ANNALE S • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) 
stručni rad UD K 929 lorini P. 639.22/23(262.3-11) 

PETAR LORiNi - UTEMELJITELJ SUVREMENOG RIBARSTVA 
U !STOČNOM JADRANU 

Perica CET!NIČ & Alen SOLDO 
Institut za oceanograftju i ribarstvo, HR-21000 Split, P.P. 500 
SAŽETAK 
O ve god i ne navršava se 150 godina od rodenja Petra Lorinija, pučkog učitelja, vrhunskog ribarskog stručnjaka i unapredilelja ribarstva na istočnim obalama Jadrana. Djelo po kojem je Lorini najpoznatiji je svakako knjiga "Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama jadranskog mora", koja je brojila 266 stranica i 69 crteža. U knjiži je po prvi put bila obradena cjelokupna problematika morskog ribarstva. To je djelo koje je i danas, nakon skoro cijelog stol ječa, u mnogo čemu uporabljivo, a može biti i koristan priručnik svakom tko se želi baviti problematikom morskog ribarstva. Uz ostale mnogobrojne članke, študije i radove iz problematike morskog ribarstva koje je objavio, Lorini je kao priznati ribarstveni stručnjak bio prvi nadzornik ribarstva na istočnoj obali Jadrana, imenovan od strane Pomorske vlade u Trstu, a uz to i veliki zaštitnik živih bogatstava mora. 
Ključne riječi: Petar Lorini, ribarstvo, živa bogatstva mora, životopis, jadransko more 
PETAR LORiNI - FONDATOR E DELLITTiCA MODERN A NELL'ADRiATiCO ORIENTALE 
SINTESl 
Ricorre quest'anno il centocinquantesimo anniversario délia nascita di Petar Lorini - insegnante, esperto nonché promotore dell'ittica nell'Adriatico orientale. Senza dubbio, il suo lavoro piu celebre e "Pesca e attrezzatura di pesca nelle acque costiere del mare Adriático" che, in 266 pagine e 69 disegni, per la prima volta tratta la complessita délia pesca in mare. Ancora oggi, dopo quasi un secolo, taie lavoro e altamente applicabile in diversi settori essendo anche un utile manuale per tutti gli interessati alla complessita délia pesca in mare. A prescindere dal numero di ártico!i, studi e lavori inerenti l'ittica, Lorini, apprezzato esperto di ittica, e stato il primo ispettore di pesca nell'Adriatico orientale nominato dal cosiddetto Coverno Marino di Trieste, ed alio stesso tempo un grande avvocato per quanto riguarda la conservazione delle risorse marine. 
Parole chiave: Petar Lorini, ittica, risorse marine, biografía, mare Adriático 
UVO D ime Petra Lorinija s opisom njegove djeiatnosti uvršteno u iznimno značajnu knjigu "Zaslužni i znameniti Hrvati Ov e godine navršava se 150 godina od rodenja Petra 925-1925", prvo djelo takve vrste u Hrvata. Na taj na-Lorinija (Si. 1), pučkog učitelja, vrhunskog ribarskog čin, Petar Lorini se našao u društvu niza hrvatskih stručnjaka i unapreditelja ribarstva na istočnim obalama velikana, počevši od prvih hrvatskih knezova i kraljeva, Jadrana. U skladu s tim gledištem je i činjenica da je banova i hercega, pa preko crkvenih dostojanstvenika i 
115 
AN N ALES • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) 
Perica CETINIČ & Afen SOLDO : PETAR S.ORJNI • UTEMELJITELJ SSJVRFMENO G RiBARSTVA U 1STOCNOM jADRANU, 115-120 
SI. 1: Petar Lorini kao nadzornik ribarstva pri Po­morsko} vladi u Trstu. 
Fig. 7; Petar Lorini as fishing inspector appointed by the 
so-called Marine Government in Triste. 

svjetovnih velikana riječi i djela do svojih uglednih su~ vremenika. Lorini je za svoje vrijeme bio veliki vizionar i pobornik pravilnog gospodarenja živim bogatstvima mora. Zaokupljen neprekidnom brigom o morskom ribarstvu, neprestano se zalagao za potrebu osnivanja eksperimentalne postaje za proučavanje mora i morskih organizama, pri čemu je isticao Split kao najpogodnije mjesto. Za njegova života to nije bilo ostvareno, ali je ta misao zaživjela i napokon se ostvarila nekoliko godina kasnije, točnije 1930. godine kada je u Splitu osnovan Institut za oceanografiju i ribarstvo (tada pod imenom Biološko-oceanografski institut) koji ove godine slavi 70. godina postojanja. 
ŽIVOTOPi S 
Petar Lorini je roden 30. travnja 1850. godine u Salima na Dugom otoku, jednom od poznatijih on­daSnjih a!i i današnjih ribarskih središta na istočnoj obali 



Ribanje i ribarske sprave 
rri 

istočnim obalama Jadranskoga mors. 
Nftptiv*» 
Petar Loriai 
f. k. 1* k'«i YU4M 9 tirn. 
Djnio nn^mienf n »rcbcmni» <Jrt.ivnoiu kilejitum n« meiniinrodiioj 
ril'rirrtv* m Beiii 190S. 
9$ 'liku. 
O @e L m. 
i (» } K i h w n .1 1ffi 
SI. 2: Naslovna strana Lorini je ve knjige "Ribanje i ribar­ske sprave pri istočnim obalama Jadrana" izdane u 
Beču 1903. godine. 
Fig. 2: Title page of Lorini's book "Fishing and Fishing 
Gear in the Coastal Waters of the Adriatic Sea" 
published in 1903 in Vienna. 

Jadrana. Roden u ribarskoj obitelji, več od malena od­lazi u ribolov. Provodeči sa ribarima mnoge dane i noči, upoznaje se sa njihovim životom i potrebama, ali i problemima morskog ribarstva uopče. Pohadao je i završio učiteljsku školu u Dubrovniku, a kao učitelj je predavao u Kotom, Korčuli i Salima, a službovao je i kao učitelj u vježbaontci Učiteljske škole u Arbanasima pokraj Zadra. Kao pučki učitelj, stalno je održavao kon­takte sa ribarima od kojih je stjecao praktična ribarska iskustva. S obzirom da je znao nekoliko stranih jezika, imao je mogučnost pračenja strane literature te je time stjecao stručna znanja. Uslijed toga je bio ubrzo za­pažen kao dobar poznavatelj problema vezanih za morsko ribarstvo. 1885. godine Pomorska vlada u Trstu mu je povjerila zadaču da istraži uzroke opadanja ulova ribe u Neretvi, prouči sustav lovljenja i predloži mjere za poboljšanje ribolova na torn području, na kojem je naglo opao ulov ribe nakon regulacije rijeke (Cetinič, 1997). Uspješno izvršenje te zadače, kao i njegova 

116 
ANNALE S • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) 
Perica CEIINIČ L AlmTsOLDO: Pin AR LORINI - UTfMELjfTELI SUVREMENOC RIBARSTVA U !STOČNOM JADRANU, 115-120 

SI, 3: Top -brodica upotrebljavana u Istri, TrSdanskom zaljevu i goriSkoj obali. 
Fig. 3: Typical boat used in Istra, in the Gulf of Trieste and in the coastal area of the province of Gorizia. 

rastoča reputactja vrsnog ribarskog stručnjaka, zasigurno su pridonijeli njegovom postavljanju za prvog nadzor­nika ribarstva za Dalmaciju, Istru, Trst i Goričko pod­ručje u Pomorsko/ vladi u Trstu 1897. godine. O d tog trenutka, Lorini je čitavo svoje veliko znanje i iskustvo posvetio unapredenju i razvoju morskog ribarstva i za­štiti živih bogatstava mora. Kao nadzornik ribarstva , postao je poznat kao dobar organizator i poz na vatel j svih tadašnjih problema koji su se javljali u morskom ribarstvu. Interes u javnosti za njegov rad kao nad­zornika za ribarstvo, pokazuje i činjenica da su u ta­dašnjim splitskim novinama "jedinstvo" (br. 40 i 96/ 1897), bile objavijene vijesti o njegovom putovanju po Dalmaciji koje je poduzeo s ciljem Sto boljeg upo­znavanja problema morskog ribarstva i poduzimanja mjera za njegovo unaprjedenje. Na dužnosti nadzornika ribarstva pri Pomorskoj vladi u Trstu ostaje sve do svog umirovljenja 1912. godine. Sudjelovao je na konfe­renciji o donošenju Konvencije o ribolovu u Jadranskem moru, koja je sklopljena izmedu Kraljevine Jugoslavije i Italije 1921. godine, a ratificirana 1923. godine, po­znatijom pod nazivom Brijunska konvencija (zbog nje­zina potpisivanja na tom otočju). Lorini se uzaludno protivio donošenju te konvencije kojom se omoguča­valo taiijanskim kočarima slobodan ribolov u kanalima unutrašnjih morskih voda istočnog sjevernog Jadrana, pri čemu su ostale zabilježene njegove riječi da "svatko neka lovi na svome" (Basioli, 1973h). Tijekom održa­vanja pregovora sa Talijanima, Lorini umire u Beogradu 
17. srpnja 1921. godine. 
11 7 

AN N ALES • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) 
Perica CETIN1Č & ASEN SOLDO : PFTAR l.ORINI - UTEMELJITEL J SUVREmENO C RSBARSTV A U ISTOČNO M JADRANU , II5-12 0 
SI. 4: Sačmarica ili orčaš pri lovu -ribolovni alat koji se više ne upotrebljava. 
Fig. 4: Sačmarica or orčaš fishing net - part of the gear that is no longer in use. 

STRUČN I RA D 

Najznačajnije djeio Petra Lorinija je svakako knjiga "Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama jad­ranskog mora" (SI. 2). To je djelo koje je i danas, nakon skoro cijelog stoljeca, u mnogo čemu uporabljivo a može biti i koristan priručnik svakom tko se želi baviti problematikom morskog ribarstva. Djelo je nastalo po­nudom Pomorske vlade Loriniju da napiše knjižicu o morskom ribarstvu. Lorini je, nakon pet godina pisanja, izdao knjigu 1903. godine u Beču, koja je još neobjavljena, godinu dana prije, na medunarodnoj iz­ložbi ribarstva u Beču bila nagradena srebmom držav­nom kolajnom. Knjiga je brojila 266 stranica i 69 crteZa U knjiži je po prvi put bila obradena cjelokupna pro­blematika morskog ribarstva: važnost ribarstva, fizičke prilike jadranskog mora kao što su morsko dno, dubina, gustoča i slanost, prozirnost, modrina t svjetlucavost mora, temperatura i morske struje, kao i fauna Jadranskog mora. Naveo je latinske, hrvatske, talijanske i njemačke nazive za komercijalno važne morske orga­nizme medu kojima je 6 vrsta morskih sisavaca, dvije vrste kornjača, 300 vrsta riba, 15 vrsta giavonožaca, 11 vrsta puževa, 30 vrsta školjkaša, 10 vrsta rakova, 5 vrsta ježeva i zvjezdača, dvije vrste koralja i meduza i dvije vrste spužvi, a za komercijalno najvažnije morske orga­nizme (preko stotinu vrsta) dao je i podatke o njihovom razmnožavanju. Posebna pozornost u knjiži je posve­čena ribarskim ploviltma (SI. 3) t ribolovnim alatima, koji su se tada upotrebljavali u morskom ribolovu, na­činima njihove uporabe, izradi i čuvanju od propadanja, te ribarenju stranih ribara u domačim vodama. Neki od tih ribolovnih alata više nisu u upotrebi, pa da ih Lorini nije opisao u svojoj knjiži, za njih danas vjerojatno ne bismo ni znali (SI. 4). 
Lorini je takoder u knjiži posvetio veiiku pozornost obrtnom ribarstvu, kao što su lov srdele i tuna, lovu i kulturi školjkaša, koralja i spužava. Opisao je i proble­matiku priredivanja morskih proizvoda za trgovinu, riba­nje u lagunama i ribnjacima na moru, te lov nekih ko­mercijalno važnih vrsta riba. 
Posebno poglavlje u knjiži čini ribarsko zakono­davstvo, čije su mnoge odredbe i danas aktualne, tako da bi svatko tko se bavi zakonskim reguliranjem pro­blematike gospodarenja živim bogatstvima mora trebao pročitati sve one pravilnike, pravila, odredbe i okruž­nice što ih je Lorini iznio u svojoj knjiži. 
U posljednja dva poglavlja knjige, Lorini se bavi problemima vezanim za zaštitu živih bogatstava mora, imenuje uzroke osiromašenja mora, a ujedno dajesvoje prijedSoge i mjere za unaprjedenje i podizanje morskog ribarstva. Iz tog dijela knjige stajalište Lorinija se može najbolje predstaviti njegovim rečenicama: " U moru ne treba da sijemo, pošto na sjetvu misli priroda sama, preko nevjerojatne sposobnosti rasplodivanja svih riba. Nama je na moru dosta žeti, ali po pravim kri­

118 

AN N ALES • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) 
Sirica CETjNIČ & AjenSOLDO l PETAR LORSNI - UTEMELJITELJ SUVREMENO G RIBARSTVA U ISTOČNO M JADRANU , i 15-120 
terijima, da to bude razborita žetva, a ne samo haranje, iza kojeg ostaje pustoš". 
Da je Lorini bio veliki pobornik praviinog gospo­darenja živim bogatstvima mora, govori i podatak da je za vrijeme njegovog službovanja na dužnosti nadzor­nika ribarstva preinačen poznati Dandolov dekret o ribolovu iz 1808. godine i zamijenjen novim Pravil ima Ijetnog ribolova, čije su mnoge odredbe i danas na snazi (Basioli, 1973a). 
Lorini je pored svoje knjige (čija je poglavlja stalno nadopunjavao i ponovno tiskao) objavio i niz drugih ra­dova, študija i članaka iz problematike morskog ribar­stva koji su bili tiskani pojedinačno tli u ondašnjim no­vinama i časopisirrta ("Zadrugar", "Smotra dalmatinska", "Narodni list", "Lovačko-ribarski vjesnik", "Novo doba", "Glasnik Hrvatskog prirodosfovnog društva" i mnogi drugi). Odredene študije nisu bile samo za tadašnje područje Austro-Ugarske monarhije, več su bile radene i za potrebe Italije gdje je takoder bio prepoznat k a o vrhunski ribarstveni stručnjak (Petešič, 1973). 
Veliki broj ideja i preporuka koje je objavljivao Lorini su poslije poslužile kao temelj ne samo za dono­šenje zakona koji se tiču ršbarstvene problematike, več su svoju primjenu našle i u pomorskim djelatnostima i financijskom poslovanju vezanorn za te djelatnosti (Petešič, 1973). 
Veliki doprinos Lorinija na unapredenju morskog ri­barstva jest t organiziranje prvog ribarskog tečaja za uči­telje u Komiži na otoku Visu 1897. godine, gdje je bio i jedini predavač (Sožanič-Bezič, 1972). 1898. godine rukovodi pokusima koji su se odnosih na primjenu acetilenskih i petroiejskih svjetiijki u ribolovu, koje su za tadašnje prilike bile znatan korak naprijed u po­boljšanju ulova male plave ribe uporabom osvijetljenja, s obzirom da se do tada za osvjetljenje koristilo drvo bora. 
1907. godine konstruirao je novu mrežu plivaricu za lov male plave ribe na otvorenom moru, koja je 1908. godine bila !zložena na izložbi ribarstva u Kopru. Za izradu modela te mreže Loriniju je 1910. godine u Kopru dodijeljena i počasna diploma. Kasnije je, po toj maloj mreži, Lorini u Trstu izradio veliku mrežu pli­varicu, koja je po njemu nazvana "mriža Lorini" i kojom je obavijao ribolov u Salima (Grandov, 1960). 
Lorini se bavio i problematikom sve težeg piasmana usoljene ribe, tako da je propagirao i pomagao izgrad­njo tvornica za preradu ribe, kojih je u vrijeme njegova službovanja kao ribarskog nadzornika do njegova umi­rovljenja izgradeno oko dvadesetak (Basioli, 1973a). 
Inicirao je i sudjelovao u upravi više društava vezanih za posfove ribarstva, pomorstva i poljoprtvrede. 
Kada danas sa tolike vremenske udaljenosti, rnože­mo kritički ocjenjivati i objektivno vrednovati rad i djelo Petra Lorinija, trebamo ustvrditi da je njegov doprinos razvoju i unapredenju morskog ribarstva, kao i zaštiti živih bogatstava mora veoma značajan, te ga se stoga, s pravom može smatrati utemeljiteljem suvremenog mor­skog ribarstva na istočnom jadranu. 
PETAR LORINI - FOUNDE R O F MODER N FISHERIES IN THE EASTERN ADRIATIC 
Perica CETINlC & Alen SOLDO 
Institute of Oceanography and Fisheries, HR-21GG0 Split. P.O. BOX 500 
SUMMARY 
A century and a ba!f will pass this year since the birth ofPetar Lorini - a teacher, a true expert in fisheries, and its promoter in the Pastern Adriatic. His most renowned work is no doubt "Fishing and Pishing Gear in the Coastal Waters of the Adriatic Sea" covering 266 pages and 69 drawingsin which the entire complexity of sea fishing was dealt with for the very first time. It is certainly the work that is even at present, after almost an entire century, highly applicable in many respects and can be at the same time a useful manual for all those who are interested in the complexity of sea fishing. Apart from a number of his other published articles, studies and works dealing with the subject of fisheries, Lorini was, as an acknowledged fishing expert, the first fishing inspector in the eastern waters of the Adriatic Sea, appointed by the so-called Marine Government in Trieste, and at the same time a great advocate concerning the conservation of the living resources of the sea. 
Key words: Petar Lorini, fisheries, living resources of the sea, biography, Adriatic Sea 
119 


AN N ALES • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) 
Peric a CETtNl Č & Ate n SO L DO : PETA R LORIN I - UTEMELJITEL J 5UVREMENO O RIBARSTV a U ISTOČNO M JADRANU , 15 5-120 
LITERATURA 

Basiali, JL (1973a): Petar Lorini i njegovo djeSo. Morsko ribarstvo, 25(1), 1-3. Basioli, }. (1973b): Petar Lorini i Brionska konvencija o ribolovu. Morsko ribarstvo, 25(2), 79-83­Božartič-Bezic, N. (1972): Prvi tečaj pomorskog ribar­stva za pučke učitelje. Škotski vjesnik, 21(2), 155-159. 
Cetinid, P. (1997): Doprinos Petra Lorinija razvoju hrvatskog rnorskog ribarstva. Tisudu godina prvog spo­mena ribarstva u Hrvata, Zagreb, 309-317, Grandov, Š. (1960): Mriža Lorini - prilog historiji piivarice i historiografiji Petra Lorinija. Morsko ribarstvo, 12(10), 158-159. Petešič, Č. (1973): Petar Lorini i ribarstvo. Morsko ribarstvo, 25(3), 126-131. 
120