poštarina plačena u gofovom Uredništvo I uprava ZAGREB, MASARYKOVA 28a Telefon 67-8U Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA, Erjavčeva 4a God. XI. Brol 25. U Zagrebu, 23. lipnja 1939, ISTRA Poledini broj Din 1. Slabiči su največi neprijatelji svo. ga naroda. Narod se ne smije bo. jati. Narod je tako dugo narodom dok vjeruje u se i u svoju snagu. Kadimo složno svi, tvrdo vjeruju. či u ljepšu bud učnost. GLASILO SAVEZA JUGOSIOVENSKIII EMICRANATA IZ JULIJSKE KRAJINE V Cežnja za U »Jutarnjem Listu« od 2. lipnja na- pisao je Dr. Mirko Kus-Nikolajev veo- ma topli Članak o nedavno preminulom njemačkom književniku Ernestu Tolleru koji je umro daleko od domovine u emigraciji, skončavši si u New-Yorku, razočaran, život. Pasus, koji govori o Tollerovu bo- ravku u Zagrebu veoma je dirljiv. Ni¬ tko ga valjda ne može toliko osjetiti koliko mi, Istrani, koji ne možemo ku- či, pa ga zato u cijelosti iznosim. »Bilo je to iza kongresa Pen-klubova u Dubrovniku« — piše Dr. Kus — »go- dine 1933., za vrijeme Tollerovog bo- rdvka u Zagrebu, kad smo nas dvojica jednog lipanjskog prijepodneva sjedili u zatišju istočne strane Zrinjevca. Če- kali smo nekog namještenika Waggon- litsa, koga je Toller na jednom svom putovanju upoznao i koji je sada bio uposlen na pruzi za Zagreb. Taj susret o$tao mi je nezaboravan. Toller je upravo nerazumljivom nestrpljivošču očekivao da se taj namještenik, inače Nijemac iz Reicha, pojavi. Cijelo lice bilo mu je samo jedan nategnuti grč nervoze. I kad ga je več izdaleka ugle- dao potrčao mu je djetinjskom radošču ususret. Taj beznačajni, dobročudni na¬ mještenik spavačih vagona, bio je za njega glas iz njegove domovine, koju je morao napustiti. Glas sa rodne gru¬ de. Taj namještenik mu je donio neke novine i ispričao neke nevažne, sitne vijesti, koje ga zaista nijesu mogle na- ročito interesirati. Ali to su bile vijesti iz njegove domovine. Trebalo je vidjeti Tollera, kako se bez daha upio u lice čovjeku, kako je pobožno gutao svaku vijest iz njegovih usta...« To što je proživljavao Toller, mo¬ žemo mirne duše reči da je u večoj ili manjoj mjeri proživio odnosno da još preživljava skoro svaki od nas. Sječam se živo, a to sam jednom prilikom i opisao, kako sam lanjskog ljeta vozeči se jednoga dana tramwa- yem kuči ugledao s prozora tramway- skih kola jednog našeg seljaka. Išao je malo pognut ulicom, a originalni mu naš sukneni prsluk visi preko ramena. Ko elektriziran skočio sam sa sje- dala i na prvoj stanici sišao i potrčao mu ususret, da ga čujem i upitam ma- kar, što o svom rodnom kraju, da ču¬ jem opet jednom originalna riječ ro- dene zemlje, svježu još i nenatrunjenu nikakvim ovdješnjim dijalektom. Rekao je jednom prilikom grof Janko Draškovič, da čovjek počne pravo lju¬ biti domov inu istom kad je daleko od nje, u tudini. I on, stari aristokrata, kome je domovina bila svagdje, kome su u svim gospodskim dvorovima bila širom otvorena vrata, čezne u Parizu za seoskim kolibicama Hrvatskoga Za¬ gorja, za pjesmom seljačkom, koja mu je u mladim danima bila uspavankom, čezne za rodnim krajem. Ondje je, u dalekom Parizu, planula njegova Iju- bav za Hrvatsku, malu, nesretnu i od večih naroda toliko tlačenu Hrvatsku. Ernest Toller, socijalista, internacio¬ nale, postaje u tudini rodoljub, žarki rodoljub, koji iz nostalgije, neopisive čežnje za rodnom grudom, počinja sa- moubojstvo... Mnogi od naših, oni borbeniji, često su znali ovu nostalgiju, ovu suvišnu osječajnost, osudivati. Ja medutim držim da i ta osječaj¬ nost ima svojih dobrih strana, da je za nas čak i potrebna. Ona je učinila, da nijedan od nas nije ni na čas zaboravio svog rodnog kraja, svog nesretnog zavičaja, da se nije, kako neki kažu, odrodio. Kad znamo da mi nijesmo emigranti u pravom smislu ziiačenja te riječi, da nijesmo u tudini, nego u svojoj pravoj domovini, medu svojim vlastitim narodom, u ambijentu, GOVOR U D ANZIGU nama ste povezam zajedničkom sudbinosn” „Danzig je njemačhi grad i hoče natrag u Reich 99 , Ministar Reicha dr. Gobbels stigao je u nedjelju 19 lipnja u Danzig, da pri- sustvuje velikim svečanostima kultur- nog tjedna. Nakon predstave u Dužavnom kaza- lištu sakupila se pred kazalištem ogrom¬ na masa naroda, koja je Gobbelsa bur¬ no aklamirala, tražeči da joj on pro- govori. Odazivajuči se želji mnoštva okuplje- nog na velikom trgu pred kazalištem dr. Gobbels je održao vatren govor, koji su registrirale sve svjetske novine. Dr. Gobbels je rekao: Vi Danzižani govorite njemačkim je¬ zikom kao i ml u Reichu. — Pripadate istoj rasi i istom narodu. S nama ste povezani zajedničkom sudbinom. Vaša odluka da se vratite velikoj majci naše zajedničke domovine snažna je i nepo- kolebiva. Samo svijet zlonamjeran, za- vidan i bez svakog razumijevanja u sta¬ nju je pokušati usprotiviti se ovoj neu- stavljivoj privlačnosti jednoga naroda svojoj naciji... Vaše spontano oduševljenje kojim ste me primili govori o krvnoj poveza¬ nosti danziškog naroda s našim Veliko¬ nj emačkim Reichom. Ali govori tako- djer o odluci, da ostanete nepokolebivo vjerni zajedničkoj domovini, pa ma što nastupilo. — Vaš osječaj pripadnosti Reichu nije od jučer, taj osječaj datira od dana kada Vam je nanešena teška nepravda, da ste odcijepljeni od Reicha. Budite uvjereni, da su Vaše želje sva- kome u Reichu poznate, da te želje svaki u Reichu cijelim srcem s vama dijeli i da je s vama s onom bezuvjetnom vjer- nošču. kojom ste privrženi veliko-nje- mačkom Reichu. Ono što u Reichu že¬ limo isto je. toliko jasno, kao i ono što vi želite ... Pozivljem Vas da i u budude ostanete srčani, hrabri i uspravni. Njemačka je svagdje, gdje ima Nijemaca, dakle i kod Vas«. Mala je vikala: »Hočemo natrag u Reich!« Ovi poklici ponavljali su se i po odlasku dra Gobbelsa, koga je mnoštvo cduševljeno pozdravilo. Parola o samoodredjenju naroda i o vračanju poj edinih teritorija njihovo j majci zemlji danas je, kako vidimo, opet aktuelna. HRVATSKA MANJINA U NJEMAČKOJ Gradiščanski Hrvati smilju imati svoje organizacije Gradiščanske »Hrvatske novine«, koje izlaze u Beču objavljuju u jednom od zad¬ njih brojeva ovu vijest: Organizacija H. K. D. U zadnjih 8 danih smo opazili, da se kažu neke teškoče proti organizaciji Hrvat¬ skoga Kulturnoga Društva u železanskom i materštofskom kotaru. Mi davamo kotrigom H. K. D. opet na znanje, da je naše Hrvatsko Kulturno Dru- JOŠ 16 MILIJARDI LIRA ZAI NAORUŽAMIE Rim. — »Predlažuči državni proračun za g. 1939. izjavio je talijanski ministar fi- nancija Thaon di Revel da su rashodi ka- rakterizirani ostvarivanjem daljnih izdata- ka imperijalne Italije. O izdatcima za nao- ružanje ministar je izjavio da su oni u prošloj godini bitno povečani naročitim iz¬ datcima i to: 9,5 milijardi lira odredjeno je kroz 10 godina za pojačanje i naoružanje vojske; 5,2 milijarde na šest godina za izgradnja zračnog oružja. Podjela ovih iz- vanrednih troškova počinje s 1. srpnja 1939 Tome treba dodati za daljnje ubrzavanje naoružanja 10. prosinca 1938. potrošenih deset milijardi lira, koje se takodjer kao izvanredni izdaci dijele na razdoblje od de¬ set godina. Redoviti izdatci za vojsku odo¬ breni su 14. prosinca 1938. sa osam mili¬ jardi lira od strane ministarskog viječa. Pojačani 1 promet u riječkoj luči R i j e k a. — »Vedetta d’Italia« ističe, da pomorski i željeznički promet riječkog pristaništa nadmašuje u toku prvog tro- mjesečja ove godine u znatnoj mjeri pro¬ met ostvaren u prvom tromjesečju prošle godine. Največe povečanje pokazuje pro¬ met s Madžarskom. U navedenom razdo- blju u riječko pristanište uplovilo je 860 brodova, koji su donijeli tovar od 600.000 tona. štvo doslobodjeno, da se srni razvijat, i da ne če nijedan kotrig zgubit svoje delo, ako se valuje za Hrvata. Prosimo naše povjerenike, da vse teš¬ koče, ke im se morebit budu načinjale, ja vu peljačtvu društva. (Donosimo vijest u originalu. To je sta¬ ra čakavština, nama Istranima tako bliža da je svatko razumije). PRODOR PREMA BOSPORU Prijetnja talijanskog časopisa Rim. — »G e r a r c h i a« donosi čla¬ nak u kome kaže da če, u slučaju kon¬ flikta, albanske i talijanske vojne snage prodi velikim putevima Vardara i Ma¬ rice. Te snage stiči če brzo u Bospor i za uvijek uništiti ruski san, da če se Rusija pojaviti na Sredozemnom Moru. što znači teritorij alni status quo, pita zatim časopis. Talijanske i albanske čete spriječit če da se Grčka, po svojoj volji ili protiv svoje volje, pridruži našim ne- prijateljima. One če spriječiti da se na Balkanu izvrši opkoljavanje protiv Ber¬ lina i_P r °tiv Rima i da Bospor padne u isključivi posjed Sovjeta i njihovih sa- veznika. Talijanske čete u Albaniji ima ju dakle odlučan položaj za sudbinu Sredozemlja. glasine o osnivanju talijanske BANKE U BEOGRADU Ponovno se na upučenom mjestu govori o nam j erama mjerodavnih kako kod nas, tako i u Italiji, da se pristupi osnivanju jedne talijanske banke sa sjedištem u Beogradu. Do sada su veče i važni j e talijanske banke svoje poslo¬ vanje sa Jugoslavijom odvijale preko Zagreba putem zagrebačkih novčanih ustanova. Talijanski manevri na Mediteranu Sudjeluje 100 brodova Rim. — Prva eskadra talijanske ratne mornarice, koja se sastoji od 100 brodova medju njima i jedne flotile podmornica, održat če velike manevre ca trajati više nedjelja. M—iMaTiCTi«* - u španjolskim, portugalskim i marokan- skim vodama. Misli se da če' ovi ma¬ nevri, koji počinju koncem ovog mjese- koji nam nije nimalo stran, a da smo ipak ostali Istrani u punom smislu te riječi onda je to velika stvar. Jer i kad bi se koji od nas bio i sljubio s po- jedinim krajem u kom živi i poprimio akcenat toga kraja, to ne bi bilo ni- kakvo čudo, niti bi to značilo da se je odrodio. Bože moj pa sasvim smo jednaki, jedna krv 1 , jedna misao, jedan narod! Ali mi smo evo ostali Istrani. Živa i neprekidna veza izmedu onih dolje i ovih ovdje. I nitko zato tu sentimentalnost ne smije osudivati. Ona je lijepo, pleme¬ nito i sveto čuvstvo! Čežnja za rodnim krajem daje nam poticaja da radimo za njenu sretniju i bolju budučnost, daje nam snage i izdržljivosti, daje nam. i kad smo stariji, mladenački elan. Ova če nam čežnja Istru našu spa- siti j očuvati. Cežnja onih dolje za nama u domo¬ vini, j čežnja nas ovdje za njima u rodnom kraju. OBZORJE JE MUTNO SUKOB NA DALEKOM ISTOKU SE ZAPLIČE - ENGLESKA NA MUKAMA BORBA DVAJU BLOKOVA O SVJETSKO GOSPODSTVO Prošle sedmice došlo je na Dalekom Istoku do incidenata, koji su neobično opasni, j er mogu izazvati sukobe nedo- glednih posljedica. Japan je blokirao luku Teiencm i en- glesku koncesiju u njoj. Engleze, koji su do sada na Istoku važili kao nepovre- divi, japanski su vojnici na ulazima u koncesiju pretraživali, svlačili do gola pa i maltretirali. To je čini se početak obračuna Japana s gospodstvom Engle- za i uopče bijelaca u Aziji. Sad če, više je nego sigurno, doči na red blokada i drugih luka u kojima se nalaze strane koncesije i središta evropske trgovine, čime če gospodstvu stranaca u Aziji biti zadan smrtni udarac. Japan je veoma spretno znao iskori- stiti mutno stanje, koje vlada danas u svijetu, osobito u Evropi. U Evropi dva bloka stoje jedan nasuprot drugome i samo čekaju čas kad če da se jedan na drugoga obore. Engleska se sada nalazi na mukama. Gibraltar, Malta, Suez i put u Indiju što za nju znači život, posljednjom su gru- pacijom sila na Sredozemnom moru ugroženi i jedino ih njezina jaka ratna mornarica može da očuva i održi dana¬ šnje stanje. Njenu moč i snagu tvore medjutim njene kolonije, u prvom redu one u Aziji. Ako pošalje svoju mornaricu u Aziju protiv Japana moglo bi jo,, se do¬ goditi da ostane bez Gibraltara, Malte i Sueza. Kapitulira li u Japanu, izgubit ce lagano kolonije na Istoku, a onda je njena propast gotova. Engleska diplomacija radi grozniča- vo. Traži veze i saveze i hoče da stvori lanac, koji bi ju obranio. S druge strane i trokut Berlin—Rim —Tokio radi proračunano i sprema uda¬ rac u živo meso. To je borba dva ju ve¬ likih svjetskih blokova za prevlast i go- spodstvo. Parole o borbi demokracije s autoritativnim režimima samo su fraze. Male državice samo su sitniš za iz¬ ravnavanje njihovih velikih medjusob- nih računa. Za njih je sada najvažnije da se opredijele za onaj blok, koji če u tom velikom trvenju iziči pobjednikom. Ako se opredijele za onoga, koji bude pobij ed j en znači da su igrale na slabu kartu. Je li ta gigantska borba od interesa i za nas Istrane? Jest! U toliko što o po- bjedi jednoga ili drugoga bloka može eventualno ovisiti i naša sudbina. Emgleski ratni b rodovi na putu u Tiencint Četiri engleska ratna broda otplovila su punom parom iz Hongkonga u Tien- cin. Kažu, da če šilom uči u Tiencin, ako ih japanski ratni brodovi, koji vrše blo- kadu grada ne bi pustili u luku. KAKO TALIJANI GLEDAJU NA EN- GLESKO-JAPANSKI SUKOB. Talijanski listovi veoma pozorno pra- te razvoj dogadjaja na Dalekom Istoku i kažu da akcija Japana znači početak sloma engleskog gospodstva. Gospodarske sankcije, kojima Engle- zi prijete Japancima da neče imati ni- kakvog uspjeha, kao što nisu imale us- pjeha ni sankcije protiv Italije za abe- sinskog rata. PROPAST PODMORNICE »PHONIX Nema torne niti 14 dana što je u En- gleskoj potonula podmornica »Thetis« i pokopala 99 osoba a evo več se svijetom razni jela vijest o propasti francuske podmornice »Phonix«, koja se potopila u Kini nedaleko luke Saigon. U njoj je našao grob 71 vojnik. RATNI BROD »BEOGRAD« U NAPULJU N a p u 1 j. _ 14 o. mj. stigao je iz Al- žira u napuljsku luku jugoslavenski rat¬ ni brod »Beograd«. Obalne baterije po¬ zdravile su ga uobičajenim topovskim hicima. UBIJEN GRADSKINAČELNIK BOŽENA Božen. — Talijanski gradski načel¬ nik Božena ubijen je na tajanstven na¬ čin od jednog seljaka njemačke na¬ rodnosti u Južnom Tirolu. »San Marco«. o von Neurathu Zadarski »San Marco* donosi (lanak u lcojem. tvrdi da je zprotektor< Češke von Neurath potomak feških kraljeva. Iznoseči njegovu. genealogiju , tvrdi da je u njemu krvi. šeške dinastije Pršemisla i kralja Jur- ja Podjebrada. STRANA 2 »ISTRA« PREGLEJTE NAS - PREŠTEJTE NAS! Prva vzgojitelja svojih otrok sta mati in oče. Deci se pozna, ie se roditelji zanimajo za njeno vzgojo, in v premnogih slučajih so roditelji krivi, (e njihovi otroci nimajo prave vzgoje, če zaidejo na kriva pota. Mnogo otrok se ima za svoje pomanjkljivo in slabo vzgojo zahvaliti staršem, ki »niso imeli časa, da bi ga tratili s svojimi otro¬ ciniso pa redki slučaji, da družine ži¬ vijo v tako težkih prilikah, da se roditelji boreč se za kruli ne morejo baviti s svojo deco. Brez dvoma ima zlasti naša emigra¬ cija veliko število talcih slabo situiranih družin, kar dokazuje dovolj zgovorno so¬ cialna akcija naših društev, ki zavzema v pogledu aktivnost naših društvih prvo me sto. V neredkih slučajih se bedi pridružuje še neznanje in tako se veča masa otrpelih — nezavednih. Kaj bo z njimi? Ali je do¬ volj, da naša društva po svojih močeh da jejo kruha takim družinam? Ali bodo otro¬ ci iz teh družin kdaj koristni člani emi¬ grantske družine? Ali bodo kdaj koristni človečanski ideji? Učitelj ne more v šoli, če je še tako sposoben in idealen, delati čudežev. Prede¬ lati mora predpisano snov in le tu in tam ima priliko, da mimogrede seznanja učence s slovenskimi in hrvatskimi ljudmi in zem¬ ljami izven državnih mej. Priznati moramo, da mnogi vzgojitelji v tem smislu precej napravijo, a ta vzgoja je namenjena seveda predvsem tukajšnji domači deci. Vkolikor je pa emigrantski otrok deležen te vzgoje, mu prav gotovo ne more nuditi vsega kar je potrebno, da bo svoje ljudi in zemljo do¬ bro poznal in jih zato resnično ljubil ter bil pripravljen jim služiti. Sicer pa učitelj take vzgoje niti sposoben ni, če ni slučajno tudi sam emigrant. Isto se dogaja seveda tudi v domačih društvih. Kdo naj se torej zanima za tako emi¬ grantsko deco, ki bi zanjo želeli, da bi bila vzgojena v zavedne emigrante in emigrant¬ ke, za katero pa ni nobene verjetnosti, da bo v tem smislu vzgojena, če pustimo, da leze naš emigrantski voz tako dalje? To je dolžnost naše organizirane emigracije, na¬ ših edinic. Ze spet nove naloge našim dru¬ štvom, ki imajo že itak preveč dela in skrbi! To delo bi sicer ne smelo biti novo, a če smo ga doslej zanemarjali, se ga moramo lotiti takoj z vso požrtvovalnostjo. Pri naših društvih se morajo ustvariti takoj odseki za emigrantsko deco. Delo bo sicer težko, priznam, a obenem tudi zelo hvaležno. Zanj je najbolj primeren učitelj oz. učiteljica, opravlja ga pa seveda lahko tudi neučitelj, če ima veselje, če ve kaj hoče doseči in če ima vero. Če pa nima vere, mu itak ne pomagajo nobene druge sposobnosti. Kako naj se začne z delom ? Spominjam se, da je prijatelj V. F., ki nt učitelj, zbral pod okriljem društva »Ta¬ bor* v Ljubljani mnogo Ijifdsk o šolskih otrok, sinov in hčera emigrantov. Ta odsek se je imenoval mladinski odsek, ker je dru¬ štvo »Tabor« imelo itak mladinski značaj Načelnik jim je govoril in čital o naši zem Iji, o njihovih bratcih in sestricah, učil jih je ljubke otroške igrice, deklamacije in pe¬ tje ter z njimi nastopal. Kar milo se je sto¬ rilo staršem in ostalim obiskovalcem tih mladinskih prireditev, ko so iz nežnih src vrele vroče želje, da bi bilo tudi njihovim bratcem nekoč bolje. Dvorana je bila obi¬ čajno dobro zasedena in ni v gmotnem po¬ gledu ta odsek preveč bremenil društva. Od¬ sek je celo gostoval. Priredil je tudi nekaj izletov s svojim načelnikom in odraslimi, resnimi člani društva. Pridobival je vedno novih članov in načelnik si je moral iskati že pomočnikov, ker ni mogel vseh malih članov sam zaposliti. V odsek je pritiskala že domača deca, ki je zavidala svojim so- vstnikom tako imenitno zabavo. Žal pa je moral načelnik s trebuhom za kruhom in tako j,e ta odsek usahnil. Iz opisanega so razvidne naloge takega odseka kakor tudi možnosti razvoja. (V Zagrebu dela že več časa Omladinska sekcija »Istre« z emigrant¬ skimi otroci na slični osnovi. — Op. ur.) V krajih, kjer nimamo emigrantskih dru¬ štev, jih moramo osnovati, da bodo poleg ostalih vršila tudi to nalogo. Kjer pa biva premalo emigrantov in ni zato mogoče usta¬ noviti društva, moramo ustvariti zaupnišlva. Poleg vsega tega moramo poskrbeti za pri¬ merno mladinsko literaturo. Pred tednom dni sem prosil vse, ki se čutijo poklicani, da si pripravijo načrte za delo; danes, ko zaključujem te svoje misli, jih prosim, da pričnejo takoj z delom v tej meri vsak v svoji edinici in da kaj javijo »Istri« o svojem delu. Vem, da bo težko šlo, a to delo je prepotrebno, zato bo z do¬ bro voljo tudi gotovo uspeho. I. V., Maribor Bgoj 21 . rocumg, km^u POPIS SADNEGA DREVJA IN VINOGRADOV Reka, junija 1939. — V letošnji po¬ mladi so bili 'posestniki v območju re- ške pokrajine pozvani po občinskih ura¬ dih, da javijo tem število vsega sadne¬ ga drevja: jabolk, hrušk, češenj, češpelj, še posebej pa, koliko imajo trt, bodisi v vinogradih, vrtovih ali ob gospodar¬ skih poslopjih. Trdijo, da se je ta popis vršil kot predpripriava za uvedbo no¬ vega davka na sadno drevje. Nekateri kraji v reški pokrajini bodo z novim davkom zelo prizadeti, to je ti¬ sti, ki imajo veliko sadnega drevja. V okolici Reke same, to je po takozvanl Kastavščini gojijo trto, fige, marelice in breskve, hruške in češnje. Kraji sicer niso rodovitni, saj se tu rasprostira iz¬ razit Kras, vendar sadje dobro uspeva in je glavni pridelek kmeta v teh kra¬ jih. Zlasti mnogo sadja je v severnem delu reške pokrajine, od Trnovega da- prevladujejo jabolka in češplje, v neka¬ terih vaseh pa imajo zlasti veliko žlaht¬ nih hrušk ter dobrih češenj. Vinogradi so tu zelo retki, skoro vsak kmet pa ima na vrtu ali ob gospodarskem poslopju za- stjenih po nekaj trt. Tu zlasti uspevajo češplje in jabolka, ki so kmetu svojčas dajala znaten izkupiček v zgodnji in pozni jeseni, pa tudi pozimi, ko je en¬ krat skuhal slivovko. Ker je bilo pride- lovanje slivovke s posebnimi odredbami kmetu popolnoma onemogočeno, jabol. ka pa so zgubila svoja bivša tržišča je kmet po večini gojenje sadnega drevja zanemaril. Zdaj pa naj od njega še pla¬ čuje poseben davek. Posledica uvedbe davka bo, da bodo začeli gospodarji iz¬ kopavati drevje, zlasti ono, ki je že sta¬ rejše. Tako se bo polagoma zgodilo tu¬ di s sadjarstvom kot z živinorejo v za¬ četku uvedbe občinskih davkov na raz- ije ob desnem in levem bregu reke. Tu no vrsto domače živine. Dobra IJetitta Tinjan. — Kisa, koju smo tako dugo očekivali, padala je posljedniih dana u to likoj mjeri, da smo sada za vodu osigurani kroz cijefo Ijeto. Lietina če ove godine biti veoma obilna, pšenice je toliko i tako je jepa, kako se zadnjih godina ne pamti. Ne- koji seliaci, koji su išli na rad u brodogra- dilište u Tržič (Monfalcon), na kopanje bauksita u Svetu Nediliu ili u labinske rud nike vračaju se kuči. Ipak se još najbolje živi kod kuče na selu. Svi su se bacili na obradjivan.ie polja. Mladiči za želj el i kuniče Grdoselo. — U našem je selu neki Toccafondi uredio kuničarstvo. Dva mlada momčiča Ive Šaiko i Marijan Brajko pri svojili su si nekoliko Toccaiondinih kuniča. Šaiko je zbog toga osudjen na 8 mjeseci zatvora i 667 lira globe, a Braiko, kome je tek 15 godina, riješen je kao malodoban. Prijava blaga i vozova P u 1 a. — Ministarstvo vojske naredilo je popis blaga i kola, pa seljaci moraju u odredjene dane dovodih blago i kola pred komisije na pregled. Komisije se vrše u sjedištima pojedinih opčina. Olkazana procesija Pula. — Uobičajena velika procesija, koja se svake godine održava na dan Sve- toga Antuna ove je godine zbog kise i ne- vremena, koje je taj dan vladalo, otka- zana. PREMOGOVNA IE. LEŽIŠČA V BISTRICE. OKOLICI Reka, junija 1939. — Našim čitate- ljem je že znano, da so še pred nedav¬ nim skušali italijanski podjetniki v Ko¬ sezah pri II. Bistrici dobiti žile premo¬ ga. Obsežne predpriprave so dale skle¬ pati, da to pod iskanje ne bo brez uspe¬ ha. Ker so ugotovili, da so plasti pre¬ moga le- drugovrsne kakovosti, so ze ra¬ čunali s tem, da bi bilo treba izkopani premog predelati v posebni tovarni in ga šele predelanega dajati v promet. Vendar za enkrat, vsaj kot zgleda, tudi ta način pridobivanja dobrega oremoga ne bi bil rentabilen. Z iskanjem lezisc premoga pa nadaljujejo. Teren so v a namen začeli sondirati tudi izven Ko sez na travnikih okoli Jablanice. Re zultati tega sondiranja pa še niso zna¬ ni javnosti. (***) Pblitičke skupštine Pazin. — Propagandni odsjeci pojedinih fašia drže u posljednje vrijeme po selima skupštine i predavanja. Tako su ove nedie- lje medju našim pučanstvom u Novakima pazinskim i u Prvišu kraj Cerovlja držala dva Pazinca predavanja o vanjsko.i poli tiči Italije i o snazi fašizma te o njegovoj pacifističkoj misiji u svijetu. Godišnji sajam Pazin. — 6 ovog mjeseca održan je u Pazinu sajam. Na sajam je bilo dovedeno 407 volova, 305 krava, 12 telaca, 11 konja, 75 magaraca i 67 ovaca. Cijene su se kre- tale ovako: volovi su se plačali od 360 do 420 lira po glavi, krave od 340 do 400 lira, junice od 280 do 350 lira, telci od 350 do 450, konji od 800 do 2000 lira, magarci od 150 do 700 lira, a ovce od 80 do 180 lira po komadu. Sirotinja krade drva Pazin. — Katarina Babarovič. Zape- tič Viktorija, Ujčič Katarina i Cvitan Ana nemajuči u kuči drva pošle su u šumu na Kamušbreg i nabrale svaka po naramak drva. Vlasnik, pazinski bogataš Kamuš tu- žio ih je, pa su osudjene Babarovička, Uj- čička i Cvitanova na 25 dana zatvora i 400 lira globe, a Zapetička na 15 dana zatvora i 300 lira globe. Metak.mu od ni o dva prsta Žminj. — Marijan Benčič,_dječak od 7 godina, našao je patronu i počeo se njo- me igrati. Patrona je eksplodirala i odnijela mu na lije voj rud dva prsta. Pao s magarca i slomio ruku Žminj. — Dvanaestgodišnii Ante Ujčič Matijin zajašio je na magarca i potjerao volove na pašu. Magarac ko magarac, hi- rovit i ob.iestan, zbacio je sa sebe dječaka, koji je pao tako nezgodno da je prelomio desnu ruku. Ugrizao ga pas Galežana. — Mali Kapolič. kome je tek 6 godina, igrao se s psom. čini se da pas ovog puta nije bio dobro raspoložen, pa je zarinuo zube dječaku u desni_ obraz. Na svu sreču rana nije teška, pa če mali za par tiedana ozdraviti. i »I5TARSKA S VADB A« ANTONIA SMAJREGLIE U VO0NJANU Poznati pokojni istarski talijanski kom- pozitor Antonio Smareglia čija je majka bila Hrvatica napisao je operu »Istarska svadba« (»Nozze istriane«) koja je prepuna naših nacionalnih motiva i melodija. Opera je nedavno davana s uspjehom i u Berlinu. U nedjelju ie bila u spomen pok. Sma- reglie postavljena u Vodnjanu spomen plo- ča i tom prilikom izvedeni su nekoji od- lomci njegove »Istarske svadbe« — U ba¬ letu su plesačice nastupile u našim origi¬ nalnim narodnim nošnjama, koje su spe¬ cifične nošnje naših hrvatskih seljakinja. Borba oko 1000 lira Buzet. — Ivan Hrvatin iz Črnice kod Buzeta opazio je jednog dana, da mu je iz skrinje nestalo 1000 lira, sva njegova uštednja. Sav izvan sebe od uzbudjenja po- zvao Je odmah na odgovornost svoju malu 12-godišnju sluškinju Jolandu Rožanc, koja ie priznala, da je tih 1000 lira dala Ani Podreka, da bi joj nabavila naušnice, cipelc i haljinu. Ana Podreka je dakako odmah digla uzbunu tvrdeči da o torne nema ni poima, ali joj obrana nije mnogo pomogla, nego je bila osudjena na 2 godine i 20 da¬ na zatvora i na giobu od 1400 lira. Ona je medjutim protiv osude uložila utok apelacijonom sudu, koji je osudu po- ništio i oslobodio ju zbog pomanjkanja do¬ kaza. Soča je nabujala Gorica. — Neprestane kiše posljed¬ niih dana prouzročile su razne poplave. U Goričkoj te poplave nijesu zauzele velikih razmjera, pa nije štete tako rekuč ni bilo. Soča je nabuiala, voda ie narasla na 2 m preko normale, ali se nije razlila. S kertfinancijskih otokov V zadnjem času prihajajo zelo pogosto- ma v konfinancijske tabore Nemci iz Juž¬ nega Tirola. So to vneti nacisti, ki jih ita¬ lijanske fašistične vlasfi kot državi nevar¬ ne elemente spravljajo na otoke. Nove nagrade Trst, maja 1939. — Nov italijanski zakon o zavarovanju delavcev predvideva posebne nagrade članom ob posebnih pri¬ likah in to: za slučaj poroke in ob rojstvu otrok. Nagrada za novoporočence znaša 700 Lir za moške in 500 Lir za ženske pod pogojem, da zakonca nista starejša od 26 let in da sta bila pred poroko vsaj eno le¬ to zavarovana. Do te nagrade imajo pra¬ vico tudi hčerke zavarovanih članov do izponjenih 26 let toda le pod pogojem, da niso same zavarovane. Nagrade za novorojence so določene in stopnjujejo z ozirom na vrstni red roj¬ stev. Tako dobijo starši ob rojstvu prvega otroka 300,— Lir nagrade, ob rojstvu dru¬ gega in tretjega po 350.— Lir, ob rojstvu četrtega in vsakega nadaljnjega otroka pa po 400.— Lir. Pravico do teh nagrad imajo oni zakonci, ki so bili v zadnjih dveh le¬ tih pred otrokovim rojstvom zavarovani vsaj eno leto. C***) Nekaj številki o poljedelstvu Italiji Trst, junija 1939. — V Italiji, ki šteje skoro 43, milijonov prebivalcev in meri ca 247.000 km 3 se peča 47 odstotkov prebivalcev s kmetijstvom. Na enega kmeta odpade 2.6 ha polje¬ delske zemlje, Na 1 ha zemlje pridela Italija povprečno 15.5 stotov pšenice in 73.6 stotov krompirja. Letno pa uvozi Italija 1,655.790 ton pšenice, visok uvoz dosega tudi goveje meso. ki ga uvaža letno ca. 28,000 ton. (***), DROBIŽ — Banjšica. — V tržaško bolm šnico so pripeljali 2-letnega Herm a i' Kovačiča z vnetim grlom, z rentgenov^ mi žarki so ugotovili ,da mu j e v zapičen majhen žebelj. Dečka je zpb mesecev bolelo in je ves ta čas n n J! žebelj v grlu. *** — Buenos Aires. — Za Ferdi nanda Hriba starega 41 let in doma i Štjaka pri Sežani poizveduje Fra* Hrib. Rojaki, ki bi vedeli za njegov na slov ali zmogli o ponesrečencu dati t a ' ka pojasnila, so naprošeni, na to iavi jo na: Franc Hrib, Calle Chacabur* 193, Ciudadela F. C. O. uc ° »♦* — Gorica. — Po kratki bolezni i P umrl Andrej Tuta. star 55 let. Pokojni je bil sodni tolmač pred vojno pa odve¬ tniški pisarnovodja. *** — Orlek. — V prepad je padel 61. letni Matej Stojkovič, bivši vaški načel- nik. Domnevajo, da se je nesrečila zgo. dila ponoči, ko je Stojkovič odšel domov ter pri tem radi teme strmoglavih v prepad. *** — Pliskovica. — Pobesnela kra¬ va je nabodla Francko širčevo z rogovi v trebuh. Zaradi težkih notranjih poš¬ kodb je širčeva kmalu nato umrla. »** — Prvačina. — Utonil je 13-letnl Ciril Černe. Ko se je igral z otroci, je padel z mosta v narastlo Vipavo in vsa prizadevanja rešiteljev so bila zamam. Ko so ga potegnili iz vode, je bil že mrtev. *** Pula. — Dana 15 lipnja sve su škole u Italiji, bez razlike, završene. Praznici če trajati do rujna. »** — Seslja n, pri Trstu. Ob oba. li so razstrelili skalovje in so morali za¬ radi tega za nekaj časa ustaviti promet na cesti Trst—Tržič. Z eno samo mino so razstrelili 30.000 ton kamenja. Za mino so uporabili 300 kg. streliva. *** — Sv. Križ pri Trstu. — S seni¬ ka je padla 6-letna Marija Sedmakova. Zaradi teških notranjih poškodb in po¬ čene lobanje so zdravniki izjavili, da je njeno stanje obupno. *«* — Trst. — Umrli so: Pipan Jurij 29 let, Skočaj vd. Cetin Helena 77, ži- gante Anton 74, Buršič Stanislava 10, Radin por. Markezič Antonija 95, Pe¬ čenko vd. Ragušič Antonija 75. Otonicer Ivan 72, Hrovatin Josip 1 in pol, Raiča vd. Kerpan Frančiška 81, Peklar por. čermak Marija 44, Bogateč Martin 35, Mihalič Ivan 70, Stojnic Mihael 39, Žu- pan por. Koren Laura 26. **« — Trst. — V bolnišnico so pripe¬ ljali 18-letno Zorko Poniževo, ki je padla s kolesa v bližini skrinj ar j eve go¬ stilne v žavljah. Zdraviti se bo morala 4—5 tednov. — Trst. — Zaradi slabosti srca je ne¬ nadoma postalo slabo 77-letni Heleni Cetin. Starka je umrla še predno je prišla zdrav¬ niška pomoč. — Zaradi srčne kapi je umrl delavec Ivan Fakin, star 42 let. *** — Trst. — Pred sodiščem je bil op¬ roščen pristaniški delavec Josip Pečar. Osumili so ga, da je hotel ogoljufati bolniško blagajno s tem. da se je sam ranil. *** — Trst, Z lestve je padel, ko je de¬ lal v pristanišču, 39-letni delavec Vla¬ dimir Kreševič. Zadobil je številne rane na glavi in potres možganov. »** — Trst. — Ker se je preveč nagnila preko okna je 23-letna Ana Jančarjeva padla s četrtega nadstropja te si zlo¬ mila hrbtenico. Kmalu nato je umrla v bolnišnici. *** — Trst. — Neka ladja je našla na morju v bližini tržaškega pristanišča utopljenca. Ugotovili so, da gre za tru¬ plo 73-letnega Josipa Brajiča. ** * — Vreme. — Za tajnika fašistič¬ nih organizacij je bil imenovan Ivan Tomini. Dosedanji tajnik Artemiro For- nasiero je bil kazensko odstavljen. *** — Vi pol že. — Ko si je 18 -letna Nada Jasničeva česala lase pri sveči, ji je plamen v trenutku uničil vse lase. Le svoji prisotnosti duha se ima zahvaliti, da se je še rešila živa. Zadobila je ne¬ kaj težkih opeklin po obrazu. *** — Trst. — Pred sodiščem je bil Mi¬ roslav Filipič obsojen na 500 lir denarne kazni in 6 mesecev zapora pogojno, ker je ogoljufal kmetovalca Ivana Domadi" ča za 120 lir. *** — Tr st. — Pod tramvaj je prišla 67-letna Ivana Bertikovič. S prebito lobanjo so jo pripeljali v bolnišnico, kjer le malo upajo d a bi jo rešili. VRAČAJU SE LEGIONARI IZ ŠPANJOLSKE K o p a r. — Nakon 28 mjeseci ratovafli 3 u Spanjolskoj vratili su se kuči neki ov- diešnji legionari i bili su svečano dočekani. U Brtonigli je doček jednog tamošnjeg ' e ' ginora bio takodjer proslavljen. BROJ 25. »ISTRA. STRANA 3 V AN JSKO>POLITIČKl PREGLED VIJEŠ TI IZ ITALIJE U Italiji više nema rokovanja »TU« — »VOI« — »LEI« Ponovno te razaslana na sve prefekture okružnica Dueeova da se u buduče ni u privatnem ni u službenom saobračaju ne smije upotrebljavati riicč »Lei« nego da se imaju upotrebljavati samo rijeei »tu« i »Voi«. U omladinskim organizacijama imaju jedan drugoga titulirati sa »tu« (ti). Kod odraslih niži po činu oslovljavat če starije- ga sa »Voi« (Vi), a stariji nižega sa »tu«. Riječ »Lei« (oni), koja je dosada bila upo- trebljavana kao znak osobite uljudnosti, zabranjena je posvetna i njome se nesrni- je služiti. Isto je tako zabranieno rukovanje. Kod pozdrava ne smije se pružati i stiskati je¬ dan drugom ruku. DODACI NA PLAČU TALIJANSKIM VOJNICIMA U ALBANIJI R i m. — Fašističkoj korporativno! ko¬ mori podnešen je na odobrenje zakonski načrt o dodacima na plaču časnicima i voj- nicima, koji služe u Albaniji. TALIJANSKO-JUGOSLAVENSKI SPORAZUM Rim. — Fašističko - korporativno] skupštini podnešen je na ratifikacij u ta- lijansko-jugoslavenski sporazum cd 19. svibnja o. g., kojim se definitivno regu¬ lira pitanje agrarne reforme za talijan- ske državljane u Jugoslaviji. Ovaj spo¬ razum se tiče talijanskih optanata u Dalmaciji. RIMSKA REVIJA U JUGOSLAVIJI Rim. — Rimska revija »Incontri europei« priopčuje u svom posl.iednjem broju tri članka o Jugoslaviji. Prvi je članak o eko- nomsko-kulturnim odnošajitna izmedju obi- ju država, drugi je posvečen Knezu Pavlu, a treči Jugoslavenskom jedinstvu. Članak o porijeklu jugoslav. jedinstva napisao je 'Miloš Crnjanski, dopisnik Avale u Rimu. U njem zastupa uobičajenu tezu o tri ple¬ mena jednoga naroda. ITALIJA I NJEMAČKA ITALIJI I NJEMAČKA RAČUNAJU NA VOJNIČKU SNAGU SVOJIH PRIJATELJA Rim. — Povodom vijesti o sklapanju ugovora izmedju Engleske i Francuske s jedne i s Rusijom s druge Strane koji da ima cilj zaokruživanja država osovine, di¬ plomatski dopisnik agencije Stefani javlja, da zapadne sile uza sve to nijesu u stanju da strahovitom talijansko-njemačkom blo¬ ku suprotstave adekvatnu vojničku snagu. jer da talijansko njemački blok može ra¬ čunati, da če se pojačati u vojničkom po¬ gledu vojničkim snagama svojih prijatelja. UVOZ IZ ITALIJE U JUGOSLAVIJU SE POVEČAVA Zavod za promicanje vanjske trgovine konstatira u svom izvještaju, da se uvoz robe iz Italije u Jugoslaviju povečao od 8 pošto na 11.64 pošto ejelokupnog našeg uvoza. ITALIJANSKI DRŽAVNI IZDATKI Trst, junija 1939. — Italijanski državni izdatki so znašali: leta 1934-35 20 miljard lir, 1935-36 33 miljard lir, 1936-37 41 miljardu lir. Gornji pregled nam pove, da so se v Italiji od leta 1934 do leta 1937 dvignili državni izdatki točno za polovico, to je za 20 miljard lir. 20 miljard lir znaša tudi zadnji prl- manjklaj italijanskega državnega pro¬ računa. (**1) DEMOBILIZACIJA TALIJANSKIH DO- BROVOLJACA IZ ŠPANJOLSKE. Rim. — Spanjolski ministar vanjskih posala general Sunner i grof Ciano stigli su u Rim, gdje su svečano dočekani. Pred Mussolinijem je održana velika parada španjolskih i talijanskih dobrovoljaca, koji su sudjelovali u španjolskom gradjanskom ratu. Talijanski dobrovoljci su poslani ti mjesta i gradove južne Italije, gdje če biti demobilizirani. _____ LJUDSKE I MATERIJALNE ŽRTVE OD NEVREMENA U ITALIJI. Velike kise i oluje, koje več nekoliko dana traju u sjevernoj Italiji, prouzročile su znatne štete. Stanovništvo poplavljenih mjesta radi opasnosti moralo je isprazniti oko 240 kuča. Iz Ravene javljaju, da je tamo voda srušila devet kuča. Kod Forlia našle su smrt pod ruševinama kuča dvije djevojčice. TALIJANI UREDJUJU LUKE U ALBANIJI Tirana. — Talijanski ministar gradjevi- na Coboli-Gigli stigao je u Tiranu da pre¬ gleda javne radove, koji se vrše u Albaniji. Ovom če prilikom ministar posjetiti alban¬ ske luke i odrediti sve što je potrebno, da se što prije pristupi uredjenju tih luka i izgradnji lučkih naprava, kako bi ih Ta- lijani mogli što bolje eksploatirati. * DOBRA LJETINA U ITALIJI. — Prema izvještaju talijanskog mini- starstva poljoprivrede, rezerve raži iznosi- le su krajem februara o. g. 13,7 milijuna kvintala prema 10,3 milijuna kvintala u istorn vremenu prošlc godine. Ušli j ed toga Italija če sada moči da ponovno pusti u prodaju čistu raž, koju je do sada mije- šala sa 10 pošto kukuruza. Očekuje se i vrlo obilna žetva. Za prva 4 mjeseca o. g. Italija je uvezla iz Libije 125.200 kvintala raži t. j. pet puta više nego u prošloj go- dini. Može se reči da je Italija na području raži več sada postigla nezavisnost od stra- nog uvoza. CIJENA TALIJANSKOG ŽITA NOVE ŽETVE NEPROMIJENJENA »žitna korporacija« zaključila je na prijedlog Mussolinija, da če ostaviti ne- promi jen jenom cijenu žita nove žetve sa 135 do 150 lira po metričkoj centi, vec prema poj edino j vrst) žita. ŠVICARSKE MJERE PROTIV TALIJAN¬ SKIH LISTOVA. Švicarske su oblasti zabranile ulaz uj Švicarsku talijanskim listovima »Cronacal Prealpina« i »Provincia di Como«. Talijan-j ska štampa oštro protestira i ističe da! ovaj postupak švicarskih oblasti može sa- [ mo pogoršati odnose izmedju Švicarske i Italije, pa u vezi s time traži da Švicarska vlada spriječi protutalijansku propagandu koju do sada nesmetano provode dva anti- j fašistička lista koji izlaze u Luganu. Otvorenje izložbe jugosslovenske knjige u SoSiji U nedjelju 18 lipnja otvorena je u j Sofiji izložba jugoslavenske knjige, koju je upriličila bugarsko-jugoslavenska liga. Na toj je izložbi uredjen poseban pa- ] viljon za knjige, koje se odnose na našu i hrvatsku i slovensku manjinu pod Ita- lijom. Izložene su sve hrvatske i sloven¬ ske knjige koje su štampane u ovih po- sljednjih 20 godina u Italiji kao i sva li- | teratura koja govori o nama. Taj paviljon izaziva veliko interesi-1 ranje posjetnika. KULTURNA SURADNJA ITALIJE I BUGARSKE. Sofija. Predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Georgi Kjoseivanov i ta¬ lijanski poslanik potpisali su kulturnu kon- venciju, na čijoj se pripremi radilo več nekoliko ljeseci. PIŠITE NAM... Kako narod u Vašem selu zove imena mjeseca u godini? Opišite nam točno, kakova je na¬ rodna nošnja u Vašem kraju i kako se zovu pojedini komadi odječe! Sječate li se kakve majčine uspa¬ vanke iz najranijeg svog djetinjstva? Pišite nam makar samo pojedine Šti¬ hove, kojih se spominjete! Opišite nam sa svim sitnicama, ka¬ ko izgleda Vaše rodno mjesto i ka¬ kova imena noše pojedine livade, paš- njaci, vinogradi, šume i lokve! Spominjete li se još kakve pjes- me, koja se pjeva u Vašem rodnom kraju? Napišite nam je makar samo u fragmentima, kojih se još sječate! Znadete li kakvu pučku priču o vješticama, vilama, vukodlacima, koju ste kod kuče culi? Ne zaboravite je zabilježiti i odmah nam je poslati! Ima li narod u Vašem selu u Istri kakvih pitalica, gatalica, poslovica i li rugalica? Pišite nam ih! iz domovine Odjeci Tjednik »Glas Bjelovara* prenio je u svom posljednjem broju našu originalnu vi¬ je st iz Istre o »novim konfinacijama Istra¬ na '«r s kratkim komentarom. Tjednik »Primorje«, koji islazi u Su-a ku pozabavio se našim uvodnikom »Vrata mo dijete ocu«, koji je izišao u broju od 9 lipnja. rod naslovom »tatarska Hrvat ska* posvetio mu je cijelt slupae. POROKA NAŠEGA ROJAKA V ARGEN¬ TINI Dne 27. maja t. 1. se je poročil v Buenos Airesu dr. Viktor Kjuder. bivši urednik tržaške »Edinosti« z gdč. Mari¬ jo Lipičar. Čestitamo! JOŠ O PUTOVANJU U ITALIJU Zagreb. — Elektroinstalateri iz Za¬ greba, Splita, Sarajeva i Beograda, uprili- čuju 14 augusta putovanje u Italiju. Idu preko Postojne, Gorice, Vittoria Veneta i Cadore-a na Trento pa u Milan i natrag preko Venezie i Trsta. Od 4 do 7 o. mi. bili su u Italiji članovi Zveze slovenskih obrtnika iz Ljubljane. Oni su išli do Milana i Monze u Cantu. Do- čekali su ih načelnik opčine i prvaci faš. stranke u mjestu. Palo je mnogo zdravica i lijepih govora. Obrtnici su prošli kroz Goricu i krajeve oko Soče. Da !i su se za¬ ustavili i porazgovorili s našim liudima tamo ne znamo. Držimo svakako da prigo- dotn velikih nazdravica ne bi smieli naši ljudi koji putuju u Italiju kroz hrvatske odnosno slovenske krajeve, zaboraviti da se spomenu i naših 700.000 sunarodnjaka, a ne prolaziti kroz njihov kraj, kao da idu kroz španjolska sela. NAŠI KOMPOZITORI U TALIJANSKOM RADIU Zagreb. — Mladi zagrebački pjevač i [ kompozitor Ivo Lhotka-Kalinski, sin kom- pozitora i rektora Muzičke akademije Fra¬ na Lhotke, nastupio je več 3 puta u tali¬ janskim radio stanicama, pjevajuči djela naših kompozitora. Njegovo su pjevanje Talijani prenijeli inaploče. Talijanske štipendije sveučilištarcima Talijanska vlada, koja je več stavila na raspoloženje stanoviti broj štipendija za ljetne tečajeve u Italiji, odobrila je tako- 1 djer četrnaest godišnjih štipendija, koje če ! se podjeljivati studentima koji su več svr- ! šili ili koji se nalaze u zadnjoj godini uče¬ nja na sveučilštu u Zagrebu. — Prednost imadu osobe, koje su pohadjale talijanske jezične i kulturn e tečajev e. Proslava odlaska Talijana iz šibenske luke Šibenik. — Komanda Šibenika na veoma svečan način proslavila je svoju slavu, koja pada na dan godišnjice oslo- bodjenja Šibenika odnosno evakuacije talijanske vojske iz druge okupacione zone. 12. VI. u vojničkim vojamama na šubičevcu odslužena je misa zahvalnica, a poslije toga bio je mimohod trupa i zakuska. Poslije blagoslova zapovjednik mjesta general Damjanovič održao je vojnicima i časnicima govor. Popodne je održano vojničko slavij e i svečana dru- garska večer. Zabava talijanske škole u Dubrovniku Tjednik »Dubrovnik« od 17 o. mj. do¬ nosi: Zabava italijanske škole. — Mjesna ita¬ lijanska osnovna škola priredila je u pone- djeljak, 5 o mj. u svome školskom vrtu vrlo uspjelu zabavu. Ta mala dječica izve- la su jednu nacionalno,patriotsku italijan- sku operetu: II Piccolo Balilla. U školskom vrtu, osim čitave italijanske kolonije u Dubrovniku, bilo je i mnogo drugih gradjana Dubrovnika, koji su zaista proveli veče desta ugodno, gledajuči i shvačajuči kako je rad sa djecom, ma ko¬ liko težak bio, onet blagodaran, jer se je te večeri vidjelo, kako se mladi naraštaj odgaja i sprema i, što može da izvede sa djecom samo jedan čovjek, kao što je te večeri pokazao nastavnik italijanske škole g. Mario D'Urbino. Gledajuči rad što su ga te večeri njegovi mali učenici izveli, može mu se samo čestitait u svakom po¬ gledu. Osnutak talijansko- jugoislovemkog kluba u Sarajevu Sarajevo. — U prostorijama Tr¬ gov. ind. komore u Sarajevu održana je osnivačka skupština Jugoslovensko-tali- janskog kluba, koji ima za cilj unapre- djenje kulturnih i ekonomskih veza iz¬ medju Jugoslavije i Italije. Osnivačkoj skupštini prisustvovao je veliki broj pri- vrednika, predstavnika kulturnih dru- štava i javnih radnika u Sarajevu. Skupštinu je otvorio i predsjedao joj ispred osnivačkog odbora g. dr. Milan Ulmanski, generalni direktor »šipada«. Poslije duže diskusije i izmjene misli primi j ena su sa izvjesnim promjenama pravila društva koja je izradio osnivački odber. Zatim se pristupilo izboru uprav- nog i nadzornog odbora, te izboru čla¬ nova suda časti. U upravni odbor ušla su ova gg.: divizijski general Miroslav Tomič, pomočnik komandanta armije, dr. Milan Ulmanski, generalni direktor »šipada« i ministar u p., Muhamed Zlatar, vršioc dužnosti predsjednika op¬ čine. Miloš Ljeskovac, direktor Gradske štedionice, ing. Franjo Ravnik, zamjenik šefa šumske direkcije, ing. Matko Pre¬ gelj, viši čin. »šipada«, ing. M. Martinis, profesor Tehničke škole, Ljubo Vukelič, privrednik, Bogdan Todorovič, industri- jalac, Josip Rover, carinski posrednik, Asaf Tefterdarija i gdja. Mercedes Kuz¬ mič te šestorica zamjenika članova upr. odbora. U nadzorni odbor su ušli gg.: Jovo Zagorac, industrijalac, Milan Pa- krajčič, direktor Trgov, akademije i Ni¬ kola Stojkanovič, trgovac. GORIČKI SLOVENCI KOLONISTI U JUŽNOJ SRBIJI Beograd. — »Samouprava« objav- Ijuje zanimljiv članak posvečen koloni¬ zaciji, u kom kaže da če vlada posvetiti u buduče veču pažnju kolonizaciji Južne Srbije i u tu svrhu pružiti sva potrebna novčana sredstva. Ovo je za nas od važ¬ nosti zbog toga, što je u južnoj Srbiji bilo dosta naših kolonista, koji su se vjerujuči obečanjima da če biti pomog- nuti tamo naseliti, ali su večinom pro- pali i morali se vratiti ne dobivši ni od koga pomoči. Neki rijetki su još ostali, pa bi nas veselilo da ih se konačno ipak pomogne. UREDJENJE PITANJA AGRARNE RE¬ FORME ZA TALIJANSKE DRŽAVLJANE U JUGOSLAVIJI Fašističko-korporativnoj skupštini pod¬ nešen je na ratifikaciju jugoslavensko-tali- ianski sporazum od 10. svibnja o. g., kojim se regulira pitanje agrarne reforme za tali¬ janske državljane u Jugoslaviji. Ovaj spo¬ razum se tiče talijanskih optanata u Dal¬ maciji. _ talijanska policija posjetit Ce ZEMUN Prilikom proslave centralne policijske škole u Zemunu doči če u Zemun i jedan odred talijanskih redara. — Proslava če biti 28. o. mj. Platežni promet s Albanijorn Narodna banka izdala je obavijest, u ko joj kaže: S obzirom na promjene, koje su se u posljednje vrijeme dogo¬ dile u Albaniji, a u vezi s obavješču, koje je dobila Narodna banka, naplata izvezene robe iz Jugoslavije u Albaniju moči če se vršiti u buduče samo putem talijanskog clearinga. Prema torne, u koliko naši izvoznici ne budu mogli do¬ biti slobodne devize za izvezenu robu, obveze po izvadjenim izvozničkim svje- dodožbama moči če opravdati i dinari- ma primljenim iz talijanskog clearinga. Istovremeno se izvješčuje, da se i sva plačan j a za uvezenu robu iz Alba¬ nije u Jugoslaviju mogu cd sada vršiti sam° preko ovlaščenih zavoda uplatom u talijanski clearing, s tim, da ovlašče- ni zavodi vrše uplate s popislma, koji su u važnosti po clearingu s Italijom — novi — i da u gornjem desnom uglu spiska označe: »Albanija«. ODLAZAK TALIJANSKOG KONZULA 17 SARAJEVA Sarajevo. — Dosadašnji talijanski konyul u Sarajevu, Bertele, premješten je za poslanika u Kolumbiju. Za novog tali¬ janskog konzula u Sarajevu imenovan je Giovanni Benzoni. PREDSTAVNICI SAVEZA TALIJANSKIH NACIONALNIH RADNIKA U BEOGRADU Beograd. — U nedieiju 18. lipnja do- putovali su u Beograd predsjednik Nacio¬ nalnih Saveza Sindikata talijanskih radnika Giulio Cianetti. član veiikog fašističkog vi- ječa i koiporativne komore, zatim Puccetti glavni ravnatelj organizacije »Dopolavoro« Tagliavia glavni tajnik te organizacije i još nekoji. Oni su došli da uzvrate posjet što su ga prošle godine učinili talijanskim sindikatima predstavnici Jugorasa STRANA 4. »ISTRA« BROJ 25. f PRAVDOSLAV REBEK V Ljubljani je umrl dne 18 t. m. naš rojak Pravdoslav Rebek, višji veter, sve tnik v pokoju. Pokojnik se je rodil v Trstu 13 oktobra 1869 in zrasel med na¬ rodnostnimi boji, kar ga je še bolj utvr dilo v narodnem in slovanskem duhu Mladostna leta je preživel v Trstu, kjer je končal gimnazijo, po maturi pa je odšel na Dunaj kjer je absolviral vlso ko veterinarsko šolo. Svoje prvo službe¬ no mesto je nastopil v Istri v Pazinu kjer se je pričel takoj marljivo udejs tvovati v sokolskem življenju. V Pazinu so narodnjaki ustanovili Sokola in iz¬ volili Rebeka za svojega starosto, ki mu je stal na čelu vse do pričetka svetovne vojne. Leta 1914 je bil mobiliziran in je ostal v vojni do konca leta 1918. Daši avstrijski oficir, je ostal nepokolebljivo zvest slovenskemu in sokolskemu mi¬ šljenju. Leta 1919 je prišel s svojo dru¬ žino v Trebnje, kjer je nastopil službo sreskega veterinarja. V Trebnjemje os¬ tal tri leta, nakar je bil premeščen " Ljubljano, nekaj časa pa je služboval tu di kot obmejni veterinar na Rakeku. Iz Rakeka je prišel spet v Ljubljano, kjer 1931. Sožalje! * f FRANJO DOMINKO V Zagrebu je umrl dne 14 t. m. po daljši bolezni g. Dominko Franjo, višji nadzornik lokomotiv drž. železnic v 57 letu starosti. Po rodu je bil iz Bilj pri Gorici, slu žil je pred vojno kot strojevodja v Go rici na drž. železnici, po polomu Avstri je pa na Jesenicah, ter preko 18 let v Zagrebu, kjer je vršil v kurilnici odgo¬ vorno in naporno službo višjega nadzor¬ nika lokomotiv. Za vestno službovanje je bil nagrajen s kolajno sv. Save V. re¬ da. Bil je prvi predsednik društva stro¬ jevodij sekcije Udruženja jugosl. nacio¬ nalnih železničarjev in brodarjev. V službi je pokazal največjo strplji vost in blagohotnost z osobljem tako, da lahko rečemo, da ni imel sovražnika. Njegov pogreb, katerega se je udeležilo ogromno število železniških uslužbencev kakor tudi uradnikov vseh kategorij in mnogo goriških rojakov, je pokazal, ka¬ ko je bil pokojni Dominko priljubljen in spoštovan. Udruženje jugosl. nac. železničarjev in brodarjev s predsedništvom kakor tudi sekcija strojevodji se je poslovilo ob odprtem grobu krasnim vencem v drž. barvah. V imenu oblastnega odbora je govoril g. R. Bosner za sekcijo stroje¬ vodji pa g. Petar Jovanovič, ki je v kra¬ snem govoru očrtal vrline in zasluge po¬ kojnikove, ki se je nad vse zavzemal za svoje staleške kolege. Ob koncu govora je pokojnikovi družini svečano obljubil, da je ne bodo zapustili, čeravno so izgu¬ bili skrbnega očeta. IZ AMERIKE Povjerenica za Ameriku g. Mary Vi- došič dostavila nam je putem čeka 2 dolara za obnovu pretplate za g. Franju Brkljačiča — 745 — 5th Avenue New York City. Ovim iznosom podmirena je pretplata do 1 oktobra 1939. Našoj povjerenici se najtoplije za¬ hvaljujemo. NAŠI ISELJENICI U Buenos Airesu živi lijep broj naših iz Istre i Goričke. Poslanik kraljevine Ju goslaviie je g. dr. Izidor Cankar, Slovenac, a konzul je Kastavac i bivši djak pazinske gimnazije g. Branko Rubeša. Urednik lista jugoslavenske emigracije u Argentini, »Na še Sloge«, je g. Defrančeski Istranin, a nje' gova žena Nikica je učiteljica u tamošnjoj Jugoslavenskoj školi. Svake sedmice daje se Jugoslavenski radio sat na Radio Argentina. Prigodom druge obljetnice radio sata pjevački zbor Slovenskog doma otpjevao je pjesme »Mor je Adrijansko«, »Na planini«, Soči« ... Uopče naši zemljaci igraju u emigraciji u Argentini važnu ulogu. U Rosario stigla je madžarska ladja Csikos«, na kojoj je vrlo velik broj naših mornara od palube i od stroja. Treči ma- šinista je g. Dukič, Kastavac. Pokojni Dominko zapušča vdovo go, Rozalijo roj. Lasič ter sina Franja, štu¬ denta vis. tehnične šole, hčerki Mileno in studentkinjo medic. Leonoro, katerim izrekamo globoko sožalje. * NOV GROB V BARKOVLJAH V ponedeljek, 5 junija je umrl v tržaški bolnici po dolgi bolezni v starosti 32 let splošno priljubljeni Karlo Starc, po do¬ mače »Lacjo« Pogreb je bil v sredo, 7 t. m. na barkovljanskem pokopališču. Pokoj nik je bil zaveden mlad mož, blagega srca, požrtvovalen in narodno delaven. Pogreba se je udeležila velika množica prijateljev in znancev iz Barkovelj in iz mesta. Krsto je nosilo šest njegovih ožjih prijateljev, de¬ kleta pa so nosila vence. Domači zbor mu je zapel v cerkvi »Miserere« in »Blagor mu«. Naj mirno počiva v domači grudi, ki jo je tako ljubil! Družini pa izrekamo naše globoko sožalje! * — Buenos Aires. — Dne 14. maja le umrl v bolnišnici Avgust Vodopivec, star 35 let, doma iz Potoč na Vipavskem. Zapušča vdovo, brata Leopolda in sestro Elviro por. Bizjak v domovini pa 4 brate in 3 sestre. V Argentino je prišel 1927 leta. Dne 15. maja je umrl po dolgi in težki bo lezni Josip Kralj, doma iz Dornberga, star 28 let. Pokojni je prišel v Argentino pred dvemi leti. Težko bolan je prišel že od doma, kjer se je z največjo muko preživljal. V Argentino sta ga poklicali tam živeči mati in sestra. Komaj je začel v tujini de¬ lati, že ga je stara bolezen vrgla na poste¬ ljo. Mati si je prizadevala na vse načine, da bi ga rešila, toda kljub vsej najbolj skrbni negi je Josip podlegel bolezni. SLOVENSKA MATI NA KOROŠKEM Mati ene najštevilnejših slovenskih dru žin za mejo je gospa Neža Viternikova posestnica v Šmihelu pri Pliberku. To je vrla narodna slovenska mati na Koroškem. Rodila je 15 otrok, od teh so trije majhni umrli, sin Franc, tesarski mojster pa je po nesreči umrl pred nekaj leti v starosti 33 let. Deset hčera in en sin so pa še danes vsi zdravi in živi. Mati sama je stara 84 let, mož Franc, ki je bil tesarski mojster, je pa pred nekaj leti umrl. Starejša hči Mojca, poročena Per- natova in sedaj že vdova, je posestnica v Bistrici pri Pliberku, Nežika, poročena Go¬ bec, je soproga gostilničarja v Kragujevcu, tretja je Zofka, poročena Komatarjeva, so¬ pi oga uglednega trgovca v Mengšu, četrta je Leni, poročena Prinčeva, soproga želez¬ niškega uradnika v Gradcu, peta je Kati Majerjeva, soproga železniškega uradnika v Zagrebu, šesta je Lona Oraševa, soproga posestnika in trgovca v Štebnu pri Pliber¬ ku, sedma je Terezija Husova, soproga strojnika v Kapfenbergu, osma je Lizika Drobeševa, soproga posestnika v Šmihelu pri Pliberku, Malka in Lojzka pa pomaga¬ ta materi na domačiji v Šmihelu pri Pli¬ berku. Edini se živeči sin Luka je bil dol¬ ga leta nadučitelj v Globasnici pri Pliber¬ ku, 'kjer ima tudi svoje posestvo, bil pa je premeščen v Tigrče pri Celovcu. ihuštmtf tresti IZDANJE KAČIČA Kačičev Razgovor ugodni naroda slo. vinskoga je naročito u Dalmaciji i Istri najomiljelija knjiga za narod. Mnogo je bilo nepismenih ljudi, koji su znali na pamet Kačičeve pjesme. Ta je knjiga narodu uvijek draga, nju se uvijek tra- ži. Radi toga nijedno drugo hrvatsko književno djelo nije doživilo toliko te¬ danja kao Kačičev Razgovor. U »Novoj reviji« organu franjevačke bogoslovij e u Makarskoj početkom ove godine iza- šao je članak pod natpisom: »Koliko ,e puta do sada bio štampan Kačičev Razgovor ugodni naroda slovinskoga«. Tu je nabrojeno 25 izdanja, a osim toga 3 izdanja čirilicom. Prvo tedanje štam- pano je godine 1756 u Veneciji, a naj- novije u Gorici, koje je godine 1929 iz¬ dalo Dri/;vo svetog Mohora, štampano u Katoličkoj tiskarni, a namijenjeno članovima Društva svetog Mohora u Istri. RAZSTAVA ČEŠENJ V GORICI Kakor smo že poročali, se je vršila pretekli teden velika razstava češenj v Gorici, ki jo je organiziral korporacij¬ ski svet. Razstave se je udeležilo 300 kmetovalcev in sadjarjev po večini 2 Goriškega in iz Benečije. Cilj razstave je bil propagiranje tipičnega goriškega sa¬ dja na domačem in tujem tržišču. Prve nagrade 'so odnesli Italijani in večja posestva v Padovi in Veroni, ostala dol¬ ga vrsta nagrajencev pa so skoro sami naši ljudje z Goriškega. NA ZNANJE SVIM DRUŠTVIMA! Statistički odsjek Saveza jug. emi¬ grantskih udruženja uputio je društvi- ma več nekoliko okružnica sa svrhom da se čim bolje organizira statistična služba u Savezu. Večina društava ne samo da ne od. govara na dopise Statističkog odsjeka, nego ne vodi uopče računa o pravilnom’ i tačnom vodjenju statistike. Vrlo malo društava javlja promjene članstva te ne prijavi ju j e uopče nove članove. Statistički odsjek ovime ponovno upozorava sva društva na važnost sta¬ tistike te ih ovime poziva da najkas- nije do konca mjeseca kolovoza do¬ stave ovome odsjeku popis svih novih članova te tačno brejno stanje članstva kako bi odsjek mogao na vrijeme pri- stupiti izradi statistike za iduči kongres Saveza. Statističk odsjek, OMLADINSKI IZLET Slav. Brod. — Dne 2 srpnja o. g. upriličuje Omladinska sekcija društva ISTRA u Brodu društveni izlet na t. zv. Leskovac, pa se poziva svu omladinu da se u što večem broju priključi izletu. Sastanak če biti u društvenim prostori- jama, odakle se kreče u 5 sati ujutro. Da bi bilo što veselije preporuča se iz- letnicima, koji imaju kakav instrumenat da ga ponesu sa sobom. IZ OMLADINSKE SEKCIJE DRUŠTVA »ISTRA« U ZAGREBU O. S. priredjuje veliki izlet u nedje- lju 25 o. mj. na Malo Sljeme. Ppzivaju se svi članovi i prijatelji da prisustvuju u što večem broju. Pošto je to jedan od rijetkih izleta, na ko jem če biti u velikom broju zastu- pani naši pjevači, a i gitaristi kao i nekoliko harmonika, nemojte prepustiti priliku da ne dodjete. Povedite sa sobom i svoje mališane. Sastanak je u 6 sati na Pejačeviče- vom Trgu. Tko se želi poslužiti tramvajem broj 14 neka pričeka grupu kod šestinske crkve u 7 sati. PROMOCIJA Na ljubljanski univerzi je bil dne 17 t. m. promoviran za doktorja filozofije naš rojak Vadnal Alojz iz Divače, če¬ stitamo! V Ljubljani je na Tyrševi cesti od¬ prl svojo odvetniško pisarno naš rojak dr. Jože Dekleva, bivši predsednik dru¬ štva »Tabor« v Ljubljani. (***) IGO GRUDEN 1 DVANAJSTA URA Ljubljana, junija 1939. Napovedana nova zbirka Grudovih pesmi je izšla. Izda¬ la jo je »Slovenska Matica« v Ljubljani v zvezi z ostalimi svojimi rednimi publikaci¬ jami letošnjega leta. Naš list je to zbiri;o našega pesnika, pesnika Krasa, nabrežin- skih kamnolomcev, svetokrižkih ribičev, Tr¬ sta in našega zgubljenega doma, že napove¬ dal in to ponovno krat, zlasti pa v zvezi z razgovorom z avtorjem lani v božični šte¬ vilki. Kakor z vsemi dosedanjimi zbirkami, od otroških pesmic »Miške osedlane«, pa do te nove zbirke je avtor v svojo poezijo prine¬ sel nekai novega, kar jasno kaže njegov razvoj. Kljub temu, da so njegove pesmi, zlasti nekatere, nastale kot izraz trenutnega raspoloženja, izraz zunanjih dogodkov, pa so njegove pesmi nekaj več, kot le navadne prigodinice in je zato večini njih zago¬ tovljena trajna vrednost in pomen. Zbirka nosi naslov po uvodni pesmi, v kateri pesnik opisuje noč v mestu, simbo- lično pa hoče z njo prikazati razpoloženje in napetost današnjih dni, tišino pred vi¬ harjem : Samo en korak čez tlak se plazi v mrak; morda daljni znak je, skrit v oblak noči? prvi svit, prižgan, da svet se dvigne v zrak? dinamit duha, ki molk sveta sprosti? Že ta uvodna pesem kaže pesnikov razvoj, zlasti če ga primerjamo z njegovimi »Pri¬ morskimi pesmimi«, ki so bile in so zelo lep in primeren pesniški izraz našega na¬ cionalnega razpoloženja po vojni z zasedbo naše domovine. Ostale pesmi zbirke se dele na dva dela: »Odsevi z brega« in »V vrtincih«. V prvem delu so pred vsem pesmi, ki izražajo pesni¬ kovo osebno razpoloženje in pa pesmi s so¬ cialnimi motivi. »Delavka Tereza«, »Perice na Savi«, »Dekla«. »Pesmi natakarice Pep¬ ce« predstavljajo ciklus petih pesmi, ki zgleda, da še ni zaključen, ker je Gruden napisal in objavil še po izišli zbirki več pesmi z istim naslovom v »Sodobnosti«, ne¬ odvisni slovenski reviji. Te pesmi socialnih motivov so izraz težke problematike današ¬ njih dni, ki so polni krivic in trpljenja, ne morejo v pesmih prikriti posamezni utrinki ki usmerjajo pogled naprej. Tem pesmim slede druge, ki so še bolj odraz pesnikovih doživetij in pesnikovega razpoloženja. V njih se izraža pesnikova odpoved, zagre¬ njenost in bridkost, ki stopnjuje in se vple¬ ta tudi v erotične motive, v katerih je bil Gruden, vsaj v svojem »Narcisu«, vedno svež, mlad, vesel, prešeren, sanjav. Morda izraža kitica iz naslednje pesmi neposredni vzrok pesnikovega preobrata in njegovo se¬ danje gledanje, ko pravi: Prevaran za najlepši sen moža o ženi sem nad življenjem zdvomil, mrko vase tonil nikogar ni bilo, da bi se nanj naslonil, z zaupanjem pogledal mu v obraz iskreni. (Pesnikova izpoved) Tej pesmi slede deloma cikli, deloma posamezne pesmi: »Ljubim te«, »Ljubavna pesem«, »Grlici«, »Ob slovesu«, »Odgovor na pismo«, »In taberna mori«, »Kamniške elegije«, »V zimski porajini«. Drugi del zbirke nosi naslov »V vrtin- pesnika na zločinstva današnjih dni. Pesem cih«. Polna mrtvaškega razpoloženja je pe¬ sem »Na razpotju«: V mestu je večer brezupen, sneg brezglasen, v sivi megli svet brezmejno dolgočasen, — Mimo mene tava človek za človekom, ko da iz grobov ušli so umrlim vekom. — vsak gre sam za svojim žalostnim pogrebom blodne sence vidim med zemljo in nebom. Iz tega razpoloženja pa se dvigne krik, ki išče sprostitve in osvoboditve: Hej, pogrebci, mumije iz davne dobe, lezite v faraonske zatohle grobe! Naj nebo prekolje se kot zastor sivi: Solnca! solnca! — kličemo, ki smo še živi. Globoka socialna balada »Barake«, je pesem, ki v vsem, z vsebino, ritmom in skladnjo izraža in jasno slika predmestno revščino, ki pesnika privede do vzklika sram me je v duši, da sem kot človek rodil se na svetu. Pesmi »V tihi ulici«, »Papagajček Kiki«, govorita o človeku, ki se je obesil in o očetu, ki mu je družba petih majhnih otrok premajna, da jim je potreben vsem in nje mu še papagajček. Slede pesmi, ki jih kot »priložnostne« štejejo med najboljše v slo venski povojni liriki in sicer »v spomin Tomaža Bizilja«, »Simonu Gregorčiču«, »Spomin na staro rnater« in »Balada naših dni«. »Spomin na staro mater« nam je mor da najbližja. Kdo ne pomni, kako so se naše stare matere pripravljale na cerkvene svečanosti, ko so v svojih starih narodnih nošnjah in oblačilih šle k procesijam in v svojih dušah in srcih preživljele spet po- mlad-mladost. Vsaka beseda in vsaka ki¬ tica nam odkriva dogodbe in doživljaje, ki so nam vsem blizu in ki jih ob čitanju sveže obnavljamo. Vso problematiko naših dni in vso tra¬ gičnost človeštva pa nam je pesnik razkril v pesmi »Preko vseh meja«, katere jedro ;e izraženo v sledečih besedah: »Stojte, vlaki po vsem širnem svetu! čas, za hip postoj v nemirnem letu, da zaslišim glas vsega svetš,, Kje med narodi prepadi so in meje, če usoda kot semena nas razveje? človek, brez imena človek je povsod! »Balado naših dni« je naš list že priobčil. Pesem bo jasen in živ odjek slovenskega kljub svojemu priložnostnemu značaju ne bo zgubila svojega pomena. Njena vsebina je izražena v verzih: na Almerijo mislim vse te dni na Nanking in kako Šanghaj gori, na mrtve narodov človeških pijem. Zbirko zaključuje »Silvestrova zdravi¬ ca«, ki je našim bralcem že tudi znana in ki s svojim težkim in žalostnim akordom lepo zaklučuje zbirko pesmi. A pesnik ne ostaja do konca pri tem in ne pušča nas v svojem težkem razpoloženju, ko se pesnik, ko je preživel vse strahote Teruela in Dalj¬ nega Vzhoda sprašuje še ob koncu. Živi ta svet še ali bolno sanja? ampak nam v zadnjih verzih ustvarja krep¬ ko upanje in jasno gledanje v novo bo¬ dočnost in nov svet, ko vzklikne: Do dna izpijmo te pogrebne čaše — in za usodo novega sveta jih treščimo ob tla! Prvi odmevi nove zbirke v slovenski kulturni javnosti so bili zelo ugodni iu zbirka je bila sprejeta kot delo, ki ga lahko štejemo med najboljše pesniške zbirke v za¬ dnjih letih, zlasti po Gradnikovih »Večnih studencih«. Kritik dnevnika »Slovenec«, pra¬ vi v svojem prvem poročilu o tej knjigi- da predstavlja zbirka morda najboljše, kar ie slovensko pesništvo ustvarilo v novi dobi Obširna kritika pa, ki jo je prineslo »Ju¬ tro« pa se dotika vsega, kar je v zvezi s to novo Grudnovo zbirko in njegovim pesni¬ škim razvojem, Pot razvoja, ki se odraža v tej zbirki imenuje kritik z dvema bese¬ dama: nova stvarnost. Dobesedno pravi: V njegovi poeziji čutimo gorjupo razkla¬ nost slovenskega človeka, njegovo bojazen in njegove nadeje, njegovo neuničljivo sa¬ mozavest in usodno spojenost z vsem, kar se dandanes po svetu upira laži nasilju ' n krivici. Grudnova poezija je značilen plo<| teh zadnjih let; v nji so pesniške misli, ki so resnične, kakor znoj delovnega človeka in pristne, kakor solza, ki io ie utrnila bolest. Knjiga se naroča pri Slovenski matici v Ljubljani, Kongresni trg 7 ter je zelo poceni. Oprema knjige je izredno lepa, — br. — T-.„, 1 L-. prvfst RADETIČ — Odgovorni urednik: IVAN STARI. Zvoni mtrova uL 48, Dl kat — Vlasnlk i Izdava«: Konzorcij (Istra«. Masarrkova ol Or. 28a. fl 3roi telefone 67-80. k in^«7ovenska tstamus d £, Zagreb Masarrkova ol. br «8*. tiskarn odgovora: Rudolf Polanovl« Zaerr’ Ples or isi. »Istra, izlar sva koe Vrtne” S, - and čekoraog računa- 16 789. - Pretnlata: *a cljelu godinu 48 d, za pola godine 2 ^^' rezemst^drostrnko. za Ameriko 8 dolara na godlnn. - Oglasi « računajo m ejtnlk«-