fasori, la question de la form ation de 1'organisation ecclésiastique de D uklja et de B ar dans l’ état indépendant de Zeta (Doclea) su r la base de la tradition et de la légalité en relation avec l’ancienne organisation épiscopale de Praevalis avec le siège à Sco d ra ou à D oclea. Dans la Vieille forteresse d ’ Ulcinj a été trouvée une crypte voutée, les chapiteaux et les colonnes d’ une église (le tout datant du VIe s.). L’ organisation ecclésiastique d ’ Ulcinj a pu ètre très forte au VIe siècle déjà. Plus on approche Scodra, plus nom breux deviennent les sièges épiscopaux qui seront, en 732, subordonnés comme suffragants de l’ archevèché de D rač (D yrrha- ch iu m ). Très com plexe est la question de l’ origine du christianism e et de son expansion u ltérieu re en D oclea e t aux environs. O utre deux basiliques dans la ville, une basi- lique et une triconque à D oljani (à 3 km de distance de D oclea), il y a égalem ent d ’au tres m onum ents ju sq u ’à present non exam inés. La trace la plus ancienne du christiansim e peut ètre, semble-t-il, suivie dans Pére pré-Constantinienne, grace à une inscription sur la stòle découverte dans la basilique A en 1954. Les initiales DOM (à une divinité) et la m ention de »V ita aeterna« et de »V ictor perennis« suggèrent l’appartenance chrétienne d7. N efrin n u s, auquel cette a été consacrée. Elle est datée en IVe siècle. Dans les nécropoles de D uklja on a déterré plusieurs recipients de verre et une coupe (patère) — dite »coupé de Podgorica« (datant du IVe s., à l’E rm itage) est connue depus longtem ps p a r son décor figure qui illustre les scènes de l’ Ancien et du Nouveau T estam ent d ’ après la prière O rdo C om m enda- tio n e s anim ae. E n résum ent les résu ltats des recherches faites jusqu'à présent à Praevalis, on peut dire que cette province était passée p a r les m èm es changem ents historiques et sociaux que les provinces voisines dans TUlyrique Orientai, mais avec certaines spécificités regionales qui se reflètent aussi dans son art. SAHRANJIVANJE U RANOHRIŠĆANSKIM CRKVAMA NA PODRUČJU SRBIJE IVANKA NIKOLAJEVIČ V iza n to lo ški in stitu t, B eograd U velikom i b o g a to ilu stro v a n o m A tlasu h rišć a n sk o g sv eta k o ji su p rip re ­ m ili h o la n d sk i n a u č n ic i V an d e r M eer i M o h rm a n n o b ja v lje n e su i dve m ape k o je p rik a z u ju se v ero isto č n e k ra je v e Ju g o sla v ije .1 M apa b r. 19 ilu s tru je tr i d ije ce ze Isto čn o g I lir ik a : D akiju, M a k ed o n iju i T ra k iju . E p isk o p sk a se d išta u tim o b la stim a n a z n a č e n a su n a o snovu p o d a ta k a iz p isa n ih d o k u m e n a ta p a su ta k o sa p o d ru č ja S rb ije u b eležen i S ir m iu m , B a ssia n a e , S in g id u n u m , M ar- g u m , V im in a c iu m , H o r r e u m M argi, N a is s u s , R e m e s ia n a , I u s tin ia n a P r im a i U lpia n a . A rh eo lo šk e o s ta tk e h rišć a n sk ih sp o m e n ik a iz v re m e n a o d 300. do 600. godine ilu s tru je m a p a b r. 14, a li od lo k a lite ta ko ji sp a d a ju u tu ep o h u o zn ačen i su n a p o d ru č ju S rb ije sa m o C aričin G ra d i S re m sk a M itrovica. Izo stav ­ lje n i su d ak le n e sa m o k a sn o a n tič k i e p isk o p sk i c e tri već i m nogi d ru g i lo k ali­ te ti p o zn a ti p o z n a č a jn im a rh e o lo šk im o sta c im a iz ra n o h rišć a n sk o g doba. N edavno je zap o čelo šta m p a n je A tlasa k u ltu re SR S rb ije k o ji, izm eđu o stalo g , im a i m a p u n a la z išta ra n o h riš ć a n s k ih sp o m e n ik a n a te rito riji S rb ije o d n o sn o u d elo v im a n e k a d a š n jih p ro v in c ija P a n n o n ia S e c u n d a , M o e sia P rim a , 678 A rheološki vestnik 29 (1978) D a cia M e d ite r r a n e a , D a cia R ip e n s is , P ra e v a lis i D a rd a n ia . N a s u p ro t m a lo p re sp o m e n u tim , sk o ro p ra z n im m a p a m a , ov a m a p a će p o k a z a ti v elik i b ro j do s a d a p o z n a tih k a s n o a n tič k ih lo k a lite ta . O n a se n a jč e šć e n alaz e du ž velikih sa o b ra ć a jn ic a k o je u g la v n o m p ra te to k o v e Save, D unava, T im oka, slivove D rim a i M orava. S p o m en ic i sa m n o g ih o d tih n a la z iš ta b ili su o b ja v lje n i i p re 1959. g o d in e k a d a je p u b lik o v a n , n a en g lesk o m je z ik u , A tlas ra n o h rišć a n sk o g sveta, ali je očig led n o d a n a p isi o n jim a n isu b ili p ris tu p a č n i s tra n im n au č n ic im a š to je — to n e tre b a p o se b n o p o d v la čiti — g u b ita k i za n a š u a rh e o lo g iju . M ada m n o g i k a s n o a n tič k i sp o m e n ic i iz S rb ije k ao , u o sta lo m , i sp o m e n ic i d ru g ih p ro v in c ija rim sk o g sv e ta p o k a z u ju izvesne lo k a ln e o d lik e ip a k i o n i p rip a d a ju ra n o h rišć a n sk o j ik u m e n i p a se m o g u p ro u č a v a ti je d in o u sv e tlo sti svih kul- tu rn o -u m e tn ič k ih k r e ta n ja to g a doba. O k a s n o a n tič k im sp o m e n ic im a iz S rb ije , u p re g le d u n o v ijih n alaza, p o sle d ­ n ji p u t se govorilo 1958. godine n a X I. m e đ u n a ro d n o m k o n g re su v izan to lo g a2 a sa sv im sk ro m a n b r o j p rik a z a n je i n a k o n g re su za h riš ć a n s k u a rh e o lo g iju 1975. g o d in e u R im u .3 P e rio d od sk o ro d v a d e se t go d in a u to k u k o g a n ije bilo p o k u š a ja p ro u č a v a n ja ra n o h rišć a n sk ih s p o m e n ik a iz S rb ije u n jih o v o m sve­ u k u p n o m izgledu, s o b z iro m n a n ag li razv o j ove g ran e a rh e o lo g ije veom a je d u g p a sa m s m a tra la d a je p o tre b n o d a n ek e , o d av n o p o z n a te ali n ed o v o ljn o p ro u č e n e sp o m e n ik e n a ovom e sk u p u p o n o v n o v alo rizu je m o . P rija v lju ju ć i r e f e r a t ta j z a d a ta k sa m seb i i p o sta v ila . Ali, n a ž a lo st, već n a p o č e tk u ra d a p o k a ­ zalo se d a su m o je a m b ic ije sasv im n e re a ln e , j e r do b liž ih o b a v e šte n ja o davno isk o p a n im a sa sv im sežeto ili u o p šte n e o b ja v lje n im sp o m e n ic im a n isa m m ogla doći, a d a n e s p o m in je m m n o g e re z u lta te n o v ijih isk o p a v a n ja o k o jim a se p ra k tič n o n e zn a n išta . Z bog toga sa m se o g ra n ič ila d a ovde p rik a ž e m n ek o lik o sp o m e n ik a iz S rb ije i sa K osova k o ji ilu s tr u ju n ek e o d te m a o k o jim a se ra s p ra v lja lo n a p ro šlo g o d išn je m k o n g re su u R im u. D oduše ta j k o n g res je b io p o sv e će n p re d k o n sta tin o v s k o j ep o si, d o b u č iji su sp o m en ici n a n a še m p o d ­ r u č ju jo š m a lo u o č e n i i n e d o v o ljn o o b ra đ e n i. M e đ u tim ev o lu cija sp o m e n ik a i u m e tn ič k ih dela s a o d lik a m a ra z v o ja h rišć a n sk o g k u lta , o č e m u se n a k o n ­ g re su ra s p ra v lja lo — k u ltn a a r h ite k tu r a , lik o v n a u m e tn o st, k u lt m rtv ih , u lo g a z a n a tstv a u f o rm ira n ju h riš ć a n s k ih d e la itd .4 — n a s ta v ila se n e sam o u K o n sta n tin o v o m d o b u već je u ra z lič itim v id o v im a tr a ja la to k o m čitav o g rano- h rišč a n sk o g p e rio d a a i k a sn ije , do u č v ršć iv a n ja nov ih u m e tn ič k ih stilova — v iz a n tijsk o g ili ro m an ičk o g . S u d eći p o n a la z im a iz S rb ije i sa K o so v a sp o m e n ic i iz p e rio d a n a s ta ja n ja h riš ć a n s tv a p r is u tn i su i n a to m e p o d ru č ju . T em a o k o jo j ć u re fe ris a ti b iće g ro b n ice, o d n o sn o p o što v a n je m rtv ih i k u lt m u č e n ik a o sv e tlje n i arh e o lo šk im n a la z im a iz S rb ije . N a ovu te m u n ad o v e z u je se i p ita n je , već dugo v rem e n a o tv o re n o i sta ln o a k tu e ln o u h rišć a n sk o j a rh e o lo g iji, o o d n o su g ro b a i o lta ra. M ada je su š tin a to g a p ita n ja istra ž iv a č im a ra n o g h riš ć a n s tv a d o b ro p o zn a­ to , ip a k ću u k r a tk o sp o m e n u ti do sa d a iz n e ta , n ajza p až en ija , g le d išta . K ad a se govori o k u ltu m u č en ik a , o d n o sn o k u ltu p re m a n jih o v im relik v i­ ja m a , n e m ože se, p r e svega, m im o ići k a p ita ln o deio A. G ra b a ra 5 ili zn a ča ja n d o p rin o s p ro u č a v a n ju m e m o rija , g ro b a m u č e n ik a i crk v e m u č e n ik a J. B. W a rd -P e rk in sa 6 d a o d m n o g o b ro jn ih ra d o v a sp o m e n em sam o ta dva. J a ću se, m e đ u tim , o g ra n ič iti d a ovde sažm em z a k lju č k e iz stu d ije B. K ö ttin g a o rano- h rišć a n sk o m k u ltu re lik v ija i sa h ra n jiv a n ju u crk v i7 i d a p re n e se m za k lju č n e re z u lta te F. W. D eic h m a n n a iz član k a u kom e je ispitivao m a rtirija ln u baziliku, m a rtirio n , m e m o riju i o lta r n a d g robom .8 T o su dve novije, celovite, ra sp ra v e o n av e d en im p ita n jim a č iji će re z u lta ti, n a d a m se, pom oći d a bliže ocenim o zn a ča j n ek ih sp o m e n ik a iz S rb ije i sa K osova. U R im sk o m c a rstv u zbog veom a ra sp ro stra n je n o g sh v a tan ja, form ulisa- nog ta k o đ e i p ra v im o d re d b a m a , n ek ro p o le su se m o rale n alaziti izvan g rad ­ sk ih zidina. G robovi su g ru p isan i po p o ro d ičn o j p rip a d n o sti a p ri to m e k o n ­ fe sio n a ln a p rip a d n o s t n ije ig rala n ik a k v u u lo g u p a se ta k o n a jra n iji h rišćan- sk i gro b o v i nalaze n a p a g a n sk im n ek ro p o la m a. U p o č e tk u h riš ć a n s tv a p o sto ja la je o š tra g ra n ic a izm eđu k u ltn ih m e sta na g ro b ljim a i e u h a ristič k o g sto la u p a ro h ijsk im crk v am a, o dnosno litu rg ija se n ije služila n a g ro b ljim a već su se sam o m olile o d ređ e n e m olitve za u p o k o je n e. M e đ u tim k u lt m u č e n ik a k o ji se b rzo o d v o jio od o p štih p o g reb n ih p o časti p re m o stio je tu ra z lik u . U svesti h rišć a n a m u č en ic i su p o sta li sličn i H ristu a n jih o v e relik v ije sve su češće sta v lja n e u o lta r, sim bolično m e sto žrtv e Hri- sto v e, p a su ta k o d o sp e v ale i u o lta re p a ro h ijs k ih crkava, u n u ta r g rad sk ih b e d e m a . U to k u ev o lu cije tog o b ič a ja i g ro b m u č en ik a je p o sta o p riv lačn o m e sto za sa h ra n jiv a n je v ern ik a. U nošenje re lik v ija m u č en ik a u crk v e u k o jim a se red o v n o služila litu rg ija ta k o đ e je počelo d a p riv lači v ern ik e k o ji su p ri­ že ljk iv ali d a b u d u s a h ra n je n i u crk v i k ako b i uživali b la g o d eti ne sa m o blizine re lik v ija m u č en ik a p o h ra n je n ih u o lta ru već i m o litv e živih. M e đ u tim d o sta du g o su p o sto ja la raz m im o ila ž e n ja u g le d ištim a c rk v e n ih s ta re šin a d a li ta k v im že lja m a v e rn ik a tr e b a u d o v o ljiti ili ih o d b ac iti. Ip a k , m alo po m alo , crk v e su p o sta le g ro b lja i sa te šk o m m u k o m se m ogao v rš iti o d b ir izm eđ u v e rn ik a k o ji su želeli d a u n jim a b u d u sa h ra n je n i. P ošto je , to k o m v rem en a, a n tič k i p rin cip k o ji je z a b ra n jiv a o sa h ra n jiv a n je u n u ta r g ra d sk ih b e d e m a b io p rev a ziđ e n sa h ra n jiv a n ja su o b a v ljan a ne sa m o u u n u ­ tr a š n jo s ti crk v e već i n a p ro s to ru oko n je . N a ta j n ač in bile su isp u n je n e dve želje v e rn ik a : v e č iti o d m o r b lizu re lik v ija m u č en ik a sm e šte n ih u u n u tr a š ­ n jo s ti o lta ra u z sta ln e m o litv e živih k o ji su , dolazeći u crk v u , p ro laz ili kroz g ro b lje . D a b i do šao do o v d e izloženih re z u lta ta , o d k o jih su n ek e i r a n iji ispiti- v ao ci u sp e šn o o svetlili, B. K ö ttin g je u iz d v o jen im p o g lav ljim a p ro u č io n ekoli­ k o p o se b n ih p ita n ja : p rv e za če tk e p o što v a n ja m u čen ik a, z a b ra n u sa h ra n jiv a n ja u n u ta r b e d e m a i iz u ze tn e p o ja v e tak v o g sa h ra n jiv a n ja , crk v u n a g ro b u , tra n s ­ la c ije relik v ija, sa h ra n jiv a n je a d s a n c to s, sa h ra n jiv a n je u crkvi i crkveno- p ra v n e o d re d b e i p riv ile g ije . S p o m e n u ta p o g la v lja njegove stu d ije p o k a z u ju da je sv e stra n o istra ž io v rlo složeno p ita n je ra n o h rišć a n sk o g k u lta re lik v ija i sa h ra n jiv a n je u crk v i o če m u govori i b o g a t n au č n i a p a ra t n jegovog rad a . M e đ u tim d o k se ovde izloženo K ö ttin g o v o istra ž iv a n je kreće u o k v irim a p ro u č a v a n ja p isa n ih i a rh e o lo šk ih izvora in te re s a n ta n član a k F. W. D eich m an n a sa d rž i k r itik u i p o le m ik u sa n ek im in te rp re ta c ija m a E. Dyggvea i R. K rau th ei- m e ra , n a u č n ik a k o ji su se ta k o đ e bavili p ita n je m o d n o sa g ro b a i o lta ra . Iz s tu d ije toga a u to ra o d o p šte g zn a č a ja je p o g lav lje o »R anim o lta rim a nad grobovim a« č iji n aslo v o n sta v lja p o d zn a k p ita n ja . Evo, sasvim sažeto , zbog čega. A rh eo lo šk i p o d ac i za re k o n s tru k c iju o lta r a n a d g ro b o m p re p o č e tk a VI v e k a k r a jn je s u n e d o v o ljn i i n ik a k o n e d o p u š ta ju p re tp o s ta v k u o ra n o m p o ­ s to ja n ju ta k v ih u re đ a ja . S d ru g e s tra n e p a ž ljiv a an aliza lite ra rn ih svedočan- sta v a o s a h ra n jiv a n ju s u b a lta r e p o k a z u je d a ta j izraz ozn ačav a sa m o sahra- n jiv a n je p o re d o lta ra p a F. W . D eic h m a n n to m e tu m a č e n ju p o k la n ja d o sta p a ž n je . P ita n je k a d a su o lta ri n a d g ro b o v im a p o sta li u o b ič a je n a p o ja v a on s m a tr a d a m o ra o s ta ti o tv o ren o m a d a se u R im u , n jih o v a p o ja v a m ože o čeki­ v a ti p o sle p o n tifik a ta p a p e S im ah a (498— 514) a n a jra n iji p rim e r o lta ra n a d g ro b o m zabeležen je u R im u , te k k ra je m V I v ek a.9 D a li su p rilik e k o je je K ö ttin g isp itiv a o ili on e k o je D eic h m a n n nav o d i za R im važeće i za n a š e k ra je v e h rišć a n sk o g sv e ta, o d n o sn o d a li sp o m e n ic i iz S rb ije i sa K osova p o k a z u ju is tu ta k v u ili, m o žd a, d ru g o ja č iju slik u p o k u ša ć u ovde d a izložim . O staci h rišć a n sk e a r h ite k tu r e iz S rb ije sa g ro b n im k o n s tru k c ija m a p o tič u sa p o d ru č ja v a n g ra d s k ih zidina, ali im a ih, ta k o đ e , iz g ra đ en ih i u u n u tr a š n jo ­ sti b ed e m a . N a jb ro jn ije o s ta tk e p ru ž ila je n e k ro p o la N iša, ali n ajv eć i b ro j tih vrlo za­ n im ljiv ih sp o m e n ik a n ije jo š o b ja v lje n .1 0 N a jb o lje je p o z n a ta g ro b n ic a sa saču ­ v a n o m fre sk o d e k o ra c ijo m — lik o v im a a p o s to la i sim b o lič n im h rišć a n sk im p re d sta v a m a ,1 1 d o k o g ro b lja n sk o j crk v i n a čijo j z a p ad n o j s tra n i je b ila izgra­ đ e n a o d av n o p o z n a ta i sa d a d o b ro k o n z e rv ira n a k rip ta ( sl. 1 ), zn am o sam o to lik o d a je u s u b s tru k c iji im a la g robove i d a su u n e k im o d n jih n a đ e n i o sta ci sv ilen e odeće p o k o jn ik a u k ra še n e sa cla vea . Iz je d n o g ozidanog g ro b a k o ji je 1 Niš, Jagodin Mala: ranohrišćanska crkva sa grobnicom na zapadnoj strani — église p a léo ch rétien n e avec un ed ifice fu n é ra ire d u coté o u est (rei. N. Spremo- Petrović) im a o a rk o so lo je sa č u v a n a je n a tru le la to g a, cipele i fra g m en ti sv itk a u ru ci o b av ijen o j togom . Ti n alaz i n isu o b ja v lje n i, ali grobovi su u iz v eštaju o isk o p a­ v a n ju d ato v an i u V I v ek .1 2 G ro b lja n sk a b az ilik a je ta k o đ e o tk riv e n a izvan b ed e m a R e m e s ia n a , episkop- sk o g se d išta sv. N ik ite . O na je , su d e ći po š tu ro m iz v eštaju o isk o p a v an jim a, im a la m a siv n e te m e lje , za n im ljiv u fija lu u p re d v o rju i zidane g ro b n ice u b o č n im b ro d o v im a . P la n to g a o b je k ta , n a ž a lo st, n ije o b ja v lje n .1 3 Izv an b e d e m a U lp ia n a , g rad a k o ji je J u s tin ija n obnovio i nazvao Iu s tin ia n a S e c u n đ a , o tk riv e n e su dve n ek ro p o le , se v e rn a i za p ad n a .1 4 N a sev ern o j je o tk o p a n a b az ilik a s a v elik im b ro je m u z id a n ih g ro b n ica i u k o p a n ih grobova. N a isto j to j n ek ro p o li, u n je n o m c e n tra ln o m delu, o tk riv e n i su o sta c i m em o ­ r ije sa u k o p a n im m e rm e rn im sark o fag o m . G ra đ ev in a je im a la i p o r tik a p o d je b io o d m ozaika. N a u la zn o m p ra g u sa ču v a n je n a tp is iz koga se sa zn a je d a je m e m o rija o b n o v lje n a p o sle n ekog p o ž a ra .1 5 N a z a p ad n o j n e k ro p o li U lpiane o tk riv e n a je ta k o đ e c e m e te rija ln a g rađ ev in a sa b o č n im k o n h a m a . O na je već b ila p re d m e t p ro u č a v a n ja u sk lo p u p ita n ja tip o lo g ije n e k ih g ro b lja n s k ih c rk a v a kao š to je , n a p rim e r, g ro b lja n sk a crk v a izv an b e d e m a n a C a ričin o m g ra d u .1 6 G ro b lja n sk o j a r h ite k tu r i p rip a d a le su i dve g rađ ev in e u selu B ela C rkva, lo k a lite t K iš, n a K osovu. Je d n o je tro b ro d n a c rk v a sa g ro b n ico m sa čin jen o m o d dve p ro s to rije isp o d ce n tra ln o g n ao sa, a d ru g o m e m o rija sa g ro b n ico m (si. 2 ). O be zg ra d e s u n ed o v o ljn o o b ja v lje n e, ali d ato v an e su u V I v ek .1 7 N ešto s ta rijo j ep o si izgleda d a p rip a d a c rk v a sa g ro b n ic a m a od k o jih je d n a o b u h v ata s u b s tru k c iju a p sid e n a n e k ro p o li u B an jic i k o d Peći, ta k o đ e n a K o so v u (sl. 3 ).1 8 G ro b n ic u je im a la u su b s tru k c iji i c rk v ic a n a n ek ro p o li u T rg o v ištu (Paza- r iš tu ) n a p u tu N ovi P aza r— S o p o ćan i.1 9 U ju g o z ap a d n o j S rb iji n a lo k a lite tu D vorine-K olovrat k o d P rije p o lja odavno je o tk o p a n a crk v a sa g ro b n ico m k o ja je v ero v a tn o p rip a d a la n ek ro p o li k a sn o a n tič k o g n a s e lja k o d P rije p o lja .2 6 Do sa d a sp o m e n u ti p rim e ri c rk a v a sa g ro b n ic a m a u s u b s tru k c iji u glavnom s u d a to v a n i u V ili V I vek a p o tič u , k a o što je rečeno, sa n e k ro p o la izvan g ra d sk ih zidina. O ne, d ak le, ilu s tru ju je d n u sasv im u o b ič a je n u p o ja v u sahra- n jiv a n ja u čitav o m ra n o h rišć a n sk o m sv e tu čim e se sam o jo š više is tič u za je d ­ n ič k a sh v a ta n ja v e rn ik a u to m e p erio d u . O sv rn u ćem o se s a d a n a n ek o lik o p rim e ra a rh ite k tu re sa g ro b o v im a i g ro b ­ n ic a m a p o d ig n u tim u c rk v a m a n a s e lja z a štić e n ih b ed em im a. Iz m e đ u n jih m o žem o raz lik o v ati o n e crk v e u k o jim a su g ro b o v i sm e šte n i u ra z n im delovim a g rađ e v in e i o n e u k o jim a su g ro b n ice u o lta rs k o m p ro sto ru . U p rv u g ru p u s p a d a c rk v a ju ž n o od a k ro p o lja n a C aričinom g ra d u (si. 4). T o je tr o b ro d n a b a z ilik a sa n a rte k so m i o tv o re n im p o rtik o m . S va o d e lje n ja c rk v e b ila su p o p lo č a n a o pekom , ali p rilik o m čišće n ja po d o v a p rim e ć e n a su n a č e tiri m e sta u le g n u ća . Ia k o je i n a tim m e stim a izgledalo d a s u o p ek e sla­ g a n e u m a lte rn u o sn o v u ip a k su istra živ a či isp ita li u zro k e u le g n u ća p a su na tim m e stim a o tk rili g ro b o v e i to dv a u n a r te k s u sa s tra n e ulaza u n a o s i dva u z a p a d n o m d elu c e n tra ln o g b ro d a b azilik e. G rob n a ju ž n o j s tr a n i u n ao su sa d rž av a o je k a m e n i sa rk o fa g č ija je u n u tr a š n jo s t im a la a n tro p o m o rfn i izgled. P o k lo p ac sa rk o fa g a je ra v a n i u k ra še n k r s to m u p litk o m reljefu . U g robovim a n ije b ilo p rilo g a .2 1 2 Kosovo, Bela Crkva: lokalitet Kiš — ed ifices p a léo ch rétien s dans la localité de K iš 3,75 U u n u tra š n jo s ti b e d e m a k a sn o an tičk o g u tv rđ e n ja n a lo k a lite tu K a ra ta š n a D unavu o tk o p a n a je s u b s tru k c ija zg ra d e k o ju su istraživ ači nazv ali m arti- riju m o m (si. 5). R a d i se u stv a ri o k rip ti u k o p a n o j u ze m lju i d elim ič n o oču­ v a n o m p o d u n ad z e m n e k o n stru k c ije g rađ ev in e. K rip ta je b ila zasv ed en a a tem e sv o d a je n a visini o d 2 m iznad p o d a. Duž se v ern e i ju žn e stra n e o n a im a po d v a p litk a tra v e ja i p ra v o u g a o n u n išu u m a siv n o m ali rav n o m za p a d n o m zidu. U laz, o d n o sn o p ris tu p n e step en ice, b ile su n a isto čn o j stra n i. G o rn ji deo g ra­ đ ev in e sa čin jav ale su dve p ro s to rije sa m a lte rn im p o d o m u ko ji je b ila u m e­ š a n a tu c a n a o p ek a .2 2 U ru še v in a m a ove z g ra d e n ađ e n e su dve m e rm e rn e p a ra p e tn e p loče od k o jih je d n a cela a d ru g a fra g m e n to v a n a (si. 6). Po d eko­ ra c iji, k o ja je isp u n ja v a la dv a p o lja svake ploče, te su s k u lp tu re id e n tič n e s a n ek o lik o m e rm e rn ih p lo ča iz S irm iju m a . M otiv, k ako kaže J. B ru n šm id , o p isu ju ć i fra g m e n t iz S irm iju m a , sa č in ja v a ju u k v a d ra tn im , širo k im letv am a o g ra đ e n im i iz d u b lje n im p o ljim a, p rav iln o u n a k r s t p o sta v lje n e č e tiri letve.2 4 5 K arataš: k rip ta — cryp te (pil. Dj. Bošković) 6 K arataš: fragm ent p arap etn e ploče — fr a g m e n t d ’u n e dalle (ph. Dj. Bošković) P loče iz S irm iju m a i K a ra ta š a v ero v a tn o p o tič u iz isto g izv o ra p a b i bilo zan im ­ ljiv o p o k u ša ti u tv r d iti gde su k le san e i d a li n jih o v m o tiv d o p u š ta h rišč a n sk u in te rp re ta c iju . D iag o n aln o u k rš te n e letve n a p a ra p e tn im p lo č a m a (K o n sta n ­ tin o v slavolus u R im u , m e rm e m a b az a o b e lisk a T eo d o zija I. u C a rig ra d u ) n isu re tk e već u IV v e k u a, n e što k a sn ije , o n e se k o m b in u ju sa k rs to m i k ru g o m o d n o sn o vencem .2 5 P ita n je h rišć a n sk e in te rp re ta c ije p loča sa K a ra ta š a p o sta v lja m zbog toga š to o rije n ta c ija k rip te n ije za p ad isto k već o b rn u to (si. 7). M eđ u tim m o ra m o d m a h n a g la siti d a is tu ta k v u o rije n ta c iju im a i sig u rn o h rišć a n sk a k rip ta u z g ro b lja n sk u b a z ilik u u N išu (si. 8)2 6 s a k o jo m inače k rip ta iz K a ra ta ša im a n ek o lik o z a je d n ič k ih o d lik a (d im e n zije , u n u tra š n ji ra sp o re d ) i zbog čega d rž im d a se i ta g ra đ e v in a m ože d a to v a ti u ra n o h rišć a n sk u ep o h u . P o jav u 0 1 2 3 4 5m 7 K arataš: plan k rip te — plan de la cryp t e ( rei. Inst, archéologique, Beograd) id e n tič n ih p lo č a u S irm iju m u i u k a š te lu n a lo k a lite tu K a ra ta š lak o o b ja š­ n ja v a ju to k o v i re k a je r se D unavom i S av o m u vek o dvijao živ sa o b ra ć a j. P u to v a n je , o d n o sn o trg o v in u , gotovo o b ra đ e n im sk u lp tu ra m a D u n av o m ilu- s tr u je i je d a n , d o sa d nezap ažen , fra g m e n to v a n i dvozoni k a p ite l iz S m ed erev a (si. 9) k o ji p o tič e iz p ro k o n e sk ih k a m e n o lo m a a m ože se d a to v a ti u V I vek. Iz k a šte la »G radina« n a p la n in i Jelici, ju ž n o o d č a č k a , u tv rđ e n ju č iji je p lan jo š k ra je m p ro šlo g sto le ć a sk ic irao F. K a n itz 3 7 p o tič e m a li s re b rn i re lik v ija r (si. 10) p ro n a đ e n is p r e d n ek e k rip te u k o jo j su bili o tk riv e n i k o stu ri. Isk o p a ­ v a n ja su izvršili se lja c i i o to m e p o sto je sa m o p o sre d n a o b a v e šte n ja p a se sad a n e m ože z n a ti d a li re lik v ija r p o tič e iz d e p o a za relik v ije sv e tilišta n e k e crkve ili iz n e k e g ro b n ice .2 8 R e lik v ijari u g ro b o v im a b ili su v rlo ra s p ro s tra n je n a 8 Niš: kripta, m onum entalna grobnica — ed ifice fu n é ra ire {rei. N. Sprem o-Petrović) 9 Muzej Sm ederevo: fragm ent dvozonog kapitela — fra g m e n t d'un ch a p itea u à deu x zones p o ja v a — sp o m e n u ć u iz n aše zem lje p o re d d o b ro p o zn ato g re lik v ija ra sa L o p u d a i je d a n re lik v ija r o d sre b rn o g lim a bez n a tp isa u o b lik u m in ija tu rn o g sa rk o fa g a iz je d n o g g ro b a iz oko lin e N iša (sl. I I ) 2 9 i fra g m e n te b ro n za n o g re lik v ija ra sa sc e n a m a č u d a H risto v ih iz je d n o g g ro b a k o d C alm e u S re m u .3 0 U U lp ia n a , o d n o sn o I u s tin ia n a S e c u n d a , g ra d u kom e ćem o se v ra titi kako b ih z a k lju č ila ovo izlag an je, o tk o p a n a je u n a se lju , u n ep o sre d n o j b liz in i sever- n o g b ed em a, b a z ilik a ln a g rađ e v in a 34 m d u g a a 14 m širo k a sa sn a žn o m apsi- d o m n a isto č n o j s tra n i. U ovoj crk v i je o tk riv e n a g ro b n a k o n s tru k c ija n e sam o u se v ern o m a n e k su n a r te k s a već i u o lta rs k o m p r o s to r u p a ta k o , za sad a, ova g ra đ e v in a p r e d s ta v lja je d in i sp o m e n ik d ru g e g ru p e , sa g ro b n ic o m u sv e tilištu (sl. 12).s1 P re z v ite riju m crk v e, n ešto iz d ig n u t iz n a d p o d a n a o sa b io je p o p lo č an m o z aik o m d o k je g ro b n ic a , n a k o jo j su u o č e n i ja sn i zn aci p re g ra đ iv a n ja 3 2 sa z id a n a od m e rm e rn ih p lo č a i o p la ć e n a c rv e n k a stim m a lte ro m . U g ro b n ici je n a đ e n fra g m e n to v a n i olovni sark o fag . 12 Osnova bazilike u U lpiani — ■ plan de la b a siliq u e à U lpiana P avle M ijović je izn eo za n im ljiv u p re tp o s ta v k u po k o jo j su u to j g ro b n ici p o sle in v e n tio o ssis u lp ija n s k ih m u č en ik a , k a m e n o re z a c a F lo ra i L av ra, k o ji su za v re m e L ic in ija s tr a d a li u n ek o m b u n a ru , b ile p o h ra n je n e n jih o v e relik v ije.3 3 M e đ u tim relik v ije tih m u č e n ik a n isu o sta le u U lp ijan i. U n e k o n ep o z n ato v re m e b ile su p re n e te u C arig rad , g d je je za n jih b ila p o d ig n u ta c rk v a u k v a rtu tà M e ltià d o u , z a p a d n o o d M ociusove c iste rn e .3 4 A ko b ism o p rih v a tili M ijovićevu p re tp o s ta v k u o n d a o tk riv e n a g ro b n ica u o lta rsk o m p r o s to r u c rk v e u U lp ija n i n e b i b ila g ro b već sa m o d epo za re lik v ije izn ad koga b i tre b a lo re k o n s tru is a ti o lta r. M e đ u tim d ep o i za relik v ije su o b ičn o z n a tn o m a n ji, n a jč e šć e k rs to o b ra z n o o zid an i p ro s to ri. S p o m en u ć u iz S rb ije , sa K osova, d e p o za re lik v ije iz ra n o h riš ć a n s k e c rk v e k o ja je p re th o ­ d ila B o g o ro d ici H v o sta n sk o j k o d P eći3 5 k o ji je b io k rs to o b ra z a n u p ra v o kao i o n a j iz c rk v e u P o v ljim a n a B rač u .3 6 In a č e d ep o i za re lik v ije su m ogli im a ti i p ra v o u g a o n i o b lik , u S alo n i,3 7 P o d z e m lju 3 8 n a p rim e r, a m o g u b iti i m a n je b riž ljiv o iz ra đ e n i, k ao što je b io slu č aj u C im u k o d M o stara. D im en zije o lta rs k e g ro b n ice u U lp ija n i k o ja je , m o ra m p o n o v iti, b ila p re ­ g ra đ e n a o d n e k e veće k o n stru k c ije , i o sta ci o lovnog sa rk o fag a d o p u š ta ju ipak, i p re tp o s ta v k u p rav o g sa h ra n jiv a n ja p o k o jn ik a u o lta rsk o m p r o s to r u (si. 13). D a li iz n ad ove g ro b n ic e m ožem o p re tp o s ta v iti p o s to ja n je o lta ra ? K ao što se iz p la n a c rk v e m ože v id e ti o n a je iz g ra đ e n a d u b o k o u a p sid i i o sta v lja la je m a lo p ro s to ra do p o lu k ru ž n o g zida d o k je, s a d ru g e stra n e , b e m a p re m a zap ad u b ila v eom a p r o s tr a n a s a d o s ta m e s ta za o lta r is p re d g ro b n ice i sa se d ištim a za sv e šten stv o sa se v e rn e i ju ž n e stra n e . N a ž a lo st, p rilik o m is k o p a v a n ja prezbi- te riju m a ove z a n im ljiv e g rađ e v in e n ije o b ra ć e n a p a ž n ja n a m n o g e p o je d in o sti p a ta k o izv eštaj o is tra ž iv a n ju ne o m o g u ćav a o d g o v o r n a p ita n je d a li je o lta r b io n a d g ro b o m ili p o re d groba. V ideli sm o , m e đ u tim , iz istra ž iv a n ja Deich- m a n n a d a b i ra šč išć a v a n je to g a p ita n ja m o g lo p o m o ć i d a se re la tiv n a hrono- lo g ija n a s ta n k a o d n o sn o tr a ja n ja b o g o m o lje o k o jo j je reč , a k o ja je o k virno d a to v a n a u V I vek, p re c iz n ije o d red i. A ko je g ro b b io p o re d , o d n o sn o iza 13 G robnica u apsidi bazilike u Ulpiani — to m b e dans l’abside de la basilique à U lpiana o lta ra , o n d a b i ta k v a d isp o z ic ija m ogla p o tic a ti i iz V veka, a ak o je o lta r b io iz n ad g ro b n ice , o n d a b ism o , p o što je za to sa d a je d in i p o z n a ti slučaj g ro b n ice u a p sid i u S rb iji, ta k a v ra s p o re d m o ra li d ato v a ti te k n a k ra j d ruge p o lo v in e V I veka. S ta tis tič k i p o d ac i o o sta c im a k u ltn e a r h ite k tu r e ra n o h rišć a n sk o g p erio d a s a p o d ru č ja S rb ije n e p o sto je p a p re g le d sp o m e n ik a k o ji u sv o m e sk lo p u sa d rž e g ro b n e k o n s tru k c ije , k o je sam o v d e ilu stro v a la sam o je p riv re m e n o g k a ra k te ra . K ad a b u d u p o tp u n o o b ja v lje n i n a la z i iz S irm iju m a ,3 0 N iša, U lpijane i d ru g ih v elik ih n a la z išta v e ru je m d a će slik a o d n o sa o k o jim a je ovde bilo re č i b iti m nogo p o tp u n ija i ja sn ija . Za s a d a izg led a d a su g ro b n e k o n s tru k c ije p o če le d a se iz g ra đ u ju u u n u tra š n jo s ti u tv rđ e n ih n a se lja već u to k u V veka, k a o što p o k az u ju , iz m eđ u o sta lo g i g ro b o v i u crk v i u V ra n ju k o d Sevnice,4 0 a li d a su g ro b n ice u o lta rsk o m p ro s to ru r e z u lta t n ešto k a s n ije ev o lu cije k o ja se i u n a šim p o d ru č jim a m ože o ček iv ati te k k ra je m VI veka. 1 F. van d er Meer, Ch. M ohrm ann, A t­ las o f th e E a rly C h ristia n W orld (Lon- don-Edinburg 1959). U knjizi C.A nder­ sen, E in fü h ru n g in die ch ristlich e A rchäo­ logie (Göttingen 1971) m apa nalazišta je takođe vrlo sirom ašna, izostavljeni su čak S irm ium i N aissus. 2 A k te n d es X I. B yza n tin isten ko n g res- ses M ü n ch en 1958 (M ünchen 1960) 586— - 594. 3 N. Cambi, U npublished Excavations an d Finds of E arly C hristian Period in Jugoslavia (u štam pi). 4 B. M. Apollonj G hetti, P ro b lem i rela­ tiv i alle origini d ell'a rc h ite ttu ra paleo- ch ristia n a ; N. Duval, E d ific e s d u cu lte d es origines à l’ép o q u e co n sta n tin ien n e; H. B randenburg, Ü berlegungen zu m Ur­ sp ru n g der frü h c h ristlic h e n B ild k u n st; U. M. Fasola, P. Testini, I cim ite ri cristi­ ani; J. B. W ard-Perkins, T h e R ole o f C r a ftm a n sh ip in th e F o rm a tio n o f E a rly C h ristia n Art. 5 A. G rabar, M a rtyriu m , R echerches su r le culte d es reliq u es e t Part ch rétien a n tiq u e I, II (Paris 1946). 6 J. B. W ard-Perkins, M em oria, M ar­ ty r’s Tomb an d M arty r’s Church, A k te n d es VII. In t. K o n g resses fü r C hristi. Ar- chäol. (Città del V aticano-B erlin 1969) 3—35. 7 B. K ötting, D er frü h c h ristlic h e R eli­ q u ie n k u lt u n d die B e s ta ttu n g im K ir­ ch engebäude (Köln-Opladen 1965). 8 F. W. Deichm ann, M ärtyrerbasilika, M artyrion, M em oria u n d A ltargrab, M itt. d es deutsch, archäol. In st., Röm. Abt. 77 (1970) 144—169. 9 N ajraniji prim er je basilica ad cor­ pus sv. L avrentija podignuta pod Pelagi- je m II (579—590), m eđutim m odel o ltara sa grobom ko ji se najčešće podražavao bila je znam enita k rip ta koju je Grigo- rije Veliki (590—604) sagradio u crkvi sv. P etra. Ona je u sledečem vrem enu postala uzor za čitav zapadni svet; — cfr. F. W. D eichm ann, op. cit., 168—169 i I. N i­ kolajevič, O ltarna p reg rad a u Dabravini, Z R V I 12 (1970) 103. M eđutim Th. Klau- ser sm a tra da je po jam »Altargrab« kako ga je D ajhm an definisao suviše uzak. Tom rečju, po njegovom m išljenju, ne tre b a označavati sam o povezanost iz­ m eđu groba m učenika i oltara, tj. slu­ čajeve u kojim a oba elem enta stoje je d an iznad drugog, odnosno jedan u drugom , već i sve one u kojim a je si­ gurno utvrđena povezanost groba m uče­ nika i kulta. Sam o takvo razum evanje po jm a o kom e je reč, ističe Klauser, m ože zadovoljiti rezultate istraživanja isto rije religije, literatu re i arheologije. — Up. Th. K lauser, G esam m elte Arbei­ ten zur Liturgiegeschichte, Kirchenge­ schichte und christliche Archäologie, her­ ausgegeben v. E. D assm ann. Jahrbuch fü r A n tik e u n d C h riste n tu m , E rgänzungs­ b a n d 3, M ünster, W estfalen 1974, 291. 1 0 K oliko m i je poznato još nije ob­ jav ljen nijedan arhitektonski snim ak grobnica čija je krovna k o nstrukcija sa­ činjena od kalota — cfr. L. Zotović, N. Petrovič, Niš, K asnoantička nekropola, A rh eo lo ški pregled 2 (I960) 130—133. Gru­ pi takvih konstrukcija p rip ad a i grobni- ca-m artirijum u N ikulhel u R um uniji — cfr. V. H. Baum ann, Noùveaux témoigna- ges chrétiens sur le lim es nord-scythique: la basilique à m artyrium de basse épo- que rom aine découverte à N iculitel (Dép. de Tulcea), Dacia 16 (1972) 189—2Ö2. 1 1 L. M irkovič, S tarohrišćanska grob­ nica u Nišu, S ta rin a r N. S. 6—7 (1954— 1955) 53—72. V. J. D jurić, V iza n tijsk e fre ­ s k e u Ju g o sla viji (Beograd 1974) 4—5, 179. 1 2 G lasnik S A N 4 (1952) 367. 1 3 Z b o rn ik radova N a ro d n o g m u zeja 1 (1956—1957) 354. 4 4 E. Čerškov, Ulpiana, K ratak izve- štaj o arheološkim istraživanjim a u 1959. godini, G lasnik M u zeja K o so va i M eto­ h ije 4—5 (1959—1960) 371—375. 1 5 Z b o rn ik radova N a ro d n o g m u zeja 1 (1956—1957) 354. Dj. Mano-Zissi, La question des différentes écoles de mosa'i- ques gréco-rom aines de Yougoslavie et essai d ’ une esquisse de leur évolution, A ctes d u C olloque intern, su r «La mosa'i- q u e gréco-dom aine» (P aris 1965) 291, fig. 18. 1 6 Dj. Stričević, I m onum enti dell’ arte paleobizantina in rap p o rto con la trad i­ zione an tica ed all’ arte m edioevale nelle regioni centrali dei Balcani, Z b o rn ik ra­ d o va V iza ntol. inst. 8 (1964) 408, fig. 10. 1 7 A rh eo lo ški pregled 8 (1966) 150—151. 1 8 A rh eo lo ški preg led 9 (1967) 121—125. 1 9 A rh eo lo ški pregled 14 (1972) 144. 2 0 N. Vulić, antički spom enici iz naše zem lje, S p o m e n ik S K A 98 (Beograd 1941 —1948) 21—22. M. M irkovič, Iz istorije Polim lja u rim sko doba, G odišnjak, Cen­ ta r za balkanol. ispitivanja 12 (Sarajevo 1975) 95—106. I. Nikolajevič, Prijepolje u ranovizantijsko doba, S e o s k i dani S. Vu- k o s a vljevića (Prijepolje 1976) 199—209. 2 1 Dj. Mano-Zisi, Nova bazilika u Cari- činom gradu, S ta rin a r N. S. 9—10 (1958— 1959) 296, 302. 2 2 A rh eo lo ški preg led 6 (1964) 54. A r­ h eo lo ški pregled 7 (1965) 85. S tare k u l­ tu re u Đ erdapu (Beograd 1969) 158. 2 3 A rh eo lo ški preg led 6 (1964) T. XIV. 2 4 J. B runšm id, K am eni spom enici h r­ vatskoga N arodnoga m uzeja u Zagrebu, V je s n ik hrv. arh. d ru štv a 11 (1910-11) 668. 2 5 I. Nikolajevič, N ekoliko reljefa geo­ m etrijskog stila iz D alm acije, Z R V I 11 (1968) 15 sq. U okolini grada Savaria, u Panoniji, u Egyhazashollós, postoje dva odlom ka ploča istovetno ukrašenih kao i one iz Sr. M itroviče i K arataša. Up. E. Thomas, Savaria Christiana, K ülönle- n y o m a t a 200 éves S zo m b a th e ly i egyhàz- m eg y e to rtén e te cimü. kiadvànybol, s. d. 78—79 koja sm atra d a oni potiču iz ra- nohriščanske crkve. 2 6 N. Sprem o-Petrovič, P ro p o rcijski o d n o si u bazilika m a Ilir s k e p refektu re, M onografije 7 (Beograd 1971) 28, T. IX. 2 7 F. Kanitz, Röm ische Studien in Ser­ bien II. Der Donau-Grenzwall, das Stras- sennetz, die Städte, Castella, Denkmale, T herm en und B ergw erke zur Röm erzeit im Königreich Serbien, D en ksch rifte n d e r K aiserl. A kad. d. Wzss. in W ien, Phil.- H ist. Classe, Bd. 41 (1892) 143—144; F. K a­ nitz, D as K önigreich S erb ien un d das S erb en v o lk vo n d er R ö m e rze it bis zu r G egenw art I; L and u n d B evö lkeru n g (Leipzig 1904) 590. 2 8 S p o m e n ik S K A 98 (Beograd 1941— 1948) 161. 2 9 H. Buschhausen, D ie sp ä trö m isch en M etallscrinia und frü h c h ristlic h e n Reli- quiare I, K atalog, Ö sterr. Akad. d. Wiss., Komiss. für B yzantinistik (Wien 1971) 283 —284. L. Zotović, N ekropole spaljenih po­ kojnika na te rito riji G ornje Mezije, Le- sk o v a č k i zb o rn ik 8 (1968) 24 spom inje ovaj relikvij ar. 3 0 P. Miloševič, F ourth Century Tom bs from Calma near S rem ska M itro­ vica, S ir m iu m III (Beograd 1973) 85—96; cfr. B yz. Z eitsch rift 68 (1975) 541 i I. Ni­ kolajevič, The Tomb I from Calma, near S rem ska M itrovica (u štam pi). 3 1 L. Popovič, E. Čerškov, Ulpiana. P rethodni izveštaj o arheološkim istraži­ vanjim a od 1954 do 1956 godine, G lasnik M u zeja K osova i M etohije 1 (1956) 323— 325 si. na str. 321. Z b o rn ik R ad o va N a­ rod n o g m u zeja 1 (1958) 354. 3 2 S ta rin a r N. S. 9—10 (1958—1959) 403—404. 3 3 P. Mijović, Flor i Lavr ■ — neim ari i kam enoresci iz Ulpiane, G la sn ik M uzeja K osova i M eto h ije 7—8 (1962—1963) 339— 354. O Floru i Lavru cfr. J. Zeiller, Les o rig in es ch rétien n es dans les provinces d a n u b ien n es de l’ E m p ire ro m a in (Paris 1918) 103. 3 4 R. Janin, La géographie ecclésiasti- q u e de l’E m p ire b yza n tin III (Paris 1953) 512. 3 3 S ta rin a r 10—11 (1935— 1936) sl. 24 i 25. V. najnovije V. Korać, S tu d e n ic a Hri- sta n sk a , M onografije 4, In st, za ist. um etn. (Beograd 1976) 87. 3 6 I. Ostojič, P ovija, P o vjesn i p rika z (Split 1968) Ì6, sl. 14 i 15. 3 7 E. Dyggve, H isto ry o f Salonitan C h ristia n ity (Oslo 1951) 58, si. III, 12 i III, 14. 3 8 A rh eo lo ški pregled 17 (1975) 121— 123. 3 9 V. Popovič, Pregled topografije i gradske stru k tu re S irm ijum a u doba kasnog carstva, S ir m iu m I (Beograd 1971) 144 sqq. 4 0 P. Petrù, T. Ulbert, V ra n je p ri Sev­ nici, S ta ro k ršč a n ske c e rk ve na A jd o v­ s k e m G radcu. Katalogi in m onografije 12 (Ljubljana 1975) 21 sqq. LES ENSEVELISSEM ENTS DANS LES ÉGLISES PALÉOCHRÉTIENNES SUR LE TERRITOIRE DE LA SERBIE Résumé Les ensevelissem entes dans les čglises ou dans les tom bes dont la form e architec- tonique était m onum entale, parče q u ’ elles ab ritaie n t plusieurs sépultures, selon les résu ltats des fouilles en Serbie p araissent è tre un phénom ène com m un aux Ve—VIe siècles. Cette constatation se rap p o rte surtout à un nom bre de m onum ents chrétiens édifiés en dehors des m urailles des villes fortifiées. On connaìt des exem ples de telles constructions dans le région de Kossovo où dans la localité nom m ée Banjica (n. 18, fig. 3) on a d éterré une petite église do n t le soubassem ent contenait deux cham bres funéraires voùtées, tandis que su r le site de Kiš (n. 17, fig. 2) on a décou- v ert une basilique d o n t le soubassem ent de la nef centrale occupait un édifice fu néraire à deux cham bres. Au coté n o rd de cette église se trouvait u n m ausolée fait de m urs très m assifs. Il ab ritait une cham bre funéraire à laquelle on accédait p a r un escalier. Dans la nécropole de Niš (N a issu s) et aux environs de cette ville, on a découvert plusieurs édifices funéraires interéssants. A còté des cham bres très sim ples, d’ habi- tu d e rectangulaires e t voùtées en berceau, Cette nécropole possédait aussi des édifices dont le pian est plus élaboré e t dont la to itu re est form ée de voutes et de basses calottes. Les calottes étaient épaulées p a r les voütes qui reposaient sur les p ila stres des travées. Bien que fouillées depuis plusieurs années u n seul de ces édifices a été publié ju sq u ’à présent (n. 26, fig. 1, 8). Il s’ agit d’ un b ätim en t Souter­ ra in rectangulaire, soigneusem ent b ati en briques, accessible p ar u n escalier qui se trouve du còté est. A l’ extérieur, les m urs sont renforcés par des pilastres peu profonds tandis que l ’ in térieu r est divisé en deux travées p a r deux pilastres très m assifs. Chaque travée a b rita it des sépultures des deux còtés. Les pilastres des travées ainsi que le m u r du còté ouest sont décorés de niches. Aux environs de Niš, com m e il a été dit, des m onum ents funéraires se trouvent su rto u t en dehors de la ville. Mais dans une localité au nord de Niš, à K arataš, un «castellum » du lim es danubien, une construction très sem blable à celle de Niš, décrite ci-dessus, a été déterrée à l’ in térieu r des m urailles (n. 22, fig. 5, 7). En effet, il sem ble que, vers la fin du Ve siècle, les ensevelissem ents com m encent à ètre p ratiq u és aussi dans les églises des villes fortifiées de l’Illyricum o rien tai (v. n. 40 — les cas analogues de Slovénie). A K arataš on a découvert aussi des dalles de chancels, dont la décoration est identique à celle de plusieurs dalles connues de S irm ium (n. 24, fig. 6). Dans les églises des villes, les tom bes ont été déterrées dans toutes les parties de l’ édifice (v. p ar exem ple à Caričin G rad n. 21, fig. 4). A U lpiana-Iustiniana Se- cunda on a m èm e découvert une tom be dans l'abside de la basilique, qui est bàtie dans la p artie septentrionale de la ville (n. 31, 32, fig. 12). Dans cette tom be on a trouvé les fragm ents d ’ un sarcophage en plom b et il a été sugéré q u ’il contenait les reliques des m arty rs d ’ Ulpiana, Florus e t L aurus, vénérées plus ta rd à Constan­ tinople. Du rap p o rt des fouilles, il n ’ est point possible d ’ étab lir la position de l’ autel dans le sanctuaire de cette église. Était-il au-dessus de la tom be q u ’ on devrait, si on accepte l’ hypothèse m entionnée, considérer com m e un dépòt des reliques ou à còté de celle-ci, s’il s’agit d ’ une tom be réelle? La réponse à cette question resterà hypothétique. Poussée vers le m u r sem i-circulaire de l'abside, la tom be, dont les dim ensions dépassent la form e habituelle des dépóts des reliques connus dans les B alkans, laisse peu d ’ espace pour la circulation q u ’ u n autel exige. D’au tre part, le large espace du bèm a, flanqué des sièges p o u r le clergé, indique p lu tò t la position de l'autel devant la tom be. Selon les recherches les plus récentes (n. 9), un rap p o rt p areil de l’autel et de la tom be peut d ater de l'epoque avant la fin du Vie siècle, ce qui correspond à la Chronologie relative proposée p o u r cette église.