KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 72 (6) PATENTNI SPIS INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 novembra 1933. BR. 10477 Dr. Jung Karl, Munchen, Nemačka. Nišanski durbin sa prizmama, sa nekretnim nišanom. Prijava od 23 maja 1932. Važi od 1 maja 1933. Ovaj se pronalazak odnosi na nišanski durbin sa prizmama sa nekretnim nišanom, čiji je nosilac pomerljivo postavljen u jea- noj šini za namicanje. Nišanski durbini za puške koji su sada u upotrebi, večinom su terestrički durbini sa pokretnim nišanom. Do sada konstru- isani nišanski durbini sa prizmama, isto ta¬ ko sa pokretnim nišanom, brzo su iščezli iz trgovine, pošto je raziabavljenost prizmi erlo brzo prouzrokovala rasklimatanost (neupotrebljivost) durbina. Za oba tipa durbina je vezana nezgoda, što oni, usled povratno,g udara puške, bi- vaju upotrebljavani na odstojanju od pri¬ bližno 80 mm, da bi se izbegla povreda oka. Kod terestričnih durbina mora stoga da bude zajamčeno veoma tačno središte vi¬ da, pošto inače nastaju poznate pojave senki u vidu polumeseca, u polju vida, ko- je dovede do pogrešnih pogodaka. Ovo središte vida, koje treba da se tačno odr- žava, zahteva veoma veliku pažljivosr strelca i neizmerno otežava gadanje cilje- va koji se brzo kreču. Kod nišanskih dur¬ bina sa prizmama, koji se upotrebljuju sa ovim odstojanjem oka, polje vida biva i suviše suženo, ma da se po uzoru pozna- tog nišanskog durbina od Carl-a Zeiss-a, iz Jene, gradi veoma obiman durbin sa prizmama sa specijalnim okularom, ali kod kojeg isto tako nastupaju senke u polju vida, ako nije zajemčeno veoma tačno sre¬ dište vida. Kod svih pomenutih tipova upotreba durbina na velika odstojanja, dakle naro- čito za vojne ciljeve, biva veoma ometana pokretnim nišanom, koji je usled upotrebe mikrometarskog zavrtnja veoma osetljiv i dopusta samo jednu elevaciju za srednja odstojanja. Ova nezgoda biva sada kod nišanskog durbina sa prizmama, po pronalasku, na taj način otklonjena, što je nosač durbina, koji je na poznat način smešten na deitt za namicanje, tako da se može obrtati oko jednog obrtnog čepa, vezan sa ovim če¬ pom pomoču podupiručeg čepa koji je pa- ralelan sa obrtnim čepom, i tako biva kre- tan u odnosu na vodiljne površine nosača durbina, da deo nosača durbina koji nosi vodiljne površine biva upravno pomeran u odnosu na ove, i nosač durbina biva ovim ppmeran. Zahvaljujuči ovom rasporedu biva, radi postizanja nagiba optičke ose, izbegnuta upotreba mikrometarskih zavrtnjeva, koji su kod pušaka sa jakim povratnim trza¬ njem bili brzo odsecani, kao i, biva izbeg¬ nuta upotreba mehanizma sa pužem ili drugih žametnih i osetljivih uredaja. Pri torne uredaj može ili tako biti izve¬ den, da ekscentrični čep, koji je smešten u delu za namicanje, svojim ekscentrom bude smešten u vodiljnom procepu nosa¬ ča durbina, i da u njemu biva obrtan, ili da čep, koji je smešten u podužnom pro- cepu nosača durbina, svojim krajnjim če- povima bude podužno pomeran po poduž- Din. 55 nim procepima dela za namicanje koji su nagnuti u odnosu na prvi procep. Primeri izvodenja pjredmeta pronalaska su pretstavljeni u načrtu, i to: sl. 1 poka- zuje prvi oblik izvodenja u izgledu sa Stra¬ ne; sl. 2 pokazuje izgled odozgo sa deli - mičnim presekom po liniji 11—11 u sl. 1; sl. 3 pokazuje drugi oblik izvodenja u izgle¬ du sa strane i sl. 4 pokazuje presek po li¬ niji IV—IV iz sl. 3; sl. 5 pokazuje jednu va- rijantu oblika izvodenja po sl. 1 u izgledu sa strane i sl. 6 piokazuje izgled odozgo ovoga, dok sl. 7 pokazuje dalju varijantu oblika izvodenja po sl. 1 u izgledu sa Stra¬ ne. Sl. 8 pokazuje treči oblik izvodenja u izgledu sa strane; sl. 9 pokazuje izgled sa strane okulara; sl. 10 pokazuje izgled odozgo; sl. 11 pokazuje presek po liniji XI—XI u sl. 10; sl. 12 pokazuje četvrti oblik izvodenja u izgledu sa strane okula¬ ra; sl. 13 pokazuje izgled sa strane; sl. 14 pokazuje peti oblik izvodenja u izgledu sa strane, a sl. 15 u izgledu sa strane okula¬ ra. Sl. 16 pokazuje u večem razmeru pjo- dužni presek po liniji XVI—XVI u sl. 15 i sl. 17 pokazuje u večem razmeru presek po liniji XVII—XVII iz slike 14 i 16; sl. 18 pokazuje uredaj za doterivanje, u izgledu sa strane okulara; sl. 19 pokazuje izgled ovoga sa strane; sl. 20, 21 i 22 pokazuju u preseku razne varijante detalja; sl. 23 po¬ kazuje jedan dalji oblik izvodenja ovoga u izgledu sa strane okulara; sl. 24 pokazuje detalj u preseku; sl. 25 pokazuje jednu malu varijantu ovoga, u preseku. Kod prvog oblika izvodenja po sl. 1 i 2, nosač durbina T ima stopalo 1 koje je pod pravim uglom povijeno prema napred (pa¬ ralelno optičkoj osi), i koje se može obr- tati oko čepa 2, i koje leži izmedu kulisa 3 šine A za namicanje koja je izrezana u vidu lastinog repa. Stopalo 1 ima vodiljni procep la, koji leži potpuno paralelno pre¬ ma optičkoj osi. U kulisama 3 šine A za namicanje nalaze se odgovarajuči procepl 4 klizne putanje koji su na krajevima za¬ obljeni a koji se ipak pružaju koso i to nagnuto prema nazad (prema kraju zatva- rača puške). Ovaj se nagib nalazi u izves- nom odnosu prema krivoj koju obrazuje let zrna. Vreteno 5 koje se centrično kreče u vo- diljnom procepu, la, i koje je (pri probu- šenom čepu 2) smešteno obrtno u stopalu 1, ima u dužini procepa la spoljnu zavo- jicu, na kojoj se nalazi deo 6 sa čepovima 6a, od kojih je jedan snabdeven belegom u vidu črte. Duž spoljneg procepa 4 klizne putanje je postavljena skala s, koja treba da se podešava prema svagdašnjim potre¬ bama. Ako sad vreteno 5 biva obrtano, to če- povi 6a dela 6 klize u usecima la i 4 tamo ili amo, i prouzrokuju pomeranje, odnosno poklapanje vodiljnog procepa la, koji se nalazi u podnožju 1 durbina, i koji je pa- ralelan sa optičkom osom durbina, sa ko¬ sim prorezom 4 klizne putanje u kulisama 3, koji leži divergentno u odnosu na prvi procep. Na ovaj način se izvodi nagib dur¬ bina u odnosu na njegov osnovni položaj. Pomoču skale s, koja je postavljena duž spoljne klizne putanje i pomoču belege koja se nalazi na čepu 6a ; može se svagda očitati uzeti nagib, odnosno stepen eleva- ciji. Mali slobodni prostor koji je potreban za kretanje čepa 6 u procepima 4 klizne putanje prouzrokuje pri velikim daljinama mete ipak izvesno pomeranje snopa pogo- daka; dakle nastaje rasturanje po višini. Da bi se otklonile nepovoljne posledice ovog slobodnog prostora i da bi se po- stigla veča tačnost u pogledu pogodaka, izmedu kulisa 3 biva postavljena opruga 8, kao što je to u sl. 5 pretstavljeno u poduž- nom preseku (pri uklonjenoj kulisi) i u sl. 6 u izgledu odozgo. Opruga 8 je uvučena u žijeb na šini A i psritvrdena je pomoču zavrtnja 8a. Njen slobodni kraj, koji je snabdeven ispadom, pritiskuje na donju stranu podnožja 1, usled čega biva poni- šteno klimatanje čepa u procepu. Ako se želi, da se za izvesne slučajeve omoguči veštačko rasturanje po višini pri zadržavanju iste nišanske tačke, to po sl. 7 (izgled sa strane pri uklonjenoj kulisi) izmedu kulisa 3 biva postavljena opruga 10, kao što je gore opisano, ali koja je još produžena preko ispada koji se nasla¬ nja na podnožje 1. U kulisama 3 je sme- šten ekscentrični čep lOb, koji se može obrtati pomoču ručice lOc. Prema položa¬ ju ovog čepa ili je opruga 10 slobodna ta¬ ko, da ona vrši pritisak prema podnožju 1 durbina i poništava klimatanje, ili, ona bi¬ va protisnuta u udubljenje 3b šine za nami¬ canje, tako, da podnožje 1 ostaje slobod- no, usled čega u izvesnim granicama biva postignuto rasturanje po višini. U sl. 3 je pretstavljen drugi oblik izvo¬ denja predmeta pronalaska. Ovde je ceo uredaj za pomeranje postavljen upravno u odnosu na optičku osu, pri čemu su ku¬ lise 7 šine A za namicanje povijene pod pravim uglom prema gore. Uostalom isti odnosni znaci, kao i u sl. 1 i 2 označuju iste delove. Sl. 4 pokazuje presek iz sl. 3 po liniji IV—IV. Ovde se vidi medusobna pomere- nost procepa la i 4, kad se belega pokret- nog dela 6 nalazi kod skaline belege 1 (sl. 3). Procepi se poklapaju, kad belega biva podešena na skalinu belegu 3, a pri pode- šenosti belege na skalinu belegu 5 divergu- ju suprotno kao u sl. 4. Razume se da uredaj za pomeranje mo¬ že biti postavljen ne samo horizontalno ili vertikalno, nego i u svakom drugom prav- cu koji zauzima nagnuti položaj u odnosu na optičku osu. Ceo raspored dopusta stabilno i otpor- no izvodenje. Dugom vodiljnom površi- nom stopala durbina u kulisama šine za namicanje i veoma jakim pogonskim de¬ lom obezbeden je veoma veliki stabilitet. Takode dužina kulisnog dela i procepa o- nrogučuje postavljanje pregledne, široke skale, a time i lako i tačno očitavanje po- dešene elevacije. Kod oblika izvodenja po sl. 8 do 10 no¬ sač T durbina ima stopalo 11, koje je pod pravim uglom (paralelno prema optičkoj osi) povijeno prema napred. Ovo leži o- brtno oko čepa 12, izmedu kulisa 13 šine A, koja je izrezana u vidu lastinog repa, a na kraju, koji je suprotan čepu 12, ima pravolinijski vodiljni procep 11 a, koji isto tako leži tačno paralelno u odnosu na op¬ tičku osu durbina. U kulisama 13 šine A za namicanje obrtno je uležajen cilindrični čep 16, čiji je središni deo 16a, koji se na- iazi u vodiljnom procepu 11 a, ekscentrič¬ no pomeren. Stepen ekscentričnosti čepo- vog dela 16 u odnosu na središni deo I6a čepa, nalazi se u izvesnom odredenom od¬ nosu prema krivoj putanje leta zrna. Za obrtanje čepa 16 za pomeranje služi poluga 14, koja na svom slobodnom kraju nosi elastično izvedeni zapadajuči čep (či- viju) 14a. Duž ivice spoljne kulise 13, koja se nalazi suprotno ležištu čepa 16, postav¬ ljene su rupe 13a, koje imaju prečnik za- padajučeg čepa 14-a, i koje odgovaraju raz- ličitim daljinama mete. Razmaci rupa 13a jedne od druge su zavisni od elevacije ko¬ je su potrebne za različite daljine mete, dakle takode od krive putanje leta zrna. Dok je na čeonoj strani spoljne kulise 13 postavljena skala s, koja odgovara rupa- ma 13a, sa pripadajučim brojevima daljine mete, poluga 14 na svojoj čeonoj ivici no¬ si belegu M. Zavrtanj 15 za pritezanje slu¬ ži za utvrdivanje durbinove šine na oruž- je. Pravolinijski vodiljni procep lla ima na svom kraju kružno proširenje (sl. 11), da bi se pri montaži olakšalo umetanje čepa 16. Ako se sad čep 16, i sa njime njegov ekscentrični središni deo 16a, pomoču po- luge 14 obrne za izvesan odredeni iznos, to time izazvano obrtanje, odnosno pome¬ ranje ekscentričnog čepovog dela 16a, prouzrokuje, u vodiljnom procepu lla ko¬ ji leži paralelno sa optičkom osom, izdiza- nje odnosno spuštanje u šini stopala 11 durbina koje se može obrtati oko čepa 12, a time i nagib celog durbina u odnosu na njegov osnovni položaj. Podešavanje elevacije se vrši na taj na¬ čin, što se poluga 14, pri izvučenom zapa- dajučem čepu 14a iz rupe 13a, obrče i dovo¬ di belega na željenu daljinu mete, posle čega se zapadajuči čep 14a uvlači u odgo- varajuče udubljenje. Ovim biva obezbede- na nepomičnost čepa 16 u njegovom is- pravnom položaju. Sl. 8 i 9 pokazuju na primer podešenost elevacije na daljinu mete od 200 m. Usled postavljanja skale s na čeonoj strani spoljne kulise 13, leži ona neposred¬ no u pravcu strelčevog gledanja tako, da je ovome bez daljeg za vreme gadanja moguče udobno i brzo podešavanje eleva¬ cije kao i njeno kontrolisanje. Kod oblika izvodenja po sl, 12 i 13 ceo uredaj za pomeranje je postavljen pod u- glom X u odnosu na optičku osu, usled če¬ ga biva omogučen znatno zbijeniji oblik izvodenja celokupnog durbina. Kulise 23 šine A za namicanje produžene su prema gore. Obrtna tačka nosača T durbina oko čepa 22 pomerana je na visinu horizontal¬ ne ose objektiva. Način dejstva i način ru- kovanja uredajem za pomeranje pomoču čepa 26 za pomeranje i pomoču poluge 24 za podešavanje jesu isti kao i kod napred opisanog oblika izvodenja. Kod oblika izvodenja po sl. 14 i 15 kuli¬ se 33 šine A za namicanje su pod pravim uglom povijene prema gore, i ceo uredaj za pomeranje leži pod pravim uglom u od¬ nosu na optičku osu. Obrtna tačka nosača durbina oko čepa pomerena je na visi¬ nu horizontalne ose okulara. Za obrtanje čepa 36 služi dugme 34, ko¬ je na svojoj ivici, koja je okrenuta oku, nosi skalu s sa brojevima daljine mete. Na čeonoj strani spoljne kulise 33 postavljena je belega M. Pomoču skale s i belege M biva podešena elevacija. Fiksiranje dugme- ta 34 može se izvesti na proizvoljan način, na pr. pomoču kakve zapadajuče poluge ili t. sl. (u načrtu nije pretstavljeno). Način dejstva ovog uredaja za pomera¬ nje jeste isti kao i u napred opisanim obli- cima izvodenja. Sl. 16 pokazuje u uvečanom razmeru po- dužni presek po liniji XVI—XVI u sl. 15, pri čemu je spoljna kulisa uklonjena, i po¬ kazuje pomeranje stopala 31 durbina u od¬ nosu na kulise 33 šine za namicanje. Pri obrtanju čepa 36 njegov ekscentrično po- mereni središni deo 36a prouzrokuje, po¬ moču vodiljnog procepa 31 a, podizanje odnosno naginjanje stopala oko čepa 32. Stopalo 31 dolazi dakle iz položaja 1 u po- ložaj II (pokazano isprekidanim linijama). Sl. 17 je isto tako u uvečanom razmeru, presek kroz stopalo 31 durbina i kulise 33 po liniji XVII—XVII u sl. 14 i 16. Cilindrič¬ ni čep 36 svojim ekscentričnim pomere- nim središnim delom 36a zauzima isti po¬ ložaj kao što je pretstavljeno u sl. 16. Uredaj za pomeranje, po pronalasku, o- bezbeauje veliku stabilnost usled duge vo- diljne površine stopala durbinovog u kuli¬ sama šine za pcmicanje, kao i svojim ja¬ kim čepom za pomeranje. Usled izbegava- nja svakog zavrtnja izvodenje je veoma iednostavno i otporno Osim toga zatvo- reni način izrade pruža največu moguču sigurnost protiv prljanja, usled čega ova sprava odgovara zahtjevima vojne službe. Postavljanje pregledne skale u pravac._gle- danja strelčevog omogučuje ovome veoma brzo podešavanje i kontrolisanje elevacije za vreme gadanja. Da bi se omogučilo prosto doterivanje nišanskog durbina u ispravno stanje, op- tički deo nišanskog durbina je postavljen pokretno u nepomičnom okviru. Za pome¬ ranje optičkog dela služi uredaj po sl. 18 do 25. Kao što pokazuje sl. 18, kuti ja G ko ja obuhvata optički sistem, smeštena je po¬ kretno u nosaču T durbina pomoču tri le- žišna mesta 1, 11, III. Po sl. 20 u kutiji G je ušrafljena kutija 40, koja je snabdevena iznutarnjim zavoji- cama, i koja na svom unutrašnjem kraju ima konkavno ležište i osigurana je zavrt- njem 41. U nosaču T durbina leži kutija 43, koja je osigurana protivnavrtkom 42, i čiji je kraj izveden zaobljeno. Za vezu kutije G sa nosačem T durbina služi, sa četvorostranim krajem za ključ, zavrtanj 44 koji slobodno leži u kutiji 43, i koji je svojom zavojicom ušrafljen u kutiju 40 i svojim konkavnim delom 44a leži na unu- trašnjoj loptastoj površini kutije 43. Ovim biva konkavna ležišna površina kutije 40 pritisnuta na konveksnu ležišnu površinu kutije 43. U ovom obliku su izvedena sva tri ležišna mesta I, II, III. Ležišna mesta su izvedena konkavno od¬ nosno konveksno, da bi se pri doterivanju otklonila eventualna izvijanja optičnog te- la i s time u vezi naponi. Nameštanje i doterivanje tako izvede- nog' durbina biva izvodeno na sledeči način: Delovi koji treba da se postave na puš- čanu cev, i koji noše durbin, kao na pri¬ mer ležišna šina u vidu lastinog repa, bi- vaju montirani u seriji, bez obzira na nji- hovu paralelnost. Po namicanju durbina na ležišnu šinu, biva sad optički sistem sa ni- šanom pomoču tri loptasta zavrtnja za po¬ dešavanje podešen paralelno sa osom puš- čane cevi. Na osncvu dobivenog snopa po- godaka se tada isto tako pomoču tri lop¬ tasta zavrtnja ' rši orijentisanje mušice na središte snopa. Samo doteri anje optičkog sistema se vrši na sledeči način: Po popuštanju tri protivnavrtke 12 i no razlabljivanju triju zavrtanja 44 n,a sva tri ležišna mesta I, II, III, bivaju tri kutije 43 toliko u nosač dur¬ bina T zavrtane odnosno odvrtane, dok vrh nišana ne stane na željenu tačku. Ta¬ da bivaju ponovo pritegnuta tri zavrtnja 44 i tri protiv-navrtke 42. Pri dejstvu na ležišno mesto I (sl. 18 i 19) vrši se horizontalno doterivanje, t. j. vrh nišana se kreče s leva na desno, ili obratno. Pri dejstvu na ležišno mesto II, odnosno III vrši se vertikalno pomeranje, t. j. mušica se kreče odozgo prema dole ili obrnuto. Pomoču kombinovanog pome- ranja triju zavrtnja za doterivanje biva omogučeno dijagonalno pomeranje optike Oblik izvodenja koji je pretstavljen u sl. 21. ima istu "kutiju 40 u kutiji G, kao što je pretstavljeno u sl. 20. Kutija 45 u nosaču T durbina je naprotiv znatno skra- čena i na kraju koji je okrenut kutiji G, izvedena je konkavno. Nosač T durbina ima isti tako konkavno ležište za loptasti deo 46a zavrtnja 46, koji je svojom zavo¬ jicom ušrafljen u kutiju 40. Protivnavrtka 47 je izvedena kao poklopac. Izvijanje ku¬ tije 45 biva izbegnuto pomoču podložne ploče 48. Dejstvovanje na uredaj za doterivanje vrši se po skidanju poklopca 47 na isti na¬ čin kao kod prethodno opisanog oblika izvodenja. U sl. 22 je pretstavljeno dvogubo lop,- tasto ležište, koje je naročito podesno za krajnje optičke položaje, pošto su potpu- no otklonjena izvijanja i naponi zavrtanja za podešavanje. Deo uredaja za doteriva¬ nje, koji leži u nosaču T durbina, uglav- nom je tako izveden kao i deo koji je pretstavljen u sl. 21. Naprotiv, kutija 49 koja se nalazi u kutiji G snabdevena je konkavnim ležištem za loptastu navrtku 51, koja se nalazi na zavrtnju 50, i koja biva osigurana isto tako konkavnom protivna¬ vrtkom 52. Poklopac 53 se može navrtati sa spoljnim zavojicama. Doterivanje se vrši ovde po skidanju poklopca 53 kao i po razlabljivanju kutije 54 i protivnavrtke 52, takode pomoču od- vrtanja odnosno zavrtanja zavrtnja 50 u loptastu navrtku 51, usled. čega se optička kutija G pomeia u nosaču T durbina. U sl. 23 je pretstavljen durbin sa priz¬ mama, u izgledu sa Strane okulara, koji je snabdeven drugim oblikpm izvodenja ure- daja za doterivanje. Sl. 24 pokazuje u pre¬ seku detalje loptastog ležišta. Dok u oblicima izvodenja koji su pret- stavljeni u sl. 18—22, kit ti ja G i nosač T durbina obrazuju ležište za loptasti zavr- ranj koji ih oboje vezujb i koji služi kao organ za kretanje, po sl. 23 optička kuti- ja G je snabdevena sa tri loptasta čepa 55, pri čemu kao organ za kretanje služi čep za doterivanje u vidu klipa, koji leži u no¬ saču durbina. Nosač T durbina ima odgo- varajuči trima ležišnim mestima I, II, Ul kružne dodatke T 1; T 2 , T 3 koji su otvoreni prema optičkoj kutiji. Ovi su snabdeveni paralelnim cilindričnim udubljenjima, čije dno ima rupu sa zavojicama, u kojoj se nalazi čaura 56 koja je snabdevena spolj- nom zavojicom i dodatkom za ključ. Ča¬ ura 56 služi kao vodilja za čep 57 u vidu klipa, koji je slobodno smešten u udublje- nju, i čiji jedan kraj obuhvata loptasti čep 55 optičke kutije, dok njegov drugi kraj nosi spoljnu zavojicu. Pomoču obe protiv- navrtke 58 biva fiksiran čep 57 u čauri 56, koja jednovremeno služi kao vratno leži¬ šte i indirektni organ za doterivanje, i sam ponovo pomoču protivnavrtke 59 biva čvrsto držan u svom položaju prema no¬ saču durbina. Kao zaštita služi poklopac 60. Doterivanje se vrši po skidanju poklopca 60 na taj način, što, po oslobadanju pro¬ tivnavrtke 59, čaura 56, koja se može od- vrtati, u nosaču T durbina biva odvrtana odnosno zavrtana, usled čega klip 57 a s njime i loptasti čep 55 i optička kutija G, bivaju kretani napred ili nazad u pravcu optičke ose. Po izvršenom doterivanju, pri- tezanjem navrtke 59 biva fiksirana čaura 56, a pomoču zavrtnja 61 loptasti čep 55 biva osiguran u svom položaju. Sl. 25 pokazuje u preseku konstrukciju, koja je dvostrano oslonjena i koja se mo¬ že učiniti nepomičnom. Nosač T durbina ima rupu koja se pruža skroz i koja je na jednom kraju otvorena, u kojoj je čep 62, u vidu klipa, sa čepovima 62a, koji na obe Strane imaju zavojice, smešten pomoču le- žišnih pločica 63. Za fiksiranje služe pro¬ tivnavrtke 64. Doterivanje se vrši po oslo- bodenju navrtki 64 pomoču pomeranja čepa 62. Neka bude još primečeno, da sva tri le- žišna mesta I, II, III, razume se, imaju svagda istu konstrukciju. Patentni zahtevi: 1. Nišanski durbin sa prizmama sa ne- kretnim nišanom i nosačem durbina, koji je u šini za namicanje smešten obrtno oko cbrtnog čepa, naznačen time, što je nosač T durbina sa delom A za namicanje vezan pomoču podupiručeg čepa (6) koji je pa- ralelan sa obrtnim čepom (2) i koji u od¬ nosu na vodiljne površine biva tako po- kretan, da deo nosača durbina koji nosi vodiljne površine (la) biva upravno pomf- can u odnosu na iste i ovim nosač durbina biva obrtan (izokretan). 2. Nišanski durbin po zahtevu 1, nazna¬ čen time, što je sina (A) za namicanje, u kojoj je smešten obrtni čep (2) snabdeve¬ na sa dve kulise (3) izmedu kojih biva vo¬ deno stopalo (1) nosača durbina, koje je snabdeveno vodiljnim procepom (la). 3. Nišanski durbin po zahtevu 1 i 2, na¬ značen time, što se vodiljni procep (la) u stopalu nosača durbina pruža paralelno ih upravno prema optičkoj osi i u kulisama (3) su pored ovog vodiljnog procepa pred¬ videni vodiljni procepi (4) koji su odgova- rajuči nagnuti u odnosu prema putanji zrna, pri čemu pomoču zavrtnja (5) za podešavanje koji je obrtno postavljen u stopalu, može biti pomeran u podužnom pravcu procepa potporni čep (6), koji prolazi kroz sva tri vodiljna procepa, či- me biva postignuto pomeranje procepa (la) stopala (f) u odnosu prema procepi- rna kulisa, a time i nagib durbina odgova- rajuči željenoj elevacijj, koja može biti očitana na skali (1) koja je postavljena na spoljnoj kulisi duž vodiljnog procepa (4), i koja dejstvuje u vezi sa belegom (M) na potpornom čepu. 4. Nišanski durbin po zahtevu 1 do 3, naznačen time, što je pod stopalom (1) na šini za namicanje pritvrdena opruga (18), koja se priljubljuje uz njenu donju stranu, i koja svojim slobodnim krajem pritiskuje stopalo (1) prema gore u cilju potpunog poništavanja klimatanja potpornog čepa (16) u vodiljnom procepu (4, la). 5. Nišanski durbin po zahtevu 1 do 4. naznačen time, što na produženje opruge (10) deluje ekscentrični čep (lOb) koji se obrče pomoču ručice (lOc), i koji je sme¬ šten u šini za namicanje, da bi u slučaju potrebe više ili manje poništio pritiskuju- če dejstvo opruge. 6. Nišanski durbin po zahtevu 1 do 2, naznačen time, što jedan od oba medusob- na pomerljiva dela nosi obrtni cilindrični čep (16) sa ekscentričnim delom (16a), ko¬ ji klizi u pravolinijskom vodiljnom proce¬ pu drugog dela. 7. Nišanski durbin po zahtevu 1, 2 i 6, naznačen time, što obrtanjem cilindričnog čepa (16) za pomeranje, usled dejstva nje- govog ekscentričnog središnog dela (16a) na, paralelan sa osom, pravolinijski vodilj- ni procep u nosaču durbina biva proizve¬ den nagib nosača T durbina prema šini (A) za namicanje i time ose durbina pre¬ ma osi cevi oružja, pri čemu se obrtanje čepa za pomeranje vrši pomoču elastičnog organa za podešavanje, čije se fiksiranje vrši pomoču zaprečnog organa (14a) ko ji zapada u njegove rupe (13a). 8. Nišanski durbin po zahtevu 1, 2, 6 i 7, naznačen time. što za obrtanje čepa za pomeranje služi poluga (14) koja je snab- devena belegom (M), koja u vezi sa ska- lom (s), koja je postavljena na čeonoj strani šine (A) za namicanje daje podeše- nost i čitanje elevacije. 9. Nišanski durbin po zahtevu 1, 2, 6 i 7, naznačen time, što za obrtanje čepa (36) za pomeranje služi dugme (34) za po¬ dešavanje koje je snabdeveno skalom (s) i koje dejstvuje u vezi sa belegom (M) ko¬ ja je postavljena na šini (A) za namicanje. 10. Nišanski durbin po zahtevu 1 i 2, kod kojeg je kutija koja nosi optički deo i uekretni nišan pomerljiva, naznačen time, što je radi doterivanja optike predvideno loptasto ležište na tri tačke (I, II, III) sa tri loptasta zavrtnja (46) koji leže u prav- cu optičke ose, i koji se zglobno mogu čvr¬ sto pritegnuti u konkavnim odnosno kon¬ veksnim protivležištima nosača durbina, i u optičkoj kutiji su ili kruto ušrafljeni ili se isto tako mogu zglobno pritegnuti. 11. Nišanski durbin po zahtevu 1, 2 i It), naznačen time, što se doterivanje vrši po- meranjem triju zavrtanja (I. II, III) koji su snabdeveni loptastim ili zaobljenim zavr- šetkom, i koji u nosaču durbina bivaju zglobno stegnuti (uklješteni) pomoču kon¬ kavne kutije (45) uz konkavno protivleži- šte nosača (T) durbina, dok njihovo vre¬ teno koje je snabdeveno spoljnom zavoji- com, biva kruto postavljeno u kutiji (40) koja je ušrafljena u optičkoj kutiji (G) ko¬ ja je osigurana pomoču navrtke (51), da se može fiksirati pomoču kutije (52). 12. Nišanski durbin po zahtevu 1, 2 i 10, naznačen time, što su radi doterivanja op¬ tike u nosaču durbina postavljena tri čepa (51) u vidu klipa, koji leže u pravcu op¬ tičke ose, i koji služe kao organ za kreta- nje i osiguranje za tri loptasta čepa (55) koji se nalaze na optičkoj kutiji (G). 13. Nišanski durbin po zahtevu 1, 2, 10 i 12, naznačen time, što tri čepa (51) u vi¬ du klipa, koji su smešteni u nosaču durbi¬ na, i koji su osigurani protivnavrtkama (59) služe kao vodilja za tri loptasta čepa (55) optičke kutije (G) pri čemu se kreta- nje čepova vrši indirektno pomoču jedne čaure (56) koja se može šrafiti, a tri lop¬ tasta čepa se mogu pritvrditi pomoču za¬ vrtanja (61). 14. Nišanski durbin po zahtevu 1, 2, 10 i 12, naznačen time, što su čepovi (62) u vidu klipa, koji vode loptaste čepove (55) sa svoja dva čepa (62a) sa zavojicama, dvo- strano pomoču ležišnih pločica (63) sme¬ šteni u nosač (G) durbina, pri čemu se kre- tanje čepova vrši direktnim pomeranjem,, a tri loptasta čepa se mogu fiksirati pomo¬ ču zavrtanja za pritvrdivanje. Adpatentbraj 104-77, — v Adpatentbroj t0¥?7- 70 Adpatent broj 10V77. Adpatentbroj 10477. A Adpatentbroj 10477. .V Adpatent broj 10477. /v~cy. 7S. Adpatent broj 10477, Sk Adpatentbrof 10477.