KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 21 (1) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 januara 1934 PATENTNI SPIS BR. 10610 MarconTs Wireless Teiegraph Co. Ltd., London, Engleska. Poboljšanja kod televizije i sličnih uredjaja. Prijava od 13 maja 1932. Važi od 1 jula 1933. Traženo pravo prvenstva od 20 maja 1931 (Engleska). Ovaj se pronalazak odnosi na televiziju i slične uređaje a naročito na aparate za istraživanje, koji su u primeni u televiziji i sličnim sistemima. Cilj je pronalasku, da pruži poboljšani sistem za istraživanje u kome su uklonjena poznata ograničenja u postojećim sistemima. Tačno istraživanje u televiziji na pr. može se izvesti pomoću uređaja, koji se sastoji iz jednog pre svega pokretanog člana, koji ima veći broj elementarnih površina, koje su udešene da prate jedna drugu istim putem i iz drugog pokretanog člana, koji je vezan sa prvim članom i koji ima sredstva za skretanje, koja su udešena da prate jedno drugo duž jedne putanje, koja je pod izvesnim uglom prema putanji elementarnih površina na prvom članu. Relativne brzine i raspored tih članova je takav, da se površina slike za is+raživanje traži nizom paralelnih linija, koja svaka proiztiče od kretanja e-lementarne površine na prvom članu a za vreme efektivnog dela cele putanje. Po-menute linije razmaknute su jedna od druge razdaljinama, koje nastaju usled skretanja izazvanog kretanjem drugog člana, Proučavanje ovog sistema pokazaće — kao što je slučaj mnogih sistema — da nastaju praktične granice kada se žele velike brzine i fino istraživanje. Posmatraj-mo jednu sliku date površine, koja je istraživana u izvesnom broju u sekundi elementarnom svetlosnom mrljom običnog kvadratnog poprečnog preseka, onda line- arne dimenzije svetlosne mrlje za istraživanje moraju biti obrnuto proporcionalne broju linija za istraživanje isto tako je o-brnuto proporcionalan prema tome broju linija za istraživanje. Ovaj odnos je isti kao i odnos otvora t. j. odnos između dimenzija otvora na dobošu za projektova-nje svetlosti i otstojanja između otvora. Jasno je prema tome, da će pošto se da izvesna brzina doboša za istraživanje, povećanje broja linija za istraživanje po jednoj slici t. j. povećanje finoće istraživanja, izazvati povećanje broja otvora, povećanje prečnika doboša i smanjenje odnosa otvora, i ako se promena u poslednjoj činjenici postigne smanjivanjem dimenzija otvora, onda će se ubrzo uvideti da postoji praktična granica određena najmanjom površinom otvora, koja je potrebna za snop svetlosti jačine dovoljne za dobro stavljanje u dejstvo foto-električkih elemenata. Ova najmanja dimenzija zavisi od izvora svetlosti koji je na raspoloženju, i za izvore svetlosti, kakvi se danas obično u-potrebljuju u praksi minimalna veličina je oko 0,5 mm u kvadratu. Ako pretpostavimo da su dimenzije otvora utvrđene, na primer na gore pomenutu najmanju veličinu, onda dalje povećanje finoće istraživanja uslovljava srazmerno veće povećanje prečnika doboša i tu se opet nameću praktične granice. Za doboš, koji se okreće sa 750 obrta u minuti, praktična mehanička granica postiže se sa prečnikom od oko 1 m. Isto tako ta granica može se postići sa manjim prečnikom a većim brzina- Din. 20. ma. Kao jedan krajni praktičan primer o-vih teškoća imamo: za sliku oko 61x61 cm koja se istražuje 12.5 puta u sekundi sa 200 linija potreban je doboš od oko 64 cm, koji ima 20 otvora od po 0,5 mm u kvadratu pri čem se doboš obrće sa 7500 obrta u minuti. Gore pomenuti uzajamni odnos biće bolje shvaćen iz sledeće kvantitativne analize. Pretpostavimo da površina slike za istraživanje ima dužinu 1 i širinu b, i pretpostavimo da se ona istražuje kombinacijom doboša sa otvorima i točka sa ogledalom, koji stoje normalno jedan prema drugom — kao što su na pr. doboš sa so-čivima i točak sa ogledalom po sl. 1 o kojoj ćemo govoriti docnije. Neka je veličina otvora a1 u kvadratu, otstojanje između dva susedna otvora bj i broj linija za istraživanje n. U ovom slučaju je veličina mrlje na platnu l/n, ako se ta istraživaju-ća mrlja kreće paralelno prema strani b. Dalje je b, na dobošu uveličano u odnosu na b na platnu (slici). Prema tome b podeljeno ža 1 /n jednako je — * t • j . — ai ‘ ai Ako stavimo da je = k gde je k konstan-tina čija je vrednost izmedju J/s i 2, onda je k= k n. al Da bi n bilo veliko—1 mora biti veliko, ai t. j. bj mora biti veliko ili al mora biti malo. Pošto je b1 upravo srazmerno prema prečniku doboša, to se n jedino može povećati povećanjem prečnika ili smanjenjem otvora. Kao što je gore rečeno, mehanički obziri postavljaju granicu iza koje se prečnik ne može povećati, pošto je ova granica oko 1 m za obične doboše sa niskim brojem obrta, dok je ta granica, naravno manja ako se povećava broj obrta doboša. Mehanički i optički obziri isto tako nameću ograničenje ispod koga se a, ne može smanjiti i to je granica oko 0,5 mm u kvadratu. Ovaj pronalazak daje raspored pomoću koga se veličina otvora može smanjiti, tako da se ne dođe do gore pomenutih mehaničkih i optičkih granica. Ili drugim rečima ovaj pronalazak otklanja gore pomenute praktične granice, koje spračavaju povećanje brzine istraživanja ili finoću istraživanja. Ovo se postiže time, što se mesto otvora u dobošu ili mesto kog drugog člana za istraživanje predviđaju jedan ili više uređaja u vezi sa sočivi-ma na točku za sočivo, tako da je u stvari stvarna veličina zamenjena prividnom veličinom otvora, kao odlučujućom činjenicom u sistemu istraživanja. Pronalazak je pokazan na priloženim nacrtima. • U sl. 1 koja pokazuje šematički jedan oblik izvođenja pronalaska, televizioni sistem za istraživanje sastoji se iz fenjera ili drugog podesnog zaštićenog izvora 1 svetlosti (što nije pokazano) sa koga se svetlost odbija pomoću ogledala 2 i skuplja u žiži i koncentriše pomoću kakvog podesnog sistema 3 sočiva na jedan otvor 4 u utvrđenoj opni ili izbušeni član 5. Svetlost, koja prolazi kroz ovaj otvor projektuje se na nekretnu prizmu ili ogledalo 6, koje je postavljeno1 iza oboda točka 7 sa sočivom, pri čemu je snop svetlo-si, koji pada na pomenutu prizmu paralelan osi točka 7. Ovaj snop svetlosti odbija prizma ili ogledalo radialno prema točku 7, tako da on prolazi kroz sočivo 7’ na tome točku. Svetlost, koja prolazi kroz sočivo projektuje se na ogledala na jednom običnom točku 8 sa ogledalima za istraživanje, odakle s ona dalje odbija kao jedna istraživajuća mrlja 9 na platnu 10. Snop svetlosti, koji pada na točak 7 pokriva dva sočiva 7’ na točku 7. Osa obrtanja točka 7 stoji normalno na osu obrtanja točka 8, pri čem točak sa sočivom daje jednu komponentu (komponentu velike brzine) istraživanja a točak sa ogledalima drugu komponentu. Da bi se otklonilo, da se dve svetlosne mrlje pojave istovremeno na platnu (usled toga što snop svetlosti koji pada na točak pokriva dva sočiva) mogu se predvideti vrata ili tome slična naprava (nije pokazana) pri čem je raspored takav, da se, kada jedna svetlosna mrlja nestane sa platna, druga pojavi na njemu. Raspored, kod koga svetlost sa aparata pokriva dva sočiva 7’ na točku 7, ima tu dobru stranu, što će za sve vreme prolaza svetlosti mrlja na platnu imati stalnu svet-losnu jačinu. Jasno je, da sa opisanim rasporedom, pošto je mrlja na platnu određena veličinom otvora, koju možemo nazvati prividnom, točak sa sočivima može imati relativno malu veličinu, i da sočiva na njemu mogu biti gušće raspoređena nego otvori na dobošu. Ako se želi, naravno, jedan otvor 4 u utvrđenoj ploći 5 može se zameniti većim brojem otvora, koji se kreću sa sočivima 7’ u točku 7 tako, da su sa optičke tačke gledišta, pokretni otvori jednaki jednom jedinom otvoru u slici 1. Raspored ove vrste je šematički pokazan u si. 2, koja pokazuje deo kombinovanog doboša sa otvorima i sečivima. Li si. 2, sa 1 je obeležen izvor svetlosti, koji je postavljen u kombinovanom dobošu, koji se sastoji iz dva koncentrična dobošna elementa, koji se zajedno okreću. Unutarnji dobošni ele-menat ima otvore 4’, a spoljni ima sočiva 9’, pri čemu su otvori i sočiva raspoređena tako, da će središnja linija snopa svetlosti sa izvora 1 kroz otvor 4’ prolaziti radialno kroz središte odgovarajućeg sočiva 7’. U si. 2 snop svetlosti pokazan je isprekidanim linijama, dok tačkaste linije pokazuju zrake, koji prolaze kroz niz otvora 4’ i sočiva 7’. Napominjemo, da radni snop svetlosti pokazan isprekidanim linijama pada na točak sa ogledalima na pr. 8 sl. 1, odakle se odbija na televiziono platno. U cilju boljeg razumevanja pronalaska dat je u sledečem kvantitativni primer u vezi sa si. 2. Pretpostavimo da treba istraživati površinu slike sa 200 linija. 200 otvora 4’ podjednako razmaknuta međusobno, načinjena su probijanjem ili na koji drugi način u unutrašnjem delu doboša, dok spoljni deo ima 200 odgovarajućih sočiva 7’. Onda ako je lj radialno odstojanje između unutarnjeg i spoljnjeg elementa doboša, 12 odstojanje između spoljnjeg dela doboša i slike a f fo-kalna razdaljina sočiva u spoljnjem delu doboša, onda će prividna veličina mrlje za istraživanje na slici biti funkcija od 12 i f, dok će dimenzija za b (širina) slike biti funkcija samo od 12. Odstojanje otvora 4’ može se načiniti većim ako se poveća 12 dok se lj održava malim. Brzina doboša može biti mala i u gornem specifičnom slučaju, ona se može načiniti jednakom sa frekvencijom slike od 750 obrta u minuti. Patentni zahtevi: 1. Televizioni sistem za istraživanje kod koga se površina slike istražuje pokret- nom svetlosnom mrljom projektovanom kroz napravu za istraživanje koja ima sočiva u vezi sa jednim ili više otvora, pri čemu su sočiva i otvori u takvom odnosu, da stvarnu veličinu otvora zamenjuje prividna veličina istog kao odlučujuća činjenica u sistemu za istraživanje, naznačen time, što se svetlost za istraživanje pro-jektuje kroz pomenuti otvor ili otvore na sočiva jednog točka ili doboša a odatle na jedan točak ili doboš sa ogledalima, koji se obrće oko ose, koja čini ugao sa osom obrtanja točka za sočiva, pri čemu se svetlost odbija od točka sa ogledalima na površinu slike za istraživanje, tako da točak sa sočivima daje jednu komponentu za istraživanje a točak sa ogledalima drugu. 2. Televizioni sistem po zahtevu 1, naznačen time, što se svetlost za istraživanje projektuje kroz jedan jedini utvrđen otvor a odatle kroz sočiva člana za istraživanje. 3. Televizioni sistem po zahtevu 1, naznačen time, što se upotrebljava veći broj otvora, od kojih je svaki fiksiran u odnosu prema jednom od sočiva člana za istraživanje i što se svetlost za istraživanje projecira kroz ove otvore i kroz odgovarajuća sočiva za istraživanje površine slika. 4. Televizioni sistem prema zahtevu 2, naznačen time, što su predviđena sredstva kao prizma postavljena u točku ili dobošu za sočiva za projektovanje svetlosti primljene preko otvora kroz sočiva točka ili doboša na točak ili doboš sa ogledalima, koji se obrće oko jedne ose, normalne na osu točka ili doboša za sočiva, radi odbijanja svetlosti primljene sa točka ili doboša za sočiva na površinu slike za istraživanje. 5. Raspored po zahtevu 2 ili 4, naznačen time, što svetlost sa otvora pokriva dva sočiva u dobošu ili u točku za sočiva. ' ■ • A d patent broji GG / O / *- ' .v.-.-' v Šr: ;T- .V- 4 i ■ A '