SOKOLSKI GLASNIK GOD. IX. U Ljubljani, 3/. augusta 1927. BROJ 12.—17. Odgoda saveznog prednjačkog tečaja za članice Za prednjački tečaj članica, koji se imao održavati od 1.—28. av* gusta o. g., javilo se samo 7 članica, što nikako nije broj, koji je potreban da bi odgovarao velikom aparatu i troškovima, koji su vezani uz ovakav tečaj, pa se isti odgodio. Nedovoljan odaziv očito je prouzrokovalo nepodesno godišnje doba, pa se etoga tečaj za članice prenosi na vreme od 26. septembra do 22. oktobra. Prijave se imaju priposlati najkasnije do 14. septembra. Ne bude li do 14. septembra prijavljeno najmanje 20 sestara, to če se za ovu godinu definitivno napustiti namisao održas vanja prednjačkog tečaja za članice. Ponovno upozorujemo na zaključek ovogodišnje glavne skupšfine, po kome je svaka župa dužna poslati u tečaj barem jednu sestru. Svi troškovi iznosiče 1000 Din, izuzev puta u Ljubljanu i natrag. Da se olakšaju same predpriprave, neka svako društvo istovremeno sa prijavom pošalje Savezu svotu od Din 1000 za svaku polaznicu tečaja. Pozivamo ponovno sva društva, da ne predu čutke ovaj oglas, več da porade svim snagama da učestvuju u ovom prvom Saveznom preds njačkom tečaju za članice. Društva, koja su prijavila članice za ranije nameravani tečaj, treba da pošalju nove prijave. Ako se prijavi manje od 20 članica, to se tečaj, prema gore naves denom, neče obdržavati. Prijavljene biče o ovome blagovremeno oba» veštone. Zdravo! Tehnički odbor JSS. Veliki sokolski dani u Ljubljani V. pokrajinski slet JSS — Obnova sveslavenskog sokolskog bratstva — Otvorenje doma na Taboru. Celokupno Jugoslovansko Sokolstvo ove je godine proslavilo veliki narodni blagdan Vidovdana na najsvečaniji način. Proslavilo ga dvima veličanstvenim priredbama: V. pokrajinskem sletom i otvorenjem sokol* skog doma na Taboru u Ljubljani. I provedba jcdne i druge priredbe pokazala nam, da sc ona vrši u onoj staroj Ljubljani, koja je još uvek u sedanju na divne dane I. jugoslovenskog sleta iz god. 1922. Bez prete* ravanja možemo kazati, da su se na ovogodišnji Vidovdan ponovili u malom oni divni dani od pet godina unatrag. I ako je Savez na ovogo* dišnje priredbe pozvao samo jedan deo svojih sila, to su se ovoj delo* mičnoj mobilizaciji priključili Sokoli i Sokolice iz čitave države, a narodna, sokolska Ljubljana vanjskim licem i ovaj je puta dokazala, da oseča sa svojim Sokolstvom. Ta skoro nije bilo kuče koja ne bi bila ukra* šena zastavom, a poneke i raskošno iskičene. Sam pak doček i pozdrav gostiju bio je nada vso srdačan. Ta več u nedjelju 26. juna počeli su u Ljubljanu stizavati prvi gosti. Stigli su starosta poljskog Sokolstva brat Zamoyski, sa načelnikom i načelnicom te bratom drom. Ostrowskijcm, delegatom poljskog Sokola iz Chicaga. Pod' večer istoga dana stigla je redom župa Rijeka, pa Niš sa više od 70 članova, ruski Sokoli iz Zemuna, Beograda, Zagreba, Sara* jeva i Bele Crkve pod vodstvom podstaroste ruskog Sokolstva u Jugo* slaviji brata Drojlinga, načelnika Kambulina i tajnika Rževskoga. Stigli su Sokoli iz Kuršumlije i tako redom sad vede ili manje delegacije iz Vojvodine, Srbije i Llrvatske. Naročito lep broj brače i sestara stigao je iz Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Od popodneva toga dana, pa daleko u večer ljubljanskim ulicama odmnevali su zvuci sokolskih fanfara prateč stiglu braču i sestre u njihove nastambe. Naročito je bio svečan doček bratske čehoslovačke delegacije. Več na najsjevernoj granici Jugoslavije bio im je prireden srdačan doček. Do St. Ilija u ime JSS izašad im u susret brat Vilko Turk, a u samom Mariboru dočekalo ih gradanstvo na čelu sa sokolskim društvom pod zastavom. Ovđe su brada sa severa bila srdttčno pozdravljena, pogoštena zakuskom i darivana cvečem. A u Ljubljani? I ako nije bio na stanici odreden oficijelni doček, sabrala sc sila naroda i Sokolstva, da šta srdač* nije pozdravi goste. Prisutni su bili članovi starešinstva JSS sa bratom sta* rostom Ganglom, mal ne svi delegati župa, čehoslovački konzul, pred* sedništvo češke i jugoslovonsko»češke lige i delegati raznih ljubljanskih kulturnih društava. Kad je voz ušao u stanicu zasvirala je sokolska mu* zika, a sve je oduševljeno pozdravljalo goste. Naročito srdačno behu pozdravljeni starosta ruskog Sokolstva u emigraciji brat Vergun, pa pod* starosta ČOS brat Stepanek, brat Mašek, zamenica načelnice COS sestra 1'učikova, blagajnik ČOS brat Dvorak itd. f spontano formirala se po* vorka, koja je mile goste otpratila do njihove nastambe uz burne ova* cije opčinstva, koje se sleglo pred stanicom i duž ljubljanskih ulica. Inače sam program svečanosti odvijao se tačno po unapred ustanov« ljenom rasporedu, šta je samo potvrdilo poznatu sokolsku tačnost, disci« plinu i spremu. Kao prvi deo rasporeda izvedena su natecanja, koja su se vršila 27. juna, a koja su pokazala kod' oba spola vežbajučeg članstva mnogo spretnosti, snage i ustrajnosti. Članovi su nastupili u večem broju, pa su zato i njihove utakmicc potrajale duljc od članica. No jedmi i druge pokazali su nam mnogo zanimivosti. Članice su se natecalc u prostim vežbama, na rueama, na preči, na karikama i u skoku u vis. Izvadale su osim propisne vežbe i jcdmu slobodnu. U svemu je nastupilo1 29 sestara i to iz Ljubljane 8, Sušaka 6, Celja 6, Ljubljane I 5, Metlike 2 i Za« greba 2. Po redu polučile su od 149 mogučih bodova: 1. Lužnik Zorana (Celje) 141 bod.; 2. Marija Ganglova (Metlika) 139 bodova; 3. Milka Lojkova (Celje) 1383/*; 4. Križmaničeva Marija (Celje) 138n/«; 5. Marta Podpačeva (Ljubljana I) 137Vs; 6. Burger Maca (Ljubljana) 135V2. — Ovde nam naroeito upada u oči sokolsko društvo u Celju, koje je od prvi pet mesta prvenstva osvojilo tri. Inače ova je utakmica od velike važnosti s razloga, jer je pobila sva kriva mnenja, koja su postojala glede vežbe članica na spravama. Jcdnako zanimive poglede pružaju nam i natecanja članova. Kao osnov za ova natecanja uzele su sc vežbe odredene za oLmpijadu u Amsterdamu. Radi toga se i red natecanja morao prilagoditi onom redu, koji je u porabi kod medunarodnih natecanja. Pošto su propisanc vežbe na ručama, preči i karikama vrlo duge i naporne, to su se ovc vežbe razdelile u dve vežbe, koje je morao svaki natccatclj izvesti. Time se omogučilo natecanje i mladim, manje izvežbanim vežbačima. Samoj utak« mici pristupilo je 14 vežbaea i to iz Ljubljane I 5; Ljubljane 4; Celja 2, Zagreba 2 i Sušaka 1. Red natecatelja bio je sproveden alfabetskim redom. Započelo se obaveznom sletskom proštom vežbom. Nastavilo se slobodnom proštom u kojoj su neki vežbači izveli više teških kombi« nacija. Naročito su se istakli natccatelji, brača; Antosiewics, Orel, Pri« možic i Ban. Po redu su sledile ruče na kojima su se lepo istakli brača Porenta i Primožič, koji su pokazali visoke forme, dok je brat Orel, jedan od ozbiljnih konkurenta za prvenstvo, morao odstupiti usled ozlede na ruci. Kao treče sledila je preča, na kojoj su se osobito istakla brača: Antosic\vics, Primožič i Gregorka. Kod skoka sa motkom gde se tražila višina od 265 cm, jedini je tu visinu polučio Gregorka, koji je dobio 10 bodova, za njim brača Ban i Jeras 7 bodova, dok su ostali svi od roda bili slabiji. I onda redom sledile su vežbe na konju uzduž, konju uz šir sa hvataljkama i na karikama, koju su poslednju vežbu opčenito svi natecatelji dobro svladali. Pošto su natecanja bila dovršena prihvatio je reč Savezni načelnik brat dr. Murnik, koji je srdaeno pozdravio vežbače, oduševio ih za daljnu spremu za borbu za prvenstvo sveta. Tačan rezultat natecanja po uspehu zadobivenih bodova ukazuje se u sledečem redu: 1. Primožič Jože (Ljubljana I) 352-35; 2. Malej Tone (Ljubljana I) 349-40; 3. Gregorka Boris (Ljubljana) 335-20; 4. Jeras Drago (Ljubljana) 326-93; 5. Poljšak Rudolf (Celje) 322-10 ; 6. Porenta Anton (Ljubljana I) 321-90; 7. Ban Rafael (Sušak) 294-60; 8. Antosicv- cs Ante (Ljubljana) 289-40; 9. Rožič Srečko (Ljubljana I) 288-53; 10. Černe Viktor (Zagreb I) 265-21; 11. Šuica Stcvo (Zagreb I) 240-57; 12. Štemberger Drago (Ljubljana I) 196-73; 13. Kastelic Rudolf (Celje) 172-35. Kada promotrimo ove rezultate, onda smo uvereiv, da če nam biti lakočom sastaviti odio za natecanja u Amsterdamu, koji če moči lepo i dostojno reprezentirati ne samo naše Sokolstvo, nego i našu državu na dogodišnjoj olimpijadi, a da i ne sporne ne m o poznatih naših prvaka, koji dolaze takoder u obzir, kao braća Stu.kelj, Sumi, Žilic, Drganc, Zupan i Osvald. Iste je večeri u novom sokolskom domu na Taboru u velikoj sve* čanosnoj dvorani priredeno pozdravno veče za goste. Pevala su društva »Ljubljanski Zvon«, pevski zbor Sokolov, šentjakobski pevski zbor, a svirali su poznati Žepičev kvartet i muzika dravske divizije. Bila je to iskrena i gromka manifestacija sveslavenskog bratstva. Samo veče otvorio je divnim govorom istarosta našeg Saveza brat Gangl, a onda je prvi za njim uzeo reč starosta poljskog sokolskog Saveza brat Zamoyski i nas glasio, da je ovaj slet nova veza medu slavonskim narodima. U znak bratstva poklonio je našem Sokolstvu divno izradenu brončanu statuu, nadi kojom je raskrffio krila pazlačeni Soko. Osim toga je Zamoyski nekolicini sokolskih radnika uručio odlikovanja poljskog Sokolstva. U ime ruskog sokolskog Saveza govorio je starešina brat Vergun. Uves ravao je, da Rusi plaču nad Sočom i Koruškom jednako kao nad svos jom domovinom. Nada se, da če Rusiju opet uzdignuti sokolska ideja. Veruje, da če jednom u Moskvi moči pozdraviti Jugoslovene, Čehe, Poljake, Bugare, Lužičke Srbe i sve Slavone u novoj eri, koju če izvojevati čoves čanstvo, Podstarosta ČOS br. Mašek pozdravlja srdačno jugoslavenske znance, koji jamče da če čehoslovački i jugoslovenski Sokoli sa svojim srcima napraviti koridor izmedu obih država. U ime ljubljanske opčine pozdravio je Sokolstvo magistratni direktor dr. Zarnik. Po dovršenom pozdravnom delu razvila se animirana veselica sa igrankom. I tako evo več sam uvod u slet bila je vel ka i jaka manifestacija onih ideja, kojih je nosiocem Sokolstvo. Sledečeg dana konture ove mas nifcstacije postajale su sve veče i lepše. Tog dana nagrnulo je u Ljubljanu veliko mnoštvo Sokolstva. Svi vozovi behu krcati, a dolažahu večinom društva iz Slovenije i Hrvatske. U Ljubljani samoj, a naročito na Taboru i na vežbalištu u Tivoliju vladala je velika vreva, jer se svuda razvijalo veliko sokolsko delo, ovđe pokusi za sam slet, a tamo vežbačke i lahko* atletske utakmice, te utakmice u prostim vežbama. Ovc utakmice pobus dile su u Sokolstvu silan interes. A da jc tome doista tako, potvrđuje sama činjenica, da se za natecanja prijavilo 19 odelcnja sa 8 brače i 30 pojedinaca. Natccalo se u svim disciplinama, a medu natecateljima vidjeli smo prve sile u našoj državi, braču: Ferkoviča, Stepišnika, Gres gorku, Zupana, Žabjaka, Habiča, Plavšiča itd. No upravo ponosno deluje sam rezultat natecanja, kojima su polučeni vanredno povoljni rezultati; a naročito treba zabeležiti rekordni skok brata Ferkoviča iz Zagreba, koji je u skoku sa motkom dosegao visinu od 3-50 m dok je dosedanji jugoslovenski »portski rekord iznosio 3-30 m. Prcdaleko bismo zašli da se upuštamo u detaljno opisivanje, neka rade govore suhi rezultati: U obvezatnim prostim vežbama postigao jc I. mesto Soko Ljubljana (Matica) 217-75 tačaka, II. mesto Zagreb I 213-25 tačaka, III. mesto Soko Ljubljana (Matica) 210-50 tačaka. — U pojedinim disciplinama polučen' su rezultati: Bacanje kopija: Plavšić Vojislav (Som* bor) 41-65 m; Stepišnik Mirko (Ljubljana II) 29-10 m; Stojkovič Branko (Mitroviča) 25-27 m. — Bacartje kladiva: Zupan Oto (Ljubljana I) 32-07 m; Ferkovjč Perica {Zagreb II) 29 m. •— Bacanje diska: Lojze Vrhovec (Ljubljana) 31-90m; Zupan Oto (Ljubljana I) 30-50m; Ferkovič Perica (Zagreb II) 28-18 m; — Skok sa motkom: Perkovič Perica (Zagreb II) 3-50 m; Gregorka Boris (Ljubljana) 3m; Plavšič Vojislav (Sombor) 2-90 m. — Trčanje 100 m: Stepišnik Drago (Ljubljana II) 11-4; Plavšič Vojislav (Sombor) 12-1; Pibernik Mirko (Ljubljana) 12-2. — Trčanje 100 yds: Ste* pišnik Drago (Ljubljana II) 11-4; Habič Ivan (Ljubljana II) 11-6; Tončič Stanko (Karlovac) 11-8. — Trčanje 400 m: Plavšič Vojislav (Sombor) 56; Orel Vlado (Ljubljana) 59-1. — Trčanje 800 m: Ferkovič Perica (Za* greb II) 2-25. — Trčanje 1500 m: Pihler Josip (Sušak) 5:4; Adamovič Nemanja (Sombor) 5:7-6 i Jurkovič Janko (Ptuj) 5:23-2. — Troskok: Ferkovič Perica (Zagreb II) 12-47 m; Zupan Oto (Ljubljana I) 11-23; Plavšič Vojislav (Sombor) 11 m. — Skok u daljinu bez zaleta: Zupan Oto (Ljubljana I) 2-85 m; Ferkovič Perica (Zagreb II) 2-78 m; Šik Gjuro (Karlovac) 2-71 m. — Skok u daljinu sa zaletom: Ferkovič Perica (Za» greb II) 6-18 m; Stepišnik Drago (Ljubljana II) 6-16 m; Plavšič Vojislav (Sombor) 5-70 m. — Penjanje po užetu 9 m: Zupan Oto (Ljubljana 1) 10-6 sek.; Lubej Rajko (Ljubljana I) 11-2 sck.; Orel Vlado (Ljubljana) 11-6 sek. — Bacanje krugle 7-25 kg: Zupan Oto (Ljubljana I) 10-55 m; Ferkovič Perica (Zagreb II) 10-38; Grujič Vlado (Sombor) 9-88 m. — Skok u vis bez zaleta: Avscc Dušan (Ljubljana) 1-35 m; Gregorka Boris (Ljubljana) 1-55 m; Ferkovič Perica (Zagreb II) 1-55 m. Istog dana po podne obdržavale su se na Ljubljanici i plivaeke utakmiee, pa su se u njima naročito istakla brača iz Sombora, Sušaka i Karlovca. Uspesi su u glavnom sledeči: Plivanje 50 m: Popovič Nenad (Sombor) 30 sek.; Seunig Stanc (Ljubljana) 31; Lunaček Boris (Susak) 32 sek. — Plivanje 100 m: Jetič Artur (Srp. Moravice) 1 : 19; Traub Ivica (Sušak) 1 :24; Šik Gjuro (Karlovac) 1:24. — Plivanje 200 m: Popovič Nenad (Sombor) 2 min. 40-6 sek.; Lucijanič Gjuro (Karlovac) 2:41-6. — Plivanje 500 m: Lucijanič Gjuro (Karlovac) 8 :36; Adamovič Nemanja (Sombor) 9 :4-6. — Skok u vodu iz višine 3 m: Kordelič Srečko (Ljubljana) 54 tačaka; Antosiewics Edo (Ljubljana) 52-3 tačaka. — Kako je toga dana bio Vidovdan, to Sokolstvo taj današnji nosioc zavetne m sli, a koje nije bilo zaposleno kod utakmica, dalo> je opštoj proslavi tog historijskog dana naročito svečano obeležje, sudelovav pas radi ljubljamskog garnizona u Zalogu, a na čelu sa reprezentantima svih slovenskih sokolskih saveza, manifestirajuč tako ujedno i svoje velike simpatije do silne naše narodne vojske i naših narodnih tradicija. Po dovršenoj vojnoj svečanosti delegati slavenskog Sokolstva u pratnji starešinstva JSS posetili su grob nezaboravnog prvog staroste JSS dra. Oražena i položili na njega lepe vence. Odavle su se zaputili do groba Prešernovog pr jatelja E. Korytke, Poljaka, koji je nakon dvos godišnjeg plodonosnog rada medu Slovencima, preminuo u Ljubljani god. 1839. Nad njegovim grobom progovorio je brat Zamoyski i položio venac. Odavle su se svi delegati odvezli pred Prešernov spomenik. I ovde je brat Zamoyski položio krasan venac sa trakom u poljskim narodnim bojama i izrekao vanredno čuvstven govor. Oko spomenika sabralo se mnogo Sokola i ostalog gradanstva. Poklicima: »Živela Poljska« završena je ova lepa slavonska manifestacija. O pod n c bio je svečani prijem na mesnom magistratu. Starosta JSS brat Gangl u srdačnim rečima zahval o sc opštini za iskazanu naklo« nost i gostoljublje, našto jc povercnik g. Antun Mencinger pozdravih odlične slavonske goste. Time je bio dovršen akt pažnje i hvale Sokol* stva do belo Ljubljane, koja uvek tako srdačno i toplo dočekuje i prima Sokolstvo. No program tog dana još nije bio iscrpljen, jer nas po podne čekala javna vežba Sokola I na Taboru, koju jc ovaj priredio u počast gostiju. Odaziv na vežbu bio jc vanredan, jer su ju posetili predstavnici civilnih i vojnih vlasti, a sva mesta do poslednjeg kutiča zaposelo je Sokolstvo i gradanstvo, pa se može mirne duše reči, da je bilo preko 4000 gledalaca. Nastupila su sva društvena odclcnja delom u prostim, a delom u vežbama na spravama. Izvedba vežbi pokazala jc, da u ljub« ljanskog Sokola 1 imade mnogo životne snage, koja jc jamstvo za nje* govu budučnost. Kao gosti nastupili su ruski Sokoli u vežbama sa koplji« ma, zagrebačke Sokolicc u vežbama sa snežnim loptama, sušački n a ra« štaj sa veslima, pa opet sušačko sokolsko društvo sa kolom. Naročito oduševljeno beše pozdravljen .nastup vojske, koja je nastupila u vežbama sa puškama. Nakon te vrlo uspele priredbe razvila se u svim prostori« jama sokolskog doma na Taboru prijatna zabava. Tako jc eto u plodonosnom radu i lepom uspehu dovršen i drugi sletski dan. Glavni sokolski dan bio je trečeg dana u sredu 29. juna. Tada jc istom Ljubljana sasvim oživela i postala šarena. Po svim su ulicama lepršale u sunčanom sjaju mnogobrojne zastave, a svuda je zavrvelo mnoštvo več u prve jutarnje časove. Široka i otmena Aleksandrova cesta, gde jc bio odreden zbor za povorku, davala je divnu sliku mešavine sokolskih ervonih košulja i gradanskih odela. Pločnici su se punili, poro« dicc su izlazile na balkone i spremale hrpc cvcča za bacanje na povorku. Tačno u tri četvrta na jedanaest krenula je povorka. Na čelu jc jašio odred od 50 konjanika Sokola, a iza njih jc išla vojna muzika. Iza nje stupali su staroste slavcnskih sokolskih Savcza, pa delcgacijc, do pedeset sokolskih barjaka, da se za njima navežu dugi redovi sokolskih četa. Jednom reči povorka jc bila vrlo impozantna i u njoj je učestvovalo oko dve tisuče članova i članica, pa jc ostavljala briljantan dojam snage i discipline jugoslovcnskog Sokolstva. Stupanje kroz ljubljanske ulicc značilo je novi triumf Jugoslovenstva. Masa je burno klicala i bacala cveče, U manjem opsegu ponavljale su scene radosti i odušcvljenja sa Г. svesokolskog sleta. Ljubljana je pokazala da visoko ceni, voli, razume i poštuje Sokolstvo. Povorka je konačno u največem triumfu stigla na Tabor. Sokolstvo se u redovima postrojilo na vežbalištu, a na balkonu veličanstvenog doma sakupili su se: zastupnik kralja, brigadni deneral g. Alcksandar Vukovič, slavonski gosti, domači odličnici, starešinstvo, dok se ispod balkona smestio veliki kor pevačkih društava, koji je otvorio samu svečanost otvorcnja doma, otpevav duboki i efektni Adamičev koral »Molitev«. Nakon toga uzeo jc reč brat Josip Turk, predsednik društva za izgradnju doma, koji je nakon pozdrava svih odličnika i nabrojenja zaslužnih lica za Dom, naglasio da če on služiti narodu i državi, da nam očuva moralno i fizički zdravu decu. Sad je progovorio kraljev izaslanik, koji je naglaso, da si smatra za osobitu čast, št o može da izruči Sokolstvu kraljevski pozdrav i da u ime kraljevo čestita proslavu. Ove su reči b:ie popračene vihorom klicanja i odobravanja, a muzika je internirala državnu himnu. Nakon toga starešina Sokola I prima dom i u svom govoru iznosi borbe, ko j c je trebalo voditi dok je gradnja ostvarena. Taborski če Sokoli učiniti sve, što mogu, za veliku budučnost Slavenstva i ustrajat če na putu, kojim su pošli. Zatim je starešina ljubljanske župe brat Nande Marolt čestitato Sokolu I, naglasiv kako su Sokoli pris staše beskompromisnog narodnog i državnog jedinstva i Jugoslavenstva, istaknuo je kako dom na Taboru može da bude utočište i onima, koji su još danas zakržljali duhom i telom. I sada dalje redom progovoriše za Poljake brat Zamoyski, koji želi da Tabor bude žarište jugoslovanske i slavenske sokolske ideje; za ČehosLovake brat Štepanek, koji naglašuje večno bratstvo Jugoslovena i Čehoslovaka u pokliku: »Vaša radost, naša je radost, vaš uspeh, naš je uspeh!«; za Ruse brat Vergun, koji je svoj govor završio plamnim zavetom: »Mi se Rusi kunemo, da čemo Vam vratiti nacijonalnu, slobodnu, sokolsku Rusiju!« Dakako da je silan zanos onih hiljada Sokolova i građanstva, koje se natisnulo oko željezno ograde, popratilo ove reči prvaka slavenskog Sokolstva. A tad je konačno p ros govorio starosta JSS brat GangL Pošto je odao počast vidovdanskim herojima, zahvalio se kraljevu izaslaniku, i označio važnost Tabora, nas stavio je: »Na žalost danas još nije u velikom sokolskom domu udružen jedan vel k deo našega naroda. U borbi za istinu i pravdu ineka Sokol« stvo, ako treba, i mačem i puškom izvojujc, da če biti svi slobodni!« Ove reči popratilo je burno klicanje: Zdravo! Ž'veo Trst, Živela Gorica, Živio Zadar, Živela Reka! I dok su još odmnevali ovi poklici muzika je intonirala »Hej Sla« veni«, a tisuče ii Itisuče Sokola prihvatilo pevajuč himnu Slavenstva. To je bio jedan od n a j di rl j i vi j ih momenata. Pedeset se zastava poklonilo, hiljade su stajale otkrivenih glava, srca su kueala, oči blistale, a glas sovi su slevali u svemočni gordi slavenski val. Na kraju su članovi i članice, te vojnici izveli defile ispred kras ljevog izaslanika, gostiju i starešinstva. Sledio je razlaz, a ostao je ponos san krasni Tabor! Sokolstvo se razišlo gradom, da se odmori i spremi za popoldašnju glavnu sletsku vežbu, a uzvanici sc sakupili u dvorani Kazina na svečani zajednički ručak. Tu je starosta br. Gangl najpre nazdravio Nj. Vel. Kralju i pročitao brzojavni telegram. Zatim je pozdravio reprezentante stranih država, opštine i danas liajstarijeg živučeg Sokola br. Graselia. Posle brata staroste u kratko su pregovorili veliki župan, gradski komesar, a onda sam Petar Graseli, koji je izjavio da se medu Sokolima oseča čil i mlad. Pozvao je Sokolstvo da sve svoje sile posveti naraštaju, kako bi se ispunili oni divni sni i želje osnivača i prvih propagatora sokolske misli. U znak zahvale i priznanja u sokolskom radu osedelom borcu sestra Zamoyska okitila je grudi ervenim karamfilom, šta je duboko dirnulo i brata Graselia i sve prisutne, koji su se nato zaputili na veliku sletsku vežbu. U toj javnoj vežbi sokolske svečanosti uzv.inule su sc do kulminacije. Do 12.000 ljudi napunilo je veliko vežbalište u Tivoliju. Na žarkom suncu prelevale su se sve moguče boje sokolskih odora i raznih toaleta, koje su tvorile divnu nikad nezaboravnu sliku. Razume se, da su vežbi prisustvovali svi predstavnici našeg javnog života. Sama vežba započela je nastopom 200 muške i ženske dece, koji su nastupili u vežbama sa lopticama. Gledaoci su oduševljeno pozdravili najmlađe Sokoliee i njihov lep nastup. Za decom je sledio muški nara* štaj, 192, u sletskim prostim vežbama, koje je vrlo dobro izveo i ubrao zasluženo priznanje. Zanimivo je, da su ovc vežbe bile odredenc za članstvo za sokolski slct god. 1913. u Ljubljani, kojeg je za onda austrij* ska vlada zabranila. Da je ove vežbe sada vežbao sokolski naraštaj, naj* boljim je dokazom kako naše Sokolstvo napreduje u tehničkom pogledu. Sa prostim vežbama pokrajinskog sleta nastupili su članovi (608 vežbača), članice (384) i naraštajke, svi burno pozdravljeni od gledalaca. Vojnička četa 40 pp. uzorno je ponovila vežbe sa puškama i bila eto i drugi dan burno aklamirana. Članovi, članice i muški te ženski naraštaj nastupili su nato u 20 odelenja na raznim spravama, a onda je sledio nastup gostiju, ruskih Sokolova i 44 snažnih naraštaj aca sušačke župe, koji su izveli proste vežbe sa vcslima. Konačno je još nastupila dačka četa, koja je efektno zaključila javnu vežbu, koja je bila uzorno organi* zovana pod vodstvom saveznog načelnika brata dra. Murnika, načelnice sestre Jugove i članova TO. Vežba je prošla u uzornom redu, pa če sva* kom, sudelujučem i gledaocu, ostati u trajnoj ugodnoj uspomeni. Nakon javne vežbe mnoštvo sc razišlo gradom u kome je zavla* dala velika vreva. Neke župe krcnule su kuči i sa fanfarama pošle put stanice, a ostali nagrnuli su na Tabor na oproštajno veče. Dok se na letnom vežbalištu uz zvukove triju muzika razvila ugodna zabava u veli* koj dvorani novog doma, zagrebački Soko II priredio je svečanu aka* demiju, koja je nada sve uspela. I tekom noči odlazilo je Sokolstvo sve više, da sc razide svojim domovima duž čitave države, noseč sa sobom nove pobude za dalnji rad. Ljubljana je utihnula. Ona je svoje učin la, a to je i Sokolstvo osetilo, pa se zato i sletski i svečanosni odbor našao ponukanim, da se u ime celog Sokolstva zahvali i da joj klikne: »Bela Ljubljana je opet dokazala, da je narodna i sokolska! U uverenju da če Ljubljana večno ostati verna našem Sokolstvu, zovemo čitavo njeno gradanstvo pod sokol* ske barjake, koji se pobednički vijorc na čelu sokolskog pohoda u veli* čanstvenu buduonost Slavenstva na čast i slavu našoj domovini!« • I tako nam evo prošao peti pokrajinski slct Jugoslovenskog Sokol* stva. Pokazao nam jaku unutarnju vrednost i vanjsku snagu Sokolstva. Kako javne vežbe, natecanja, tako i samo svečano otvorenjc Tabora pričali su nam o s li sokolske misli i sokolske volje, kojoj je dom na Taboru jedan od najdostojnijih spomenika. A sudelovanje Sokolstva pokazalo je i opet, da je naše Sokolstvo jedha velika porodica, koju pro* vejavu jednake misli i osečaji u Skoplju kako u Ljubljani, u Subotici kako u Beogradu, u Zagrebu kako na Sušaku, u Splitu, Sarajevu, Dubrov* niku, Mostaru, Mariboru, Nišu i Celju. I ta porodica u današnjim teškim i žalosnim časovima jamči nam, da je danas u našoj državi posvuda ljudi, koji rade na boljoj buducnosti naše nacije. Peti pokrajinski slet Jugoslovenskog Sokolstva bio jc velika manis festaeija tihog, požrtvovnog i nesebičnog rada. Pred tisueama i tisueama Sokolstvo je ponovno manifestiralo, da neče sustati, dok našem narodu ne sine podpuna duševna sloboda i dok poslednji jugoslovcnski brat neče biti oslobodcn ispod tudinskog jarma, dok naša domovina ne bude jedan sokolski tabor na ponos prijatelja, a strah i trepet svima neprijateljima, Jugoslovensko Sokolstvo vršilo je svoju dužnost. Svršilo jc jedan deo svoga rada, a sad nastavlja uz staro geslo: Iz naroda za narod! Ante Brozovič. # Savezne tekme o priliki pokrajinskog zleta v Ljubljani v dneh 27, 28, 29. junija 1927 T. O. razglaša rezultate tekem, ki so se vršile o priliki pokrajin« skega zleta v Ljubljani. Rezultati govore jasno dovolj o napredku naših borcev in o stanju naše telesne vzgoje. Mi pa, ki ne smemo biti nikdar zadovoljni, pogledamo radi tudi tja, kjer ni vedno vse najlepše, pogle= damo tudi slabe strani vsake prireditve m jih iznesemo z željo, da stvari o članstvu. Za članice drugo pero opravi ta posel, Kaj mi ni bilo všeč, kaj vidim senčnega? Čisto na kratko, glavne stvari o članstvu. Za članicc bo gotovo sestra načelnica sama opravila ta posel. Začnimo torej s tekmo za prvenstvo. Smejete se mi, ker veste, da sem v zadregi. Resnično težko je kaj reči. Tekma jc bila lepa, borci dobri, pripravljenost več kakor zadovolj va, ponašanje prav lepo. Kaj torej? Malenkosti so bile, ki sem jih opazil. Nekateri bratje tekmovalci so bagatelizirali proste vaje. Krvava zmota, ki sc jc kruto maščevala. Šele proti koncu tekme so začeli bratje seštevati in so opazili, kako strašno jih tepejo izgubljene točke. Drugič torej, bratje, v tem oziru več vestnosti. Poljubne proste vaje so bile po večini lepe, nekatere res vrhuns ško lepe in težke. — Orodje v splošnem dobro, razmeroma malo »treme«, izvedba dobra, mestoma vzorna. V poljubnih vajah smo videli sijajne kombinacije, nove težke prvine in vse to po veliki večini brezhibno izvedeno. Kdo se ne spomni pri tem na prvenca Primožiča, Zlasti njegova poljubna vaja na drogu je spravila sodnike v veliko zadrego. Zmanjkalo jc namreč točk. Tudi drugi bratje so pokazali lepe stvari. Prva predpisana br. Antosicwica na drogu jc b.la klasično lepo izvedena. Nekatere vaje br. Maleja so bile tako precizno, lahko in lepo izvedene, da sem bil takoj siguren, da je prvo ali drugo mesto njegovo. Dolg n Gregorka nas je presenetil s sigurnostjo svojih teških poljubnih. Ima svoje posebnosti, ki jih zna tudi primerno poudariti. Zlasti pa je briljiral pri skoku oh palici. Tudi vsi ostali so se krepko držali. Posebno veselje smo imeli • z brati iz zunanjih društev. Vesel pojav jc bil to, znak napredka. Brat Ban iz Sušaka se je vkljub smoli izvrstno držaL Kaže vse lastnosti dobrega, temperamentnega in zanesljivega tekmovalca. Brat Poljšak iz Celja pa jc le potrdil dobro mnenje, ki smo ga imeli o njem vedno. Vkljub ogromnemu načelniškemu delu je bil v dobri »formi« in je krepko držal skozi celo tekmo. Brat Orel, ki si je pokvaril roko, je vkljub bolečinam vseeno poizkušal, dokler je mogel, pa je moral odnehati. S svojo izredno energijo, z izvrstno pripravo in z neizčrpno zalogo moči bi bil gotovo med prvimi. Tudi br. Kastelic je moral popustiti radi pokvarjene roke. Krat Malej ipa, ki ima drugo mesto, je vkljub krva* večemu žulju sijajno izdržal celo tekmo. Užival sem, ko sem ga opazoval. Tih, miren in skromen je pregrizel oviro in bolečine in tekmoval, tek* moval, kakor tekmujejo pravi borcisSokoli. Še nekaj naj pripomnim k tej tekmi. Tekma je potekla gladko, brez najmanjših neprijetnosti in incidentov. Poudarjam brez incidentov. Kajti v zadnjih letih smo sc na to že skoro privad.li. Tekmovalci so bili disci* plinirani, obnašanje lepo in mirno. Po drugi strani pa mislim, da je precej zasluge tudi pri sodnikih. Mislim, da je bila izbira in sestava sodnikov, kakor tudi način znamkovanja srečno izbran in jc popolna objektivnost in nepristranost sodnikov odločno vplivala tudi na pona* sanje tekmovalcev. — Kot star tckmovalec sem bil te tekme v resnici vesel, ker jc bila vendar zopet enkrat res tekma in sicer lepa, jako lepa tekma. Druga tekma je bila tekma društev v prostih vajah. Ta tekma je pokazala poleg svoje solnčne strani tudi veliko slabost naših društev. Udeležba je žalostna. Samo 19 osmeric je v resnici premalo. Znak premajhnega zanimanja, znak, da primanjkuje borbenega duha po društvih. Kje jc lažje priboriti svojemu društvu častno mesto kot v tej tekmi. Pričakoval sem mnogo večje udeležbe. — Pripravljenost dobra, pri nekaterih sijajna. Ljubljanski Sokol (matica) je zasedel prvo in tretje mesto, Zagreb I pa drugo. Pa tudi ljutomerska osmerica je bila izvrstna in spada brezpogojno v eno vrsto s prvimi tremi. Kakšna je bila pri* pravljenost osmeric, pove najbolje dejstvo, da je od 19 osmeric doseglo 17 osmeric nad 80 %. — Tekma je imela velik vpliv tudi na nastop in se bo gotovo za bodoče stalno obdržala na vzporedu naših zletov. Tretja tekma, posebne tekme članov za prvenstvo v posa* meznih panogah je bila izredno zanimiva, pa tudi dobro obiskana. Dos seženi rezultati pričajo o sposobnostih naših borcev. Zavračajo odločno vsa podtikanja naših nasprotnikov, češ, da smo konservativni, da ne gojimo panog lahke atletike itd. Če pomislimo, da goje naši tekmovalci vse panoge našega sistema, da sc torej ne specializirajo na eno samo panogo, moramo priznati, da so rezultati naravnost izredni. Najsijajnejše je odrezal skok ob palici v višino, kjer je br. Ferkovič, Zagreb II, za celih 20 cm pobil jugoslovenski rekord. Pa tudi v drugih panogah so rezultati izredno lepi. Bili bi pa še dokaj lepši, čc bi se tekma izvedla tako, kakor smo pričakovali. Mnogo prijavljenih tekmovalcev namreč ni nastop lo k tekmi. Imamo celo primer, da jc neko društvo prijavilo kar po 16 tekmovalcev za več panog. V tekmi pa ni bilo nikogar. Društvo v Pakracu bo gotovo vedelo kaj povedati o takih nerednežih. Mnogo tekmovalcev pri tej tekmi ni zasedlo mest, ki bi jim šla po doseženih rezultatih, ker so tudi bagatelizirali proste vaje. Marsikateri sc prijemlje danes za lase radi nemarnosti. Imel bi prvo mesto v-gotovi panogi, pa ni upoštevan, ker je v prostih vajah dosegel pod 75 %. Da, bratje, vse sc maščuje pri tekmi. Zato v bodoče ne bodite več lahkomišljeni. Tudi ta tekma je potekala zelo lepo. Bila je prva te vrste Pokazala nam je mnogo dobrega, pokazala tudi svoje slabosti. Pa saj smo jo priredili le z namenom preizkusiti sile, pregledati,. kaj znamo. In to nalogo je tekma izpolnila. Pokazala nam je zdrave sile naših borcev v najboljši luči in udarila temelje za bodoče velike tekme v teh panogah, kakor so nameravane. Bratje tekmovalci! Vsi niste prvi, vsi niste dosegli, kar bi bili radi. Ne jezite se radi ev. neuspeha na vse mogoče činitelje in vsa mogoča razpoloženja in nerazpoloženja. Mnogo koristneje bo, če takoj krepko poprimete za delo, če že danes pričnete s sistematičnim delom na sebi, pa bo tudi uspeh prihodnjič siguren. Iz izkušnje govorim, ko Vam pravim, da je v 99 primerih izmed 100 kriva vsaki »smoli« in vsakemu neuspehu lahkomišljenost med treningom. In najboljši trening je redna, sistema* tična, vsestranska telovadba. Ne zanemarjajte redne telovadbe, ne po* stajajte pri telovadbi in ne popuščajte svojim slabostim. Bodite strogi in nepopustljivi proti samim sebi. S korobačem trdne volje izženite hudob* nega duha lenobe iz telesa in uspehi ne bodo izostali. Težka in trnjeva je pot na vrhunec, ali zadoščenje, ki ga prinaša zmaga, je zato toliko lepše. Na delo torej, borci! S. V. Posebne tekme članov. 145 posameznikov. 1. Skok v daljino z mesta: I. Zupan Oton, Ljubljana I, ž. Ljubljana................2-85 m. II. Ferkovič Peroslav, Zagreb II, ž, Zagreb .... 2-78 „ III. Šik Đuro, Karlovac, ž. Novo mesto.....................2-71 „ 2. Skok v daljino z zaletom: I. Ferkovič Peroslav, Zagreb II, ž. Zagreb . . . 6-18 m. II. Stepišnik Drago, Ljubljana II, ž. Ljubljana . . . 6il6 „ III. Plavšič Vojislav, Sombor, ž. Novi Sad.................5-70 „ 3. Skok v višino z mesta: I. Gregorka Boris, Ljubljana, ž. Ljubljana Zupan Oton, Ljubljana I, ž. Ljubljana . Ferkovič Peroslav, Zagreb II, ž. Zagreb . II. Pibernik Mirko, Ljubljana, ž. Ljubljana Šik Đuro, Karlovac, ž. .Novo mesto . III. Lucijanić Đuro, Karlovac, ž. Novo m. . 4. Skok v višino z zaletom: I. Gregorka Boris, Ljubljana, ž. Ljubljana II. Ferkovič Peroslav, Zagreb, ž. Zagreb Zupan Vlado, Ljubljana, ž. Ljubljana . III. Dekleva Janko, Maribor, ž. Maribor Mačus Franjo, Maribor, ž. Maribor . Sket Boris, St. Lenart, ž. Maribor . 5. Skok ob palici v višino: I. Ferkovič Peroslav, Zagreb II, ž. Zagreb . ." . . . 3-501 II. Gregorka Boris, Ljubljana, ž. Ljubljana...................3-— III. Plavšič Vojislav, Sombor, ž. Novi Sad......................2-90 1-30 m, proste v. 201. 1-30 „ „ „ 19 t. 1-30 „ ,, „ I8V2 t. 1-25 „ >» „ 20 t. 1-25 „ »» „ 16Va t. M5 „ ” *» 1-65 m. 1-55 „ proste v. I8V2 t. 1-55 „ „ „ 174* t 1-50 „ „ „ 19»/. t 1-50 „ »» „ lSVst. 1-50 „ ” „ 181/a t. • 3-50 m. 6. Troskok: I. Ferkovič Peroslav, Zagreb, ž. Zagreb . .... 12-47 m. II. Zupan Oton, Ljubljana I, ž., Ljubljana....................11 *23 „ III. Plavšić Vojislav, Sombor, ž. Novi Sad . . . . . 11— „ 7. Tek: a) 100 yds = 91-45 m: I. Stepišnik Drago, Ljubljana II, ž. Ljubljana . . . lla/5sek. II. Parcer Karl, Ljubljana II, ž. Ljubljana...................121/!. „ b) 100 m: I. Stepišnik Drago, Ljubljana II, ž. Ljubljana . . . II4/* sek. II. Plavšič Vojislav, Sombor, ž. Novi Sad...................12А/в „ III. Pibernik Mirko, Ljubljana, ž. Ljubljana .... 122/o „ c) 400 m: L Plavšič Vojislav, Sombor, ž. Novi Sad1..................56 sek. 11. Orel Vlad«, Ljubljana, ž. Ljubljana....................59'/b „ d) 800 mr I. Perkovič Peroslav, Zagreb II, ž. Zagreb . . 2 min. 25:'la sek. e) 1500 m: I. Pichler Josip, Sušak, ž. RijekasSušak ... 5 min. 4 sek. II. Jurkovič Janko, Ptuj, ž. Maribor .... 5 „ 23*/r, „ III. Seunig Jože, Ljubljana, ž. Ljubljana ... 5 „ 253/b „ 8. Suvanje krogle: I. Zupan Oton, Ljubljana I, ž. Ljubljana......................10-55 m. II. Ferkovič Peroslav, Zagreb II, ž. Zagreb .... 10-38 „ III. Stepišnik Drago, Ljubljana II, ž. Ljubljana .... 9-16 „ 9. Metanje kladiva: I. Zupan Oton, Ljubljana, ž. Ljubljana........................ 32-07 m. II. Perkovič Peroslav, Zagreb II, ž. Zagreb .... 29— „ III. Gregorka Boris, Ljubljana, ž. Ljubljana .... 15-70 „ 10. Metanje diska: I. Vrhovec Lojze, Ljubljana, ž. Ljubljana.....................31-90 m. II. Zupan Oton, Ljubljana I, ž. Ljubljana..................... 30-50 „ III. Perkovič Peroslav, Zagreb II, ž. Zagreb...................28-18 „ 11. Metanje kopja v daljavo: I. Plavšič Vojislav, Sombor, ž. Novi Sad......................41-65 m. II. Stepišnik Mirko, Ljubljana II, ž. Ljubljana . . . 29-10 „ Ш. Stojkovič Branko, Sr. Mitroviča, ž. Beograd . . . 25-27 „ 12. Plezanje po vrvi: I. Zupan Oton, Ljubljana I, ž. Ljubljana......................103/r, sek. II. Orel Vlado, Ljubljana, ž. Ljubljana.......................I In/» ,, III. Lubej Franjo, Ljutomer, ž. Maribor.........................14 „ 13. D v i g a n j e bremen 50 fcg: I. Grujič Vlado, Sombor, ž. Novi Sad . 13krat (nima prostih v.!). 14. Plavanje: a) 50m: I. Seunig Starte, Ljubljana, ž. Ljubljana......................................................SlVasek. II. Sik Duro, Karlovac, ž. Novo mesto . . . . 333/6 „ III. Butkovič Ivo, Sušak, ž. RijekasSušak......................34% „ b) 100 m: I. Šik Đuro, Karlovac, ž. Novo mesto ... 1 min. 24-’/* sck. II. Sertić Ivo, Sušak, ž. RijekasSušak .... 1 „ 24:’/* .. c) 250 m: I. Lucijanie Đuro, Karlovac, ž. Novo mesto . . 2 min. 41:1/5sek. d) 500 m : Lucijanie Duro, Karlovac, ž. Novo mesto . . . 8 min. 36 sek. 15. Skoki v vodo, 3 m: I. Kordclić Srečko, Ljubljana, ž. Ljubljana ... 54 točk. II. Antosievvitz, Ljubljana, ž. Ljubljana .... 523)i0 točke. Opomba: Brat Šiftar Pavel je dosegel pri skoku v višino z mesta 1-30m, ker pa nima 75% v prostih vajah, ne pride v poštev. Isto brat Avsec Dušan: skok v višino z mesta 1 -35 m, ker nima 75% v proistih vajah, ne pride v poštev. Oba člana Sok. društva Ljubljana. Brat Žabjak Jože, član Sok. društva Ljubljana I: skok v višino z zaletom 1-60 m, ne pride v poštev, ker nima 75% v prostih vajah. Bratje Griinfeld Leopold, 12®/* sek., Ljubljana I, Ninkovič Rajko, 121/* sek., Sombor, Tončič Stanko, 11*/* sek., Karlovac, Habič Ivan, 113/b sek., Ljubljana II v teku na 100 y ne pridejo v poštev, ker nimajo v prostih vajah 75%. Brat Grujič Vlado, 9-88 m, Sombor, pri suvanju krogle ne pride v poštev, ker nima v prostih vajah 75%, isto tudi Jurkovič Janko, 8-80 m, Ptuj. Brat Lubej Rajko, ll1/* sek., Sokol I, pri plezanju ne pride v poštev, ker nima 75% v prostih vajah. Brata Popovič Nenad, Sombor, Lunaček Boris, Sušak, nc prideta v poštev iz istega vzroka pri plavanju na 50 m. Bratje Traub Ivica, 1 min. 21 sek., Sušak, Popovič Nenad, 1 min. 16 sek., Sombor, Jotič Artur, 1 min, 19 sek., Srpske Moravice, pri pla* vanju na 100 m iz istega vzroka ne pridejo v poštev. Brata Popovič Nenad, 2 min. 40:i/* sek., Sombor, Seunig Jože, 3 min. 174/* sek., Ljubljana, ipri plavanju na 250 m iz istih vzrokov ne prideta v poštev. Brat Adamovič Nemanja, 9 min. 4 sek., Sombor, pri plavanju na 500 m ne pride v poštev iz istega vzroka. Uspeh prvenstvene tekme članic. Dosegljivih 149 točk. 1. Luznikova Zorana, Celje....................................1413/л točk. 2. Ganglova Marija, Metlika...................................139 „ 3. Lojkova Milka, Celje....................................... 1383/, „ 4. Križmančičeva Marjuči, Celje............................... 1373/, „ 5. Podpačeva Marta, Ljubljana I...............................1371/" „ 6. Burgerjeva Maca, 'Ljubljana........................^ 135‘/l> „ 7. Matjcjovsky Gordana, Zagreb I..............................1351 /» „ 8. Gjudova Pavla, Ljubljana...................................135 „ Lojkova Mimica, Celje............................. . . . 135 „ 9. Kovačeva Vera, Celje....................................... 1343/« točk. Rupijeva Milica, Ljubljana I...........................1341*/* „ 10. Ciottijeva Iza, Sušak..........................................1321/« „ 11. Prepcluhova Cirila, Ljubljana I................................129 „ 12. Šantlova Duša, Ljubljana.......................................128‘/i' „ 13. Omota Lojzka, Ljubljana................................... 1261/* „ 14. Strajharjcva Silva, Ljubljana 1 . ....................126 15. Frohlichova Jeti, Ljubljana....................................120**/» „ 16. Ivčcva Anica, Metlika..........................................120'/2 „ Sepičeva Marica, Sušak J . 120V2 „ Vidrihova Vera, Zagreb I.......................................120‘/2 „ 17. Resnikova Dana, Ljubljana......................................1201/« „ 18. Grkiničeva Mara, Sušak.........................................119‘/i „ 19. Srebotova Slavka, Ljubljana...................................118‘/« „ 20. Bahovčeva Anka, Ljubljana..................................117'/« „ 21. Gvozdenovičcva Danica, Sušak..............................116:,/4 „ 22. Biondičeva Ivka, Sušak...........................................114 „ 23. Schwabova Marta, Celje....................................1091/« „ 24. Volkerjeva Stana, Ljubljana 1.............................. 1063/« „ 25. Albanežejcva Jelica, Sušak..........................................95 „ Društvene tekme v prostih vajah. I. Celje....................................................... 58-22 točk. II. Ljubljana................................................. . 57-97 „ III. „ ................................................. 55-59 „ IV............................................................... 54-40 „ V. Kranj.......................................................52-81 „ VI. Celje........................................................ 50-43 „ VII. Zagreb Sokol I...........................................49-37 „ VIII. Sušak......................................................40-03 „ IX. Jesenice..................................................... 47-25 „ X. Novo mesto.................................................. 46-34 „ Uspeh pri lahki atletiki. 1. Metanje žoge (najnižja mera 25 m, 95% — 23-75 m). I. Podpac Marta, Sokol I 24-70 m. II. Gjud Pavla, Ljubljana.....................................................24— „ III. Matejovsky Gordana, Zagreb I 23-85 „ 2. Metanje krogle {najnižje 7 m, 95% —» 6-65 m). I. Rupelj Milica, Sokol I 7-91 m. II. Matejovsky Gordana, Zagreb I 7-49 „ III. Srebot Slavka, Ljubljana 6-82 „ 3. Skok v daljino z mesta (najnižje 2-10 m, 95% — 2 m). I. Šantel Duša, Ljubljana 2-20 m. II. Rupelj Milica, Sokol 1 2-17 ,. III. Podpac Marta, Sokol 1 2-13 „ 4. Skok v daljino ^zaletom (najnižje 3-60 m, 95% — 3-32 m). I. Šantel Duša, Ljubljana..............................................4-73 m. II. Podpac Marta, Sokol 1..............................................4-40 „ III. Burger Maca, Ljubljana............................................3-80 „ 5. Skok v višino z mesta (najnižje 0-95 m, 95% — 0-90 m). L Rupelj Milica in Podpac Marta, obe Sokol 1...................... 1— m. II. Šantel Duša, Ljubljana 0-95 „ 6. Skok v višino z zaletom (najnižje 1-25 m, 95% — 1-18 m). I. Šantel Duša, Ljubljana..............................................1*35 m. II. Rupelj Milica, Sokol 1.............................................1*30 „ III. Podpac Marta, Sokol 1.............................................1-20 „ 7. Tek na 100 yardov (najnižje 13 sek., 95% — 133/b sek.). I. Podpac Marta, Sokol 1 14‘/5 sek. II. Burger Maca, Ljubljana 143/5 „ Tekme društev v prostih vajah. Dosegljivih točk 220 g o Q) Ш S e Društvo Župa Doseženih točk Odstot- kov Opomba 1. Ljubi jana-matica Ljubljana 217-75 98-97 2. Zagreb I Zagreb 213-25 96-93 3. Ljubljana-matica Ljubljana 210-50 95-67 4. Ljutomer Maribor 209-25 95-11 • 5. Ptuj M 199-75 90-79 6. Žiri Ljubljana 199-— 90-45 7. Ljubljana 11 »1 198-75 90-34 8. Jesenice Gorenjska 197*— 89-54 9. Celje Celje 196-— 89 09 10. Škofja Loka Gorenjska 194-75 8852 11. Sušak Rijeka-Sušak 194-25 88-29 12. Dugaresa-Zagreb I Novo mesto-Zagreb 192-50 87-5 13. Celje Celje 188-50 85-68 14. Novo mesto Novo mesto 188"— 85-45 15. Celje Celje 181-50 82-50 16. Celje Celje 178-— 80-9 17. Ljubljana-matica Ljubljana 176-25 80-19 18. Metlika Novo mesto 152*— 69-09 19. Trbovlje Celje 145*50 66-13 C Uspeh prvenstv. tekem na pokrajinskem 'žletu 1927 v Ljubljani. Dosegljivih točk 370 Tek. št. I m e Društvo Župa Dosegel točk Odst. % Opomba 1. Primožič Jože Sokol I Ljubljana 352-35 95 23 2. Malej Tone n „ 349-40 94-43 3. Gregorka Boris Sokol-matica „ 335-20 90 60 4. Jeras Drago „ *» 326-93 88-35 5. Poljšak Rudolf Celje Celje 322 10 87-05 6. Porenta Anton Sokol I Ljubljana 32190 87-- 7. Ban Rafael Sušak Rijeka-Sušak 294 60 79-62 8. Antosiewitz Ante Sokol-matica Ljubljana 289-40 78-21 9. Rožič Srečko Sokol I » 288-53 77-97 10. Černe Viktor Zagreb I Zagreb 265-21 71-67 11. Suica Stevan „ „ 24057 65-01 12. Stemberger Drago Sokol 1 Ljubljana 196 73 53-17 13. Kastelic Rudolf Celje Celje 17235 46-58 14. Orel Vlado Sokol-matica Ljubljana — — Pri prvem oro-dju poškodovali roko in odstopili Odborska sednica JSS (27. VI. 1927 u Ljubljani) Prva ovogodišnja odborska sodnica JSS obdržavala se u Ljubljani 27. juna o. g. uoči pokrajinskog slcta. Kao za sve zborove Jugoslovcn* skog Sokolstva, tako je i za ovu odborsku scdlnicu vlada o razumljiv interes, jer jc na njoj bilo zastupano 20 župa, ispričane su bile tek župc: Sarajevo, Užiee i Vel. Bečkerek. U smislu pravilnika otvorio jc sednicu savezni starosta brat Gangl, koji je iza kratkih pozdravnih reči konstatovao da jc sednica sposobna za stvaranje zaključaka i odmah je podelio reč bratu tajniku dru. Fuxu, koji je podnio iserpivi tajnički izveštaj u kome jc prikazao dosadanji rad starešinstva Saveza i stanje Jugoslovenskog Sokolstva. Izveštaj brata tajnika uz kratka objašnjcnja bio jc primljen bez debate. Iza toga je brat starosta pročitao stigle brzojavne i pismene po* zdrave, od kojih jc najznačajniji pozdrav bugarekih Junaka u kome su objavili da če i oni još tekom ovc godinc prihvatiti sokolsko ime. Kao glavni referent nastupio je savezni gospodar brat Čobal, koji jc podneo iserpivi izveštaj o gospodarskom i financijalnom stanju JSS, nadodav konkretne predloge, koji su bili od reda prihvaeeni. Baš svršetkom njegovog referata ušao je u dvoranu u kojoj se obdrs žavala sednica starosta poljskog Sokolstva brat Zamoyski, koga svi pri« sutni pozdraviše ustajanjem i živim poklicima: Csolem! Brat Zamoyski dirnut ovom spontanom pažnjom, zahvalio se toplim rečima pozdrava uz želju da se Jugoslovcnsko Sokolstvo i dalje širi i jača, naglasiv da veze koje postoje izmedu poljskog i jugoslovenskog Sokolstva ostat će večno trajne i nepomučene. I sada su sledili redom izveštaji ostalih odseka. Brat Marolt izvestio je o fondu za nezgodu. Brat dr. Košir o zdravstvenom odseku, naglasiv da je glavna briga ovog odseka bila ta, da se uredi kartoteka zdravstvenih listova. U tome je naročito pohvalio župe: Gorenjsku, mostarsku i banjam lučku. Upravio je apel na sve prisutne delegate, da apeliraju na prednjake, da sc pregled vežbajučeg članstva obavlja sistematski. Brat Jeras izvestio je za prosvetni odbor, brat Milost za statistički odsek, a brat Kandare za organizacijoni. Kako je brat Zelenko bio sprečen sletskim dužnostima, to je za gradevni odsek izvestio brat tajnik, pa se jednoglasno prihvatio predlog, da se u buduče za svaku gradnju sokolskog doma imade tražiti mišljenje Saveza, a društva, koja več imadu domove, da čim pre pošalju Savezu odnosne načrte. Još je brat Čobal upozorio na velike financijalne potrebe za amsterdamska natecanja, apelirao na delegate, da započnu sabirnim akcijama po župama, a onda se prešlo na predloge župa. Kao prvi raspravio sc predlog beogradske župe, koja je upozorila na preteranost u priredivanju javnih vežbi i sletova. Za izvedbu ovakovih priredaba hoče se mnogo snage i energije, volje, pregalaštva i odušev* ljenja, a posle svakog sleta dolazi premor sokolskih radenika. No osim toga usled ovakovih čestih priredaba unutamji se rad po društvima zanes maruje, disciplina labavi, a finansijske prilike pogoršavaju. Jcdnom reči stabilizacija u društvu jest nemoguča. Da bi se sve ovc neprilike po društvima izbegle, beogradska župa predlaže, da Savez ograniči broj sle« tova u jednoj godini, a da se obrati veča pažnja na unutrašnji rad po društvima, jer stabiliziranje prilika i sprovadanje sokolske organizacije u potpunosti jest bitni uslov za razvoj i napredak Sokolstva. Predlog sa ovim obrazloženjem i nadopunom brata tajnika, koji je iznio kako pojedina društva usled pomanjkanja vežbača pozivlju susedna društva, što odviše opterečuje vežbajuče članstvo, prihvačen je i iznet če se na narednu Saveznu skupštinu. Po tome je prihvačen predlog Saveza da se bratu Čedi Miliču, stas rešini mostarske sokolske župe, podeluje velika Savezna plaketa. Konačno su još bili prihvačeni sledeči predloži Saveznog starešinstva. 1. Umesto dosadanjeg načina sakupljanjft za Savezni dan, sabirat če se na taj način, da če se svakoj župi za svakog pojedinog njezinog člana poslati po 4 dopisnice a Din 1, koje Savez imade na skladištu. Župa je dužna da shodnim načinom tekom meseci, a najkasnije do 15. decembra u godini, razglednice rasproda i utržak pošalje Savezu. 2. Za sve diplome pobednicima u natecanjima uvada se jedinstveni oblik i to prama onom primerku kako ga je izradio Savez. Diplome imadu se u buduče naručivat od Saveza. 3. Uvadaju se uložne knjižice za štednju, kako je to provcla župa Mostar. Na knjižice sabrani iznosi upotrebit če se za nabavu odore, vežbačeg odela i ostalih potreba pojedinih članova i članica. Delegati se upučuju da u tom pogledu interveniraju svaki u svojoj župi, kako bi se što pre uredilo i u život privelo ovo ekonomsko pitanje. Kao savet iznio je van dnevriog reda brat dr. Štempihar da se godine 1928. i 1929. ne bi obdržavale savezne skupštine, jer je program rada i onako za dve godine odreden. Ovim predlogom glcdom na organi« zaoiju JSS, imade se pozabavit starešinstvo Saveza. Pošto je time bio iscrpljen sav dnevni red, a u eventualijama ras« pravila sc neka manje važna pitanja administrativne narave pojedinih župa, to je starosta uz tople reči podstreka za dalnje žilavo sokolsko delo, zaključio sednicu, pozdravljen oduševljenim poklicima sviju pri« sutnih. afe. IZ STAREŠINSTVA ««#**«« VIII. sednica starešinstva JSS 23. maja 1927 Prisutni: podstarosta Kajzelj, Čobal, Franke, Fux, Gregorin, Jeras, Juvanec, Kandare, Košir, Ludvik, Marolt, Mešek, Milost, Švajgar, Vidmar, Zelenko. Ispričani: Gangl, Murnik, Smertnik. — Tajnik brat dr. Fux izveštava, da bjelovarska župa obdržava svoj župski slct 12. juna o. g. Starešinstvo zastupat če na tom slctu brat dr. Car. — S a Cetinja stigla je podulja brzojavka, kojom se moli, da se narodna savezna skupština obdržava na Cetinju. Ovo če se pitanje raspraviti na jednoj od narodnih odborskih sednica. — Tenis sekcija sokolskog društva u Zemunu moli, da može pristupiti kao član tenis«savezu u našoj di'žavi, jer samo kao član ovog saveza može se natecati na njihovim tenis pri« redbama. Kako je ovo stvar načelna, to se upučuje TO i organizacijonom odseku, tla ju ovd odseci prouče i izveste o njoj na narednoj sednici starešinstva. — Brat tajnik izveštava, da se odbor za podignuče spomenika kralju Petru 1. u Ljubljani obratio na Savez sa zamolbom, da ga se podupre u sabirnoj akciji. Zaključak: Sokolskim društvima na teritoriju Slovenije razaslat če se poziv odnosno okružnica. — Gospodar brat Čobal izveštava, da je generalna direkcija poreza odbila našu molbu za oprost od takse na prikazivanje praškog filma. Korači za reviziju ovog zaključka več su podneti. — Brat Zelenko izveštava, da ric može staviti predlog glede gradnje sokolskog doma u Grosupljem, jer da nije podnesen dostatan opis i pravdlan proračun. — Društvu u Ribnici vrača se načrt, jer za Ribnicu ne odgovara takav sokolski dom, kakav je predviden po predloženom načrtu. — Interno. IX. sednica starešinstva JSS 30. maja 1927 Prisutni: starosta Gangl, Čobal, Franke, Fux, Gregorin, Jeras, Juvancc, Kajzelj, Kandare, Marolt, Milost, Murnik, Poženel, Zelenko. Ispričani: Košir, Ludvik, Mešek, Vidmar. — Brat starosta izveštava detaljno o slavenskoj sokolskoj školi u Pragu, kojoj je sudelovalo osim predavača brače staroste i načelnika još desetero brade JSS kao slušaoi. Iscrpiv izveštaj prima se do znanja. Za pažnju i gostoljubivost, koja je ukazana članovima JSS, poslat če se ČOS pismena zahvala, a zastupnieima bugarskih Junaka poklonit če se sve edicije Saveza. — Nakon temeljito obrazloženog predloga brata načelnika zaključuje se, da če sc namestiti još jedan savezni prednjak. O tome če raspravljati TO na narednoj sednici. — Tajnik brat dr. Fux izveštava, da sokolsko društvo Ljubljana I pozivljc na razvide društvenog barjaka, kojc če se obaviti 6. juna o. g. Savez če zastupat: podstarosta brat Kajzelj. — Brat Paunkovič izveštava da nije u mogućnosti da zastupa starešinstvo na sletovima u Somboru i Nišu, јег će u ove dane biti odsutan. Usled toga odreduju se kao savezni delegati za Sombor brat starosta, a za Niš brat Živkovič iz Skoplja. — Banatska sokolska župa šalje pozdrav sa svog sleta u Vršeu. — Zaključuje se telegrafski čestitati sokolskom društvu u Nišu, koje otvara svoj dom dana 1. juna o. g. — Urgeneija župe Zaječar glede fuzije sa moravskom župom u Nišu predložit če se narednoj odborskoj sedniei Saveza. — Konzulat ČSR zahvaljuje se na poklonu Spomenice I. svesokolskog sleta u Ljubljani. — Gospodar br. Čobal izveštava, da nije bio u mogučnosti da pode na slet u Vršac. Telegrafski se ispričao slctskom odboru. Šta se tiče revizije u ovoj župi preporuča brata Ntšaviea iz Beos grada. — Predlog, da se od ČOS poslanih 200 primeraka lista »Jaz« odstupi sletskom odboru na Taboru, prima se. — Konačno predlaže br. Čobal da prosvetni odsek što pre preda rukopis knjige »Vodič za naraštaj i deemc, koja je knjiga predvidena proračunom g. 1927. Jcdnako treba misliti na nabavu skioptikona. — Brat podstarosta Kajzelj izveštava, da je na slavi 40. peš. puka zajedno sa bračom Gregorinom i Vidmarom zastupao stare* šinstvo Saveza. Na oproštajnoj večeri konzula Francuske republike zastu* pali su starešinstvo brača Kajzelj i Jeras. — Na slavi artilerijskog puka zastupat če starešinstvo brača Gregorin i Jeras. — Na upit brata Mas rolta glede taksiranja dopisa objašnjujc br. Čobal, da odnosni zaključak glasi: »Svi dopisi na više sokolske ustanove (od društva župi ili Savezu, župe Savezu) moraju biti taksirani sokolskom markom.« — Na upit brata tajnika glede odborske sednice Saveza zaključuje se, da se ista sazove za dan 27. juna o. g. Brat tajnik imade zbrinuti, da svi odseci prirode gradu potrebnu za ovu sednicu. — Interno. X. sednica starešinstva JSS 7. juna 1927 P r i s u t n i : starosta Gangl, Čobal', Franke, Fux, Gregorin, Jeras, Juvancc, Kajzelj, Kandare, Košir, Ludvik, Marolt, Milost, Poženel, Ze* lenko. Ispričani: Mešek, Murnik, Švajgar, Vidmar. — Brat starosta potanko izveštava o sletu u Somboru. Izveštaj se sa odobrenjem prima do znanja. — Brat starosta čita dopis brata Gradojeviča glede odnosa do bugarskih Junaka. — Brat starosta upozoruje na odborsku sednicu i pozivlje braču referente, da spreme svoje izveštaje. — Tajnik brat dr. Fux izveštava, da je od brata dra. Budisavljeviča stigla telegrafska obavest o povoljnom rešenju molbe za pogodovnu vožnju na pokrajinski slet u Ljubljani. — Sokolsko društvo Toplice poslalo je molbu na kabis netsku pisarnu glede kumovanja Nj. Vel. Kralja društvenom barjaku, a sa molbom, da Savez istu dalju pošalje. Zaključak: Molba se odbija! — Brat dr. Treo izveštava, da če legati pokojnog brata Trillera JSS i sokolskom društvu u Škofji Loki biti oprošteni od taksa. — Brat dr. Budisavljevič izveštava, da je zastupao starešinstvo na naraštajskom sletu u Beogradu. — Dne 10. jula obdTŽava se okružni slet zagrebačke župe u Krškom. Molbi, da se dozvoli sudelovanje okolišnih društava, udovoljava sc. — Za ilustraciju kako dnevna štampa shvača Sokolstvo brat tajnik čita jedan dopis beogradske »Politike«, u kome se izveštava, da je u Aleksandrovcu osnovana sokolska župa. — Sokolska društva Posavskog okružja zagrebačke župe mole da budu izlučena iz zagrebačke župe, a dodjelcna župi u Novom mestu. Dopis se odstupa zagrebačkoj župi, da se na njeg izjavi. — Brat starosta izveštava, da je mindstarstvo vojno odbila molbu za posudbu konja za svečanosnu povorku na pokras jinskom sletu u Ljubljani. — Gospodar brat Čobal tumači sirovu bilancu danom 31. V. 1927. i predlaže, da se svojedobni zaključak glede zaklade »1000=godišnjiee hrvatskog kraljevstva« na narednoj odborskoj sednici anulira, a suma ove zaklade, koja iznosi Din 1105, da se prenese na amsterdamski natjecateljni fond. — Legat pokojnog brata Trillera u iznosu od Din 10.000 uknjižit če se na Oraženovu zakladu. — Društvu Korčula odobrava se, da izdaje sletski vesnik. — Pravni referent brat dr. Kandare izveštava, da je podnio prigovor protiv odkaza najma saveznih prostorija. Prima se do znanja. Dalje izveštava, da je župa Split nakon ponovnog postupka glede isključcnja brata Mate Rubeše iz društva Makarska isključenje potvrdila, koji zaključak starešinstvo potvrduje. — Protiv urednika lista »Novine« u Murskoj Soboti podneti će se tužba i ovaj puta ne pristaje se na nikakovu nagodu. Zaključak se jednoglasno prima. — Predsednik zdravstvonog odseka brat dr. Košir predlaže, da dočeku delegata kongresa trezvene omladine, koji če se obdržavati 2. VII. o. g., prisustvuje i sokolski naraštaj. Predlog se načelno prima, a provedba poverava ljubljanskim i okolišnim sokolskim društvima. — U ime fonda za nezgode izveštava brat Marolt, da je društvu Zagreb I doznaeeno Din 480 za ponesrečenog brata Emila Vu= kotiča. — Interno. XI. sednica starešinstva JSS 13. juna 1927 P r i s u t n i : starosta Gangl, Čobal, Drenik, Fux, Gregorin, Jeras, Juvanec, Kandare, Marolt, Mcšek, Milost, Murnik. Švajgar. Ispričani: Franke, Kajzelj, Košir, Ludvik, Zelenko. — Brat starosta čita dnevni red odborske sednice za dan 27. VI. i pozivlje referente, da priprave referate, koji neka budu kratki i jasni. — Brat starosta čita članke brače dra. Laze Popoviča i Pere Lazareviča, objavljene u Vesniku banatske sokolske župe. Nakon krače debate, u koju ulaze brača Švajgar, Fux i Čobal, jednoglasno se zaključuje, da se čitava stvar raspravi na ods borskoj sednici, na koju se imadu pozvati oba pisca i urednik lista. — Brat tajnik dr. Fux izveštava, da župa Bjelovar šalje pozdrav sa svog sleta. — Sokolsko društvo u Dražgošah zahvaljuje se na pozdravu prU godom otvorenja doma. — Dopis generalne direkcije državnih željeznica odstupa se željezničkom odseku i ovlaštuje se brat Ludvik, da lično intervenira u Beogradu. — Sokolsko društvo u Ljutomeru moli za inter* venciju kod mini-starstva prosvete glede zaključka školske godine na dan 26. VI. o. g. — Vodstvo Junaka u Sofiji zahvaljuje sc na prijaznoj susretljivosti i pažnji, koja im s naše strane bla posvečena na slavenskoj sokolskoj školi u Pragu. — Brat Čobal moli, da se ovlasti brata Nišaviča, da obavi reviziju banatske župe. Prima se. — Predlog gospodarskog odseka glede uvedenja j edinstven ih diploma po prcdloženom uzorku iznet če se pred odborsku sednicu. — U ime organizacijonog odseka predlaže brat dr. Kandare, da se predlog društva Split radi brisanja jedne alineje iz društvenih pravila, odbija, pošto je odnosno mesto do= voljno rastumačeno u samim pravilima. Prima se jednoglasno. — Društvo Makarska prcdlaže promjenu disciplinarnog postupka. Nakon svcstrano stručno obradenog mnenja brata referenta predlog se odbija, a društvu samom opširno če se obrazložiti uzrok odbijanja predloga. — Gledom na okolnost, da je u nekoj župi jedan član uz žiro odbornika podigao zajam iz društvene blagajne, zaključuje se na sve župe razaslat okruž* nieu, da imadu uputiti društva, da ,se zajmovi ne mogu nikome davati. — Statističar br. Milost izveštava, da se u Donjoj Dubravi osnovalo novo društvo. — Dalje izveštava, da se sokolska župa banatska prozvala župom dra. Laze Popoviča. — Interno. XII. sednica starešinstva JSS 20. juna 1927 P ris ut ni: starosta Gangl, Čobal, Franke, Fux, Gregorin, Jeras, Juvanee, Kajzelj, Košir, Ludvik, Marolt, Mešek, Milost, Murnik, Poženel, Švajgar, Vidmar. Ispričani: Kandare, Zelenko. — Brat starosta izve* stava, da se izrađeni pravilnik novinarskog odseka za naše sadanje prilike mora temeljito proučiti. Izraden je pomno i svcstrano, pa če se o njem raspravljati na naročitoj sednici. Pravilnik če se razaslati svim župama na mnenje, a onda če se predložiti odborskoj sednici na prilivat. — Sta res šinstvo Saveza predložit če odborskoj sednici, da se sa velikom saveznom plaketom odlikuje starešina mostarske župe brat čedo Milič u znak javne pohvale za uzorno ispunjavanje njezine dužnostd. — »Sojuz ruskoga Sokolstva« prijavljuje svoje delegate za pokrajinski slet. Rusi če na javnoj vežbi nastupiti u posebnoj tačoi sa 20 vežbača. — Savez je primi o telegrafski pozdrav sa okružnog slcta na Cetinju. — Na naraštajske utakmice osječke župe u Brodu 26. VI. o. g. Savez nije u mogučnosti da pošalje delegata. — Brat Štepanek zahvaljuje se na poklonu sporne« nice I. svesokolskog sleta u Ljubljani. — Društvo Zavidovič brzojavno pozdravlja Savez sa okružnog sleta. — Brat Budisavljevič u poduljem dopisu obrazlaže, kako je došlo do nesporazuma glede pogodovne vožnje za pokrajinski slet u Ljubljani. Dopis se prima do znanja. — Brat na* čelnik moli, da se na ovo upozori putem dnevne štampe što češče. — Brat Kajzelj izveštava o sletu župe Kragujevac i donaša zahvalu brata Živkoviča iz Zemuna, kome je putem uručio Saveznu diplomu. Iscrpivi izveštaj prima se do znanja i odobrava. — Predlog brata Čobala, da se društvu u Tuzli ne dozvoljava sabiranje doprinosa van teritorija župe, odobrava se. — Glede »Glasnika«, kojeg izdavanje je skopčano sa ve« likim troškovima, zaključuje se, da o njegovom materijalnom stanju brat Čobal izvesti na odborskoj sednici. — Brat Švajgar kao urednik Sokolskog Kalendara moli braču iz starešinstva, da dovrše svoju gradu. Poslednji rok za rukopis jest 31. VIII. o. g. — Statističar br. Milost izveštava, da se u Porastu osnovalo novo društvo. — Prihvača se predlog brata dra. Fuxa, da se delegaciji brače Ceha i Poljaka za pokrajinski slet, za slučaj da putuju preko Jesenica, odašalje u susret do granice po jedan član starešinstva i slctskog odbora. Dodu li preko Maribora, tad se doček odreduje mariborskoj župi. — Interno. XIII. sednica starešinstva JSS 4. jula 1927 P ris ut ni: starosta Gangl, Fux, Franke, Jeras, Jugova, Juvanee, Kajzelj, Kandare, Ludvik, Marolt, Mešek, Milost, Murnik, Poženel, Račič, Švajgar, Zelenko. Ispričan: Čobal. — Brat starosta čita zahvalni t-cle* gram Nj. Vel. Kralja i brzojavni pozdrav župe Tuzla. Zahvalni telegram Nj. Vel. Kralja glasi: Vama i prestavnicima bratskih nam Sokola srdačno zahvaljujem na pozdravu prilikom pokrajinskog sleta i šaljem svoj kraljevski pozdrav sa »Zdravo!« — Aleksander. — Odobrava se zahvala starešinstva, koja je bila objavljena u novinama nakon sleta. — Brat starosta zahvaljuje se starešinstvu na radu i trudu, kojeg je ovo uložilo oko pokrajinskog sleta u Ljubljani. — Žaklju« čuje se, da se pozovu sve župe, za koje je slet bio obvezatan, odnosno one župe, koje su od svoje volje prijavile sudelovanje, da raz s jasne, zašto faktični broj sudelujućih nije odgovarao prijavama. — Izveštaj brata načelnika glede prednjačkog tečaja prima se do znanja. — Predlog sokolskog društva u Dubrovniku, da se društvena članarina ubirc od oficira, koji su članovi sokolskih društava, na način, da im se susteže od plate, odbija se. — Na župskom sletu u Kranju 9. i 10 ov. m. zastupat če starešinstvo brat Mešek. — Na otvorenju sokolskog doma u Vel. Laščah zastupat če Savez brat starosta. — Izveštaj glede osnutka hrvatskog sokolskog društva u Subotici prima se do znanja. — Župl RijekasSušak dozvoljava se, da na svoj dogodišnji slet i razviče barjaka pozove susjedne župe, no nikako se ne može dozvoliti, da se isti obdržava na Vidov dan, jer je taj termin odreden za pokrajinski slet u Skopi ju. — Statističar br. Milost izveštava, da se u Bezdanima osno« valo novo sokolsko društvo, a župa u Novom Sadu da predlaže, da se društvo Stapar briše. Brisanje društva ne može se uzeti do znanja dok nije provedena društvena likvidacija. — Načelnica sestra Jugova podnaša izveštaj o prednjačkom tečaju, o pokrajinsko m sletu te o pokusima i utakmicama. Izveštava, da pet članica pohada tečaj u Pragu. Izveštaj sc prima do znanja. — Brači Poženelu i Jerasu podeluje se odsustvo za vreme službenog odsustva. — Interno. XIV. sednica starešinstva JSS ll.jula 1927 Prisutni: podstarosta Kajzelj, Čobal, Franke, Fux, Jugova, Kan* dare, Mešek, Milost, Murnik, Švajgar, Vidmar, Zelenko. Ispričan i: Gangl, Gregorin, Juvancc, Jeras, Košir, Ludvik, Marolt, Poženel, Smert* nik. — Brat podstarosta izveštava, da je u ime starešinstva pismeno čestitao generalu Kalafatoviču povodom njegovog visokog francuskog odlikovanja. — Tajnik brat dr. Eux izveštava, da če naraštajskom sletu u Splitu sudelovati 40 čehoslovačkdh naraštajaca. Župi Maribor i Zagreb nareduje se da ih na prolazu dočeka i pozdravi. — Brat Kajzelj nadodaje, da je brat dr. Lavš zamolio, da bi istom sletu sudelovao ljubljanski nas raštaj sa saveznim naraštajskim barjakom. Stvar če se razviditi kod lj-ub» ljanskih sokolskih društava. — Molba sokolskog društva Ptuj za novčanu potporu opravljena na kabinetsku pisarnu, odbija se. — Župa Kragujevac zahvaljuje se na prijaznom primitku njezinih delegata na pokrajinskom sletu. — Društvo Narodni Dom odstupilo je Savezni dopis glede clcktričnog osvetlenja na direktno rešenje Narodnoj galeriji. — Radi predstoječe izborne kampanje, na pismeni predlog brata staroste, objavit če se u dnevnoj štampi izvaci naših resolucija, koje su primljene na saboru u Zagrebu. — Gledom na ferije predlaže brat tajnik, da bi se sednice starešinstva obdržavalc svakih 14 dana. Prima se. — Načelnik brat dr. Murnik izveštava, da je sa bratom Mcšekom prisustvovao slctu go* renjske sokolske župc u Kranju. Konstatuje kvalitativni nanrorUlr no natecanja nisu zadovoljila. Izveštaj sc prima do znanja. — Gospodar br. čobal podnaša sirovu bilancu sa danom 30. VI. o. g. Iscrpiv referat 0 torne prima se do znanja. Nadalje izveštava, da je izašla knjiga brata dra. Košira: »Človeško telo«, preštampana iz »Sokolskog Glasnika«. Prodlaže, da se prodaje uz cenu od Din 30 po primerku. Prima se. — Interno. OBJAVE »TEHNIČKOGA ODBORA JSS« Sednica zbora župskih načelnika 27. juna 1927. Savezni načelnik brat dr. Murnik u ovoj prvoj sednici nakon savezne skupštine ponajprc je objavio sastav saveznog tehničkog odbora. U od* boru su osim več na skupštini izabranih: načelnika i njegovih zamenika te načelnice i njezinih zamenica, brača: Tomo Burgstaler, Bojan Drenik, Aleksandar Kostnapfcl, Vilko Kukec i ing. Albert Poženel (Ljubljana matica), Jože Gorjanc i Eugen Lovšin (Ljubljana I), Herman Keber, Vinko Kocjan i Stanc Trček (Ljubljana II), Jakob Jesih (Šiška) i Josip Smcrtnik (Celje), te sestre: Adcla Mužinova (Ljubljana matica), Tinca Štrajharjeva (Ljubljana I) i Elza Skalarjeva (Ljubljana II). Predsednik odseka za naraštaj i decu jest br. Drenik, članovi: br. Burgstaler, Keber 1 Kostnapfcl. Taj n k TO: br. Kostnapfcl, knjižničar br. Lovšin. Zastupnici TO u saveznom gospodarskom, zdravstvenom i odseku za protualkoholni pokret br. Jesih, u organizacijonom odseku br. Poženel, u železničkom br. Trček. U TO zastupa prosvetni odbor br. Josip Jeras, zdravstveni br. dr. Alija Košir. Redakcijoni odsek »Prednjaka« uz načelnika sačinja* vaju brača: Drenik, Jesih, Kukec, Lovšin, Poženel i Vidmar. Rad TO u ova tri meseca iza poslednje savezne skupštine u glavnom je obasizao priprave i sprovađanje III. prednjačkog tečaja za članove, kojemu je sudelovalo 11 polaznika, nadalje tečaja za najbolje vežbače (sudelovalo 15 brače) i dovršenjc priprava za pokrajinski slct u Ljub* ljani. Polazak prednjačkog tečaja nije zadovoljio, pa u buduče Savez ne če biti kadar da uz tako malcn broj sprovede tečaj. Neka one župe, koje nisu u III. tečaj poslale nijednog brata, kod narednog tečaja ispune one dužnosti, kakove im nalaže zaključak zadnje savezne skupštine, naime da pošalju po jednog brata i sestru. Prigodom pregleda društava za pokrajinski slet delegati TO opazili su u ovom ili onom društvu, da n}'ho vi prosvetni odbori ne shvačaju ispravno svoje zadače, pa da njihov rad ometa telovežbu, umesto da ju promiče. Treba, da Savez i župe glede toga stvore shodne odluke i prosvetne odbore upozore na njihovu pravu zadaču. Nakon što je izveštaj načelnika bio prihvačen, on je na* dodao k več tiskanim uputama za pokrajinski slet još neke potrebne informacije. U prizivnu komisij u za natecanja prigodom pokrajinskog slcta izabrani su uz brata načelnika kao predsednika još brača Drenik, Kostnapfel, Ažman, sestra Jugova i Ciottijeva. Glede upitnih araka za izveštaj saveznog TO na saveznim skupštinama neka župski tehnički odbori pošalju saveznom TO svoje savete za eventualnu promjenu ili nadopunu ovih araka. — Glede olimpijskih natjecanja u Amsterdamu brat savezni načelnik podnio je izveštaj o sadanjoj situaciji s obzirom na naše sudelovanje i pozvao je sve župe bez razlike, da potaknu spo« sobne vežbače i vežbačice, da se što zdušnije spreme. — Iza toga sledila je informativna rasprava o sletu u Skoplju god. 1928., a temeljem izve* štaja brata Jesiha i rasprava o odnosu Sokolstva do športa temeljem izveštaja brata Mačusa. — Nakon dovršenog dnevnog reda upozoruje br. Lhotsky da u našem Sokolstvu još uvek nema jedinstvene zapovedi. Župe i društva upozorit če se ponovno na jedinstvene zapovedi, koje su određene i uvedene zaključkom zbora župskih načelnika od 24. marta 1923. a koja su strogo obavezatna za sva društva JSS. Ove su zapovedi ponovno izašle u posebnoj kinjižioi (»Enotna povelja za redovne vaje — Jedinstvene zapovedi za redovne vežbe«), a mogu se nabaviti kod Saveza uz cenu Din 5 po primerku. — Nakon toga br. savezni načelnik osvrče se na zadače rada u budučnosti, pa iznosi, da je temeljem mnenja sa* veznog TO velika potreba da se prirede lahkoatletska nateeanja u večem opsegu god. 1928. i medusletska nateeanja god. 1929., o čemu če sc pred* lozi blagovremeno predložiti zboru župskih načelnika. Po dovršenom dnevnom redu načelnik je zaključio sednicu sa zahvalom i pozdravom. Tehnički odbor JSS raspisuje natečaj za proste vežbe za slet u Skoplju god. 1928. i to za članove i članice. Predložene vežbe nemaju se podpisati po predlagaču, več imadu nositi uz napis »Predlog za proste vežbe članova (članica) za slet u Skoplju god. 1928.« geslo (lozinku). Kako sam napis tako i geslo imadu biti napisani i na kuverti, u kojoj je zalepljeno ime predlagača (pred* lagačice). Sve ovo imade se preporučeno poslati uz priklop dva otiska strojem pisanih vežbi najkasnijc do 1. oktobra 1927. tehničkom odboru JSS. Bude li tehnički odbor smatrao potrebitim, to če predlagači (preda lagačice) predloga, koji dolaze u obzir, biti dužni, da svoje vežbe pred njim izvedu. Predlagač (predlagačica) prihvačenog predloga obavezan(a) jest, da sam(a) pribavi blagovremeno u razdoblju, kojeg če odrediti tehnički odbor i glazbu za vežbe. Razviče sokol skog bar jak a u Ptuju. Tko ne pozna barem po imenu prijazni gradič na Dravi — Ptuj, koji se odlikuje uskim ulicama, starim krovovima, a jedan je od najbogatijih gradova sa starim spomenicima i iskopinama stare zamrle kulture i slave. Ptuj je u staroj generaciji još i danas poznat kao jak centar kulture, naročito glazbe. Istina, bila je to ponemčena varoš. No kad se stala buditi slavenska svest, Ptuj je postao Natečaj. Tehnički odbor JSS. IZ IZ SOKOLSKE ŽUPE MARIBOR popivštem žilave nacijonalne borbe. I prvo delo te borbe bio je osnutak Sokola, jer se išlo za time da se u prvom redu sačuva omladina, a onda da se imade žarište odakle če sc na periferiji probudivat; nacijonalna svest. Tadanji sudac dr. Sagadin, koji je oko toga najviše radio, dobivao je preteča pisma i pretilo mu se smrču. Dugo se odugovlačilo dok je Soko dobio potvrda pravila. I prešlo sc na konstituisanje sokolskog društva. Nemačka je štampa upravo podivljala, a pogotovo, kad se doznalo da če iste godine družba sv. Cirila i Metoda obdržavati u Ptuju svoju glavnu skupšt'nu. I došlo je do poznatih krvavih dogodaja. No Soko nije sustao. Požrtvovni rodoljubi sabrali su 'paru po paru i odaslali dvojicu agilnih mladiča u prednjaeki kurs, a kupili su i najnužnije sprave. I Soko je radio šireč narodnu svest. Dne 25. maja 1914. načinio je ptujski Soko izlet k sv. Barbari u Halozah, gdc se sastao s velikim brojem hrvatskih Sokola. Na obroncima vinorodnih brda održao se veliki sokolski zbor. Da je taj zbor bio zazoran Nemcima, dokazom je bila činjenica, da su njihovi špijuni na sve strane tragali ne bi li doznali šta se na zboru govorilo. Nadošao je rat, a govornici sa sokolskog zbora imali su da ponovc svoje govore, no ovaj puta pred nemačkom porotam u Mariboru, a kasnije i prod vojničkim vlastima, pred kojima su nosili poznatu oznaku »politički sumnjivc'«. Zato jc rat delovanje Sokola posvema obustavio, ali nakon oslobođenja bešc to veča radost, kada je Soko opet oživio. Prvi njegovi osnivači Dragutin Zupančič, dr. Kodrman i dr. Sagadin, prihvas tili su se posla. I več god. 1919. društvo vodi prvi slet mariborske župc, a onda prireduje razne kulturne proslave, pa je danas u Ptuju centar svakog kulturnog i nacijonalnog nastajanja. Eto i to i takovo društvo i ove godine na dan 5. jima spremalo je lepo sokolsko slavlje, a to je razviče društvenog barjaka. Več u subotu na večer započelc su svečanosti dočekom kume Pirkmajer, supruge velikog župana i brata dra. Murnika saveznog načelnika. U nedjelju samu več rano u jutro bilo je sve živo na ptujskim ulicama. No na žalost rano je udarila kiša. Levala je bez pre* stanka. Tek oko podneva ponešto se razbistrilo, da se gradom mogla krcnuti povorka. Burni pozdravi i klicanje uverili su svakoga, da je u Ptuju nacijonalna i sokolska svest budna. Gradanstvo je Sokole obasulo cvečcm. Pred opštinskom zgradom pozdravio je Sokolstvo predsednik opštine br. dr. Senčar. Na to je govorio stareš'na brat dr. Šalamun, koji je naročita pozdravio kumu barjaka, koja je na to razvila barjak i zaželila Sokolima da pod njim izvojuju pobedu. Po torne jc starešina izručio barjak bratu Sagadinu, a onda je u poduljcm krasnom govoru savezni načelnik dr. Murnik progovorio o važnosti i ciljevlma sokolskog rada. I time jc dopodnevni deo bio dovršen. Po podne i opet je udarila kiša, koja jc omela izvedbu dalnjcg programa. Dr. TONE HERIC U Ljutomeru je nedavno za uvek zaklopio svoje oči tamošnjii lekar brat dr. Tone Heric. S njime u grob legla je markantna lič* nost Ljutomera i Murskog polja, muž, koga je svatko poznavao kao poštenjaka, kremenit značaj, odi enog nacijonalnog borca i iskrenog pri« jatelja. Svoju dušu ostavio je u sokolskom društvu, koje je poslednjih godina podizalo svoj dom. Soko to mu jc rek bi priraslo srcu. Naročito od kada se počco graditi dom sav se predao tome. Ni je bilo dana da ne bi došao na gradnju i pripomagao savetom. Dan otvorenja sokolskog doma bio je za njega, kako je i sam kazao, najlepši dan u životu. Na žalost nije mu b.lo sudeno, da dočeka svečano otvorcnje. Ljutomerski Soko u pokojnom bratu gubi mnogo, pa če se i taj gubitak bolno osečati, jer je iz redova Sokolstva nestalo plemenite, zlatne duše. Sačuvajmo mu večan spomen! IZ ŽUPE ALEKSE ŠANTIĆA — MOSTAR Evo nas i opet da se sa nekoliko reči javimo u vašem »Sokolskem Glasniku« o radu i životu u našoj župi. Imade toga dosta šta bi moglo prikazati da jc rad u mostarskoj župi obilat i sistematski, ali za danas tek da registriramo neke markantnije stvari. Jedna od značajnih akcija jest sada rad na štednji. Župa je naime organizovala sitnu štednju, za sve kategorije, naročito za sokolski naraštaj i decu u svim društvima njenog područja. U tu svrhu izradila je štedne knjižice sa specijalnim markicama, tako, da je ovaj novi način štednje, -sa praktične strane, jedna idealno smišljena akcija, koja če pokazati vanredne rezultate za Sokolstvo u vaspitanju omladine. Ovaj korak župe mostarske od velikog je značenja, jer se nije ukalupio u jodnostrani rad, pa zbog toga ovoj štednji nije svrha da članovi štede za sokolske izlete i teferiče, naprotiv, štednja imade dublje tendence: da priučava iz mladosti svoje pripadnike, a kasnije i nepripadnike organizacije štednji i mudrom ekonomisanju u životu. Narodni vaspitači i pozvani faktori dužni su, da o ovome pokretu štednje povedu največu brigu i da pomognu akciju Sokola sa više razumeš vanja i volje, jer svaki rad bez mudre ekonomije u narodnom radu bio bi zidanje zgrade na pesku. Za ovim dolazi nam divan gest našeg stares šine brata Ćede Miliča. On je ovili dana kao prilog od svoje strane za gradnju sokolskog doma u Mostaru darovao svotu od pedeset hiljada dinara. Tim povodom brat Milič uputio jc pismo u kojem je naglasio, da veruje da če vlastiti sokolski hram biti živi oganj moralne čistoče i večni izvor besmrtnog života, iz koga če se ova i buduča pokolenja napajati i učiti zidarstvu uzvišenoga života. Inače u glavnom u župi se momentano polaže največa važnost na odgoj naraštaja, pa su zato i društva u večini održala naraštajski dan. Na dostojan način provelo je ovaj dan sokolsko društvo u O p u z e n u. Ova svečanost, koja nije imala nikakovih večih pretenzija, ispala je kao retka manifestacija sokolske misli u do-njem delu Neretvanskc krajine. Ona jc najrečitije -dokazala, da je misao državnog i narodnog jedinstva ovde jaka, a za ovo u prvom redu ide hvala sokolskom društvu, koje je svojim neumornim, savesnim i promišljenim radom došlo do zamernih rezultata koliko u idejnom, toliko u tehničkom pravcu. I ako je slabo, kišno vreme dosta smetalo, ipak je proslava uspela tako, kako se jedva moglo očekivati. Oko 9 sati stigli su parobrodom gosti iz Hercegovine i Metkoviča, koji su bili na obali srdačno dočekani, a pred sokolanom pozdravljeni. Malo zatim stigli su Sokoli iz Desana i članovi novoosnovanog društva u Kominu. Po pro« gramu krenula je kroz varoš povorka, a pred sokolanom održao je pri« godno slovo brat Rade Šarič, koji je naglasio važnost sokolske organi* zacije na ovoj granici otadžbine. U 4 časova po podne otpočela je akas demija, koja je sa svojih 17 tačaka, izvedenih isključivo od deee i naras štaja, uspela veoma dobro. Tu se je najbolje videla vrednost smišljenog i jednoobraznog sokolskog odgoja. U župi se ove godine spremaju dve veče priredbe. Prva je slet neretvanskog okružja u Metkoviču, koji če se obdržavati 17. jula, a druga slet korčulanskog okružja u Korčuli 14. avgusta. Korčulansko društvo razvit če tog dana svoj novi društveni barjak dar Nj. Vel. Kralja. Naročiti sletski odbor radi več od meseca februara. Za radom ovih društava ne zaostaje ni naš dični Kotor. Sokolsko društvo u Kotoru dne 30. aprila krenulo je sa 60 svojih članova i članica ženskog i muškog naraštaja i deee na Cetinje i tamo priredilo dve akademije, na veče za odrasle a sutradan za učeču omladinu. Bilo je dočekano od bratskog društva na Cetinju korporativno sa vojnom glazbom, pa je u povorci prošlo kroz varoš, gde ih je predstavnik opštine si-dačno pozdravio, a zahvalio mu se brat Bendiš. Sokoli su razgledali znamenitosti Cetinja, pa su se spremili za akademiju. Pošto je taj dan padala godišnjica mučeničke smrti nar. velikana Zrinjskog i Frankopana, brat Bendiš je u svom »Proslovu« o zadacima Sokolstva, vezao i ovaj spomensdan. Izvelo se deset tačaka. Ženska deca, naraštaj i članice izveli su vežbe pevanjem od sestre Gruborove: Amori, Urodile žute kruške, Čergica, Ritmičke vežbe po primorskim melodijama, Ritmičke vežbe po VIII. Mokranjčevoj rukoveti, Jugoslovenska alegorija. Sve su ove vežbe protkane gracioznošču, te se u nekim ispoljava snažna ritmika. Naraštajke i članice izvadalc su vežbe lako i okretno sa profinjenim kretnjama, davajuči licem i očima izraz radosti i bola pesmama koje su im iz duše provirale. Sestra Gruborova pozna dobro narodnu dušu i krenula je dobrim putem da stvori nešto naše, kao što su sc i naši mladi kompozitori bacili na zahvalno polje narodne muzike. Kako je pozornica bila ukusno dekorisana i svetlo prilagodeno, ove vežbe imale su snažan efekt. Publika ih je burno pozdravljala i izvadačice izazivala na binu. Naraštaj muški izveo je »Sedmorku« od Lhotskoga, a članovi »Krug« i tešku vežbu »Pad tirana«, koja se je silno dojmila. Akademija sc ponovila sutradan za omlas dinu. Brat Bendiš zanosno je govorio omladini, koja je u velikom broju pohrlila na akademiju, o Sokolstvu i pozivu omladine da krene pravim putem života kako bi ispunila nade koje u nju postavljaju roditelji i otadžbina. Vežbe je omladina pratila pozorno i njima bila oduševljena. Prvog maja na veče održana je akademija u Kotoru. Govorio je brat profesor Zgorelac o ZrinjskosFrankopanskoj tragediji u vezi sa našim ujedinjenjem. Nekoje vežbe sa Cetinja su se ponovile i dodane dve nove, od kojih »Škripi đeram«, tako je oduševila publiku, da se morala opetovati. I ta je vežba od sestre Gruborove, jedna od najboljih njenih vežbi. Sve vežbe ženskih kategorija uzorno je uvežbala načelnica društva sestra Mozetičeva. Uopšte u Crnoj Gori zapaža se jak interes za Sokolstvo. U koliko je opravdane nade da če Sokolstvo u Crnoj Gori uhvatiti jakog korena, pokazat če ovogodišnji slet zetskog okruga na Cetinju. SOKOLSKA ŽUPA MORAVSKA — NIŠ Sokolska župa Moravska u Nišu, a naročito niško Sokolstvo doživelo je početkom meseca juna o. g. retko slavlje. U prisustvu Nj. Vel. Kralja, a u slavu Sindeliča i njegovih Resavaca bile su u Nišu priredene velike svečanosti. Sve tc svečanost! svojom veličanstvenošču i idealnim redom prevršile su sva očekivanja. Odušcvljenjc je dostiglo granice, koje se ne parnte. I u nizu tih svečanosti divno se odrazivalo Sokolstvo, koje je u te dane nacijonalne slave otvorilo svoj sokolski dom i osvetilo dru* štvenu zastavu. U tu svrhu na ulazu u Dom IV.la je podignuta velika svečana kapija. Nešto pre pet časova predsednik i članovi vlade, generali i poslanci čekali su kraljev dolazak. Dolazak kraljev pozdravljen je uzvis kom »Živco«, a zatim je kralj izmedu dva reda sokolskog podmlatka, muškog i ženskog, ušao u veliku salu. Nasrcd otvorenc bine stao je kralj, a iza njega njegova suita i članovi vlade. Dole u sali, gdc je, pored velikog broja Sokola i sokolskih delegata iz raznih krajeva, bilo i vrlo mnogo najuglednijeg niškog sveta, svešteniei su počeli osvečenje Doma. Posle obreda svešteniei sa dakon'ma poncli su osvećenu vodiču na podi j um gde je bio podig.nut kraljev presto i gde je pričvrščena mermerna spomen« ploča sokolskog doma pokrivena trobojnom zastavom. Pošto je kralj sk> nuo zastavu i otvorio novi sokolski dom, starešina brat Milan Stefa* novič, pozdravio je kralja u ime niških Sokola. Posle njegova govora cela je sala odjekivala od pozdrava: »Zdravo!« kralju, kraljici i prestolos nasljcdniku. Nakon toga jedan brat u pratnji dveju sestara podnio je kralju spomen knjigu u kojoj je on prvi upisao svoje ime. Pošto je timo akt otvorenja Doma dovršen, kralj sc i opet kroz dvostruki red sokol« skog naraštaja zaputio prema izlasku. Na izlazu iz sokolane zadržao se i razgledao novu zastavu, govoreč: »Vrlo dobro, vrlo lepo. To je jedna retkost.« Mcdutim na letnjem vežbalištu, gde je b:la podignuta kraljevska tribina, skupilo se Sokolstvo i ogromna masa sveta. Prod ložom svešte« nici činodejstvuju. Episkop Dositcj posvetiv zastavu predaje ju starešini Stefanoviču reoima: »Tebi, starešino Sokola niških predajem ovu zastavu posvečenu vodom svetom i duhom svetim. Primi je i čuvaj.« Starešina predaje zastavu bratu zastavniku, koji se zavetuje da če je čuvati. Nakon toga sve prisutne sokolske zastave ljube sc, a podstarešina brat Spasoje Nešovič u podužem govoiu ističe dužnosti i zadatke Sokolstva. Po tome starešina i zastavnik prilazc sa zastavom kraljevoj loži, a kralj u njezino koplje zakiva ekser sa spomeništvom. Time je bila ova retka i divna svečanost dovršena, a kralj se odvezao uz burne pozdrave Sokolstva i gradanstva. Sokolski Dom u Nišu izgraden je na uglu Lcšjaninovc i Jovanovičeve ulice. U Domu je velika sala za 1200 lica, pozornica i veči broj soba za društvene potrebe. Najviše je truda uložio oko podizanja ovog Doma brat Stefanovič, koji je o svom trošku naručio društvenu zastavu u Za* grebu, koja košta oko dvadeset hiljada dinara. Sam pako Dom stoji 5C0 hiljada dinara, koja je suma prikupljena od prijatelja Sokolstva. I tako je i moravska župa dobila svoj centar iz kojcg če širiti sokol« sku misao i razvijati sokolski rad. Da če sc pako u župi doista Sokolstvo razviti, dokazom je i osnutak društva u Kuršumliji. Inicijativom nastavnika tamošnje gimnazije došlo je do tog osnutka. Toj svečanosti prisustvovali su župski starešina, podstarešina i tajnik, a stiglo je i prokupačko društvo sa svojim članovima i članicama. Bio je prireden i javan čas, pa je gradanstvo svojim odazivom pokazalo, da mu je milo, da je ono u svojoj sredini dohilo sokolsko društvo. IZ SOKOLSKE ŽUPE SVETOZARA MILETIČA — NOVI SAD 5. juna o. g. održan je u Somboru V. slet sokolske župc Svetozara Miletiča (Bačka) uz učestvovanje župe Banatske, Beogradske Dušana Silnog i Osečke Josipa Jurja Strossmayera. Organizaciji! sleta sprovelo je Sokolsko društvo u Somboru u sporazumu i saradnji sa starešinstvom župc u Novom Sadu, pa sc može reci da jc organizacija sleta bila dobra u celini i u pojedinostima; sitnijc zamerke pojedinaca u sporednim pita* njima ne mogu se ni kraj najbolje organizacijo izbeei. Putovanjc na slet i natrag bilo je uz 50% popusta na osobnim vozo» vima. Redovni vozovi nisu mogli prevesti ogromni broj učesnika, pa su bili u saobračaj pušteni speeijalni vozovi, i to iz Vinkovaca, iz Subotica i iz Novoga Sada po jedan, svega tri specijalna voza. U Beogradskoj »Politici« od 9. juna u rubrici »Medu nama« zamera jedan u Česnik iz Vinkovaca, što je speeijalni voz bio formiran iz vagona »Za stoku«, bez svetlosti, bez sedišta. Osim Novosadskoga specijalnog voza, koji je imao veliko zakašnjenje zbog ponavljanih defekata na lokomotivi, ostali vozovi su stizali u odredeno vreme. Mora sc shvatiti, da naročito učesnicima iz daleko nije moglo biti lako putovanjc u teretnim vagonima po nczapam= čenoj žegi koja je preko dana vladala, te po vihoru i pljusku kiše koji je navečer navalio. Ipak zato disciplina jc celim putem održana, a duh i telo u Sokola nisu malaksaU, Stizuči u Sombor na stanicu, svi su bili i opet čili, raspoloženi i spremni na slctski rad. Nastamba je bila organizovana tako dobro, da jc šta više preteklo prostorija spremljenih za zajedničko konačište. Muški su bili od ženskih potpuno odvojcni po raznim školskim zgradama. Privatna nastamba jc takode dobro funkcionirala. Ko je želeo stan u gostionici, bio mu je osiguran. Osim toga jc veliki broj učesnika bio primljcn preko sletskoga odbora i mimo njega po gostoljubivim Somborskim domovima. Prehrana je bila organizovana po gostionieama tako, da bi učesnici pojedinih društava bili i na prehrani zajedno. Bila je osigurana dobra i obilata hrana za minimalnu cenu, Somborsko društvo i Bačko župsko starešinstvo počekali su sve učesnikc u zakazano vreme na željezničkoj stanici sa fanfarom i zastavom Somborskog društva, te radosnim sokol« sk im pozdravima. Odbor za doček učesnika nije se dao rasterati jakim vihorom i pljuskom, koji su celo vreme vladali. Učesnici, koji su po kiši stizali, smeštani su privremeno pod krov u čekaonici i gostionici na željezničkoj stanici, te u poštanskoj baraki kraj stanicc; no čim jc kiša popustila, bili su za najkrače vreme svrstani i odvedeni u nastanbc po mladim članovima. Ova iznenadna elementarna nepogoda, onemogučila je potpunu iz* vcdbu sleta. Usled kiše nije mogla biti 4. juna održana povorka sa bakljadom, niti vrtna zabava, a 5. juna nisu mogle biti održane jutar* nje utakmice niti popodne ona sletska vežba. U potpunom redu, največom impozantnošču, izvedena je svečana povorka pre podne 5. juna i osve» čcnjc novoga Sokofskoga Doma Somborskog, te večernje akademije u Sokolskom Domu i u gradskom Pozorištu. Pošto su utakmice i sletska vežba jezgro i glavni momenti sokolskih slctova, glavna manifestacija sokolske snage i sokolskoga rada — a povorka, zabave i akademije dolaze tek u drugi red po svojoj važnosti — jasno je, da je veliki moralni gubi* tak ovoga sleta, što utakmice i sletska vežba nisu mogle biti održane. Ovaj gubitak su naročito učesnici vežbači i vežbačice osećali u tolikoj meri, da su od tuge na mnogo mesta zbijeni u gomile plakali. Ne samo moralni gubitak da je veliki, nego je i matcrijalna šteta ogromna. Tačan obračun još nije sačinjen, ali izgleda, da je sletski budžct pretrpeo oko 70.000— dinara štete, od čega je dve trečine čisti manjak. Zato je odmah u starešinstvu odlučeno, da se slet izvede ponovno u septembru o. g., da bi se postigla željena moralna dobit i da bi bio uklonjen barem manjak. Sletski odbor i Sokolsko društvo u Somboru, čim dovrše obračun i uredc finansiranje ovoga junskoga slcta, bczodvlačno če nastaviti svoj rad, da obogačeni neposrednim iskustvom organizuju novi slet za sep* tembar. I ako je slet usled elementarne nepogode tehnički i financijalno ne* uspio, to je njegova moralna dobit velika. Vredno je zato naročito pro* motriti ovu stranu. Svečani plakat, značku i dopisnice izradio je Soko*umctnik brat Dragutin Inkiostri. Slctsku spomenicu uredio je odbor, a kao glavni ured* nik brat dr. Stojan Jeremić, I. zamenik starešine i urednik »Sokolske Misli« u Somboru. Osim plakata, značke, dopisnice i spomenice, rasturani su prilikom slcta i lctci medu kojima se naročito isti če jedan sledeče sadržine: 1935.—1940. »Mi čemo moči u vremenu izmedu 1935. do 1940. godine, koje če biti sudbonosno za istoriju Evrope, podiči svoj glas i napokon naša prava dovesti do izražaja.« Musolini. Na ustuk jednoj fašističkoj sekiri, tu su naše tri: Srb, Hrvat, Slove* nac, koje čvrsto i nerazdvojno vezuje Sokolstvo i čini ih u jedinstvu nepobedivima za borbu i odbranu naroda i države. To je motiv sletske značke i sletskih karata na današnjom V. sletu sokolske župc Svetozara Miletiča. To neka je i odgovor na reči fašističkoga vode, izgovorene nepo* sredno pred današnji slet. Mi ne moramo čokati vreme izmedu 1935. do 1940. godine. Mi več danas možemo naša prava dovesti do izražaja. Mi smo i danas, kao i uvek, dovoljno snažni i za odbranu naših prava potpuno spremni. Mi verujemo, da če pravo naše pobediti i pre nego što šef fašističke milicije računa. Mi ne verujemo, da če naša brača Sokoli na Jadranu čak do 1935. i 1940. godine biti prepušteni na milost i nemi* lost besnilu fašizma. Mi ne verujemo čak ni Musoliniju, da nam neče več mnogo ranije baš on dati povoda i prilike, da mi naša prava dove* demo do izražaja. I zato danas, sa našega sokolskoga slcta, naš pozdrav zarobljenoj brači, a naš poklič: Sokoli svi — budno! Sokoli na Jadranu — da ste nam zdravo! Sadržaj spomenice odštampan je iz 10.—14. broja »Sokolske Misli«, koja je istovremeno izišla; a to zato, da bi kao posebna knjiga imao trajniju vrednost i ušao dublje u masu, koja listove nerado uzima i ne pretplačuje. Svečani sletski plakat, koji je izrađen posebno i na sletskoj dopis* nici, predstavlja državnu granicu izgrađenu i utvrdenu na kostima junaka, a pred njom Sokola u stavu budne pažnje i spremnog za borbu. — Druga dopisnica predstavlja Sokolstvo kao jednog od glavnih boraca i zaštitnika države. Treča sletska dopisnica i sletska značka predstavljaju Sokolstvo kao čuvara narodnog i državnog jedinstva, a ova misao izražena je sa tri sekire, medusobno vezane državnom trobojkom, isprepletenom kroz ivicu štita sa državnim grbom, dok krajeve trobojke drži čvrsto spojene ptica Soko. — 1’rilikom osveeenja Sokolskoga Doma govorili su: prota g. Vlad. Jankulov (koji je izvršio crkveni obred osveeenja), a za tim: starosta JSS brat E. Gangl, — starešina Bačke župc brat dr. Ignjat Pavlas, — počasni starešina Somborskog sokolskog društva brat dr. Milenko Petros vic, — te predstavnik Bačke oblasti g. Mita Klicin i predstavnik grada Sombora g. Đorđe Cvejanov. — U svima ovim govorima. isticana je misao sokolske službe za korist zemlje i naroda. Ideološko značenje slcta naročito je istaknuto u »Spomenic « u članku o sletu. Idejno je V. slet sokolske župe Svetozara Miletiča u svemu potpuno uspeo, koliko je god odi Sokola zavisilo. Žao nam je jedino, što usled nevremena nije bilo širokim masama moguče, da u mnogo večem broju prisustvuju i upoznaju se sa idejnim radom Sokolstva. Nadamo se, da če nas u septembru i vreme bolje poslužiti! Dr. Stojan Jeremić. * Javna vežba u Novom Sadu. Novosadsko sokolsko društvo u pri« sustvu vojnika sedmog pešadijskog puka i mornara priredilo je 29. maja Po podne veliku javnu vežbu. Uz Sokole na vežbi nastupili su vojnici u vežbama sa puškama, a mornari veslima. Nastupio je i naraštaj novo* sadske gimnazije. U svemu je bilo izvedeno devet tačaka, jedna bolje od druge, pa je zato i shvatljivo da su gledaoci burno odobravali. Naročito je bilo odobravanje dvanaestorici starije brače, koji su tako uzorno pdka* zali da telovežba sa poodmaklim godnama ne prestaje. U veče je bila priredena svečana akademija, koja je takoder pokazala lep napredak i rad društva. Sokolski dan u Hačkoj Palanci. 8. maja održala su sokolska društva somborskog okružja svoj slet u Bačkoj Palanci. Več u oči dana Palanka je uzela na sebe svečani izgled. Na svima kučama v.le su se u znak radosti zastave. Opština podigla je u čast gostima dva slavoluka. Kao gosti prvi su stigli Sokoli iz Vukovara, a onda su redom stizavala društva iz Som* bora, Deronja, Stapara, Sivca i Tovariševa. Drugim vozom stigla su društva iz Novog Sada, Pivnicc i Petrovca. Iza kako su obavljene probe, svrstala se svečana povoAa. Ova je bila velika i dostojanstvena kakvu još Palanka videla nije. Pred sreskim načelstvom je povorka zastala i tu je u ime Sokolstva pozdravio naše sve tri Palanke brat dr. Nikola Mrvoš. Zahvalio se sreski načelnik Slobodan Đorđević. U pola tri časa po podne bio je skup u sokolani radi izlaza na sletištc. U pola četiri' uz veliko prisustvovanje gradanstva započela je javna vežba. Sve tačke izvedene su tačno i lepo na zadovoljstvo gledalaca i naročito su bile lepe vežbe somboraca i novosađana na spravama. U veče 'U 9 časova održana je u Kasini sokolska akademija, Ikoja je izazvala opšte zadivljenje. Posle akademije razvila se igranka. To je bila prava naša igranka, jer se na n joj nije vidjelo čarlstona, šimia i drugih »modernih« igara, jer ih sokolska somborska fanfara nije htela svirati. Taj sokolski slot bio je /a Palanku svečani dan, a za Sokolstvo dokaz da je njegov rad častan i potrebit. IZ DOLENJSKE SOKOLSKE ŽUPE — NOVO MESTO Naraštajski slet novomeške v.upe i 25:godišnjica karlovačkog Sokola. Na duhovsku nedjelju obdržavao sc u Karlovcu naraštajski slct novo« meške župe. Tom jc zgodom slavilo sokolsko društvo u Karlovcu 25«godiš« njicu svoga opstanka i razvilo članski i naraštajski barjak. Velik jc interes vladao za naraštajskc utakmice, no na žalost ružno vreme dosta je omelo ovaj pravi rezultat. Natecalo se -preko 100 naraštajaca i nara« štajki. U nižem odelcnju muškog naraštaja pobedilo je Novo mesto sa 94%, a kao prvak Segedin Joško iz Novog mesta. U višem odelenju pobe« dio je Karlovac sa 91%, kao pobcdnici izlaze karlovački naraštajei Tončič i Mutavdžič sa 100%. Kod .natecanja naraštajka prednjači odelenje Novo mesto sa 96%, a onda dolazi Črnomelj (91). Novo mesto II (85) i Metlika (82). Kao pojedinka pobeduje \Vciss Marija iz Metlike (100%), onda Saje Zora iz Novog mesta (99-58) i Stariha Ana iz Črnomlja (99-16). Same svečanosti Sokolskog Društva u Karlovcu, prigodom razviča novog društvenog barjaka, kojemu je kumovalo Njegovo Veličanstvo Kralj i naraštajskog barjaka, kome je kumovalo Njegovo Kraljevsko Viso« čanstvo Prestolonaslednik, započelc su u subotu dne 4. juna na večer u 9 sati sa ophodom po gradu i bakljadom. Več pred veče počele su sc po kučama izvešavati državne i narodno zastave. Mnoge kuče bile su okičcnc cvečcm i sagovima, a u veče prilikom prolaska bakljade gradom i osvetlene. Oko 8 sati stala se kupiti velika masa ljudi pred sokolskim vežbalištem i svrstavati povorka, koja je krenula gradom u 9 sati pred komandu mesta, gdo sc nalazio u to doba izaslanik Njegova Veličanstva Kralja Komandant Mesta i Komandant 37. pešadijskog puka pešadijski pukovnik g. Dragutin T. Stamenkovič. Celo vreme ophoda gradom sviralc su na izmjenicc vojna muzika i sokolska fanfara, a Sokolstvo i gradanstvo pozdravljalo je Njegovo Veličanstvo Kralja, Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prestolonaslednika, Njez.no Veličanstvo Kraljiču Mariju, klicalo se vojsci i jugoslovenskom Sokolstvu, naročito su bile spontane i burne manifestacije pred Koman« dom Mesta, gdc je stajao izaslanik Njegova Veličanstva Kralja pukovnik g. Dragutin T. Stamenkovič. Velika masa sveta skup la se oko povorke i muzike i dok je starešinstvo Sokola pošlo u Komandu mesta, da po« zdravi izaslanika Njegovog Veličanstva Kralja, manifestacije trajale su cclo vreme, te sc nakon toga povorka uz burne poklike vratila u soko« lanu. Po mnenju gradanstva Karlpvac još nije nikada video ovako ča« robne i slikovite bakljade u raznim bojama i mnogobrojnim lampionima i bakljama. Dne 5. ovog meseca oko 5 sati u jutro pošla je sokolska fanfara svirajuči budnicu gradskim ulicama. Več u to vreme bilo jc nebo na« oblaeeno i počela jc padati sitna kiša, šta je mnogima pokvarilo ono pravo veselje i raspoloženje. Izmedu 6 i 10 sati počeli su stizavati Sokoli i Sokolice iz obližnjih i udaljcnih društava raznim vlakovima kao: Zagreb, Sušak, Ogulin, Srpskc Moravicc, Metlika, Novo mesto, Črnomelj, Semič, Toplice i t. d. Najviše je bilo zastupano Sokolstvo iz Novomeške Sokolske Župe, kojoj pripada i Karlovac. S njima je došao i starosta župe dr. Vasic. Od vanjskih društava najjače je bio zastupan Zagreb sa 150 članova i članica i Sušak s 30 članova i naraštaja. Iz Gline i Seničaka došlo je oko 50 Sokola seljaka sa dva barjaka. Po završenom natecanju stala sc je svrstavati velika povorka ispred sokolane, koja je krenula oko 10 i 30 časova na Strossmayerov trg, gde se imalo obaviti svečano raz* vice novih barjaka. Cela ta povorka svrstala sc na Strossmayerovom trgu oko ukusno uredene tribine. Kad jc bilo rasporedenje dovršeno, otišlo je Starešinstvo Sokolskog Društva u Komandu mesta, gde se nalazio izaslanik Njegovog Veličanstva Kralja pukovnik g. Dragutin T. Stamen* kovic, da ga obaveste, da če se sa razvičem barjaka moči odpočeti. Čim se automobil sa dzaslanikom Kralja pojavio, nastalo jc sa svih strana burno i oduševljeno klicanje Kralju, Kraljici Mariji i Prcstolonasljcdniku, narodnoj vojsci i Jugoslovenskom Sokolu. Izaslanik Njegovog Veličan« stva Kralja silazeč iz automobila i u pratnji Starešinstva uputio sc sred gustog špalira vojske, Sokolstva i gradanstva k tribini, pozdravivši Sokol* stvo sa »Zdravo Sokoli!«, a vojnike sa »Pomoz Bog Junači!«. Tad jc pred njega stupio starešina i pozdravio ga ovim rečima: Gospodine pukov* niče! Poznavajuči veliku ljubav i naklonost Njegovog Veličanstva Kralja prema Jugoslovenskom Sokolstvu, mi smo več prvih dana, kad je pao prvi predlog, da se prigodom proslave 25sgodišnjice našeg društva razviju novi barjaci jednodušno odlučili, da Njegovo Veličanstvo zamolimo, da bi blagoizvolio primiti kumstvo našeg društvenog barjaka i da bi ujedno dozvolio, da Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prestolonaslednik primi kumstvo naraštajskog barjaka. Čvrsto smo se nadali, da če Njegovo Veličanstvo Kralj svojom poznatom ljubazljivošču, pripravnošcu i blagonaklonošču uslišati našu smernu molbu i svaki je od nas željno očekrvao vesclu vest, koja nam je preko starešinstva JSS upučena sa najvišeg mesta. Vas jc gospodine pukovniče več dva puta — u kratko vreme — zapala retko časna i visoka zadača, da zastupate Njegovog Veličanstva Kralja kod sokolskih svečanosti; prvi put 1924. godine prilikom razviča župskog barjaka na Sušaku i sada evo u našem Karlovcu. Naše članstvo i naraštaj, kao i sva naša prisutna sokolska brača iz bližnjih i udaljenih krajeva, koji su došli da uveličaju našu slavu, duboko su dirnuti ovim najnovijim priznanjem sokolskog rada sa najvišeg mesta, što če nas sve potaknuti na još veči rad i požrtvovnost za Kralja, narod i otadžbinu. Molim Vas gospodine pukovniče, da u ime Njegova Veličanstva Kralja i Njegovog Visočanstva Prestolonaslednika izvolite razviti naš društveni i naraštajski barjak i na njih prikopčati trake, što ih je u tu svrhu darovalo Njegovo Veličanstvo Kralj i Njegovo Visočanstvo Pre» stolonasljednik. Na }to je izaslanik IKralja pristupio najprije članskom 'barjaku, govor: »Po nalogu Njegovog Veličanstva 'Kralja i Njegovog Kraljevskog Visočanstva Prestolonaslednika, koji su blagizvoleli primiti se kumstva, bratu Poljaku, koji ga je primio uz obečanje, da če ga časno i visoko nositi na ponos i čast Kralja i svoga Sokolskog društva. Iza toga je izaslanik pristupio naraštajskom barjaku koga je uzeo u ruke podstare* šina društva i na njega prikopčio traku, našto jc barjak predao uz pri* godno slovo barjaktaru naraštaja Mutavdžiću, koji je obečao, da ćc barjak, koga naraštaj dobiva od Njcgovog Kraljevskog Visočanstva Prcstolo* nasljcdnika 'Petra, biti večna spomcn i iponos omladini, koja če se oko njega kupdi u idealnom sokolskom radu. Iza toga održao je izaslan.k Njegovog Veličanstva Kralja sledeči »Po nalogu Njegovog Veličanstva Kralja i Njegovog Kraljevskog Viso* čanstva Prestolonaslednika, koji su blagoizvoleli primiti se kumstva, na današnji značajni i svečani dan za Sokolstvo, na dan osvečenja i raz* vijanja novog barjaka sokolskog naraštaja u Karlovcu, kao izaslanik Njegovog Veličanstva Kralja i Njegovog Kraljevskog Visočanstva Pre* stolonasljednika, ja u ime Njihovo danas obavljam Kumstvo i privezujem traku darovanu od strane Njegovog Veličanstva Kralja za barjak Sokol* skog Društva u Karlovcu i traku darovanu od Njegovog Kraljevskog Visočanstva Prestolonaslednika za barjak Sokolskog naraštaja u Kar* lovcu, donoseči u isto vreme i Njihov Kraljevski pozdrav Sokolskom društvu i Sokolskom naraštaj u u Karlovcu, kao znak osobitog blagovo* lenja Njegovog Veličanstva Kralja i Njegovog Kraljevskog Visočanstva Prcstolonasljednika prema uzvišenoj ideji Sokolstva. Izvršujuči nalog Njegovog Veličanstva Kralja' i Njegovog Kraljev* skog Visočanstva Prcstolonasljednika, moje je duboko uverenjc, da če Sokolsko društvo i sokolski naraštaj u Karlovcu ove danas osveeene i razvijene barjake uvek hrabro, gordo, ponosno i visoko nositi, na čast i slavu Našeg Uzvišenog Kralja i Njegovog Doma kao d na čast i slavu naše velike, močne, bogate i ujedinjene Domovine. Pozdravljajuča Vas u ime Veličanstva Kralja i Njegovog Visočan* stva Prcstolonasljednika sa »Zdravo Sokoli!«, ja Vas pozivam, da zajed* nički uskliknemo: »Živeo Kralj i Njegov Dom!« Na to nastaje oduševljeno klicanje Kralju, Prestolonasledniku i Kraljevskom Domu, a vojna muzika svdra državnu himnu, a u isto vreme zagruvaše mužari. Klicanje je trajalo nekoliko minuta i kad se stišalo uzeo jc reč starosta župe Sušak*Rijeka, koji sa lepim i ddrljivim govo* rom opisuje pr like i dogodaje koji se odigravaju pred njihovim očima oko naše Istre i Učke gore i prikopčava na oba barjaka lovor vence sa državnim trakama kao znak sečanja d zahvalnosti prema ncoslobodenoj brači. Ovaj je govor bio vrlo pazljivo saslušan i srdačno pozdravljen. Iza njega pozdravlja Sokolstvo sa krasnim patriotskim govorom starešina župe Novo mesto dr. Vasč. Iza njegovog govora odlazi uz burno klicanje i pozdrave Sokolstva i opčinstva koje je dupkom dspunilo čitav Strossmayerov trg izaslanik Kralja pračen sa Starešinstvom i pre* stavnicima vojnih i civilnih vlasti pred stan baronice Vranicany, gđe je na krasno okičenom balkonu sačekalo dcfilc povorke. Povorka je defilovala istim redom kojim je stupala gradom na raz* viče barjake. Sokolstvo i vojska dalo jc počast izaslaniku Kraljevu pro* lazeči mimo njega oštrim korakom i davajuei počast novim barjaeima, koji su bili postavljeni dspod balkona, gde je stajao izaslanik. Po završenom dcfilcu otpračen je uz ponovno klicanje i pozdravlja* nje opčinstva, koje se je tamo bilo sabralo izaslanik Njegovog Veli* čanstva Kralja u svoj stan. Time su bile službene prepodnevne svečanosti završene u najlepšem redu i disciplini na sveopče zadovoljstvo. U 12 časaka bila je u sokolani svečana plenarna skupština sa koji je otposlan brzojavni pozdrav Nj. Vel. Kralju, a po završetku skupštine otvorenje sokolske izložbe po odaslaniku Saveza br. dr. Caru. U čast izaslanika Njegova Veličanstva Kralja pripremljen je u 14 časova svečani banket. Na banketu nazdravio je starešina društva u Karlovcu dr. Variola izaslanika Njegovog Veličanstva Kralja sledečim govorom: Gospodine pukovniče! Kao starešina i predstavnik Sokolskog društvu u Karlovcu pozdrav* Ijam Visokog pokrovitelja Sokolstva i kuma Našeg društvenog barjaka viteškog sina Slavnog Doma Karađorđevića, Njegovo Veličanstvo Kralja Aleksandra I. i nadu naše buduenost', milog Sokolskog Podmladka, Nje* govo Visočanstvo Kraljeviča Petra kuma naraštajskog barjaka moleči Vas, da budete vernim tumačem naše dubokc i iskrene zahvalnosti, ncpokole* bive vernosti d odanosti, naših iskrenih želja i osečaja na Najvišem mestu. »Živilo Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksandar I.« »Živilo Nje* govo Visočanstvo Kraljevič Pctar i celi Dom Karađorđevića — Zdravo! Ovaj govor popratili su prisutni klicanjem Kralju i Prestolonasljed* ndku, a prisutna vojna muzika svirala je himnu. Na govor starešine odgovorio je izaslanik Njegovog Veličanstva Kralja sledeć'm govorom: »Molim Vas, da primite uverenje, da ču kod Njegovog Veličanstva Kralja i Njegovog Kraljevskog Visočanstva Pre* Stolonasljcdnika biti veran tumač lepih, divnih i patriotskih osečaja i želja od strane Vaše i Sokolstva u Karlovcu prema našem uzvišenom Kralju i Njcgovom Domu. Ja Vam zahvaljujem na lepim i patriotskim željama tc osečajima i dižem ovu čašu u zdravlje patriotskog Sokolstva i Sokolskog naraštaja u Karlovcu, sa željom, da u Vašom visokom patriotskom pozivu istrajetc. živeli!« Iza ovog govora pozdravio je podstarosta Močan Velikog župana g. Zdravkoviča, koji mu je odvratio lepim govorom, a starosta dr. Variola nazdravlja Narodnu vojsku, našto mu odvrača komandant inžinerije pu* kovnik g. Aranđelović. Još je palo više lepih nazdravica Kralju i Sokol* stvu sa strane društvenog osnivača Mije Blaškovića, izaslanika Saveza itd. °ko 5 sati završen je banket. U 4 sata po podne trebala je biti po programu javna vežba, a na Večer sokolska akademija, ali je udarila jaka kiša, koja je potrajala celo Po podne i celu noč i pokvarila mnogo proslavu. Vežbalište bilo je divno okičeno i urešeno, a osobito glavna tribina za izaslanika Njegovog Veli* čanstva Kralja. Sokolstvo i naraštaj, koje bi bilo nastupilo u velikom broju i sa velikim moralnim i materijalnim uspehom, nije moglo da nastupi radi lošeg vremena, a i akademija nije se mogla da održi na večer u Sokolskoj gombaonici, jer je bila pretesna za tolike goste. Jedino su oko 5 sati nastup li u gombaonici sa tačkama, koje su bile odredene za večernju akademiju Zagrepčani, Sušačani i seljački Sokoli sa vrlo lepim Uspehom i bili su burno pozdravljeni. Uza sve to je službeni deo pro* slave ispao vanredno uspelo i svečano, te se po mnenju sviju u Karlovcu n'je još vidjela ovakva proslava. 40=godišnjica Sokola u Novom mestu. Dolenjska metropola tiho se sprema na svoje veliko slavlje. Sokolsko društvo u Novom mestu — jedno od najstarijih u Sloveniji — slavi ovc godine 13. i 14. avgusta 40sgodišnjicu svoga opstanka. Da ćc svečanost biti što lepša i iskrenija, pozvalo je susedne bratske župe: Ljubljanu, Kranj, Celje, Maribor, Zagreb, SušaksRijeku, Split na proslavu ovog svog blagdana. Tog dana brada iz raznih krajeva domovine sctit de se onih prvih velikih muževa, koji su u teško doba austrijskog gospodstva polagali temelje budučoj snažnoj zgradi Sokolstva. 20:godišnjica Sokola u Metlici. Srce Belokrajinc, bela Metlika, koja je uvek prednjačila i davala pobude celoj Beloj Krajini za pridignuče narodne svesti, slavila je 30. maja dvostruku slavu. Tog je dana minulo dvadeset godina, šta se u Mctlici našlo 25 rodoljuba, koji su položili temelj razmahu Sokolstva u Beloj Krajini. U vezi pako s ovom proslavom spojena je bila i druga, naime desetgodišnjica majske deklaracije. Vec u subotu rodoljubivi domovi Metlike ukrasili su se barjacima. Svi pro* zori bili su bogato urešeni i rasvetlcni. U nedjelju u jutro glazba je odsvirala budnicu, a u 6 časova započele su društvene utakmice. Nate« calo se 5 odelenja sa 41 članom i članicom. Onda se do podne obdrža* vala izvanredna svečana skupština, a posle nje bio je poklon na grobo« vdma utemeljača društva. U večer u 8 časova održana je po varoši bakljada, a pred stanom društvenog starešine priredena je serenada. Iza toga se na vežbalištu održala akademija na kojoj je ispračao istorijat društva brat Konrad Barle, a onda su sledile vežbačke tačke, koje su vrlo lepo uspele. Iza dovršene akademije sabralo sc celokupno članstvo, naraštaj d deca, a to zato da se oproste od svog načelnika brata Weissa, koji odlazi preko oceana u daleku Argentinu. U zahvalu starosta mu izrckao oproštajno slovo, a sestra Ganglova izručila mu lovor venac sa državnom trobojkom. I tako je ova redka proslava obavljcna dostojan* stveno na čast Metlike i njezinog sokolskog društva. IZ SOKOLSKE ŽUPE STROSSMAYER — OSIJEK Svečana sokolska akademija u Donjem Miholjcu. Dana 18. maja priredilo je Sokolsko društvo u Donjem Miholjcu svečanu akademiju u spomen hrvatskim narodnim mučenicima Petru Zrinjskom i Franu Krsti Frankopanu. Ova priredba unatoč torne, što su istoga dana u mestu održane još dve zabave bila je odlično posedena te je uspeh i u mate* rijalnom pogledu vrlo dofoar! Odlično je bio izveden vrlo birani raspored. Cela akademija je pokazala, da su funkedonari i vežbači uložili mnogo truda za ovu priredbu. Akademija je završila komersom sa plesom uz pratnju glazbe domačeg vatrogasnog društva. Iz Sokolskog društva u Vinkovcima. Prosvetni odsek Sokolskog društva u 'Vinkovcima priredio je 11. i 14. marta 1927. dva predavanja o »Evoluciji avijatike i njena važnost za naše doba«. Predavanje je održao uz projiciranje diapozitiva brat Mladen Martinovid diplomirani pilot. IZ SOKOLSKE ŽUPE SUŠAK-RIJEKA Ove goddne, kako to več izvestismo sav je naš rad skoncentrisan oko unutarnjeg uredenja i priprava za V. pokrajinski slet u Ljubljani. No unatoč tome u starešinstvu župe radi se dalje i misli na buducnost. Tako se glede župskog lista »Branik« misli da ga se protegne kao oficijelno glasilo na dolenjsku i gorenjsku župu, onda je izabran poseban odbor, koji će već sada započeti pripravama za slet iduće godine. Uz ovaj odbor biran je drugi koje če se brinuti oko nabave i razviča župskog i nara* štajskog župskog barjaka. Opčenito se u župi opaža jak pokret da se društva u reprezentat vnom pogledu urede u podpunom smislu reči. Uopštc odgoju omladine posvečuje se velika pažnja. Tako če se koncem sezone obdržavati na Sušaku naraštajsko plivačko nateeanje. Inače u večini društava opaža se zamerno lepi napredak. SOKOLSKA ŽUPA ZLATIBORSKA — UŽICE Nastupom Ijctnih dana oživio je rad u svim društvima zlatiborske zuPe, a naročito u onima, koja preko zime nisu mogla raditi zbog nemanja Prostorija podesnog za vežbu. Preko zime radila su samo ona društva u kojima je zato bilo uslova i to su: Užice, Višcgrad i Nova Varoš. Prva dva društva priredila su nekoliko akademija, a Gjurgjev dan proslavila su sva društva. 15. maja održan je u Užicu javan čas, a odlučeno je, da ovo društvo priredi više javnih vožbi i po ostalim društvima i to u Požezi, u Novoj Varoši i Prijepolju. Župa je poduzela jaku akeiju, da što Više proširi Sokolstvo u ovim stranama, pa se radi na osnutku društava u Bajni Bašti i Ivanj.ci. Da se pako vidi uspeh celokupnog rada obdržavat če se meseca septembra slet u Višegradu, kojom če se zgodom osvetiti i zastava ovog društva. U Užicama sada se inten* zivno radi na pripremama za podizanje Sokolane, koja bi ise imala započeti graditi na prolječe. No župi je mnogo stalo da učim nešta korisna za celokupno naše Sokolstvo. To što joj sada najviše zadaje Posla jest da na Zlatiboru uredi stalan logor za letovanje Sokola iz svih naših župa. Zemljište za ovaj podhvat več je dodeljeno od užičkog oblass nog odbora, pa je vruča želja naša, da svladamo još ostalo i 'da uzmog* nemo što pre na našem dšvnom Zlatiboru okupiti svu braču 'i sestre iz svakog kraja naše mile danas velike i ujedinjene domovine. Eto to je naš rad. Nije obilat, ali je od srca za velike sokolske ideale. Milica Trbićeva. IZ SOKOLSKE ŽUPE BANATSKE — VELIKI BEČKEREK Sokolski slet u Vršcu. VI. slet ove župe održan je u Vršcu 28. i 29. maja. U isto vreme razvijena je i zastava vršačkog sokolskog društva. Sletske svečanosti Počele su 28. utakmicom muškog i ženskog naraštaja. Od 22 društva u župi samo je Vršac postavio odelenja i pojedince. Gđc su bili Bečkerek, Kikinda i Bela Crkva! Zar i onih 18 seoskih društava nisu mogli bar sa Pojedincima sudelovati? Takmičenje je bilo po odelcnjima i pojedincima na spravama, pro* stim vežbama i petoboju. Muški naraštaj je postavio 1 odelenjc na spra« vama, 19 pojedinaca i 3 u petoboju; ženska odelenja bila su 4 na spra» Vama. Istog dana posle podne stigao je brat Đura Paunkovič, podstareš'na 1 izaslanik JSS sa bratom Brankom Zivkovičem, podstarešinom beograd* ske župe. Dočekani su bili vojnom muzikom, a u ime sletskog odbora pozdravio ih je brat Ante Tadič, na čemu je brat Paunkovič odgovorio. — Posle njih stigla je večina društava iz Gornjeg Banata sa župskim starešinstvom. Dobrodošlicu zaželeo im je brat Ljuba Nedeljkovič, na čemu je brat Nikola Bešlič, župski starešina, odgovorio. — Brača i sestre odvedeni su u zajedničke i privatne stanove. — U 8 sati u veče priredena je serenada kumu zastave vršačkog Sokola, bratu Đ. Paunkoviču, pri kojoj ga je pozdravio brat Ante Tadič kao predsednik odbora za nabavku zastave. Brat Paunkovič odgovorio je lepim sokolskim govorom i podstrekao braču na rad. — U 9 sati počela je u gradskom parku aka« demija vršačkog Sokola. 29. u jutro dočekali smo Soko iz Velike Kikinde, a iz Bele Crkve ooko i Ruski kadetski korpus. U 7 sati počela je zajednička proba. U 7lls sati bila je svečana sodnica župc uz prisustvo brata Paunkoviča kao glavnog referenta, koji se osvrče na pomanjkanje Jugoslavenstva u Banatu, a na osnovi kojega treba da se radi. Čemu onda osudujemo Hrvate u njinom separatizmu, ako smo i mi takovi? Zatim je zaključeno župu nazvati imenom dr. Laze Popoviča, što je jednoglasno primljeno. Sa sodnice pozdravljeni su Njegovo Veličanstvo Kralj, JSS, brat Laza Popovič i prezident Masaryk. Raspravljalo sc na sednici o moguč« nosti uredenja sokolskih župa prema političkim oblastima, što bi valjda dovelo do jačeg razvitka Sokolstva. Za osudu je što je samo 10 društava imalo svoje predstavnike od 22. U 10 sati počela je povorka uz 1400 sudelovača. U 11 sati počelo je osvečenje zastave, koju je izveo gosp. Ilarion Radonjič, vršački vladika. Ovom prilikom govorili su gospoda i brača Ilarion Radonjič, vladika, Svetolik Jovanovič, gradski načeln k, Dura Paunkovič, Branko Živkovič, Vladimir Glišič, star. društva i Nikola Bešlič, star. župc. U 1 sat bio je svečani banket na kojemu su sem gornjih govorili Miloš Stanojevič i M. Gudovič, Kraljev izaslanik. — Posle podne u 4 sata bila je javna vežba, koju je malko kiša poremet.la, ali zato smo ipak ustrajali. Ukupno je u 11 tačaka vežbalo 3200 vežbača: Sokola, vojnika, daka gimnazije, pre* parandije, gradanske i osnovnih škola. Sve su vežbe na sva tri nastupa po opštem priznanju ispale vrlo dobro. Priredbama je prisustvovalo osam hiljada gledaoca. — Celokupna organizacija sleta bila je u rukama vršačkog Sokola, koji je sa zadovoljstvom radio, jer je nalazio na odziv kod gra« dana i javnih ustanova, naročito su na ruku išle školske vlasti, gradski senat sa gradonačelnikom na čelu, IV. konjički puk, Vojna muzička škola, brat Dura Paunkovič i brat Joca Georgijevič. Organizaciju sleta vodilo je dvanaest odbora sa 70 lica, ali ipak cclokupan rad izvela su i fizički i duševno brača i sestra Ante Tadič, Alcksandar Stojadinovič, Bogdan Spcrnjak, Vaclav Martinek, Josif Jorgovič i Nevena Bogdanovič. U po« jedinostima potpomagani od ostale brače. Prilikom sleta uredio je brat Miloš Stanojevič ilustrovanu »Spomenicu« sa člane.ma videnijih sokolskih radnika, a brat Ante Tadič uredio je svečane sletskc brojeve vršačkih novina. I ako je ovaj slct bio impozantan za naše prilike, ipak nismo za« dovoljni, jer od 22 društva nijc ih sudelovalo 12. Nisu našli za vredno ni da delegate pošalju. Ta društva postojc samo na papiru, jer su ovisila 0 jednom ili dvojici ljudi, koji kada su otišli, društva im je ncstalo. Zašto? Zato, jer dotično članstvo nije bilo vaspitavano, te niko nije imao da nasledi. —• Naglašujemo ponovno: sletovi ne vaspitavaju, ne podižu društva, oni ih iscrpe. Prednjački, administrativni i prosvetni tečajevi mogu da vaspitaju funkcionare, a ovi da podignu društva. Župa »Laze Popoviča« mora da prireduje tečajeve za Božić, Uskrs i preko velikih školskih ferija. Ljudi za to imamo, samo dobre volje i požrtvov« Dosti i Sokolstvo čemo u Banatu podiči. IZ ŽUPE KRALJA PETRA SVAČIĆA — ZAGREB Prilike u zagrebačkoj župi. Ova župa po svojoj prostornosti spada medu največe u našem Sokolstvu. U njezinom se sastavu nalaze 23 dr us štva, koja su pre fuzije pripadala Hrv. Sokolstvu, Slovenačkom i Srp« skom, dakle prava jugoslovenska župa. Pošto je ovde najpre izbio spor sa separatistima, nalazila se je župa u osobitim prilikama, te je trebalo upotrebiti naročitu taktiku da nivo društava ostane na višini uza sve vanjske nasrte onih, koji su hteli da ih zatruju i unište. Čim je ta faza 'dejnog prečišćivanja prošla pristupilo je vodstvo intenzivnom tehničkom 1 idejnospropagatorskom radu. Župski sletovi bili su odraz toga rada, a kulminacija tereta što ga može da podnese vodstvo i župska društva bio je pokrajinski slet u Zagrebu 1924. g. Več same priprave za ovaj slet bile su u velikom opsegu, a provedene su pažljivo i savesno. Ona saka brade što je najaktivnije učes tv ovalu u pripravama za slet dala je °d sebe i više nego što može, dala je šta više i žrtve. Zato je slet morao uspeti, a to je i bilo unatoč s inih neprilika u Zagrebu kao teror i ha* ranga protivnika i finansijske poteškoče. Hiljade učesnika sletskih otišlo Je kućama sa uverenjem da jugoslovenski i sokolski deo Zagreba radi žilavo, uporno i neustrašivo da postigne ono što hoče, a zna što hode. Tih dana održan je i sokolski Sabor i valja spomenuti da su se pored ostalih naročito istakli svojim predlozima i m'šljcnjima zagrebački so» kolski radnici, što je dokaz da se u Zagrebu živo prati razvoj i poznaju Potrebe jugoslovenskog Sokolstva, a nije ni čudo, kad znamo da je zagrebačko Sokolstvo dalo prvi stvarni poticaj za fuziju sokolskih dru* štava na jugu, pa mu jc i prirodna dužnost da i dalje aktivno sudeluje na izgradnji i usavršavanju naše sokolske organizacije. No pored svega ogromnog moralnog uspeha sleta u Zagrebu valja konstatovati da onaj veliki trud nije krunisan nikakovim finansijskim uspehom, pače ostao je deficit od koga se ni danas župa nije mogla da oporavi, a taj je došao otuda što država još uvek nije isplatila dozna* čenu subvenciju za slet od Din 100.000—. I koliko je god vlada bilo na državnom kormilu, nijedna nije, uza sve molbe i urgencije, izvršila ■splate obečane sume. Svakome jc jasno da se slet bez novaca ne može provesti, a kad se uzmu u obzir naročite poteškoče, koje su doduše u Zagrebu predvideno kao nenadani udarci, kao silna kiša drugog sletskog dana, koja jc omela drugu javnu vežbu, te na koncu požar sletske tri* bine, koji ni do danas nije istražen, premda se nije teško dosetiti uzroč* n>ku, tada če svatko da uvidi da ovaj slet pored svih napora nije mogao “ez deficita svršiti. Moralni i tehnički uspeh sleta pomogao je vodstvu zuPe i njezinim društvima da izdrže pored ovakovih materijalnih okol* nosti i da produže redovnim radom držeči se na staroj višini. I eno vidimo da je župa zagrebačka bila dostojno reprczcntovana i 1925. g. u Beogradu na međusletskim utakmicama i 1926. g. na sletu u Pragu. Broj* čano, organizatorski i tehnički bila je oba puta dobro zastupana. Da je župa tehnički veoma renomirana dokaz je brojno učešče učitclja*Sokola na sokolskosučiteljskoj školi u jesen 1925. i velik odaziv članica iz celog Saveza na prednjački tečaj članica u februaru 1927. Oba tečaja organizovalo je i vodilo starešinstvo i tehnički odbor župe kralja Petra Svačiča. Pošto društva ne raspolažu sa dovoljnim brojem spremnih prednjaka odlučio je Tehnički Odbor da održi ovc godine prednjački tečaj za članove. Kadgod jc to potrebno putuju članovi Tehničkog Odbora župe u pojedina društva da pomognu i isprave što se dadc. Osobito su žive pripreme za pokrajinski slet u Ljubljani o. g. Več je prijavljen lep broj vežbača, članova i članica za proste vežbe na slet« skom javnom nastupu, a također za slctske utakmice vlada velik interes, te če sc nekoji članovi da takmiče za prvenstvo JSS, a mnogi u lako« atletskim d'sciplinama i prostim vežbama. Zbor društvenih načelnika i glavna godišnja skupština župe za« ključiše da se ove godine ne održava župski slet, ali da su društva župe dužna da učestvuju na javnoj vežbi Sokolskog društva I u Zagrebu, koja če biti 16. juna o. g. Taj če nastup biti ujedno i revija župe pred ljubljanski slet, pa se s interesom očekuje rezultat zimskoga i proljetnoga rada u društvima. Tehnički Odbor župe ne očekuje bogzna kakove rezultate od dru* štava, jer poznaje mnoge njihove nedostatke, od ko j ih jc najglavniji pomanjkanje spremnih prednjaka, a dosta i slabe materijalnc okolnosti. No u večini društava vlada jaka volja za rad i provejava pravi sokolski duh, tc daju i stvaraju koliko mogu, a one, koji su malo zadremali možda če da probude uspesi njihovih susednih društava. Neka zatraže pomoč, ali neka i sami pregnu, jer Soko ide samo napred1, natrag ni koraka. Bor o V uk san. IZ SLAVENSKOG SOKOLSTVA ČEHOSLOVAČKO SOKOLSTVO Kratke vesti. ĆOS pregovara s Amcrikom, da bi preuzela monopol sletskoga filma. — Francuski gimnastički savez održat če svoj godišnji slet (i natjecanjc) ove godine u Angersu. Osim glavnoga sleta održati če sc i 6 manjih pokrajinskih slctova. — U Japanu naročito se mnogo bave gimnastikom vojska i srednjoškolska mladež. Visokoškolci neguju američke igre, a puku je osobito omiljelo plivanje, veslanje i hrvanje. — Talijanski olimpijski odbor dobio je od države doprinos od 900.000 lira kao pripomoč za pripreme oko natecanja Talijana na budučoj Olimpijadi. — Nemci nameravaju na olimpijska natecanja 1928. god. poslati u Am< sterdam 500 svojih športaša. — Luksemburška vlada poslala je u Joinville u Francusku g. V. Ackera na študij gimnastike, koji bi po povratku imao reorganizovati gimnastičku nastavu po školama. — Kc.—