KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU J|llls|| INDUSTRISKE SVOIINE KLASA 1 (3) iMf IZDAN 1 MAJA 1939. PATENTNI SPIS BR. 14871 Deutsche Gold- und Silber-Scheideanstalt vormals Roessler, Frankfurt a. M., Nemačka Sredstvo za izdvajanje flotacijom. Prijava od 2 marta 1938. Važi od 1 decembra 1938. Ovaj se pronalazak odnosi na spravljanje sredstva za obrazovanje pene, kao što se ovo upotrebljuje za flotaciju n. pr. ruda, uglja i t. si. Kao što je poznato kod flotacije se usitnjene sirove rude izlažu u tečnostima pomešanim sa penušajući dej-stvujućim sredstvima uticaju kakve fino iz-deljene gasne struje, tako, da se određeni sastojci sirovih produkata penom nose u visinu i odvajaju, dok ostali sastojci kao n. pr. bezvredni kamen i t. si. padaju na dno. Uspeh jedne takve flotacije zavisi u prvom redu od dejstva dodatog sredstva za proizvođenje pene. Uopšte se za ovo upotrebljuje četinairsko ulje. Sad je nađeno, da se dobija izvrsno podesno sredstvo za odabiranje flotacijom, ako se polazi od terpentinskog ulja i alko se ovo razloži fizičkim metodima ili ako se izloži hemijskom tretiranju. Kao početni produkat dolaze u obzir veoma različita terpentinska -ulja, kao n. pr. balsam-terpentin, tako zvani sulfat-terpentin, terpentin iz drveta (borovo ulje). Sulfat-ter-pentin se dobija kod drvenog rastavljanja konifera (četinara) koji sadrže terpentina, ako se ovo rastavljanje vrši pomoću sulfata, kao n. pr. natrium sulfata, odnosno pomoću sumporaste kiseline. Kao fizički metodi dolaze u obzir frak-cionišuće destilisanje, ekstrahovanje ili kristalizovanje. Kod flotacije se dobija veoma stabilna pena, ako se upotrebe takve destilacione frakcije koje se javljaju kod destilacije terpentinskog ulja, naročito sul-fat-terpentinskog ulja ili borovog ulja, sa srednjim ili višim granicama ključanja. I produkti, koji se dobijaju razlaganjem u struji vodene pare ili u vakuumu, veoma su poznati za flotaciju. Hemijskc tretiranje se proteže na hidratisanje, koje se na poznat način, dakle n. pr. tretiranjem pomoću kiselina, anhidiridom kielina, mineralnim kiselinama (ugljovodonik, sumporna kiselina) i za ovim sledujućim hidrolisa-njem. Na primer može se sirovo sulfat^ter-pentinsko ulje tretirati ugljovodonikom do zasićenja i produkat se može hidrolisa-ti kuvanjem sa vodom ili alkalno dejstvu-jućim materijama. Destilisainjem sa vode-noim parom dobija se u kondenzatu materija, koja daje izvrsno sredstvo za obrazovanje pene kod flotacije. Da po pronalasku spravljene frakcije daleko nadmašuju dejstvo sirovog terpentinskog ulja, vidi se iz sledećeg primera: Frakcionišućim destilisainjem sirovog borovog ulja se izoliše frakcija od 200— 220°. Ova se frakcija dodaje u kapljicama tečnosti, koja služi za flotaciju Mamsfeld-skog bakarnog škriljca, dakle relativno siromašne bakarne rude. Da bi se dobila stabilna pena, potrebne su četiri kapljice frakcije sirovog borovog ulja. Količina koncentrata iznosi pri tome 6%. Ako se pak flofacija izvodi pod istim prilikama sa nefrakcionisanim sirovim borovim uljem, to je potrebno 10 kapljica. Dobit koncentrata iznosi pri tome samo 3,8%. Osim toga je obrazovanje pene minimalno i stub iz pene nije stabilan. Hemijsko se tretiranje sirovog terpentina, koje vodi ka podesnim sredstvima za obrazovanje pene, može prvenstveno sastojati u tome, da se terpentin izloži tretiranju koje delimično dej-stvuje ekstrahujući. Din. 10.— Sad je dalje nađeno, da se dolazi do naročito povoljnih sredstava za obrazovanje pene, alko se terpentin izloži tretiranju koje delimiono dejstvuje oksidišući. Pene proizvedene takvim jednim produktom su veoma stabilne. Količina sredstva za obrazovanje pene koja treba da se upotrebi je iznatno manja no kod poznatih sredstava za obrazovanje pene. Oksidacija terpentina koja može poticati iz veoma različitih izvora, izvodi se prvenstveno sa molekularnim kiseonilkom ili vazduhom pri povećanoj temperaturi. Naročito se korisno pokazuje oksidi-sanje pomoću gasovitog kiseonika, ako se • stara o tome, da su prisutne male količine vode. Time se postiže izvesno dejstvo pene već pri oksidisanju, koje naravno potpomaže uticaj gasovitog oiksidacionog sredstva usled fine raspodele. U 1 kg finskog sirovog sulfat-terpen-tinskog ulja (gustina 0,865, alkoholna sadržina, računata kao terpineol 3,8% sa-držine estera, računato kao tenpineolfor-miat, 0,2%) bio je u kakvom podesnom sudu kroz kakav porozan filtar uveden fino raspodeljeni kiseonik. Reakcioni sud se pri tome naložio u kakvom grejnom kupatilu od 100° C. Vreme tretiranja je iznosilo 8 časova. Po završetku ogleda se dobilo ulje sledečih osobina: Gustina 0,9751; sadržina alkohola 24,5%; sadržina estera 7,7%. Ovo ulje i početni materijal su ispitani u pogledu njihovih osobina za obrazovanje sredstva za penu u pogledu flotacije. Početni je materijal imao karakteristični broj 19, a reakcioni produkat 4. Ovaj se poslednji tako pokazao kao mnogo povoljniji no početni materijal. U karakterističnom broju dolazi do izražaja broj kapljica potrebnih kao dodatak, tako, da se kiseonikom tretiranog ulja potrebuje znatno manje no netretiranog ulja. Osim toga treba prime-titi, da kod netretiranog ulja obrazovanje pene nije bilo dovoljno ravnomerno, dok se kod oksidisamog produkta u flotacionom ogledu dobilo besprekorno obrazovanje pene. Umesto kiseonika mogu se naravno upotrebiti i takva sredstva, koja odaju kiseonik, dakle ozon, vodonični superoksid, persoli, i t. si. Takođe je moguće, da se tako tretirani terpentin hidroliše ili da se tretira na koji gore pomenuti način. Dalja jedna vrsta kemijskog tretiranja, koja vodi ka dobrim sredstvima za obrazovanje pene i ka izVesnam poboljšanju sirovog terpentinskog ulja, sastoji se u tome, da se za reakciju sposobne hemij-ske grupe koje sadrže kiseonika nanesu na terpentinska ulja; dakle n. pr. da se ter-pentinsko ulje dovede u reakciju sa aldehi-đima, naročito formaldehidom. Ovo se vr- ši prvenstveno zajedničkim zagrevanjem komponenata pri običnom ili povećanom pritisku, u dalom slučaju uz upotrebu katalizatora. Na primer je 100 g sirovog sulfat-ter-pentinsfcoig ulja bilo zagrevano sa 22 g pa-raforma, t. j. polimerizovanog formaldehida u 100 g ledene sirćetne kiseline, za vreme od 25 časova na uređaju sa hladni kom sa povratnim tokom. Rastvor je ete-risan, eter sa vodom i natrium bikarbonatom ispran i po sušenju izdvojen destilisa-njem. Dobilo se kao zaostatak 148 g ulja. Cvo je ulje bilo saponifikovano sa alkal-nom lužinom, saponifikovano je ulje primljeno u eteru, destilisano i zaostatak je frak-cionisan. Frakcija od 225° do 240° isto kao i frakcija od 240—270" je dala pri flotaciji naročito dobra iskorišćenja i obrazovanje pene. Kod pretvaranja terpentinskog ulja sa formaldehidom pod pritiskom, dakle n. pr. višečasovnim zagrevanjem u cevi retorte u alkalnom rastvoru daje se organskim putem spravljati za Rotaciju veoma podesno ulje koje ključa preko 200°. Spravljanje produkata koji se mogu upotrebiti po pronalasku je radi primera pokazano na pojedinim vrstama terpentinskog ulja. Ovaj pronalazak nije ogrničen na ove pojedine vrste; on važi za terpentinska ulja svakog porekla, i za četinar-sko ulje koje se isto tako, kao i ostale vrste terpentinskih Ulja kao borovo ulje, sulfat-tenpentin, kod dobijanja natrijeve celuloze dobijajući se terpentin, batsam-tenpentinsko ulje, znatno poboljšava u flotacionom dejstvu. Patentni zahtevi: 1. ) Postupak za spravljanje sredstva za obrazovanje pene kod izdvajanja Rotacijom naznačen time, što se upotrebljuje prvenstveno takvo terpentinsko ulje koje je dobiveno kod rastavljanja drveta pomoću sulfata, kao n. pr. natrium sulfata ili sumporaste kiseline, i koje je bilo izloženo kakvom fizičkom tretiranju, kao n. pr. frakcionišućem destilisanju, ekstrahovanju ili kristalizovanju odnosno kakvom hemij-skom tretiranju. 2. ) Postupak po zahtevo 1, naznačen time, što se kao sredstvo za obrazovanje pene kod flotacije upotrebljuje četinarsiko ulje koje je prethodno tretirano i koje se dobij a kod sove destilacije četinara. 3. ) Postupak po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što se hemijsko tretiranje sastoji u delimičnom oksidisanju. 4.) Postupak po zahtevu 1 do 3, naznačen time, što se hemijsko tretiranje sa-sioji u dodavanju za reakciju sposobnih organskih materijala, kao n. pr. aldehiđa, naročito formaldehida. , ■ .