscentra i kraja ventil - rasplinjača ima malo rastojanje, tako da je ventil-ra-spliniač 27 pomoću ooruge 38 pritisnut na svoje sedište i dolazak goriva je potpuno prekinut. U isto vreme regulacioni ventil 31 (si. 3) je podignut. Kad poluga 8 (si. 1) bude pokrenuta iz položaja ,a“ do položaja „b“. na isti ugao pokrenuće se osovina 10 i ekscentar 22. Upirač 47 prećiće iz položaja prema si. 15 u položaj prema si. 16 i doćiće u dodir sa telom mosta vazdušnog leptirnog ventila, koji će biti još zatvoren. Ekscentar 22 će podići ventil - rasplinjač 27 prema si. 6 i gorivo će prolaziti u unutrašnji prostor cevi 2. Ova položaj je za mali hod motora. A kako leptirni ventil 43 ne može da bude apsolutno hermetičan, to vazduh, koji usisava motor, prolazi između zida cevi 2 i leptirnog ventila 43. U isto vreme gorivo prolazeći preko spiralnih kanala 40 (si. 4) na poluzi ventil - rasplinjača, usled centrifugalne sile i rasprskava se u cevi 2 na sve strane ravnomerno, karburira se i sa vazduhom ulazi u motor. Oix\V\\\\\XV\XX\lX\ra\<- 16' 4 T , 26 46 27 / 19 Vi U /Sl. 0. 222222 322 Sl.i 4. 8 -i4 Sl. 2. / IX\'\V\\VA\H lfc dO 'V 1/ ^ v 19 6 ^7 ei V TT ^ 18 aUrkJ^ M dO 20 19 22 -}-L| /''fasX4\ „ „ Xss?i 21 25 Sl.^10. Sl7)1. / ™ 18 ^0 si. 8. N / ra ^ 1 0 n :—L =4 :. ra Sl. 12. p 51.13. 51.15. •- . ; • ‘ 1 H m 1 ■« ■ 1 § ! ' Ad pat.br. 12390 Sl.19. —35 26 34 si. 20. ' • i . v .