KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTUU KLASA 5 (1) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 JANUAR A 1937 PATENTNI SPIS BR. 12749 Voortmann Walter, Dortmund, Nemačka. Poboljšanja u rudarskom miniranju. Prijava od 7 juna 1935. Važi od 1 marta 1936. Ovaj se pronalazak odnosi na po-stupak i sredstva za rudarsko miniranje na zemljinoj površini (kamenolomi) i pod zemljom. Do sada su radnje oko miniranja bile zasnovane jedino na praktičnem iskustvu i nisu uzimale u obzir prirodu stene, koju treba 'minirati, n’M' dejstvo pritiska stene. Stoga, na primer u rudnicima uglja ugalj je pritiskom stena bio u veliko razbijen u prah i, pored toga, obično se upotrebljavala suviše velika količina eksploziva. Predmet ovog pronalaska sačinjavaju postupak i sredstva pomoču kojih se ne samo može postiči ušteda u upotreb-Ijenom eksplozivnem punjenju, nego se još postizava i poboljšano dejstvo sa manjim usitnjavanjem miniranih masa u prah. Pomoču ovog pronalaska ostvaruje se pored toga još i ta važna mogučnost da se eksplozivno punjenje čvrsto nabije bez opasnosti oštečenja opaljujučeg fi-šeka, tako da se postizava savršeno i za gasove neprebojno zatvaranje minskog kanala. Opasnost zapakivanja eksplozivnih gasova ili ugljene prašine takode se uspešno sprečava. Prema ovom pronalasku u minskom kanalu ostavlja se eksplozivni prostor, koji se od začepljujučeg naboja odvaja čepom od nesagorljivog materijala, snab-devenim sredstvom za držanje, pa se onaj deo začepljujučeg naboja, koji se nalazi uz ovaj čep, nabija uz njega, pri čemu se čep zadržava nepomično učvrščivanjem ili držanjem sredstava za držanje, pa se i ostali deo začepljujučeg naboja nabija tako da se postizava savršeno i za gasove neprobojno zatvaranje. Veoma važna odlika pronalaska jeste činjenica da se čep na ovaj način može čvrsto zadržati pomoču sredstava za držanje u izvesnom odstojanju od krajnjeg, opaljujučeg fišeka, koje se može menjati i čija veličina zavisi od prirode stene ili čega sličnog što ima biti minirano. Ovo odstojanje za mekše stene biče, na primer veče nego za tvrde. Sem toga, najcelishodnije je da se fi-šeci sa eksplozivnim punjenjem poredaju neposredno jedan iza drugog bez ikakvog medusobnog razmaka, tako da dostižu dno izbušenog kanala. Tada če se kao rezultat postiči puljenje svih fišeka. Gasovi koji se razvijaju iz eksploziva koji dejstvuju u šupljini izmečki krajnjeg opaljujučeg fišeka i čepa odvaliče veliku konherentnu masu, koja se lako može prema potrebi usitniti. Pronalazak obuhvata takode i uredaj za za-čepljivanje koji se ima upotrebiti u gore pomenutom postupku i čija se najceli-shodnija konstrukcija sastoji u glavnom cilindričnog tela od nesagorljivog materijala nešto manjeg prečnika, nego što je prečnik minskog kanala u kojem se ono ima upotrebiti. Ovaj čep ima u sredini otvor za prodevanje nezapaljivog užeta za držanje ili čega sličnog, a sa Strane ima jedan ili više žljebova za provlačenje električnih žica za paljenje opaljujučeg fišeka. Konstruktivni primer pronalaska pre- Din. 15.— stavljen je u priloženim šematičkim na-crtima, koji se navode u vidu primera i u kojima sl. 1 pokazuje položaj eksplo-zivnog punjenja u kanalu, prema ovom pronalasku. Sl. 2 pokazuje u večoj razmeri čep prema ovom pronalasku, koji se uvlači u minski kanal pre nabijanja začepljujučeg naboja. Slika 3 pokazuje levi kraj čepa pokazanog na sl. 2 takode u večoj razmeri. Sl. 4 pokazuje u večoj razmeri užad različite dužine sa čepo-vima prema ovom pronalasku. Slika 5 ■pokazuje u manjoj razmeri raspored minskih kanala za izvodenje postupka prema ovom pronalasku pri upotrebi u rudniku. Na sl. 1 pokazan je minski kanal iz-bušen u steni, koju treba minirati, na či-jem se zatvorenom kraju nalaze eksplozivni fišeci 1. Kao što se na slici može videti krajnji levi fišek nalazi se na dnu kanala dok su ostali poredani jedan za drugim bez ikakvog uzajamnog medu-prostora. Na desnom kraju nalazi se opa-Ijujuči fišek od kojega polaze žice za pa-Ijenje koje idu prema otvorenom kraju kanala. Čep 3, izraden od nesagorljivog materijala ili od soli, čija je dužina oko jedan i po puta veča od prečnika, uvučen je s desne strane u minski kanal tako, da je izmedu levog kraja čepa 3 i kraja opa-Ijujučeg fišeka ostavljen šuplji prostor H. Prečnik čepa je nešto manji od unutraš-njeg prečnika minskog kanala. Kao što se može videti iz slika 2 i 3 čep 3 ima u glavnom cilindričan oblik. On je snabdeven u sredini jednim uzduž-nim otvorom kroz koji je podvučeno uže 4. Na svom kraju, koji se nalazi u čepu uže je snabdeveno čvorom 41, koji leži u odgovarajučem oblom udubljenju čepa 5 (na primer polu loptastog oblika). Spolj-na valjkasta površina čepa snabdevena je olukom 6 za prolaz žice za paljenje 2. Kada se čep zavuče u minski kanal, kao što je to pokazano na sl. 1, prvo se jedan deo začepljujučeg naboja B nabija uz čep, pri čemu se čep čvrsto drži po-moču užeta. Posle toga se i ostali deo začepljujučeg naboja može nabiti. Pri ovo-me nema nikakve opasnosnosti da opalju-juči fišek bude oštečen pri nabijanju začepljujučeg naboja pošto je čep posle nabijanja prvog dela začepljujučeg naboja postao nepokretan. Pomoču slobodnog kraja užeta može se spolja preveriti da li se čep pomakao ili ne. Uže je izradeno od nesagorljivog materijala i isporučuje se u različitim du-žinama da bi se moglo upotrebljavati u dužim i kračim minskim kanalima. Naj- bolje je da kraj užeta bude obeležen kakvom bojom.. Razne korisne dužine, kao što su 1,50 m., 1,60 m., 1,70 m. itd. razlikovače se, na primer po boji oznake. Kao što se može videti iz slike 4 uže gornjeg čepa duže je, na primer, od ostalih. Obojena oznaka ovog užeta označena je na slici isprekidanim linijama na levom kraju užeta. Oznaka užeta srednjeg čepa, koja se razlikuje od malo čas pomenute, obeležena je tačkasto-isprekidanom lini-jom. Kada električna struja teče kroz žice za paljenje 2, opaljujuči fišek se zapaljuje i plamen se sa sigurnošču rasprostire sve do fišeka na dnu minskog kanala, pošto su fišeci zbijeno poredani, i eksplozivni talas barutnih gasova vrača se u prostor H i zatim deluje u pravcu najmanjeg ot-pora. Svako izbijanje gasova sprečeno je nabijanjem začepljujučeg naboja, koji je, sem toga, toliko čvrsto nabijen da je sprečeno svako izbacivanje bilo naboja bilo samog čepa. Pošto je minski kanal zapušen nepro-pustljivo za gasove niti deliči eksploziva nemogu izbeči eksploziji koja nastupa. Celokupno eksplozivno punjenje bude iskoriščeno. Prema torne i pojava tako zvanog naknadnog dimljenja bude takode sprečena. U rudnik ili u kamenolom u ko-jem je opaljena mina može se uči več nakon kratkog vremena posle eksplozije. Šta više bude sprečena svaka mogučnost eksplozije ugljene prašine ili eksplozivnih gasova, jer plamen uopšte ne prodire napolje. Veličina prostora H zavisi od prirode stene. U koliko je stena tvrda u toliko je veličina ovog prostora manja. U slici 5, na primer, broj 7 označava šematički rudaču koju treba izvaditi, 8 je hodnik u kojem se nalazi konvejor 9. S desne strane hodnika 8 nalazi se ugljeni sloj koji treba razraditi. Prvo se izbuše minski kanali 10, 11 i 12 i njihovom eks-plozijom dobija se udubljenje ili niša označena tačkasto isprekidanom linijom. Kada se iz ove niše izvadi ugalj izbuše se kanali 13 odnosno 14. Daljim miniranjem sloja pomoču eksplozivnog punjenja uvu-čenog u minske kanale 12, 13 i 14 blok, koji se nalazi izmedu minskog kanala 13 i zida niše biva odvaljen kao celina prema niši i osloboden svakog pritiska stene tako da se podiže samo vrlo malo ugljene prašine. Pošto se u ovom bloku pojav-Ijuju fine pukotine on se 'može veoma lako razbiti u manje delove. Na isti način, blok ugljena koji se nalazi izmedu minskog kanala 14 i niše biva odgurnut eks- plozijom prema niši. Na taj načinn upo-trebom manje količine eksplozivnog pu-njenja može se dobiti ugalj uz mnogo manju količinu ugljene prašine nego što je to do sada bio slučaj, usavršavajuči na taj način rudarske radnje u poredenju sa do sada praktikovanim. Patentni zahtevi: 1) Postupak za rudarsko miniranje, naznačen time, što se izmedu eksplozivnog punjenja i začepljujučeg naboja ostavlja izvesan prostor koji je od začepljujučeg naboja odvojen jednim čepom od nesagorljivog materijala, snabdeve-nim sredstvom za držanje, što se onaj deo začepljujučeg naboja koji leži uz sam čep prvo nabije uz njega, pri čemu se čep zadržava nepomično učvrščivanjem ili držanjem sredstva za držanje, pa se posle toga nabija ostali deo začepljujučeg naboja, da bi se na taj način dobilo začep-Ijenje u glavnom nepropustljivo za gaso-ve. 2) Postupak po zahtevu 1, naznačen time što se u njemu čep pomoču sredstva za držanje zadržava na izvesnom odsto-janju od krajnjeg opaljujučeg fišeka, koje je promenljivo i čija veličina zavisi od prirode stene ili sličnog, što se ima minirati. 3) Postupak po zahtevima 1 ili 2, naznačen time, što se u njemu fišeci eksplozivnog punjenja redaju neposredno jedan za drugim bez ikakvog medusob-nog razmaka i što se meču neposredno na samo dno minskog kanala. 4) Zadržavajuči čep, posebno za upo-trebu pri izvodenju postupka naznačenog u prethodnim zahtevima od 1—3, naznačen time, što se sastoji iz jednog tela od nesagorljivog materijala snabdevenog otvorom u sredini za provlačenje neza-paljivog užeta za držanje ili čega sličnog i što ima jedan ili više bočnih oluka za prolaz žica za paljenje opaljujučeg fišeka, Slobodan kraj užeta za držanje ili slično ima prednosno razlikujuču oznaku na pr. što je obojen. 5) Zadržavajuči čep po zahtevu 4, naznačen time, što njegovo telo ima u glavnom cilindričan oblik, što se otvor u nje-govoj sredini završava jednim gotovo polu loptastim udubljenjem u telu čepa i što je dužina čepa oko jedan i po puta veča od njegovog prečnika. ' ',7 :. ' ' c : v ::: ■ ' -J 'C-;. ; --■■■ ; . . ‘ KS ■-.■■'O I O.: v' ■ . ■ . Ad pat.br. 12749 * \