« Erlauterungen zu den Lehrplanen fiir die allgemeinen Volks- und Biirgerschulen des K-iistenlaiid.es in flenMer, italieniscner. slovenMer und Kroatisclier Spraclie. (Veroffentlicht zufolge Erlasses des Prasidiums der k. k. Landesschulbehorden fiir das Kustenland vom 10. August 1888, Z. 7307 ex 1887.) Preis, steif gebunden, 90 kr. -Rjf-i' Wien. Im kaiserlich-koniglichen Schulbiicher-Verlage. 59076 Einleitung. Introduzione. Uvod. Uvod. 4 Mit dem Erlasse des Prasi- diums der k. k. Landesschul- behorden fiir das Kiistenland vom 10. August J 888, Z. 7307 ex 1887 wurden die auf Grund des Reichsvolksschulgesetzes vom 2. Mai 1883 revidierten Lehrplane fiir die verschiedenen Kategorien der allgemeinenVolksscbulen ver- offentlicht. Jeder der gedachten Lehr¬ plane hat fiir sammtliche allge- meinen Volksschulen der beziig- lichen Kategorie Giltigkeit. P er ordine del Presidio delle i. r. autorita scolastiche provin- ciali del Litorale d. d. 10 Agosto 1888, Nr. 7307 ex 1887 furono pubblicati i piani d’insegnamento per le differenti categorie di scuole popolari generali, modi- ficati nel senso della legge del- 1’ Impero sulle scuole popolari del 2 Maggio 1883. Ciascuno dei predetti piani ha valore per tutte le scuole popolari generali della relativa categoria. Dagegen ist nacb Absatz2 des §. 3 des IV. Abschnittes derVer- ordnung des hohen Ministeriums fiir Cultus und Unterrickt vom 8. Juni 1883, Z. 10.618 zur Durchfiihrung des angefiihrten Gesetzes fiir jede Biirgerschule ein besonderer Lehrplan festzu- stellen und vom Unterrichts- minister zu genehmigen, weil die Biirgerschule fiir die Berufs- kreise, welchen sich die Kinder nach Erfiillung ihrer Schulpflicht zuwenden, nicht nur die erforder- liche allgemeine Vorbildung zu geben, sondern hiebei auch die speciellen Bediirfnisse zu beriick- sichtigen hat, welche durch die Erwerbsverhaltnisse des Schul- ortes und Bezirkes bedingt sind. Aus diesem Grunde konnte kein allgemein giltiger Lehrplan fiir Biirgerschulen festgestellt wer- Per lo contrario, giusta il se- condo capoverso del 3. p. della IV. sezione deli’ Ordinanza del- 1’ Eccelso Ministero dei culti e del- 1’istruzione d. d. 8 Giugno 1883, Nr. 10.618 concernente F ese- cuzione della legge prefata, e da stabilirsi per ciascuna scuola cittadina uno speciale piano d’ in- segnamento, e da approvarsi dali’ Eccelso Ministero, perche la scuola cittadina, a cagione delle differenti vocazioni, che i fanciulli abbracciano, corris- posto che abbiano al loro obbligo di frequentare la scuola, non ha da dare soltanto quella coltura preparatoria, che si richiede in generale, ma inoltre ha da pren- dere in riflesso i bisogni speciali provenienti dalle condizioni in- dustriali o agricole, o quali che sieno, del luogo e del distretto. 5 Predsedništvo c. k. deželnih šolskih oblastev za Primoije je objavilo z odlokom od 10 avgusta 1888, št. 7307 ex 1887 učne načrte za razne vrsti občnih ljudskih šol, prekrojene kakor veleva državni zakon za ljudske šole od 2. maja 1883. jl redsjedničtvo c. kr. zema- ljskih školskih oblasti za Primorje objavilo je naredbom od 10. ko¬ lovoza 1888, br. 7307 ex 1887 na temelju državnoga zakona od 2. svibnja 1883 preinačene učev- ne osnove za razne vrsti občih pučkih škola. Vsak izmed teh načrtov velja za vsako ljudsko šolo dotične vrsti. Svaka od spomenutih učevnih osnova vriedi za sve obče pučke škole -dotične vrsti. Drugače je za meščanske šole; tu zaukazuje naredba vis. c. k. ministerstva za bogočastje in nauk od 8. junija 1883. leta št. 10.618, po kateri se ima iz¬ vrševati ta zakon, v 2. odstavku, 3. poglavja v IV. razdelku, da se ima določiti za vsako meščansko šolo posebej svoj učni načrt in odobriti od naučnega ministra, in to za to, ker mčščanska šola nima le preskrbeti učencem po¬ trebne početne omike za razne poklice, katerim se, ko se izšo¬ lajo, podajo, ampak-se ima povrh tega tudi ozirati na posebne po¬ trebe, katere zavise od dela in zaslužka, ki ga ima ljudstvo v šolskem kraju in okraju. Za voljo tega ni bilo moči ustanoviti obče veljavnega učnega načrta za meščanske šole ter tu Po stavci 2. poglavlja 3. od- sjeka IV. naredbe vis. ministar- stva za bogoštvoje i nastavu od 8. lipnja 1883, br. 10.618 za izvršim navedenoga zakona mora se pako za svaku gradjansku školu ustanoviti posebna učevna osnova, koju ministarstvo po- tvrdjuje. Tomu je razlog, što gra- djanska škola mora pružati djeci ne samo potrebito obče pred¬ znanje za ono zvanje, komu se po dovršenoj školskoj dužnosti podavaju, nego se ima pri tom obazirati i na posebne potrebe, koje potiču od obrtnih okolnosti dotičnoga školskoga mjesta i kotara. Ovo je i uzrok, s kojega se nije mogla ustanoviti sveobče valjana učevna osnova za gra- 6 den, und es folgen hier die speciellen Lehrplane, welche a) fiir die deutsche k. k. Madchen-Biirgerschule in Triest unter dem 12. Juli 1884, Z. 12.430, und h) fiir die italienischen Biirgerschulen in Triest unter dem 25. April 1888, Z. 7112 vom hohen k. k. Ministerium fiir Cultus und Unterricht ge- nehmigt worden sind. Diesen Lehrplanen schlieGen sich im vorliegenden Bande die Erlauterungen zum Unterrichte an den Volks- und Burger-, so- wie an den mit den Volksschulen verbundenen Fortbildungsschulen an, deren Veroffentlichung auf Seite 286 des ersten, die Lehr¬ plane fiir die allgemeinen Volks¬ schulen enthaltenden Bandes an- gekiindigt worden ist. Per cio non si poteva fissar un piano generale, valevole per tutte le scuole cittadine, e se- guono qui i piani speciali. a) per T i. r.scuola cittadina femminile tedesca di Trieste, bj per le scuole cittadine ita- liane di Trieste, il primo dei quali e stato opprovato dali’ Eccelso Ministero dei culti e deli’ istru- zione in data 12 Luglio 1884, Nr. 12.430, il seconde in data 25 Aprile 1888, Nr. 7112. A questi piani si uniscono nel presente volume le dilucida- zioni deli’ insegnamento nelle scuole popolari, nelle cittadine, e in quelle di ulteriore coltura, unite alle scuole popolari, la pubblicazione delle quali diluci- dazioni fu notificata a pagina 286 del primo volume dei piani per le scuole popolari generali. — 7 sledita le posebna učna načrta, in to a) za nemško dekliško c. k. meščansko šolo v Trstu, odobren od visokega c. k. ministerstva za bogočastje in nauk z odlokom od 12. julija 1884, št. 12.430, in b) za italijanske meščanske šole v Trstu, odobren z odlokom od 25. aprila 1885, št. 7112. Za tema učnima načrtoma stoje v tej knjigi navodila, kako da je poučevati v ljudski, meščanski in nadaljevalni, z ljudsko šolo združeni šoli, kakor smo jih napovedali na 286. strani I. zvezka, v katerem so načrti za obče ljudske šole. djanske škole i zato sliede ovdje posebne učevne osnove: a) za c. kr. njemačku žensku gradjansku školu u Trstu i b) za talijanske gradjanske škole u Trstu, od kojih je onu prvu odobrilo vis. ministarstvo za bogoštovje i nastavu odpisom svojim od 12. srpnja 1884, br. 12.430, a ovu potonju od¬ pisom od 25. travnja 1888, br. 7112. Za ovimi učevnimi osnovami sliede u ovom svezku naputci za podučavanje u občih pučkih, i gradjanskih školah, i u školah za daljno naobraženje spojenih sa pučkimi školami, kao što smo spomenuli, da če se objelodaniti, na strani 286 prvoga svezka, koji sadržava učevne osnove za obče pučke škole. Lelirplan fttr (lic 6., ‘ 1 . und 8. Classe der k. k. allgemeinen Volks- und Biirgerscliule (1., 2 ., 3 . Classe der Biirgerscliule) fttr Miidclien in Triest. (Genehmigt mit dem hohen Ministerial-Erlasse vom 12. Juli 1884, Z. 12.430.) 10 Stundenplan. *) Turnen und italienische oder slovenische Sprache sind nicht obligat. 11 Unterrichtsgegenstande. I. Keligion. Die Vertheilung des Lehrstoffes auf die einzelnen Jahres- curse wird nach §. 5 des Reichsvolksschulgesetzes von den Kirchenbehorden festgestellt. II. Deutsche Unterrichtssprache. A. Lesen. I. Classe. Lautrichtiges Lesen mit richtiger Betonung; genaues Verstandnis des Gelesenen; miindliche Wiedergabe; freier Vortrag erzahlender Gedichte und Prosastiicke. II. Classe. Fortsetzung der Leseiibungen. Besprechung nach Inhalt und Darstellungsart, besonders bei poetischen Stucken. Beachtung des Rhythmus und Reimes. Fortgesetzte Ubung im Vortragen erzahlender Gedichte und Prosastiicke. III. Classe. Fortgesetztes Lesen, Erzahlen und Vortragen. Zusammen- fassen alles dessen, was auf den fruheren Stufen aus der Literatur geboten wurde, mit kurzen Biographien der bedeutendsten Schriftsteller; Anbahnung des Verstandnisses fiir die Schonheit der Form. B. Sprachlehre. I. Classe. Der einfache und mehrfache Satz im allgemeinen, mit Riicksicht auf die Zeichensetzung; naheres iiber Haupt-, Zeit- und Eigenschaftsvvort. Wortbildungen. II. Classe. Die Glieder des einfachen Satzes insbesondere, wobei die Rection der Zeit-, Eigenscbafts- und Vorworter besonders ins Auge zu fassen ist. Die adverbialen Bestimmungen. Fiirworter. Wortbildung. 12 III. Classe. Genauere Kenntnis des Satzbaues, insbesondere des zusammengesetzten Satzes mit Rticksicht auf die Bindeworter, Zeitformen und Redeweisen. C. Bechtschreiben und Aufsatz. I. Classe. Orthographische Ubungen mit besonderer Beriicksichtigung der Dehnung und Scharfung. Erzahlungen und Beschreibungen, angekniipft an Gelesenes und Wahrgenommenes. Briefe und einfache Geschaftsaufsatze. II. Classe. Fortgesetzte Aufsatziibungen, angekniipft theils an das Lesebuch, theils an den tibrigen Unterricht, namentlich an die Geschichte. Beschreibungen groGeren Umfanges nach gegebener Disposition. Geschaftsaufsatze. III. Classe. Grd Bere Aufsatze, deren Anlage vorher besprochen wird. Gelegentliche Ubung im Disponieren solcher Stoffe, die den Schiilerinnen nahe liegen. Geschaftsaufsatze. In jeder Classe eine Aufgabe wochentlich. III. Rechnen. I. Classe. Wiederholungsiibungen iiber das Rechnen mit ganzen Zahlen, Decimalen und gemeinen Briichen mit den gebrauch- lichsten Rechnungsvortheilen. Verhaltnisse und Proportionen. Miindliches Rechnen. II. Classe. Quadrieren und Ausziehen der Quadratwurzel. Einfache Interessen-, Rabatt- undTerminrechnungen. Miindliches Rechnen. III. Classe. Kettensatz, Procentrechnung und deren Anwendung auf Warenpreisberechnung. Haushaltungsrechnungen. Die Grundziige der einfachen Buchfiihrung mit besonderer Rucksicht auf die Bediirfnisse des Haushaltes. In jeder Classe drei Aufgaben monatlich. IV. Geoinetmche Formenlehre. I. Classe. Vom Wurfel ausgehend, \verden die einfachsten eckigen und runden Korper betrachtet und dadurch wird die Kenntnis der verschiedenen Flachen, Winkel und Linien vermittelt. Zeichnen der Korpernetze und Selbstverfertigen geometrischer Korper. — 13 — II. Classe. Berechnung von Flachen und Korpern nach Umfang und Inhalt. Y. Naturkunde. A. Naturgeschichte. I. Classe. Thiere, Pflanzen und Mineralien als Individuen nach ihrer Wesenheit, ihrem Vorkommen und ihrer Verwendung im praktischen Leben. Belehrungen tiber den Schutz der Thiere und Pflanzungen. II. Classe. Thiere, Pflanzen und Mineralien, gruppiert zu Gattungen und Familien. III. Classe. Erweiterung und Zusammenfassung des behandelten Stoffes nach einem System. Belehrungen liber den menschlichen Korper und clie wichtigsten Satze aus der Gesundheitslehre. Belehrungen liber die erste Hilfeleistung bei plotzlichen Unglucksfallen. B. Natnrlehre. I. Classe. Nachstehende physikalische und chemische Individuen werden vorgenommen: Zusammenhangsformen der Korper. — Loth, Gewicht, Schwerpunkt. — Ausdehnung durch die Warme, Thermometer, Luftzug und Wind. — Natiirliche und klinstliche Magnete, Polaritat. — Electrisiermaschine. — Beriihrungs- electricitat. — Volta’sche Saule. — Auflosung und Mischung. — Chemische Verbindung. — Wasser. — Luft. — Kohle, Kohlen- oxyd, Kohlensaure, Kalkbrennen. — Schwefel und Phosphor. — Fortpflanzung des Wasserdruckes, hydraulische Presse, Boden- druck. — CommunicationsgefaBe. — Schwimmen. — Luftdruck, Barometer, Heber. — Entstehung und Fortpflanzung des Schalles. — Geradlinige Fortpflanzung des Lichtes Schatten. — Zuriickvverfung des Lichtes. — Ebene Spiegel. II. Classe. Der Lehrstoff der ersten Classe wird wiederholt und die einzelnen Theile desselben werden durch folgende phjsikalische und chemische Individuen erweitert: Warmeleitung. — Schmelzen, Verdampfen, Verdunsten. — Compass. — Galvanische Ketten, Galvanoplastik. — Die wichtigslen schweren Metalle. — Legierungen. — Verbrennung, Pottasche. — Kieselsaure, Glas. — Die einfachen Maschinen. — Gleicbgewicht und Bewegung. — Pendel. — Widerstande der Bewegung. — Araometer. — Pumpen, Heronsball und Feuerspritze. — Nachhall, Echo. — Gekriimmte Spiegel. — Breckung des Lichtes und Farben- zerstreuung. III. Classe. Der Lehrstoff der I. und II. Classe wird ubersiehtlich wiederholt und die einzelnen Theile desselben werden durch folgende physikalische und cbemiscbe Individuen enveitert: Warmestrahlung, Luftfeuchtigkeit. — Atmospharische Electricitat. — Electromagnet, Telegraph. — Starke, Zucker, Cellulose. — Verwesung, Gahrung. — Trockene Destillation. — Leuchtgas. Farbstoffe, Bleichen. — Fette. — Nahrungsmittel. — Central- bewegung. — Wasserrader, Mahlmiihle. — Dampfmaschine. — Saiten- und Blasinstrumente, das menschliche Stimmorgan. — Das menschliche Ohr. —• Das menschliche Auge, Brillen; Mikroskop. — Fernrohr. — Entstehung der Lichtbilder. TI. Geographie und Geschichte. A. Geographie. I. Classe. Die Elemente der mathematischen und physikalischen Geographie, soweit sich dieselben versinnlichen lassen. Allge- meine Ubersicht der Erdtheile nach horizontaler und verticaler Gliederung. — Das Heimatland. II. Classe. Allgemeine Ubersicht der Erdtheile nach ihrer politischen Eintheilung mit besonderer Berticksichtigung Mitteleuropas und namentlich der osterreichisch-ungarischen Monarchie.Culturbilder. IH. Classe. Eingehende Betrachtung der osterreichisch - ungarischen Monarchie und ihrer Beziehungen zu anderen Landern, betreffend Industrie und Handel. B. Geschichte. I. Classe. Bilder aus der alten, mittleren und neueren Geschichte m chronologischer Folge. — 15 — II. Classe. Bilder aus der mittleren und neueren Geschichte in chronologischer Folge, mit besonderer Rticksicht auf die Geschichte dpr osterreichisch-ungarischen Monarchie. III. Classe. Bilder aus der mittleren und neueren Geschichte in chronologischer Folge mit besonderer Rucksicht auf die Geschichte der osterreichisch-ungarischen Monarchie. Zuletzt ist der Lehr- stoff der drei Btirgerschul - Classen zu einem chronologisch- geordneten Ganzen zusammenzufassen. Hauptgrundziige der Verfassung, insbesondere Belehrung iiber die Pflichten und Rechte der Staatsbiirger. VII. Zeichnen (Freihandzeichnen). I. Classe. Zeichnen ehener geometrischer Gebilde aus freier Hand nach Vorzeichnungen, die der Lehrer an der Tafel entwirft und mit kurzen, zum Verstandnisse nothigen Erklarungen begleitet, wobei von Punkten ausgehend, gerade und krumme Linien in mannigfaltigen Lagen und Beziehungen zu einander, ferner die verschiedenen Dreiecke, Vielecke, der Kreis und die Ellipse vorkommen. Combinationen der gerad- und krummlinigen Figuren. — Darstellung raumlicher Gebilde nach Draht- modellen. II. und III. Classe. Darstellung raumlicher Gebilde nach Holzmodellen, als Fortsetzung des perspectivischen Zeichnens. — Ubungen im Ornamentzeichnen, zuerst nach Enhviirfen des Lehrers an der Schultafel, sodann nach Vorlegeblattern und Modellen. — Gedachtnis-Zeichnungsiibungen, bei welchen aber vorher alle GroBenverhaltnisse der Zeichnung erortert werden sollen. In diesen Classen ist eine richtige Auswahl der zu zeichnenden Objecte mit Rucksicht auf die weiblichen Handarbeiten zu treffen. Anmerkung:Den Zeichenunterricht begleiten angemessene Erklarungen iiber Form, Stil und Verwendung des betreifenden Ornaments. VIII. Gesang. I. Classe. Einiibung ein- und zweistimmiger Lieder. II. Classe. Fortgesetzte Einiibung ein und- zweistimmiger Lieder. 16 III. Classe. Lehrstoff wie in der II.Classe mit gesteigerten Anforderungen. Anmerkung: „Wahrend des Mutierens diirfen die Kinder zum Mitsingen nicht zugelassen werden.“ In jeder Classe sind einige geeignete, insbesondere patriotische Lieder dem Gedacht- nisse einzupragen. IX. Weibliche Handarbeiten. I. Classe. Das Scblingen. Schlingmustertucli. Ein Madchenhemd mit geschlungener Passe. Einsetzen und Flicken. Flicktuch. II. Classe. Zuschneiden und Nahen eines Mannerhemdes. Stopfen der Wasche. Die Leinwand-, Damast-, Koper- und Strumpfstopfe. WeiI3sticken. III. Classe. Fortsetzung des WeiI3stickens mit gesteigerten Anforderun¬ gen. — Schnittzeiclinen und Zuschneiden von Waschestiicken. — Einsetzen gemusterter Stoffe. — Buntsticken. — Den Unter- richt in den weiblichen Handarbeiten begleiten stets Belehrungen liber die zu verwendenden Stoffe nach Art, Giite und Bezugsquellen. X. Schreiben. I. Classe. Fortgesetzte Ubung der deutschen und lateinischen Current- schrift, Bundschrift. II. Classe. Fortgesetzte Ubungen wie in der I. Classe. XI. Turnen ®). I. Classe. Ordnungsubungen. Fortsetzung von Reihungen 2. Ordnung. Schwenkungen um ungleichnamige Flugel und um die Mitte, Schwenkmiihle, Scbwenkstern, Schwenkungen groCerer Reihen. Freiubungen. Wechsel von Gang- und Laufarten und Richtungen, Schrittwechsel- und Schottischhupfen. Rumpfkreisen, Dauerlauf bis 5 Minuten. Stabiibungen. — Langes Schwungseil. — Durchlaufen und Uberspringen von ziveien gleichzeitig. Auch kurzes Seil. Schaukelringe. Erganzungen der Ubungen des Vorjahres. Turnspiele. *) Nicht obligat. 17 II. Classe. Ordnungsubungen. Gegen- und Witlzschwenken; Schwenkun- gen; Drehungen und Eeihungen in Verbindung. Kette, Lion’scher Reigenaufzug; Einiibung einfacber Reigeniibungen. Freiubungen. Stand auf einem Bein als Ausgangsstellung; Schritt- und Kreuzwirbel, Wiegehupfen; Einsebaltung von Schleif- und Scblagtritten. Schaukelringe. Schwingen mit AbstoB und Beugehang. Turnspiele. III. Classe. Ordnungsubungen. Offnen und Schliefien nach zwei Ricb- tungen gleichzeitig. Scbwenken des Reihenkorpers. Reihen- korpergefuge. Weiterentwicklung von Reihen. Freiubungen.' Mannigfaltige Wechsel. Zusammensetzungen und Folgen von Ubungen. Weiterentwicklung von Scbrittarten. Schaukelringe. Wiederbolung und Weiterbildung. Turnspiele. Lehrplane f d. Kiistenland. 9 Piano d’ insegnamento per le scuole cittadine di Trieste. (Approvato dali’ eccelso i. r. Ministero dei culti e deli’ istruzione col dispaccio del 25 aprile 1888, Nr. 7112") 20 Orario. *) Materia facoltativa. 21 Materie d’ insegnamento. Lingua italiana. Meta: Lettura eorretta; esatta intelligenza di quanto si legge o da altri viene espresso con riguardo al contenuto ed alla forma; esprimersi esattamente e correttamente tanto a voce che in iscritto; inoltre pratica nell’ estendere scritturazioni d’ affari, che piu di sovente occorrono nella vita sociale; cono- scenza dei principali prodotti della moderna letteratura, per quanto questa possa entrare nella cerchia dello scolaro. A. Lettura. 1. Classe. Lettura come nella classe V. della scuola popolare — esporre la disposizione dei fatti nei pezzi maggiori — Esercizi mnemonici. II. Classe. Lettura come nella classe antecedente con ispeciale ri¬ guardo ai sinonimi ed ai modi di dire. Esercizi mnemonici del verso italiano — voci poetiche — elementi di letteratura generale — biografia dei principali autori della letteratura italiana. III. Classe. Lettura come nella classe antecedente con riguardo alle figure retoriche. Esercizi nel porgere argomenti gia pertrattati — esercizi mnemonici — continuazione delle biografie dei principali autori della letteratura italiana. B. Grammatiea. I. Classe. Parti variabili del discorso — formazione di parole deri¬ vate e composte. II. Classe. Parti invariabili del discorso — la proposizione nelle varie sue specie, meno la contratta — formazione di parole derivate e composte. 22 III. Classe. Frase e periodo — principali figure grammaticali e reto- riche — formazione di parole derivate e composte — ripetizione di tutta la materia. C. Composizione. I. Classe. Come nella classe V. della scuola popolare, ma piii estesa- mente — i principali generi di composizione — esercizi pratici di queste composizioni. n. Classe. Racconti, descrizioni e le varie specie di lettere — forma interna ed esterna delle lettere. IH. Classe. Corso maschile. Come nella classe antecedente, con ispeciale riguardo alle scritturazioni piu usitate nella vita pratica — esatta dispo- sizione della forma esterna nelle scritture comuni della vita pratica. Corso femminile. Come nella classe antecedente con ispeciale riguardo alle scritturazioni piu usitate nella vita pratica — illustrazioni dei proverbi e modi di dire — esatta disposizione della forma esterna nelle scritture comuni della vita pratica. Compiti: uno settimanale domestico ed uno mensile scola- stico per ogni classe. Lingua tedesca. Meta: Conoscenza della lingua parlata e scritta; abilita ad esprimersi a voce ed in iscritto. I. Classe. Leggere speditamente, badando specialmente alla retta pronuncia — brevi e facili versioni a voce ed in iscritto colla conveniente applicazione delle teorie grammaticali gia cono- sciute nella lingua materna — esercizi di memoria, previa mi¬ nuta spiegazione — esercizi di fraseggiare. II. Classe. Esercizi di versione a voce ed in iscritto, valendosi del libro di lettura — applicazione conveniente delle teorie gram¬ maticali gia apprese nella lingua materna — componimenti di brevi narrazioni — esercizi di memoria. 23 lil. Classe. Lettura con ispiegazione dal lato formale e materiale, facendo il minor uso possibile della lingua materna — applica- zione conveniente delle teorie grammaticali — componimenti narrativi e descrittivi — lettere — esercizi di memoria. Geografia. Meta: Conoscere le cose piii importanti della geografia matematica e fisica — prospetto deli’ Europa e delle altre parti del mondo — conoscenza piu esatta della monarchia austro-ungarica e della propria provincia — deli’ industria, del commercio, delle relazioni commerciali tra i popoli e i prodotti caratteristici dei singoli paesi. I. Classe. Geografia matematica: orizzonte — punti cardinali — grandezza e forma della terra — meridiani — paralleli — zone — longitudine e latitudine. Geografia fisica: nozioni di geografia fisica, artico- lazione orizzontale e verticale dei continenti. Geografia p o 1 i t i c a : schizzo di geografia politica gene¬ rale con riguardo speciale alla terra nativa. II. Classe. Geografia matematica: la terra quale corpo celeste — sistema solare — moti della terra e fenomeni che ne derivano. Geografia fisica e politica: Stati deli’ Europa con riguardo prima d’ ogni altra cosa alla monarchia austro-ungarica. Asia ed Africa. III. Classe. Geografia matematica: ripetizione di quanto fu trattato nelle classi antecedenti — luna ed eclissi. Geografia fisica e politica: la monarchia austro- ungarica, gli stati deli’ America, 1’ Australia. Storia. Meta: Conoscere i fatti piu importanti della storia univer- sale, con riguardo speciale alla storia patria e provinciale — conoscere i punti principali della costituzione. I. Classe. Quadri della storia antica, media e moderna secondo 1’ ordine cronologico. 24 II. Classe. Quadri della storia media e moderna secondo 1’ordine cronologico, con riguardo speciale alla monarchia austro-ungarica. III. Classe. Quadri della storia media e moderna secondo P ordine cronologico, con riguardo speciale alla monarchia austro-ungarica. In fine da riassumersi in un gran quadro generale secondo 1’ ordine cronologico la materia pertrattata nelle classi I., II. e Ill.-punti principali riguardanti la costituzione e speciaimente i doveri ed i diritti dei cittadini dello stato. Storia naturale. Meta: Conoscenza dei corpi piii importanti dei tre regni della natura, con ispeciale riguardo alla loro posizione nella me- desima e alla loro applicazione nella vita pratica. — Nozioni sul corpo umano e sull’ igiene. I. Classe. Elementi di somatologia e delle leggi piii importanti del- 1’ igiene. Descrizione individuale dei tipi piii importanti di ani- mali, di piante e di minerali con ispeciale riguardo ali’ uso pratico ed alla loro diffusione geografka. Istruzioni sulla tutela degli animali e delle piante. II. Classe. Repetizione ampliata di quanto fu pertrattato nella I. Classe — disposizione in gruppi sistematici (generi, famiglie, ordini) degli animali, delle piante e dei minerali descritti. m. Classe. Sviluppo conveniente della materia finora pertrattata — del sistema naturale. — Istruzione sui primi aiuti da prestarsi nei časi d’infortunio. Fisica. Meta: Cognizione dei fatti piii importanti di fisica e di chimica con riguardo speciale ai bisogni della vita pratica ed ai fenomeni della natura. I. Classe. Nozioni preliminari e proprieta dei corpi — del calore del magnetismo — deli’ elettrita. — Nozioni di chimica — dei liquidi — dei corpi aeriformi — deli’ acustica — deli’ ottica. 25 II. Classe. Del calore — del magnetismo — deli’ elettricita. — Nozi- oni di chimica — meccanica — deli’ acustica — deli’ ottica. III. Classe. Calorico raggiante — Sorgente di calore — Stato igro- metrico deli’ aria — meteore aquee. — Elettricita atmosferica — meteore elettriche — elettro-magnetismo — telegrafo — correnti indotte. — Idrati di carbonio, gas illuminante — im- bianchimento — sostanze coloranti — materiali da concia — sostanze alimentari — circolazione delle materie nei corpi organici. — Moto centrale — ruote idrostatiche — macchina a vapore — altezza assoluta del suono — strumenti musicali a corda ed a fiato — organo vocale ed acustico. Dell’ occhio — occhiali — microscopi — cannocchiali — fotografia. Calligrafla. Meta: Scrittura corsiva, corretta, sicura e spedita — de- stare il buo.n gusto per forme belle ma semplici nell’ insegnare la scrittura rotonda francese — disposizione esatta della forma esterna nei documenti piii frequenti nella vita pratica e nelle lettere, modo di chiuderle e farne 1’ indirizzo. I. Classe. Continuazione della materia del V corso della scuola po- polare ed esercizi nella scrittura rotonda francese fra i righi. II. Classe. In questa classe le esigenze in questa materia si esten- deranno al buon gusto, ali’ eleganza ed alla spigliatezza. Aritmetica. Meta: Sicurezza e speditezza nelle operazioni elementari deli’ aritmetica — cognizioni dei vantaggi e delle abbreviazioni piii usitate e destrezza nella loro applicazione — speditezza nei calcoli della vita pratica e nella tenuta dei libri in partita semplice. I. Classe. Corso maschile. Le quattro operazioni coi numeri astratti e concreti, interi e decimali — divisibilita dei numeri — calcolo delle frazioni ordi- narie — numeri complessi — Vantaggi ed abbreviazioni nella moltiplicazione e divisione — calcoli di conclusione rapporti e pro- porzioni — misure pesi e monete — esercizi nei calcolo mentale. 26 Corso femminile. Le quattro operazioni coi numeri astratti e concreti interi e decimali — divisibilita dei numeri — calcolo delle frazioni ordi- narie — numeri complessi. — Vantaggi ed abbreviazioni nella moltiplicazione e divisione — calcolo di conclusione — rapporti e proporzioni — misure, pesi e monete — esercizt nel cal¬ colo mentale. H. Classe. Corso maschile. Quadrato e cubo dei numeri — estrazione della, radice cjuadrata e cubica — idea delle quantita contrarie e calcoli colle medesime — equazioni numeriche e soluzione di analoghi esempi — regola del tre semplice e composta, regola d’ interesse di sconto e ragguagiio di tempo — regola di societa o parti- zione — calcolo mentale. Corso femminile. Quadrato dei numeri ed estrazione della radice quadrata — regola d’ interesse, di sconto e ragguagiio di tempo — re¬ gola di partizione — esercizl nel calcolo mentale. III. Classe. Corso maschile. Regola congiunta — calcolo dei percenti e sua appli- cazione ai calcoli del prezzo delle merci — misure e pesi — calcoli sulle monete e carte di valore — regola del tre com¬ posta — conti industriali — tenuta dei libri in partita semplice con riguardo alla vita pratica ed in ispecie ali’ economia dome- stica — calcolo mentale. Corso femminile. Regola congiunta — calcolo dei percenti e sua applica- zione ai calcoli del prezzo delle merci — misure e pesi — calcoli relativi alla economia domestica — tenuta dei libri in partita semplice con riguardo alla vita pratica ed in ispecie ali’ economia domestica — calcolo mentale. Compiti: uno settimanale domestico ed uno mensile sco- lastico per ciascuna classe. Geometria. Meta: Corso maschile. Sicurezza nel conoscere e con- frontare le grandezze nello spazio — capacita di misurare e calcolare la superfice ed il volume dei corpi. 27 C or so femminile. Nozione dei piu importanti corpi geometrici e delle loro superficie — capacita di misurare e calcolare la superficie ed il volume dei corpi piu in uso nella vita pratica. I. Classe. Corso maschile. I piu importanti teoremi della planimetria, escludendo quelli della somiglianza — problemi di costruzione si intreccino alla teoria. — Problemi piu semplici del calcolo della super¬ ficie — disegni geometrici di ornato e di oggetti utili nelle arti e mestieri — primi esercizi nel disegno a colori. Corso femminile. Principi fondamentali di planimetria — calcolo del peri- metro, della superficie e del volume dei solidi. II. Classe. Corso maschile. Repitezione della materia pertrattata nella classe antece- dente e completamento d’ essa coi teoremi della somiglianza — calcolo della superficie — problemi di costruzione relativi alf istruzione geometrica — elementi del disegno di situazione — se fattibile, esercizi nell’ agrimensura con catena e paline. Disegni geometrici come nella classe antecedente ed appli- cazione piu estesa del disegno a colori. Corso femminile. Calcolo del perimetro, della superficie e del volume dei solidi. HI. Classe. Corso maschile. Calcolo della superficie e del volume dei solidi piu in uso nella vita pratica — disegno di semplici oggetti tecnici, previe le necessaire dilucidazioni. Disegno. Meta: Prontezza nell’ afferrare e rappresentare le figure geometriche, piane ed occupanti spazio (basandosi sui principi fondamentali di prospettiva) destrezza nel disegnare 1’ ornato da esemplari stampati e modelli. I. Classe. Corso maschile. Esercizi preliminari di disegno sulla ta vola nera atti a dare idee di direzione, di misura, di relazioni di simmetria, di 28 forma, tendenti ad abituare 1’ occhio ed a far aquistare sciol- tezza e sicurezza alla mano; esercizf d’ ornamento a semplice contorno con rilievo del chiaro scuro da graduati esemplari. Corso femminile. Esercizi preliminari di disegno unitamente a spiegazione e disegni delle forme geometrične — combinazioni di figure rettilinee e curvilinee — facili disegni ornamentali e fiori, pre- feribilmente di quelli che possono tornare utili nei lavori donneschi. II. Classe. Corso maschile. Nozioni pratiche di prospettiva e disegni relativi — disegni da modelli di filo di ferro — studi progressivi di ornato ad ombre da esemplari — disegno ad acquerello. Corso femminile. Completare e ripetere le spiegazioni ed i disegni delle forme geometriche — disegni ornamentali ad ombre con ispe- ciale riguardo ai lavori femminili. III. Classe. Corso maschile. Ornati piu difficili — disegni da modelli in legno e gesso con ombreggiature a matita e ad acquerello, riproduzione di disegni a memoria. Corso femminile. Disegni a mano piu difficili con speciale riguardo ai lavori femminili — riproduzione di disegni a memoria. L' istruzione del disegno va accompagnata da adeguate spiegazioni sulla forma, sullo stile e sull’ applicazione deli’ orna¬ mento rispettivo. Canto. Meta: Eccitare e formare il senso della intonazione — nobilitare 1’ animo ed educare il sentimento patriottico — capa- cita degli scolari nel cantare ad una e a due voci con ispeciale riguardo alle canzoni popolari. I. Classe. Scale diatoniche maggiori; canzoni ad una e due voci. - 29 - II, Classe. Scale diatoniche minori — canzoni ad una, a due e pos- sibilmente a tre voci. III. Classe. Le canzoni come nella classe antecedente ma con maggiori esigenze. Nel cambiamento della voce non si permettera in veruna classe agli alunni di cantare in coro. In ogni classe si dovranno fare apprendere a memoria alcuni canti adatti, specie patriottici. Ginnastica. Meta: Promuovere la forza, la destrezza e la sicurezza, il sentimento per F ordine, il coraggio e la fiducia in se stessi, allo scopo di conservare 1’ energia e del corpo e dello spirito. I. Classe. Esercizi ordinativi. — Continuazione degli schieramenti di secondo ordine — conversioni intorno ale corrispondenti ed in- torno al centro — rotazione per un intero circolo — conversioni ai raggi — conversioni per ranghi maggiori. Esercizi a corpo libero. — Alternare nelle varie specie di passo e di corsa in varie direzioni — salterellare al passo composto ed al mezzo passo alternato — slanciare le gambe descrivendo un semicerchio — salterellare descrivendo col corpo volteggi piu grandi — rotazione del busto — corsa di resi- stenza della durata massima di cinque minuti. Appoggio delle mani e dei piedi a corpo supino.* Trave d’ equilibrio. * — Combinazione di adatti esercizi colle gambe. Esercizi con bastoni (canne, bacchette). Cordino lungo. — Salterellare con accosciamento completo * — attraversare il cordino correndo e saltarvi oltre, a due allievi alla volta — eziandio esercizi col cordino a mano. Salti liberi. — In via di prova divergendo simultane- amente le gambe di fianco. Ponte d’ assalto. — Fino alla massima altezza di 1 metro (per fanciulle impiegare il ponte d’ assalto unicamente per 1’ applicazione di esercizi a corpo libero e pel salto in profondita deli’ altezza indicata). Salti alla cavallina — solamente in altezza graduata. Osservazione. Per le fanciulle sono da escludersi gli esercizi se- gnati coli’ asterisco e da aggiungere quelli sottolineati. 30 Scaleorizzontali. — Sospensione con traslocazione — cambia- menti d’ impugnatura per */ 4 di volta di braccio tutto al piii — sospensione alternata, oscillare col corpo avanti ed indietro — slanciare le gambe in circolo.* Scale perpendicolari. — Salire salterellando.* Scale oblique. — Salire indietro scliiena. Pako di šalita. — Arratnpicarsi passando da una pertica ali’ altra * — arrampicarsi su due perticbe * — discendere simultaneamente colle mani.* Sbarra* — Posta la sbarra a livello del petto, saltare in appoggio — sospensione colle avambraccia e cogli omeri — varie sospensioni coli’ aiuto delle estrenita imferiori — dalla sospensione a braccia contratte passare a braccia teše. Anelli. — Completare gli esercizi deli’ anno precedente — dalla sospensione con appoggio dei piedi a terra slanciare il corpo in giro (il vortice) — capovolgersi.* Parallele. — Sedersi con gambe esternamente degli staggi avanti la mano passando alternatamente nella stazione ed in appoggio* — sedersi internamente degli staggi avanti le mani con movimento delle gambe (questi ultimi da escludersi per fanciulle). Giuochi ginnastici. II. Classe. Esercizi ordinativi. — Controconversione e conversione alternata sulle ale — conversioni, rotazioni e schieramenti combi- nati fra di loro — catena — evoluzione di Lion — esercitazione di semplici evoluzioni figurate e ritmicbe (Keigen). Esercizi a corpo liber o. — Posizione di scherma ed as- salto* — stazione sopra una gamba — quale posizione di partenza, passo di volteggio semplice ed incrocicehiato — p as s o altalenato salterellando — intercalare il passo strisciando coli’avampiede e con battuta dei piedi — corso di resistenza della durata massima di otto minuti. Appoggio sulle mani e sui piedi con corpo di fianco. * Esercizi con manette del peso di 1—1*50 chilogrammi. Trave d’ equilibrio. — Camminare con flessione alternata sulle ginocchia ed in posizione di scherma, lotta d’ equilibrio. Salti liberi. — Descrivere V 4 e V 2 volta col corpo nel- 1’ arrivo a terra. Ponte d’ assalto. — Pošto ali’ altezza massima di metri 1*20. Salti alla cavallina * in proporzioni maggiori. Scale orizzontali. — Sospensione e traslocazione con slancio limitato eseguire al pošto 1’ esercizio preliminare 31 per la traslocazione a scosse — passare da braccia teše a braccia contratte e viceversa — cambiamento d’ impugnatura con V 3 volta delle braccia. Scale perpendicolari. — Salire indietro schiena. Scale oblique. — Salire dalla parte inferiore della scala.* Sbarra* — Traslocazione in appoggio — cambiare 1’ im¬ pugnatura delle mani alternatamente, capovolgersi in avanti — sospensione alle estremita superiori ed inferiori — oscillare — cambiamenti d’ impugnatura — capovolgersi — passaggio dal!a sospensione alle estremita superiori e ad una gamba. Palco di šalita. Sospensione al pošto e traslocazione in alto. Anelli. Oscillare con spinta da terra ed a braccia con¬ tratte — slanciare la gamba in giro. Passo a volo. — Correre in giro senza e con volta del corpo, eziandio in sospensione mista. Parallele. — Sedersi con gambe esternamente delle pa- rallele dietro la mano e traslocazione indietro * — oscillare avanti e indietro (per fanciulle non oltre il livello degli staggi) — volteggio fuori dietro la mano* — capovolta con spinta da terra ed impugnatura mista od a palme in fuori.* Giuochi ginnastici. III. Classe, EsercizI ordinativi. — Prendere la distanza e serrare simultaneamente in due direzioni diverse — conversione della schiera — formazione di piu schiere — s v i 1 u p p o pro- gressivo delle righe. Esercizi a corpo libero. — Alternare gli esercizi in varie combinazioni — combinazioni e serie d’ esercizi — corsa di resistenza della durata massima di 10 minuti* — ampli- amento progressivo della s p e c i e di passo. Esercizi colle manette. — Trave d’equilibrio — ripetizione ed ampliamento. Trave d’ appoggio. — Passare cavalcioni dietro ed avanti la mano destra o sinistra — passaggio da un appoggio in altro, da una maniera di sedersi in altra e da una stazione in altra. Salti liberi. — Salto dal pošto a pie pari con volta del corpo con rincorsa. * Ponte d’ assalto. — Pošto ali’ altezza massima di metri 1‘40. Salti alla cavallina* Saltare anche ginocchioni ed in piedi sulla cavallina. Scale orizzontali. — Dalla sospensione a braccia teše passare a braccia contratte — traslocazione a scosse tras¬ locazione con volte del corpo. 32 Scale perpendicolari. — Discendere coli’ aiuto dei piedi.* Scale oblique. — Dalla sospensione alla traslocazione in alto. Palco di šalita. — Arrampicarsi con impugnatura pari.* Sbarra .* — Oscillare in sospensione — capovolta sotto la sbarra — nicchia — passaggio in appoggio con capovolta — cambiamento d’ appoggio e del sedersi — capovolta indietro stando seduti sulla sbarra — sospensione al ginocchio — rota- zione al ginocchio — rotazione dali’ appoggio. Anelli. — Ripetizione ed ampliamento. Passo a volo. — Correre al galoppo — a volo correre indietro. Parallele. Sedersi alternatamente colle gambe fuori dello staggio avanti e dietro la mano* — oscillare con posizioni fisse delle gambe o con movimenti delle medesime * — appoggio sulle mani e sui piedi a corpo prono e supino* — volteggio fuori avanti la mano* — traslocazione semplice ed a scosse dah’ appoggio sulle mani e sui piedi* e dali’ appoggio libero — appoggio sull’ avambraccio * — stare cavalcioni su ambedue gli staggi e capovolgersi. * Tirare e spingersi. GiuocM ginnastici. Lavoro. Meta: Abilita nel preparare ed eseguire tutti i lavori che occorrono nella vita famigliare. I. Classe. L’ imparaticcio del ricamo, escluso il lavoro in applicazione — imbastire una camicia da donna collo sprone e continuazione e perfezionamento del cucito. II. Classe. Esercizl di taglio — una camicia da donna di mezza gran¬ dezza, prima in carta poi in stoffa jaconet ordinario — impara¬ ticcio del rammendare e rattoppare, infine continuazione del ricamo. HI. Classe. Esercizl di taglio d’ una camicia da uomo e poi da donna da notte, in grandezza naturale. Si passi poi al taglio di mutande da uomo e da donna, d’ un quarto della grandezza naturale. Rammendare e rattop¬ pare oggetti di lingeria vecchia, stoffe damascate e colorate; infine continuazione del ricamo. Erlauterungen. Dilucidazioni. Pojasnila. Napntci. Lehrplane f. d. Kustenland. 3 n Allgemeine Bemerkungen. Die Volksschule hat die Auf- gabe, die Kinder sittlich-religios zu erziehen, deren Geistesthatig- keit zu entwickeln, sie mit den zur weiteren Ausbildung fiir das Leben erforderlichen Kennt- nissen und Fertigkeiten auszu- statten und die Grundlage fiir Heranbildung tuehtiger Menschen und Mitglieder des Gemein- wesens zu scbaffen (§. 1 des Reichs-Volksschulgesetzes). Dieser Aufgabe entsprecbend wird im §. 21 der Schul- uud Unterricbtsordnung als das Ziel aller Jugenderziekung ein offener, edler Charakter bezeichnet, zu dessen Anbahnung der Lehrer auf ein wahrbaft sittiiches Ver- halten der Jugend, auf Pflicht- und Ehrgefuhl, auf Gemein- sinn, Menschenfreundliehkeit und Vaterlandsliebe unausgesetzt und unter Anwendung aller gesetzlich erlaubten und padagogiseh be- \vahrten Mittel hinzuvvirken ver- pflichtet ist. Soli dieses Ziel ernstlicb angestrebt und erreicht werden, so darf der Unterricbt nicht nach der individuellen Neigung und dem Gutdiinken des ' Lehrers ertheilt oder gar von dem Zufalle und von der Eingebung des Augenblickes abhangig gemacht werden, sondern es muss dem- selben ein die ganze Unterrichts- zeit umfassender, die Lehren der Padagogik und die in der Osservazioni generali. Alla scuola popolare incombe il compito di dare ai fanciulli un’ educazione morale e religiosa, di svilupparne 1’ attivita mentale, e di procacciar loro quelle cogni- zioni ed attitudini, che, svolte ed accresciute in seguito, valgano a farne degli uomini di proposito e degli utili cittadini (§ 1 della legge deli’ Impero sulle scuole popolari). Percio, giusta il § 21 del Regolamento scolastico, tutta quanta 1’ educazione deve in- tendere a formare dei caratteri aperti e nobili; al qual uopo il maestro ba 1’ obbligo di mettere in opera tutti i mezzi consentiti dalla legge e suggeriti dalla pedagogia, affinche la gioventu tenga una condotta moralmente irreprensibile, e s’ ispiri a senti¬ menti di do ver e e d’ onore, di devozione al bene pubblico, di carita e di patriotismo. Abbandonando 1’ insegna- mento ali’ umore ed ali’ arbitrio del maestro, oppure al caso od ali’ ispirazione del momento, non si potrebbe dire di tendere dav- vero al fine suddetto, ne verrebbe raggiunto mai; conviene invece aver per base un piano d’istru- zione, che abbracci tutto il corso deli’ insegnamento stesso, e tenga , conto ad un tempo dei principi ! pedagogici e delle esperienze 35 Splošne opazke. V ljudski šoli naj se mladina nravnoversko odgojuje, naj se ji duševne moči razvijajo in za na- daljno izobraževanje prepotrebne vednosti in ročnosti preskrbe; naj se gleda na to, da se bodo mogli iz nje vrli ljudje in dru¬ žabniki (občinarji, državljani) vzgojevati (§. 1 drž. postave za ljudske šole). V tem smislu zaznamuje se v §. 21 šols. in učnega reda smoter vse mladostne (prve) odgoje od¬ krit, blag značaj. Utrjevati naj začne učitelj značaj s tem, da vedno in s pomočjo vseh zakonito privoljenih in pedagogično pri¬ znanih sredstev dela na to, da se mladina zares lepega vedenja privadi in svojih dolžnosti, svoje časti in občne skupnosti zave, da se ji vzbudi človekoljubje in domoljubje. Kedor hoče resno poganjati se za ta namen in ga doseči, ne sme učiti toliko po osebnem svojem nagnjenji in po svojej volji ali celo ravnaje se po po¬ sameznih slučajih in po tem, kar se tisti trenotek umisli, temveč po učnem načrtu, v katerem se enakomerno ozir jemlje na ves čas poučevanja, na peda- gogične nauke in na skušnje v šoli pridobljene. Učni načrt po- Občenite opazke. Zadatak je pučke škole od- gojiti djecu čudoredno i na¬ božno razviti u njoj duševnu snagu, dati joj nauke i umječe, da se može dalje naobrazivati za život, udariti temelj za odgoj vrlih ljudi i članova ljudske za- jednice (§. 1 državnog zakona o pučkih školah). Prema tomu zadatku piše se u §. 21 školskoga i naukovnoga pravilnika, da je s vrha svega odgoja mladeži otvoren, plemenit značaj. Da tomu put prokrči, dužan je učitelj neumorno na- stojati, da se mladež pravo čudo¬ redno ponaša, da čuti što je dužnost, što čast, da znade što je občinstvo ljudsko, da obljubi ljude i domovinu. Prosto je uči¬ telju za to sve upotrebiti, što zakon dopusta i pedagogija za dobro spoznaje. Nastoječ ozbiljno o tom i hoteči to postignuti, ne smije učitelj podučavati, kako mu je počudnije, kako mu se svidi, kako mu čas ili puka prilika nanese, več treba da je temelj obuke za delo vrieme naučanja učevna osnova, osnovana na pedagogiki i na izkustvu iz škole. Ta osnova ima omedja- šiti nauk svakoga predmeta pre¬ ma svrhi pučkih škola, uskladiti 3 * 36 Schule gemachten Erfahrungen gleichmafiig bertlcksichtigender L ehrplan zugrunde gelegt werden. Aufgabe desselben ist es, den Unterrichtsstoff in den einzelnen Lehrgegenstanden mit Riicksicht auf die Zwecke der Volksschule im Allgemeinen ab- zugrenzen, denselben der all- mahlich fortschreitenden Ent- wicklung der Schiller anzupassen und demgemafi auf die einzelnen Classen und Abtheilungen der Volksschule zu vertheilen, die in jedem Unterrichtsfache auf jeder Stufe zu erreichenden Lehrziele genau und bestimmt zu bezeichnen und jedem Unterrichtszweige die Stellung in dem Organismus der Volksschule einzuraumen, welche er gemafi der ihm innetvohnen- den Bildungselemente und nach seinem Antheile an der Losung der Unterrichts- und Erziehungs- Aufgabe der Volksschule einzu- nehmen berechtigt ist. Ftir die genau e Einhaltung des Lehrplanes ist beziiglich der Schule der Leiter, beziiglich jeder Classe der betreffende Lehrer ver- antwortlich. Sie setzt vollige Ver- trautheit mit demselben voraus, die denn auch als eine unab- weisliche Forde rung an jeden Lehrer bezeichnet werden muss. Diese Vertrautheit soli durch die Haus- und Bezirks- lelirerconferenzen*)vermittelt und erhalten werden. Insbesondere ist am Beginne jedes Schuljahres derLehrstoff in allenUnterrichts- *) Siehe die Verordnung des Min. f. C. u. U. vom 8. Juni 1883, Z. 10.618, I. 3. fatte nella scuola. Questo avra da fissare in genere i limiti delle varie materie giusta il compito della scuola popolare; dovra stabilire la trattazione di cias- cuna materia secondo lo sviluppo graduale degli alunni, distribuendola di conformita nelle singole classi e sezioni; deter- minare esattamente gli estremi da raggiungersi per ogni oggetto in ciascuna di queste, ed asse- gnare ad ogni ramo d’ insegna- mento il pošto che gli spetta nell’ organismo della scuola po¬ polare, in ragione degli elementi di coltura eh’ esso racchiude, e della parte che gli e dovuta nella missione didattica e peda- gogica della scuola stessa. Dell’ esatta osservanza del piano d’ istruzione risponde per la scuola tutta il dirigente, e per ciascuna classe il rispettivo maestro; e necessario a tal uopo di conoscerlo a fondo, ed ogni docente ne ha 1’ obbligo assoluto; gliene porgono poi il mezzo le conferenze magistrali del proprio istituto, e quelle dei maestri del distretto *). Al principio d’ ogni anno scolastico si fissera la ma¬ teria da trattarsi in ciascun oggetto d’ insegnamento per ogni mese ed ogni settimana, si che *) V. 1’ ordinanza del Min. dei c. e deli’ istruzione d. d. 8. Giugno 1883, No. 10.618. 1. 3. 37 jasnuje, kako naj se učno gra¬ divo posameznih učnih predmetov z ozirom na namero ljudske šole omejuje, za polagoma razvijajočo se mladino uravnava in na po¬ samezne razrede in oddelke raz- deluje; razločno in natančno do¬ ločuje smoter, kateri naj se do¬ seže v vsakej stroki na vsaki stopnji, in odkazuje vsakemu predmetu mesto, ktero mu pri- stoji v organizmu ljudske šole po njegovej notranji izobraže¬ valni veljavi in po tem, kako po¬ maga rešiti nalogo ki, je ljudski šoli odkazana glede izučevanja in odgojevanja mladine. Za natančno spolnovanje uč¬ nega načrta odgovoren je za celo šolo voditelj, dotični učitelj pa za svoj razred; zato se pa tudi od vsacega učitelja brezpo¬ gojno zahteva, da načrt natančno pozna. Poznavanje učnega načrta naj se pospešuje in ohranjuje po domačih in okrajnih učiteljskih zborih (sejah) *). Sosebno naj se s početkom vsacega šolskega leta gradivo pojedinih strok za posa¬ mezne mesece in tedne določuje tako, da je že prej znano, katera berila in v katerem redu se bodo *) Glej naredbo Min. za bogočastje in uk od dne 8. junija 1883, št. 10.618, X. 3. ga prema razvijanju učenika, po- dieliti ga na pojedine razrede i odjele pučke škole; točno i jasno označiti koliko se mora naučiti od svake struke na svakom stupnju obuke, mjesto opredieliti u organizmu pučke škole svakoj vrsti nauka, prema tomu, koliko on do odgoja doprinosi i koliko pomaže riešiti zadaču, što ju pučka škola ima glede nauka i odgoja. Za točno obdržavanje učevne osnove odgovara ravnatelj za cielu školu, a učitelj za svoj raz¬ red. Uzima se, da pozna učevnu osnovu, tko ima po njoj raditi, a to poznavanje zahtieva se bez milosti od svakog učitelja. Do toga treba da vode učiteljske skupštine kotarske i u zavodu. Osobito treba jur s početka školske godine opredieliti, što če se u svakoj štruci učiti, tako da se več unapred znade *), koja če se štiva i kojim redom u godini čitati, koliko če se po *) Gledaj naredbu Min. za bogo- štovje i nastavu od dne 8. lipnja 1883, br. 10.618, I. 3. 38 facbern fiir die einzelnen Monate und Wochen zu bestimmen, so, dass schon im vorbinein feststeht, welche Lesestiicke und in \velcher Aufeinanderfolge im Laufe des Jahres behandelt werden, welche Zeit ungefahr auf die Einiibung der Rechnungsoperationen in einem gevvissenZahlenraume oder dieser und jener Rechnungsart zu verwenden sein wird, welche naturhistorische Objecte und in welcher Anordnung zum Gegen- stande der Behandlung gemacht werden, welche Bil der und Er- zahlungen aus der allgemeinen und osterreicbischen Gescbichte den Schulern vorgefubrt werden u. s. w. Eine solche durch das Wochenbuch ersichtlich zu machende Schulokonomie wird in gewissem Sinne als eine Gewahr fiir die Erreichung der vorge- scbriebenen Lehrziele zu be- trachten und wird auch einer ge vvissenhaften Vorbe- reitung des Lehrers auf jede einzelneUnterrichts- s tun de forderlich sein. Ohne eine zweckmafiige Vorbereitung kann der Unterricbt niemals die gewiinschten Fruchte bringen, und darum erscheint die AuGer- achtlassung dieser Pflicht als unverantwortlicb und gewissenlos. Diese Praparation, der sich also kein strebsamerLehrer entziehen darf, und die zumal bei jungeren Lehrkraften am besten schriftlich vorgenommen werden solite, muss sich gleichmaBig auf Inhalt und Form des zu Lehrenden er- strecken und den unmittelbaren wie den mittelbaren Unterricht umfassen. venga preventivamente stabilito quali brani del libro di lettura sieno da trattarsi nel corso del- 1’ anno, ed in qual ordine, quanto tempo ad un di presso s’ abbia ad impiegare nella pratica delle operazioni aritmetiche entro un dato periodo numerico, oppure d’ una data sorta di calcolo, quali oggetti di storia naturale si debbano trattare, ed in qual ordine, quali quadri e racconti di storia imiversale ed austriaca s’ abbiano a scegliere, e cosi via. Quest’ ordine scolastico, cbe verra fatto constare dai registri ebdomadari, guarentira ji rag- giungimentodellametaprescritta, e giovera al maestro per coscien- ziosamente prepararsi a ciascuna lezione. Senza la debita prepara- zione 1’ insegnamento non dara mai il frutto desiderato; e pero il trascurarla sarebbe atto d’ in- escusabile leggerezza. Niun solerte maestro potra dispensarsi da quella, cbe anzi šara bene venga fatta per iscritto, specialmente dai docenti piii gio- vani; converra poi estenderla si alla sostanza che alla forma di quanto viene insegnato, e farle abbracciare si 1’ istruzione di- retta, che 1’ indiretta. 39 čitala in obravnavala mej letom, koliko časa neki bode treba vaditi se v računskih načinih do.’določenega števila, ali v kakem drugem računanji, katere naravo¬ slovne stvari in po katerej vrsti se bodo obravnavale, katere slike in pripovedke iz občne in avstrijske zgodovine bode učitelj razpravljal učencem itd. Tako priredovanje gradiva, katero naj se zapisuje v tednik, bode nekako zagotovilo, da se zapovedani smotri dosežejo, bode pa tudi učiteljem v prid, ker se bodo po tem vestno v pripravljali za vsako učno uro. Če se učitelj poprej primemo ne pripravlja, ne obrodi niti njegov uk zaže- ljenega sadu; zato pa ravna brezvestno in se ne more opra¬ vičiti, kedor zanemarja te dolž¬ nosti. Pri pripravljanji, katerega naj ne žabi noben marljiv uči¬ telj in katero naj bi bilo so- sebno pri mlajših učiteljih naj¬ bolje pismeno, naj se učitelj enakomerno ozira kolikor na vsebino in obliko učnega gradiva, toliko na neposrednji in posrednji nauk. prilici vremena izgubiti sa račun¬ skimi poslovanji od nekoliko sta- novitih brojka, ili s jednom il drugom vrsti računa; što če se i kojim redom tumačiti iz pri¬ rodopisa, koje prilike i pripo- viesti če se učenikom kazivati iz občenite i austrijske povjest- nice itd. Takovo umno upravljanje sa školom, koje treba da se u tjed- niku piše, bit če kao neko jamstvo, da se postiže, što je propisano i pomagat če uči¬ telju, da se sdušno pri¬ pravi za svaku uru obuke. A bez shodne priprave ne može obuka podnipošto koristna biti, kako se želi, zato se ne može izpričati, i bezdušno bi radio, tko bi tu dužnost zanemarivao. To dakle pripravljanje, ko- jega nijedan marljiv učitelj ne smije propustiti i koje bi osobito u mladjih najbolje da pismeno bude, treba da obuhvati i sa- držaj i oblik onoga, što če se učiti, pak neposrednu i dalnju nauku toga. 40 Die Erlauterungen, ■vvelche wir im Nachfolgenden geben, betreffen zwar in ihrem vollen Umfange nur die Lehr- plane fiir acbtclassige allgemeine Yolks- und Blirgerscbnlen*), die- selben enthalten jedoch auch fiir die Ausfiihrung der fiir die nie- derer organisierten Volksschulen bestimmten Lehrplane beachtens- werte metliodische Winke, und werden daher sammtlichen Lehrern zur eingehenden Er- wagung empfohlen. Muttersprache. DerUnterricht in derMutter- spracbe ist als der Mittelpunkt des Volksschulunterrichtes anzu- sehen. Er ist darum nachst dem Religionsunterrickte der wichtig- steundentschieden der schwierig- ste und umfassendste Unterricht, welchen die Volksschule zu geben hat. Er erheischt daher, soli er zu den in den Lehrplanen auf- gestellten Zielen fiihren, das eifrigste Nachdenken iiber das in demselben einzuschlagende V erfakren. Gleich beim Beginne des Un- terrichtes begegnet dem Lehrer die Schwierigkeit, dass die Schiiler weder an Ordnung noch an Aufmerksamkeit gewohnt sind; ihr Anschauungs- und Begrifis- vermogen ist in aufierst geringem Mafie entwickelt; sie vermogen sich nur in derMundart desLandes auszudriicken und selbst diese ihre Ausdrucksweise ist wortarm, *) Siehe M.-V. vom 8. Juni J883, Z. 10.6i8, IV. Le avvertenze contenute nei seguenti capitoli nel loro complesso non risguar- dano che i piani d’ insegnamento, per le scuole popolari e cittadine*) di otto classi; tuttavia le prende- ranno in accurato riflesso anche i docenti delle scuole minori, e le applicberanno opportunamente nell’ attuare il piano d’ insegna¬ mento prescritto per la scuola, alla quale essi sono addetti. Lingua materna. L’ insegnamento della lingua materna e nella scuola popolare il perno d’ ogni altro; percio dopo quello della religione, il piu importante, ma anche il piu difficile e il piu ampio; richiede quindi la piu seria riflessione sul metodo da tenersi in esso per poter condurre gli scolari alla meta stabilita nei piani. Da principio il maestro vi durera fatica, che gli scolari non sono assuefatti ne ali’ ordine, ne ali’ attenzione; la loro capacita tanto intuitiva quanto intellettiva e poco sviluppata; ed essi si esprimono solamente nel loro dialetto, poveri come sono di parole, e senza chiarezza e senza precisione. *) V. O. M. d. d. 8. Giugno 1883, No 10.618, IV. 41 Sledeča pojasnila, kako naj učitelj pri pouku po¬ stopa, veljajo v polnem obsegu le za osem razredne občne ljud¬ ske in meščanske šole *). A tudi učitelji nižjih šol si morejo po¬ sneti iz njih premisleka vredna metodična navodila, po katerih imajo izvajati učne načrte na¬ menjene za svoje šole. Priporoča se jim toraj, naj sledeče članke resno in natanko preudarjajo. O materinskem jeziku. Učenje materinskega jezika je pravo središče vsemu pouku v ljudskej šoli. Poleg veronauka je ta uk najimenitnejši med vsem, kar ima učiti ljudska šola. Če hoče tedaj učitelj doseči svrho določeno po učnih načrtih, treba mu je resno in marljivo premiš¬ ljevati, kako se ima pri tem pouku ravnati. Brž ko začne učiti, vidi učitelj, da niso učenci vajeni niti reda, niti pazljivosti; oni so še prav malo sposobni, opazovati stvari, in tvoriti pojme; svoje misli iz¬ ražajo le v svojem domačem narečji in še to njih govorjenje je silno borno v besedah in pa nič kaj jasno in določno. *) Glej naredbo Min. za bogočastje in uk od 8. junija 1883, štev. 10.618, 17. Sliedeči naputci vriede u svem obsegu za učevnu osnovu za škole od osam raz¬ reda obče pučke i gradjanske škole *) nu služit če i učiteljem nižih škola za izvršivanje učevne osnove njihove škole. Zato se preporučaju svim učiteljem za što bolju porabu. Materinski jezik. Obuka materinskoga jezika jest središte obuke u pučkih školah. Ona je uz vjeronauk naj- znamenitiji, najteži i najobsežniji nauk u pučkoj školi. I hoče li se postignuti, što je u učevnih osnovah propisano, treba ozbiljno misliti, kako se ima pri toj obuci raditi. Odmah kad učitelj počme podučavati, težko mu je stoga što učenici nisu navikli niti uredni biti, niti paziti; u njih je zorljivost i shvatljivost veoma malo razvita; oni se znadu iz¬ raziti samo u narječju a i tako izrazujuč se, malo poznaju rieči, sve njim je nejasno, sve ne¬ opredeljeno. *) Gl. naredbu ministarstva za bo- goštovje i nastavu od 8. lipnja 1883, br. 10.618, IV. 42 ohne Klarheit und Bestimmtheit. Der Lehrer muss es sich daher zur Aufgabe stellen, in den Kindern sofort nach ihrem Ein- tritte in die Schule das Interesse fiir den Unterricht zu wecken, sie zur Aufmerksamkeit und Ordnung zu gewohnen, ihre un- klaren Vorstellungen zur Be¬ stimmtheit zu bringen, die rich- tigen weiter zu bilden und den Kreis derselben zu erweitern, ihren Wortschatz zu vermehren und sie in der correcten, der Schriftsprache eigenenAusdrucks- weise zu iiben. Da das Interesse des Men- scben, wie iiberhaupt das Denken und Sprecben durch die An- schauungen angeregt wird, so ist es natiirlich, dass der Lehrer den ersten Unterricht mit dem Anschauungsunterrichte beginne und demselben, bevor er mit seinen Schiilern zum eigentlichen Leseunterrichte ubergeht, langere Zeit widme. Die Schule, das Haus, der Hof, der Garten, die Strafie, das Feld, die Thiere, die Pflanzen, dieBeschaftigungen der Menschen werden dem Lehrer unerschopf- lichen Stoff zu Anschauungs- und Sprachiibungen tur seine Schiller bieten. Bei der Auswahl des Stoffes fiir diesen Unterricht verfahre der Lehrer zielbewusst und nach einer planmaBigen Anordnung. Hiebei hat er die Verhaltnisse, in denen die Schiiler leben, ihre Fassungskraft und ihre Ent- wickelung sorgfaltig zu beruck- sichtigen. Er gehevon demWahr- nehmungs- und Erfahrungskreise E pero il maestro si proporra di eccitare nei fanciulli interesse per Tinsegnamento e di avvezzarli ali’ attenzione, ali’ ordine fin dai primi giorni di scuola; di rendere precise le loro rappresentazioni non chiare, sviluppare ed am- pliare le giuste, arricchirli d’ parole ed esercitarli nei modi propri della lingua scritta. Siccome sono le intuizioni quelle che eccitano la vaghezza di sapere, e in generale il pen- siero e la parola, converra che i primordl deli’ insegnamento si fondino sulla intuizione, e pero il maestro vi si fermi a lungo prima di procedere alla lettura. La scuola, la časa, il cortile, il giardino, la strada, la campagna, gli animali, le piante, le occupa- zioni degli uomini daranno al maestro inesauribile materia ad esercitare gli scolari nelf osser- vare e nei parlare. E nello scegliere la materia relativa il maestro non perda di vista il suo scopo, e la disponga per gradi. Dovra far ragione delle condizioni in cui vivono i fanciulli, della loro capacita intellettuale e del loro sviluppo. Prenda le mosse dalla sfera delle percezioni e delle esperienze 43 Naloga učiteljeva mora torej biti, da v otrocih, kakor hitro so prišli v šolo, vzbudi ljubezen do uka, da jih navadi reda in pazljivosti, da popravi in določi nejasne predstave in misli, prave in jasne pa dalje razvija ter jim širi obzorje, da njih besedni za¬ klad množi in da učence vadi v pravilnih izrazih, kakor jih ra¬ bimo v književnem jeziku. Ker se v človeku ljubezen do kake reči, kakor sploh vse njegovo mišljenje in govorjenje po zorih budi, je naravno, da je prvi učiteljev pouk nazoren in da se dalje časa ž njim mudi, predno preide k pravemu bral¬ nemu uku. Šola, hiša, dvorišče, vrt, cesta, polje, živali, rastline, dela človeška ponujajo učitelju obil¬ nega gradiva za nazorne in go¬ vorne vaje svojih učencev. Pri izbiranji gradiva naj učitelj gleda na učni smoter, pa naj se ravna premišljeno po na¬ črtu. Ozira naj se pri tem tudi na okoliščine, v kojih žive učenci, na njihovo sposobnost in razvoj njihov. Prične naj s tem, kar je uče¬ nec že sam videl, skusil in do- Učitelju je nastojati, da djecu odmah, kad školu polaziti počmu, nauk zanima, da budu pazljiva i da na red priviknu; mora njihove nejasne predočbe raz¬ jasniti, te jasne u njih stvarati; mora jim rieči množiti i učiti jih, pravilno se prema književ- nomu jeziku izrazivati. Jer se pako u čovjeka zani¬ manje kao u obče mišljenje i govor zrenjem pobudjuje, to ce učitelj početi podučavati u zornoj obuci i tako dulje vremena, prije nego li na pravu poduku predje, sa svojimi učenici probaviti. Škola, kuča, dvorište, vrt, cesta, polje, živine, biline, zani¬ manje Stanovnika: sve to če se motriti, svim tim učit če učitelj učenike govoriti. Gradivo pri toj obuci izaberi prema svrhi obuke i po stanovitoj osnovi. Obaziraj se na to, kako učenici živu, koliko pojme i kako su razviti. Počimlji s onim, što su uče¬ nici zamjetili i izkusili te njim 44 des Schtilers aus, und zeige ihm, wenn nur moglich, die zu besprechenden Dinge selbst vor; Modelle oder Bilder sollen besonders im Beginne des Unterricbtes nur in Ermanglung der wirklichenLehrobjecte, oder nur zur Belebung der Erinnerung an bereits gesebene Lehrobjecte in Verwendung genommen wer- den. Bei der Betrachtung der Dinge leite der Lehrer den Schiller an, die wesentlichen Merkmale des Objectes genau ins Auge zu fassen, die Beziehung desselben zu anderen Objecten und zuni Menschen zu erwagen und zu verstehen, und die ge- wonnenen Gedanken in sprach- richtiger Form zum Ausdrucke zu bringen. Dies wird der Lehrer am sichersten mittelst der dialo- gischen Lehrform erreichen, welche es gestattet, die zu dem angegebenen Zwecke an die Schiller zu stellenden Fragen in der mannigfaltigsten, durch die erzielten Antworten bedingten Weise zu andern. Hiebei ist darauf zu sehen, dass die Schiller ihre Antworten in ganze, fertige Satze kleiden. Passende Geschichtchen, welche der Lehrer in geeigneter Weise in die Unterredung mit seinen Schulern einflicht, werden nicht v erfehlen, ihr Interesse filr seine Erklarungen zu beleben und zu fesseln. Hat auf diese Weise der Vorstellungskreis der Schiller eine bedeutende Erweiterung erfahren, ist ihre Denkfahigkeit bedeutend erstarkt und ihre Sprachfahigkeit einigermassen dello scolare, e gli mostri pos- sibilmente gli oggetti dei quali si parla; in mancanza dei mede- simi, o se si tratti di richiamarne la memoria, si serva di modelli o di figure. Nel presentare un oggetto ali’ osservazione degli scolari li guidi a fissarne le note essenziali, a rilevarne la relazione con altri oggetti e cogli uomini, e ad espri- mer in buona lingua i giudizi formati. A cio si presta ottimamente il metodo dialogico, che offre la possibilita di variare opportuna- mente le domande conforme alle risposte ottenute, onde conse- guire lo scopo predetto. Si esiga che il fanciullo esprima i suoi giudizi in pro- posizioni intere e compiute. A destare ed a tener vivo 1’ interesse degli scolari giovera molto 1’ inframmettere qualche novelletta acconcia. Quando la sfera delle rap- presentazioni abbia ottenuto una larghezza di qualche importanza, e la potenza intellettiva un suf- ficiente sviluppo, e del pari 1’ attitudine di esprimersi, Fistru- 45 živel in če je le mogoče, naj mu pokaže reči, o katerih ima go¬ voriti. Obrazci in podobe naj se zlasti izprva rabijo le tedaj, če pravih naravnih stvari ni; ali pa tudi zato, da se učenec lažje domisli tega, kar je že videl. Razkazovaje stvari, naj obra¬ ča učitelj pozornost učencev na bistvene znake, vadi naj jih pre¬ sojati in razumevati razmerje, v katerem so med seboj in s člo¬ vekom ter pravilno izražati misli, ki so se jim pri tem vzbudile. To se doseže najlažje po dialogični metodi, katera do¬ pušča, da učitelj svoja vprašanja z ozirom na omenjene namere in po tem, kako učenci odgovar¬ jajo, lahko mnogotero preminja in prevrača. Pazi naj se pa pri tem, da odgovarjajo učenci v celih, po¬ polnih stavkih. Pripravne pove- stice, koje učitelj primerno v pogovor vpleta, pripomorejo, da učenci radi in zvesto poslušajo, kar jim razlaga. Ko se je na ta način omislije učencem znamenito razširilo; ko se je njih mišljivost okrepila, in se izurjenost v jeziku kolikor toliko razvila, neha nazorni nauk biti glavno sredstvo jezikovemu pokaži, ako je kako moguče ono, o čem hočeš govoriti. Uzorke i slike porabi početkom obuke samo onda, kada nema predmeta ili samo za to, da se laglje spo- menu predmeti, koje su vidjeli. Motreč razne predmete upu- čuj učenike na to: da zapaze, koje su njim bitne oznake; da uvide i razumiju, kako se odnose prema drugim predmetom, kako prema čovjeku; da znadu pri¬ svojene pojmove u pravilnom jezičnom obliku kazati. To češ najstalnije doseči dvo¬ govorom, kod kojega češ moči pitanja, koja imaš postaviti, na veoma mnogo načina promieniti prema odgovorom, koje češ dobiti. Pri tom valja učitelju nasto- jati, da učenici u cielih, savr- šenih izrekah odgovaraju. Umetne li medju razgovorom kakvu u- mjestnu pripovjedku, učenici če se življe i jače zanimati za ono, što njim tumači. Kada si učenik na ta j način svoje predočbe pomnoži, kada znade znatno bolje misliti i pri- lično govoriti onda nema služiti veče zorna obuka poglavito k tomu, da se uči govoriti, več 46 entvvickelt, so hort der An- schauungsunterricht auf, vor- wiegend Sprachunterricht zu sein, gewmnt nach und nach den Charakter eines Vorbereitungs- unterrichtes fur den Real- unterricht und spaltet sich als solcher auf den mittleren und oberen Stufen in die verschie- denen, an der Volksschule zu bebandelnden Unterrichtszweige. Die Frage, \velche Methode beim Leseunterrichte einzuhalten sei, wird durch die Wabl des Lesebuches (Fibel) fur die erste Unterrichtsstufe gelost (§. 8 des Reichsvolksschulgesetzes vom 2. Mai 1883). Jedenfalls ist es Pflicht des Lehrers, die bewalir- testen Methoden fur den Lese- unterricht sicb anzueignen, damit er mit voller Einsicht in die Zvveckmafligkeit des von ihm ein- zuschlagendenLehrverfahrens die Scbiiier schon nach Ablauf des ersten Schuljabres dahin bringe, dass sie kleineLesestiicke langsam, aber lautrichtigzu lesen im Stande seien. Wenn aucb das erste Lesen fur das Kind, bis es dahin kommt, die einzelnen Worte mit ihren Silben und Buchstaben zu uberscbauen, eine hervorstechend mechanische Thatigkeit bleibt, so muss der Lehrer doch, da das Wort immer zur Bezeichnung eines Begriffes, der Satz zum Ausdrueke eines Gedankens dient, schon auf dieser Stufe auf die Erzielung einer sinnricbtigen Betonung des Gelesenen sein Augenmerk richten. Hat der Schiller das Gelesene verstanden, so wird er sicherlich bei ge- boriger Anleitung durch den zione intuitiva cessa di avere piu cbe tutto di mira la lingua, ed assume a poco a poco carattere d’ avviamento allo studio delle materie esatte, e si divide suc- cessivamente nei corsi medi e superiori nei vari rami d’insegna- mento, accennati nella rispettiva rubrica degli orari. II metodo da tenersi nello insegnare a leggere dipendera dalla scelta del sillabario (§ 8 della legge per le scuole pop. 2 Maggio 1883). Ad ogni modo il maestro conosca i metodi, avvalorati dalla pratica, piu acconci a condurre il fanciullo, terminato il primo anno, a leggere adagio, con esatte articolazioni i piccoli pezzi di lettura. E siccome il fanciullo in questi primi esperimenti badera poco o niente al significato di do che legge, essendo la sua mente tutta intenta a rilevare i caratteri, il maestro non man- chera, essendo la parola la mani- festazione di un concetto e la proposizione 1’ espressione d’ un pensiero, di farlo avvertito del significato delle parole e delle proposizioni onde la lettura rie- sca gia in questo stadio bene accentuata e sensata. Conseguita 1' intelligenza di cio che legge, lo scolaro, diretto dal maestro, 47 pouku ter dobiva sčasoma zna¬ čaj pripravljalnega pouka za re¬ alne predmete in se kot tak na srednjih in višjih stopnjah raz¬ deli v razne dotične učne pred¬ mete, ki se v ljudskej šoli ob¬ ravnavajo. Vprašanje, katere__ metode treba držati se pri branji, rešeno je že s tem, katero berilo (abe¬ cednik) se je izvolilo za prvo stopnjo (§. 8 državne postave za ljudske šole od dne 2. maja 1883). Vsakako ima učitelj dolž¬ nost prisvojiti si naj boljše me¬ tode za bralni uk, da more, spo- znavši dobro primernost tistega učnega načina, katerega se hoče lotiti, z učenci konec prvega šolskega leta tako daleč priti, da znajo krajše odlomke počasi sicer, a glasovno-pravilno brati. Prvo branje je sicer, dokler ne dojde otrok do tega, da pregleda posamezne besede z njih zlogi in črkami, prav mehanično delo, a vendar mora učitelj že na tej stopnji paziti, da poudarja uče¬ nec besede pravilno, kajti beseda služi v zaznamovanje pojma, stavek v izraževanje misli. Če je učenec razumel to, kar je bral, in če ga zna učitelj prav voditi, bode gotovo vsako besedo, vsak stavkov člen dobro poudarjal. Izrazno branje doka- postaje malo po malo nauka, kojom se pripravlja na stvarnu obuku i dieli se kao takova na srednjih i gornjih stepenih u različite grane pučke školske obuke. Kojim se ima načinom pod- učavati u čitanju, to kaže či¬ tanka (početnica) za prvi stepen obuke (§. 8 državnoga školskoga zakona 2. svibnja 1883). Svakako se je učitelju upoznati sa naj- pripoznatijimi načini obuke u čitanju, da uvidjajuč podpu- noma shodnost svoje metode, nauči učenike toliko, da znadu po svršenoj prvoj školskoj godini čitati po malo ali glasno i pra¬ vilno mala štiva. Dok se diete nauči svaku pojedinu rieč sa svimi njezinimi slovi i slovkami pregledati, bit če mu čitanje mekanički posao, ipak če učitelj morati odmah početkom nastojati, da po smislu naglasuju ono, što čitaju, jer se riečju uviek označuje pojam a izrekom misao. Ako je učenik razumio ono, što je čitao, to če stalno po shodnom učiteljevom naputku svaku rieč, svaku čest izreke pravilno izgovoriti i naglasiti. A 48 Lehrer, jedes Wort, jedes Satz- glied mit dem richtigen Tone zum Gehore bringen. Gilt also das ausdrucksvolle Lesen als Beweis der richtigen Auffassung des Gelesenen, so berechtiget der singende, gezogene Ton, der leider in mancher Schule gehort wird, zum Schlusse, dass der Lehrer es nicht verstanden hat, den Inhalt des Gelesenen den Schulern zum Verstandnisse zu bringen, dass er das'Lesen nur als eine meehanische Fertig- keit ansieht und behandelt und dass er die Aufgabe dieses Unterrichtes, die Verstandes- thatigkeit desSchiilers anzuregen und zu fordern, nicht begreift. Die Erreichung dieses Zieles kann der Lehrer mit ver- schiedenen Mitteln anstreben. Er erzahlt den Schulern den Inhalt des Lesestuckes in einer ihrer Fassungskraft anbequem- ten Weise vor; er liest es ihnen lautrichtig vor; er lasst es ihnen durcli gewandte Schuler vorlesen, lasst einzelne Schiller wieder- holen, oder alle Schiller im Chore lesen. Der Inhalt der Lesestiicke und die Entwickelung der Schiller werden ihn zur Wahl des einen oder des anderen der angegebenen Mittel be- stimmen. Unter allen Umstanden aber dringe er darauf, dass die Schiller richtig mit deutlicher Stimme und mit Beachtung der Unterscheidungszeichen lesen. Ein weiteres Mittel zur Forderung des Verstandnisses der Lese¬ stiicke ist die Erlauterung des Ganzen und die Besprechung der Einzelnheiten. Bei der ersteren non manchera certo di pronun- ciare e accentuare sensatamente ogni parola ed ogni proposizione, cioe di leggere con sentimento; perocche se chi legge con senti¬ mento, fa vedere d’ intendere cio che legge, prova d’ altra parte quella cantilena che pur troppo si ode nelle scuole, che gli scolari non comprendono cio che leggono e che la lettura, piii che servire d’ eser- cizio intellettuale, e ridotta a gretto meccanismo tanto da far dubitare che il maestro non in- tenda lo scopo di questa istruzi- one, cioe di eccitare e sviluppare 1’ attivita intellettuale dei fan- ciulli. A cio conseguire, il maestro puo valersi di vari modi. Rac- conti agli scolari il contenuto d’ uno squarcio di lettura in guisa che sia accessibile alla loro mente; legga loro il brano chiaro e accentuato; lo faccia leggere a’ piti valenti, e in fine ripetere dali’ uno o dali’ altro, oppure lo faccia leggere da tutti in coro. Si regoli in questa parte secondo il contenuto del brano, e la capacita degli scolari. Sempre pero curi la chiarezza e badi che si osservino le interpunzioni. Un altro modo di far com- prendere agli scolari un brano di lettura e quello di spiegarlo si nel suo insieme, che nei parti- colari, vale a dire si riguardo 49 zuje, da je učenec razumel, kar je bral, a pojoč in zavlečen glas, ki se v marsikaterej šoli sliši, kaže, da učitelj ni umel učencem prebranega gradiva raz¬ jasniti, da mu je branje le meha¬ nična urnost, ter da ne ve, da je temu uku namen, vzbujati in po¬ speševati učencem razumnost. To svrho more učitelj z raz¬ nimi sredstvi doseči. On pripo¬ veduje učencem vsebino kacega berila tako, kakor je njihovi zmožnosti primerno; prebere, kar je pravil, glasovno pravilno; ukaže, naj izurjenejši učenci dru¬ gim to-isto bero, naj ponavljajo branje posamezni učenci, ali pa naj bero vsi h krati. Potem, kakeršna je vsebina berila, ali kakor so učenci že več ali manj izurjeni, vedel bode učitelj, ka¬ terega omenjenih sredstev se ima poslužiti. Vedno pa naj sili na to, da bero otroci pravilno, s čistim glasom, pa da ločil ne prezirajo. Drugi pomoček, da učenci razumejo berila, je ta, da učitelj razloži vso vsebino, in potem po¬ jasni posamezne dele. Razlagaje celotno vsebino naj poudarja Lehrplane f. d. Kiistenland. ako je dobro naglasivano čitanje dokazom, da se je pravo razu- mjelo, što se je čitalo: to je pjevajuče i otezajuče naglasi- vanje, koje se žalibože u mno¬ gih školah čuje, dokazom, da nije učitelj znao razjasniti uče¬ nikom sadržaja onoga, što su čitali, da je čitanje smatrao i učio samo kao mekaničku spret¬ nost i da ne pojmi zadače te obuke, kojom se ima umna dje- latnost učenika buditi i pospje- šivati. To može učitelj doseči raz¬ nim načinom. Pripovieda učeni¬ kom ono, što je u štivu i to tako, da ga pojmiti mogu; čita njim ga glasno i pravilno; čitaju ga bolji učenici, pojedini ga opetuju ili ga svi zajedno u sboru čitaju. Po tom, što sadržaje komad i po tom, kako je um učenika razvit, izabrat če jedan ili drugi od tih načina. Svakako ima se trsiti, da učenici čitaju pravilno, razgovietno i da paze na raz- godke. Dalnji način k uputi, kako da se djeci olahkoti razumievanje pojedinih štiva jest taj, da se razjašnjuju ciela i njihove česti. Razjašnjujuč cielo štivo ima se 4 50 ist der Grundgedanke und der Sinn des Lesestiickes ins Auge zu fassen, die letztere hat die Ausdriicke und Redewendungen, deren Verstandnis dem Schiller Schwierigkeiten bereiten, zum Vorwurfe. Hat der Lehrer Zweifel, ob die Schiller alle Worter und Redensarten ricbtig aufgefasst haben, so veranlasse er sie zur Bildung von Satzen, in ivelchen diese Ausdriicke vorkommen. Bei diesen Erlauterungen und Besprecbungen beschranke sicb der Lehrer auf das Nothwendige und vermeide sorgfaltig alle vom Gegenstande ablenkenden sach- lichen Erklarungen. Hat sicb der Lehrer die Uberzeugung ver- schafft, dass die Schiller den Sinn und den Inhalt des Lese- stiickes vollstandig aufgefasst haben, so lese er es ihnen nochmals vor und lasse es von einzelnen Schiilern lesen. Als ein vorzilgliches Mittel zur Vermehrung des Sprach- schatzes, so wie zur Weckung der Selbstthatigkeit ist die ge- ordnete Wiedergabe des Ge- lesenen, und zwar anfanglich im engen Anschlusse an die Worte des Lesestiickes, auf den spateren Stufen mit eigenen Worten, zu welcher der Lehrer den Schiller mit Hilfe geeigneter Fragen anleite, anzufiihren. Die gegebenen Andeutungen sind auch beim Lesen poetischer Musterstiicke zu beachten, in welchen die poetischen Aus¬ driicke und Redewendungen den Kindern in entsprechender Weise zu erklaren sind. Das Versmaft ali’ idea fondamentale ed al senso, che a quelle parole e quelle frasi, la cui intelligenza riesca difficile agli scolari. Se il maestro sospetta che i fanciulli non abbiano intesa qualche parola o frase, dia loro occasione di formare delle pro- posizioni nelle quali entrino le parole o le frasi in discorso, e spiegandole si limiti al neces- sario, evitando tutto cio che non appartenga strettamente al sog- getto. Conseguita la piena intelli¬ genza del brano, lo legga il maestro ancora una, volta, e lo faccia rileggere da alcuni scolari. Giova assaissimo per ar- ricchire la lingua del fanciullo e per destare e tener viva 1’ at- tivita di lui, il fargli ordinata- mente ripetere cio che ha letto, e precisamente da principio colle parole del libro, piu tardi, cioe nei corsi superiori, con parole sue proprie scorgendolo ed aiutandolo in queste prove merce domande opportuue. Queste avvertenze sono da osservarsi nel leggere dei saggi di poesia, dove 1’ espressioni e i costrutti poetici vogliono essere, come ben s’ intende, conveniente- mente spiegati. E nel legger poesie si osservino il metro, la 51 glavno misel in pomen vsega se¬ stavka; pojasnjevaje pa posa¬ mezne dele naj meri na to, da otroci umejo teže in neznane izraze, reke in skladbe. Ako učitelj dvomi, ali so učenci besede in reke prav umeli, naj jih napeljuje, da poskusijo narejati stavke, v katere naj vpletajo tiste besede. Razlagaje in pojasnjevaje berila na tak način pa naj ne sega učitelj čez to, kar je potrebno, in naj se skrbno ogiblje vsakoršnili stvar¬ nih razjasnil, ki učenca od glav¬ nega predmeta odvračajo. Kakor hitro se je učitelj prepričal, da so učenci misel in vsebino berila razumeli, naj jim ga še enkrat prebere, potem pa naj ga bero posamni učenci. Izvrsten pomoček, da se go¬ vor obogati in da se vzbudi samodelavnost, je ta, da učenec, kar je bral, prav pove, in sicer izprva, kolikor se da, z bese¬ dami, kakeršna so v sestavku, na poznejih, viših stopnjah pa z lastnimi besedami. K temu pa ga mora učitelj napeljevati s primernimi vprašanji. Teh vodil je treba držati se tudi pri branji pesniških vzgled- nih beril, v katerih se morajo razložiti otrokom, kakor treba, pesniški izrazi in reki. Merilo in stik (rima) ne smeta biti v kvar govornemu naglasu; na go- obazirati na smisao, progovarajuč o pojedinih čestih, ima tumačiti izraze i izreke potežke učenikom. Dvoji li učitelj, da li je uče¬ nik sve rieči i izreke dobro pojmio neka njim dade tvoriti takove izreke, u kojih ti iz¬ razi dolaze. Razjašnjujuč i go¬ voreč o štivu spomeni samo naj- potrebitije i nastoj brižno, da ne budeš razjašnjivao ništa stvarna, što od predmeta odvrača. Osvje- dočiv se, da su učenici sadržaj štiva podpuno razumjeli, pro- čitaj jim ga još jednom a neka ga i pojedini učenici pročitaju. Izvrstan način, kako se govor obogati i kako se uzbudjuje samostojna djelatnost, jest taj. da se uredno pripovieda, što se je čitalo, i to početkom strogo po riečih štiva, kasnije vlastitimi riečmi, odgovarajuč na pitanja, koja jim je učitelj zadavao. Na rečeno ima se paziti takodjer čitajuč pjesnička iža- brana štiva, u kojih se imaju pjesničke rieči i izrazi shodnim načinom djeci razjasniti. 4 * 52 und der Reimfall sollen nicht auf Kosten des Redetones beriick- sichtiget werden; letzterer werde beachtet ohne den vom VersmaG getragenen Rythmus zu beein- trachtigen. Das Memorieren mustergiltiger Lesestiicke, deren Verstandnis auf die angegebene Art vermittelt wii’d, rnuss zur Pflege des Gedachtnisses vom ersten Scbuljabre an als uner- lassliche Forderung bezeicbnet werden. Dasselbe gilt von Ge- dichten, welche vorher nach Form und Inhalt zu erklaren und vom Schiiler in ungebundener Rede wieder zu geben und sodann musterhaft vorzutragen sind. Eine solche Behandlung des Leseunterrichtes wird nicht ver- fehlen, auf die religiose und sittliche, asthetische und intel- lectuelle Bildung der Schiller den heilsamsten Einfluss zu iiben. SchlieGlich wird im Sinne des hohen Ministerial - Erlasses vom 5. April 1878, Z. 5316 bemerkt, dass Lesestiicke aus den Realien in den Sprach- unterrichtsstunden nur dann zu behandeln sind, wenn deren Inhalt durch eine sachgemafte Behandlung in den fur die Realien bestimmten Lehrstunden den Schiilern schon erkliirt \vorden ist. Wenn die mit dem An- schauungsunterrichte verbunde- nen Sprechtibungen und ein verstandiges Lesen geeignet sind, den Ideenreichthum und den Wortschatz der Schiller zu ver- mehren und ihnen Gewandtheit im sprachlichen Ausdrucke zu verleihen, so ist das grammatische rima; non si trascuri pero l’ac- cento oratorio. Questo si faccia sentire, senza negligere il ritmo inerente al metro. Dal pfimo anno in poi si facciano imparare a memofia dei brani scelti convenientemente spiegati; le poesie, oltre che spiegate, devono essere state prima ridotte in prosa dagli scolari; poi le porgano con garbo. L’ insegnamento trattato in tal guisa non potra che infiuire nel modo piii proficuo sulla coltura religiosa, morale, estetica ed intellettuale degli scolari. In fine si osserva a senso del- 1’ ordinanza ministeriale 5 Aprile 1878, Nr. 5316, che nell’ ora d’istruzione nella lingua non si possono comprendere dei brani di lettura risguardanti altro oggetto di studio, se non quando il loro contenuto si a stato gia spiegato nell’ ora d’ istruzione stabilita pel detto oggetto. Se gli esercizl di lingua uniti ali’ istruzione intuitiva e la lettura ben compresa giovano ad ampliare la ricchezza delle idee e delle parole, ed a pro- muovere la franchezza nel por- gere, I’ intelligenza grammaticale della lingua non e meno neces- saria ad ogni scolaro per sapersi 53 vorni naglas naj se pazi, pa ne, da bi trpel ritmus opirajoč se na merilo. Naj se pa že od prvega leta naprej zahteva, da se učenci na pamet uče uzornih beril, raz¬ loženih kakor smo rekli, ker je to neobhodno potrebno, da se spomin krepi in vadi. Isto velja o pesnih, koje naj se poprej po obliki in vsebini razlože, in koje naj potem učenci v nevezani besedi ponavljajo ter slednjič vzgledno govore. Uplival bode kaj dobro tak bralni pouk na versko in nravno, na estetično in duševno izobra¬ ževanje učencev. H koncu je z ozirom na v. ministerski ukaz, dne 5. aprila 1878. štev. 5316. še omeniti, da se smejo berila, tičoča se realij, v urah odločenih jezikovnemu pouku, obravnavati samo tedaj, če jih je učitelj v urah realijam odmenjenih stvarno že poprej razpravljal in pojasnil. Po govornih vajah, združenih z nazornim poukom in po raz¬ umnem branji se množi bogatstvo misli in besedni zaklad in po¬ staja govor učencem gibčen; ne¬ obhodno potrebno pa je to, da se navadijo svoje misli pismeno pravilno izraževati in da po¬ stanejo sposobni prestopiti v Radi mjere stiha niti radi sroka nema se zanemariti na- glasak govora; na ovaj ima se paziti a ipak nema se kvariti ritam. Da se ojača pamtenje, imaju se jur u prvoj godini učiti na pamet uzor-štiva, koja su se na rečeni način razjasnila. To valja i o pjesmah, koje si im prije po obliku i sadržaju raz- jasnio, koje su učenici u ne- vezanom slogu pripoviedali, a zatim ih imaju uzorno besjediti. Takovo podučavanje za stalno če djelovati na vjersko, čudo- redno, estetično i umno uzgo- jenje. Konačno se pripominje, da se poministerijalnoj naredbi 5.trav- nja 1878, br. 5316, štiva realnoga sadržaja samo tada razpravljati mogu, kada se je taj sadržaj jur u urah opredieljenih za re¬ alne predmete učenikom stvarno razpravio i razjasnio. Ako se, vježbami u govoru po zornoj obuci i razumnim či- tanjem, pojmovi i rieči učenika pomnožuju i ako se tim nauči pravilno izrazivati se, to mu je neobhodno potrebito, da se upozna sa slovnicom, hoče li na¬ učiti se pravilno svoje misli pisati i koju srednju školu polaziti 54 Verstandniss der Sprache zur Erzielung der Correctheit im schriftlichen Gedankenausdrucke sowie zur Erlangung der Be- fahigung zum erfolgreichen Be- suche einerMittelschule fiir jeden Schiller ein unabweisliches Be- diirfnis, (Ministerial-Erlass vom 5. April 1878, Z. 5316.) Aber der grammatische Lehr- stoff muss begrenzt werden mit Riicksicht auf die Aufgabe des Sprachunterrichtes an der Volks- schule und auf den Sprachschatz, uber welchen die Kinder ver- fiigen; die Volksscbule bean- sprucht keineswegs Vollstandig- keit in Behandlung grammati- schen Lehrstoffes, da Unsicher- heit in dieser Beziehung eben so haufig durcb einen zu weit ausgedebnten, in seinen Erfolgen nicht hinlanglich gesicberten, als durch einen allzu begrenzten Unterricht verschuldet wird. Die Volksscbule schliefit auch die streng systematische, theoretische Behandlung der Grammatik grundsatzlich aus; die verschie- denen Theile derselben werden auf allen Unterricbtsstufen neben einander behandelt, so dass sicb die Kenntnisse der Schiller allmahlich concentrisch erweitern. Die Erscheinungen und Gesetze der Mutterspracbe dtirfen den Schiilern nicht als etwas Fertiges iibermittelt, noch als todtes Regelwerk dem Gedachtnisse eingepragt werden; sie sollen vielmehr mit Bentitzung von Lesestiicken oder an dem leben- digen Sprachschatze der Kinder entwickelt, als das Gesetzmafiige an einer Reihe gleicbartiger esprimere correttamente in is- critto, e per rendersi capace di salire ad una scuola media (or- dinanza ministeriale 5 Aprilel878 No. 5316). Di grammatica si trattera pero quel tanto che non ecceda il compito deli’ insegnamento della lingua nella scuola popolare, ne quel corredo di vocaboli e di locuzioni del quale dispongono i fanciulli. La scuola popolare non pretende di dare un’ istru- zione grammaticale compiuta; che 1’ estendersi di soverchio da in questa parte risultati non meno precari che il troppo restringersi. Essa esclude del pari una trattazione teoretica e rigorosa- mente sistematica. In ciascun corso le varie parti della gram¬ matica si devono svolgere sirnul- taneamente, onde le cognizio- ni degli scolari si vadono poco a poco concentricamente ampli- ando. Si badi pero che i feno¬ meni e le leggi della lingua ma¬ terna non sono da presentarsi agli scolari come un arido forma- lismo, da imprimere nella me- moria, o come un congegno di regole morte; anzi si ascenda dalla pratica alla teorica, facendo ravvisare ai fanciulli la regola che si vuol stabilire in una serie di forme o di locuzioni omogenee facendola intendere in esse e da 55 srednjo šolo in vspešno v njej napredovati, da jezik slovnično razumejo. (Minist. rasp. 5. aprila 1878, štev. 5316.) Slovnični pouk pa se mora omejiti, in to z ozirom na nalogo jezikovnega pouka v ljudskej šoli in z ozirom na bogatstvo v je¬ ziku, o katerem otroci razpola¬ gajo; ljudska šola nikakor ne zahteva, da bi morala biti ob¬ ravnava slovničnega učiva in po¬ uka popolna, kajti uk predaleč segajoč, kojemu uspeh ni zago¬ tovljen, je nedoločnosti v tem oziru prav tako lahko kriv, kakor uk preveč omejen. V ljudskej šoli se ne sme učiti slovnica strogo sistematično, teoretično; razni oddelki slov¬ nice naj se obravnavajo po vseh stopnjah drugi z drugim tako, da se znanje učencev po časi koncentrično širi. Prikazni in pravila materin¬ ščine ne smejo se podajati učen¬ cem kot kaj dovršenega, ne smejo se jim v glavo ubijati kot gola, mrtva pravila; temveč učenci jih morajo sami kot nekaj zakonitega, občeveljavnega, na celi vrsti enakih jezikovnih pri¬ kazni opazovati, spoznati in spe¬ ljati in to na podlagi beril ali pa živega otroškega govora. Za¬ koni materinščine, ki se jih uče¬ nec na tak način zaveda, naj (ministerijalna naredba 5. travnja 1878, br. 5316). Slovnica ima se omedjašiti po s vrhi obuke jezika u pučkoj školi i po bogatstvu jezika, koje djeca posjeduju; u pučkoj školi nema se gledati na to, da se slovnica savršeno predaje, jer se nestalnost u tom obziru često prouzročuje preobširnom obukom i takovom, kojom se svrha ne dostiže, kao takodjer preveč ome- djašenom. U glavnom nema se u pučkoj školi slovnica strogo sistematički niti teoretički podučavati; razne česti njezine imaju se u svih urah obuke jedna uz drugu raz¬ pravljati tako, da se znanje učenika sve više koncentrično razširi. Pojavi i zakoni materinskoga jezika nemaju se učenikom kao nješto savršena priobčiti, niti kao mrtva pravila u pamet utuči; oni se moraju porabom štiva ili živim bogatstvom jezičnim djece razvijati, učenici imaju jih prema zakonom u stanovitom redu srod- nih jezičnih pojava opažati, upo- znavati i izvadjati. Na taj način naučeni zakoni materinskoga je¬ zika imaju se malo po malo sku- pljati te bez potežkoče po tom, 56 Spracherscheinungen von den Schiilern selbst beobachtet, er- kannt und abgeleitet werden. Wenn die Volksschule kier wie bei anderen Gegenstanden mssensckaftliche Systematik aus- schliefit, so will damit keines\vegs der Planlosigkeit in Auswahl und Anordnung grammatischen Lehr- stoffes das Wort geredet werden. Der Lehrer muss vielmehr vom Beginne an beziiglich des Lehr- ganges von einem System ge- leitet sein; er wird nicbt willkiirlich bald dieses, bald jenes betreiben, sondern darauf acliten, dass die Schiller nacb und nach zu einer zusammen- hangenden Kenntnis der Sprach- gesetze gelangen. Der gramma- tische Unterricht wird, wie bereits erwahnt, an das Lesebucb und an jenes Sprachmateidale ankniipfen, iiber vvelches die Kinder verfiigen. Bei analytischer Behandlung eines Lesestiickes aber darfnicht auf allemoglichen, siek eben darbietenden Lehren der Grammatik Bedacht ge- nommen \verden, welcherVorgang nur denErfolg hatte, den Schiilern dieLernfreudigkeit zu benehmen, sondern es wird sich die Be- trachtung nur auf eine Gruppe von Spracherscheinungen, auf ganz bestimmte Sprachformen zu beschranken haben. Wo das Lesebuch hiezu geeignete Lese- stiicke nicht bietet, ist es Sache des Lehrers, an einer Beihe inhaltlich zusammenhangender Musterbeispiele ein bestimmtes Gesetz zur Anschauung und zum Verstandnis zu bringen. Ist letzteres erzielt, dann sei der esse deri vare, traendo partito dei brani che leggono, e della lingua che parlano. Benche la scuola popolare non ammetta metodo scientifico, ne per 1’ insegnamento della lingua materna, ne per quello d’ altre materie, non ne viene tuttavia menomamente che il maestro possa lasciarsi andare alla ventura nella scelta e nella disposizione della materia. Che anzi egli deve fin da principio attenersi ad un sistema e non trattare a capriccio or d’ una cosa or d’ un’ altra, ma badare che gli scolari pervengano a poco a poco ad una cognizione ordi¬ nata dei precetti della lingua. Pigli, come fu gia detto, argo- mento ali’ istruzione grammati- cale dal libro di lettura e da quel tanto di lingua che i fanciulli mostrano di possedere parlando. Trattando un brano di let¬ tura, non si metta mano a tutti gli avvertimenti grammaticali, che si offrono, locche farebbe perdere agli scolari 1’ amore allo studio, ma il docente si limiti ad un determinato gruppo di forme, o di regole. Ove il libro di lettura non presenti dei pezzi adatti, e com- pito del maestro di mostrare e far intendere una data regola mediante un numero di esempi che per rispetto al senso stiano in legame fra loro. 57 se vsako toliko skupijo; potem jih bo mogoče mej seboj zve¬ zati,pregledovati in obravnavati. Ce prav izključuje ljudska šola, kakor pri drugih predmetih, tudi v tem uku znanstveno siste¬ matiko, naj nikdo ne misli, da se ima postopati brez načrta glede izbire in uredbe slovnič¬ nega gradiva. Učitelj si mora marveč že brž od začetka svo¬ jega uka narediti sistem, ki naj mu bode vodilo; on se ne sme ukvarjati zdaj s tem, zdaj z onim, temveč mora paziti, da si učen¬ ci s časom pridobe dobro ure¬ jeno znanje jezikovnih pravil. Slovnični pouk naj se opira, kakor smo že omenili, na berilo in na ono jezikovno gradivo, ki ga otroci že imajo. Pri analitični obravnavi ka- cega berila pa ni gledati na vsakeršna slovnična pravila, ki se učitelju ponujajo, ker to bi utegnilo spraviti učence le ob veselje do učenja, ampak zado¬ voljen naj bode z določeno sku¬ pino jezikovnih prikazni, z jezi¬ kovnimi oblikami natančno do¬ ločenimi. Ko bi v berilu ne bilo pri¬ mernih sestavkov, naj bode uči¬ telju skrb, da učencem razjasni dotično pravilo po posebnih zgle¬ dih, ki so mej seboj v zvezi po vsebini. Ko je to dosegel, naj učence v spoznanih pravilih pridno vadi, da se v njih utrdijo. Dela naj pa to tako: Napeljuje naj otroke, da bodo ustno in pismeno znana jim pravila obračali na razne primere (stavke). Ko imajo kako medju sobom suvise, raz¬ pravljati. Ako se i ne zahtieva u puč- koj skob kod ovoga kao niti kod drugih predmeta znanstvene si¬ stematike, to se tim ne veli, da se ima raditi bez osnove u izboru i redu slovničnoga nauka. Učitelj ima se dapače odmah, kad počimlje podučavati, nekoga sustava držati; on ne srnije svojevoljno sad jedno sad drugo uzimati, več na to paziti, da se učenici malo po malo jezična pravila suvislo nauče. Obuka u jeziku ima se podu¬ čavati, kao što je spomenuto, po čitanci i po onom što uče¬ nici iz jezika znadu. Razpravljajuč pak štiva ana¬ litično nema se obazirati na svu moguču slovničnu nauku, o kojoj bi bilo prilike pregovoriti, več se ima omedjašiti na stanovitu skupinu jezičnih pojava, na točno ustanovljene oblike jezika. Gdje nema shodnih štiva, ima se uči¬ telj sam brinuti, da po suvislih uzornih primjerih stanoviti zakon zornim i razumljivim učini. Do¬ seže li ovo posljednje, tad ima nastojati, da se učenici marljivo vježbaju i da ustale ono, što su upoznali. To se dogadja tim, da učenici ustmeno ili pismeno je¬ zična pravila na primjere upo- rave, da tvoreč izreke samo- stalno, po sadržaju i obliku rade. Učenici valja da priviknu, ne za¬ dovoljiti se kod takovih vježba sa mnogorabljenimi i često ope- tovanimi izrekami prostoga i 58 Lehrer auf sorgfaltige libung und Sicherung des Erkannten bedacht. Dies geschieht zunachst, indem die Schiller verhalten werden, die betreffenden Sprach- gesetze miindlich und schriftlich an einer Reihe von Beispielen anzuivenden, bei deren Bildung die selbstandige Thatigkeit der Schiller nacb Inhalt und Form der Satze in Anspruck zu nebmen ist. In geeigneten Zeitabschnitten wird sich dann eine zusammen- fassende Gruppierung des ge- sammten mit den Sckiilern entwickelten sprachlichen Unter- richtsstoffes unter Wiederholung der auf friiheren Stufen er- worbenen Kenntnisse als noth- wendig herausstellen, so das durck die geordnete Aneinander- reihung der erkannten Sprach- regeln, allgemach jenes gram- matische System entsteht, dessen auch der Schiller der Volksšchule nicht ganz entbehren soli. Wenn, um ein Beispiel zu wahlen, nach Absolvierung der Lehre vom rein einfachen Satze die Be- griffe „Beifugung, Erganzung, Umstand des Ortes, der Zeit, der Art und Weise, des Grundes 11 und die Unterscheidung zwischen Haupt- und Nebenbestandtheilen des Satzes auf dem frilher bezeichneten Wege den Schulern klar gemacht, wenn diese durch vielfache mundliche und schrift- liche tibung dahin gebracht \vurden, die betreffenden Sprach- gesetze mit Leichtigkeit anzu- wenden, dann wird es keiner Cio ottenuto procuri che i fan- ciulli s’ imprimano bene nella mente la regola merce ripetuti esercizi, faccia cioe che appli- chino a voce e in iscritto tali precetti di lingua ad una serie di esempi trovati possibilmente da loro stessi si riguafdo al con- tenuto, che alla forma. Di tratto in tratto, secondo che venga in acconcio, si dovranno richiamare alla memoria e rias- sumere le cognizioni acquistate in precedenza, e disporle un po’ alla volta in quel certo in- sieme ordinato e sistematico di cui deve aver pure qualche idea anche 1’ allievo di una scuola popolare. Quando, per esempio, esau- rita la teoria della proposizione semplice propriamente detta, si sieno chiariti i concetti di attri- buto, di complemento, di circo- stanza di luogo, di tempo di modo, di causa e la differenza fra le parti principali ed aeces- sorie della proposizione nel modo anzidetto, e gli scolari merce frequenti esercizt a voce ed in iscritto abbiano appreso ad ap- plicare speditamente le regole rispettive; non šara difficile por- učenci sestavljati take stavke, naj zahteva učitelj, da najdejo sami stavkom vsebino in obliko, in da se s sodelovanjem celega razreda vzbuja zanimanje za predmet. Včasih, kedar se bode zdelo učitelju primerno, bo treba sku¬ piti vse jezikovno učivo, ki se je z učenci razpravljalo, zraven tega pa tudi ponavljati, kar so se v prejšnjih šolskih letih na¬ vadili, tako da nastane po uredbi spoznanih jezikovnih pravil po malem tisti slovnični sistem, brez katerega tudi otrok v ljudski šoli biti ne more. Ko je — denimo — nauk o »prostem stavku" dokončan, ko je učitelj po prej omenjeni poti pojasnil učencem pojme »prilastek, dopolnek, prislove krajevne, časovne, prislove, ki značijo način in vzrok" — dalje razloček med »glavnim" stav¬ kom in »odvisnimi njegovimi deli"; ko je po mnogoterih ust¬ nih in pismenih vajah prišel do tega, da znajo učenci dotična jezikovna pravila brez vseh težav j rabiti: ne hode mu na zadnje) svakdanjega sadržaja, samo da zadovolje zahtjevu oblika; du¬ ševna djelatnost njihova mora biti strogo omedjašena u znanju, iz kojega imaju takove izreke crpiti, da ne hude njihov mlade- nački duh tumarao bez svrhe i osnove: tim če se jih učiti samo- stalno djelovati, samostalno po- jimati, i duševno predjelavati ono, o čem se razpravlja, ne oba- zirajuč se na to, da češe sudje- lovanjem cieloga razreda uzbu- diti živo zanimanje za predmet. Jasno je, da če se takovo znanje ustaliti veoma marljivimi pisme¬ nimi zadačami prema tomu. Po¬ trebno če biti da se u stanovito vrieme sve, što se je sa učenici jezično razpravilo, opetujuč ono, što se je u prijašnjih stepenih naučilo, u suvislu skupinu svede; tako če se zadobiti, poredav sve ono, što se je analitičkim na¬ činom iznašlo, onaj slovnični sustav, bez kojega ne može niti učenik pučke škole posverma da bude. Ako su se, da si poseban pri- mjer izaberemo, po svršenom nauku o goloj prostoj izreci po prije spomenutom načinu uče¬ nikom razjasnili pojmovi „pri- djevak", »dopunjak", »oznaka mjesta, vremena, načina, uzroka" i razlika medju glavnimi i nuz- grednimi čestmi izreke; ako su učenici sa mnogo ustmenih i pismenih vježba dotle dotjerali, da mogu dotična jezična pravila lahko uporavljati: to ne če biti težko po neki način svršiti tu 60 Schwierigkeit unterliegen, ge- wissermal3en zum Abschlusse dieses Theiles der Grammatik den Begriff des einfach er- weiterten Satzes den Selililern zu vermitteln. Aus dem Gesagten ergibt sich, was tibrigens aucli im Lekrplane angedeutet wurde, dass die Satzlehre (Syntax) in den Vordergrund des gramma- tischen Unterrichtes zu stellen ist, und das die Wortlehre in dem MaSe in das Gebiet des Unterrichtes hereinbezogen wird, als die fortschreitenden Kennt- nisse der Schiller in jener eine mehr oder weniger eingehende Behandlung dieser ermoglichen und erheischen.Selbstverstandlich wird auch hier der Weg der Induction einzuschlagen sein; auch hier gilt der Satz: V on der Anschauung zum Begriff, d. h. zuerst vergleichende Be- trachtung einer bestimmten Art von Spracherscheinungen an gut geivahlten, charakteristischen Beispielen, dann erst Abstraction der das gleichartige zusammen- fassenden Sprachregel. Bei Beobaclitung des Lehr- planes wird auch einem bisher in Volksschulen wenig beachteten Tlieile des grammatischen Unter¬ richtes mehr Aufmerksamkeit zugewendet werden, der Wort- bildungslehre. Auch beziiglich ihrer gelten die schon entivickelten methodischen Grundsatze; auch hier wird der Unterricht ein Zu- sammenfassen gleicher und ver- wandter Erscheinungen sein. Fiir die Entwicklung des Sprach- ger loro quasi a conclusione di questa partita grammaticale la nozione della proposizione sem- plice ampliata. Da quanto si e detto, risulta cio che d’ altronde e accennato anche nel piano d’ istruzione; che cioe la sintassi ha da occupare il primo pošto nell’ insegnamento della Grammatica, e che ali’ eti- mologia e da farsi parte nella misura consentita dal progresso delle cognizioni degli scolari nella sintassi. S’ intende che anche in cio il maestro battera la via del- 1’ induzione, valendo qui pure il principio: „Prima intuizione, e poi nozione cioe, prima osservazione comparativa d’ una determinata specie di fenomeni linguistici in acconci esempi, e poi deduzione delle regole eruite da una serie di časi analoghi. Il piano d : istruzione esige che si badi anche alla forma- zione delle parole. Anche ri- guardo a questa valgano i prin¬ cipi di metodo fin qui sviluppati, di abbracciare cioe in un insie- me forme eguali ed affini. Questa parte della gramma¬ tica e molto importante per lo svi- luppo del senso e della sicurezza čest slovnice tim, da se učenikom pojam proste razširene izreke priobči. težko pojasniti jim tudi še, kaj je „prosti — razširjeni stavek", in s tem prejšnji del slovnice skleniti. Iz tega, kar smo rekli, in kakor je že tudi urejena tvarina v učnih načrtih, raz videti je, da se ima skladnja postaviti na prvo mesto v slovničnem uku in da se učenje besedoslovja mora rav¬ nati po tem, kako so učenci na¬ predovali v skladnji. Cim več znajo učenci stavkoslovja, tem več besedoslovja naj se uče, in to tudi temeljiteje. Razume se samo po sebi, da bode tudi tukaj treba hoditi po poti indukcije; tudi tu velja geslo: „Od nazora k pojmu", t. j. poprej opazovati in primer¬ jati kake določene jezikovne pri¬ kazni na primerno odbranih, karakterističnih zglednih stavkih, potem še le posneti iz njih pra¬ vilo, ki vse, kar je enakovrst¬ nega, druži in veže. Ako se bode učitelj ravnal po tem načrtu, oziral se bo tudi še na nekaj v slovničnem uku, kar je ljudska šola prej premalo cenila, namreč na besedoskladje. Tudi za nje veljajo prej razlo¬ žena metodična načela; tudi tu bode treba skupiti enake in so¬ rodne prikazni. Za razvitek jezi¬ kovnega čuta in jezikovne za¬ vednosti je ta del slovnice po¬ sebno imeniten. Konča se lahko s tem, da učenci po navodu uči- Iz rečenoga sliedi, što se je u ostalom i u učevnoj osnovi natuknulo, da ima skladnja za- uzimati prvo mjesto u slovničnoj obuci i da se ima riečoslovje uzimati prema tomu, kako su učenici napredovali u znanju skladnje. I ovdje radit če se dakako indukcijom; i ovdje valja: prije zreti onda pojam si stvoriti, prije uzporedjujuč razmatrati stanovite jezične pojave u dobro izabranih, dobro označujučih pri- mjerih, a onda po njih učiniti suvislo jezično pravilo. Po osnovi ima se više paziti na čest slovničnoga nauka, na koju se je dosada u pučkoj školi malo pazilo, naime na nauk o vorenjnu rieči. I u tom valjaju jur razvita metodička pravila; i tu ima obuka u suvislost svesti jednake i srodne pojave. Da se razvije čuvstvo jezika i da se u njem sviestno bude, jest ta čest jezičnoga nauka veoma zname¬ nita; svršit če se taj nauk tim, da če učenici uputom učiteljevom 62 gefiihls und des Sprachbevvusst- seins ist dieser Theil der Sprach- lehre besonders wicbtig; zum Abscblusse desselben konnten von den Schiilern unter Anleitung des Lebrers grofiere Wort- familien gebildet und zusammen- gestellt werden. Die bisber angegebenenMittel verbilrgen indes die Erreichung des im spracblichen Unterrichte anzustrebenden Zieles nocb nicht. Es sei gestattet an dieser Stelle an den Aussprucb Bacco’s von Verulam zu erinnern: Man erwerbe sich durcbs Lesen Gelebrsamkeit, durchs Sprechen Geivandtheit, aber nur durcb Ubungen im Aufsatze Genauigkeit und Sicherheit im Ausdrucke. Die Ubungen im schriftlicben Gedankenausdrucke werden schon im ersten Schuljahre beginnen und bis zum Austritte der Schiller aus der Schule fortgesetzt werden, indem die- selben sei es in der Schule, sei es zu Hause, zur schriftlicben Wiedergabe des Gehorten, Memo- rierten, beim Realunterrichte Besprochenen und des selbst erlebten fleifiig angehalten werden. Daraus ergibt sich schon, dass die schriftlicben Arbeiten der Schiller in die innigste Beziehung zu dem gesammten Sprach- und Sachunterrichte gesetzt sein woIlen; sie sollen von dem Lehrer nur nach genauerErwagung derLeistungs- fahigkeit der Kinder ausgewahlt werden, damit diesen nichts zu- gemuthet werde, \vas aufterhalb ihres Gedankenkreises liegt; es miissen solche Arbeiten endlicb della lingua; e per darle il debito compimento, gli scolari potranno colla scorta del maestro formarsi piu d’ una famiglia di vocaboli che sia di qualche estensione. I mezzi finora suggeriti non bastano pero a guarentire il conseguimento dello scopo. Ci sia permesso di ricordare il detto di Bacone di Verulamio, che leggendo s’ acquista erudizione, conversando facilita di parola, ma soltanto collo scrivere esat- tezza e precisione nello espri- mersi. Gli esercizi in iscritto comin- ceranno fin dal primo anno di scuola, e continueranno fin che i fanciulli escano dalla scuola po- polare ; scrivano tanto a scuola che a časa cio che hanno udito, cio che hanno imparato a me- moria, cio che fu trattato nel- 1’ istruzione delle varie materie, le loro vicende e via dicendo. Ne segue che gli elaborati de- vono stare in relazione intima coli’ intiero insegnamento della lingua e delle altre materie, devono essere scelti dal maestro, avuto riflesso alla capacita dei fanciulli, dai quali non si puo pretendere cosa, eh’ ecceda la sfera delle loro idee. E finalmente questi lavori hanno a venir diretti con ogni cura, e disposti in modo che si 63 teljevem besedne družine nare- jajo in sestavljajo. Z vsem pa, kar smo do sedaj navedli, ni še zagotovljeno, da se namera jezikovnega uka res doseže. Naj navedemo tu, kar je v tem oziru rekel Bakon Veru- lamski: Z branjem si pridobiš učenost, z govorjenjem lahko in gladko besedo, ali le po pisme¬ nih vajah ti bode izraz in rek natančen in stalen. Vaje v pismenem izraževanji misli začno že v i. letu in se nadaljujejo, dokler učenec v šolo hodi. V šoli in doma naj spisuje otrok, kar je slišal, si zapomnil, kar se je o realnem uku govo¬ rilo in kar je sam doživel. Iz tega se kaže, da morajo biti pismeni izdelki v tesni zvezi z vsem jezikovnim in stvarnim poukom. Pismene naloge naj izbere učitelj potem, ko je spo¬ sobnost svojih učencev dobro preudaril, da jih ne bo silil kaj pisati, česar misliti ne znajo in vedeti ne morejo. veče skupine rieči dovadjati i sastavljati. Tim, što se je dosada navelo, ne če se ipak doseči onoga, za čim se ima kod jezične obuke težiti. Da navedemo ovdje, što je u tom obziru rekao Bakon Verulamski: Citajuč bivaš učen, govoreč bivaš spretan, a samo vježbajuč se u pismenih sastav- cih naučiš se izrazivati točno i stalno. Učenici vježbat če se pismeno izrazivati misli jur u počet- nom odjelu, to če činiti i u svih ostalih, dok god budu u školu hodili i to tako, da budu ili u školi ili kod kuče pisali ono, što su čuli, što su se na pamet učili, o čem se je govo¬ rilo kod obuke realnih pred¬ meta i što su sami doživjeli. Iz toga sliedi, da moraju biti pismene radnje učenika u uzkom savezu sa cielom obukom jezičnom i stvarnom; nje ima izabrati učitelj stoprv onda, kad je točno proučio, koliko su mu učenici sposobni, da ne bi od njih zahtievao ono, o čem oni misliti ne mogu; pri tih radnjah mit Sorgfalt geleitet und in ihrer Aufeinanderfolge nicht planlos, sondern nach bestimmten Grund- satzen und nach einem genetischen Stufengange festgestellt werden. In d en unteren Classen oder Abtheilungen wird dieser Theil des Sprachunterrichtes im fleifiigen, Tag um Tag zu Ilause und in der Schule geiibten Abschreiben aus dem Lesebuche oder von der Schultafel bestehen. Im dritten Schuljahre kann die Forderung gestellt werden, dass die Kinder, dem behandelten Lesestoffe entnommene Satze, deren Inhalt friiher ausreichend besprochen wurde, sowie kurze memorierte Sprtiche, Verse, Lieder, frei niederschreiben und unter Anleitung des Lehrers die liber den Inhalt eines und des- selben Lesestiickes oder liber denselben Gegenstand gebildeten Satze nach ihrem logischen Zusammenhange anordnen. Eigentliche Aufsatze, wie sie vom 4. Schuljahre an regelmaftig geliefert werden miissen, werden sich in dem Bereiche des reali- stischen Unterrichtes bewegen und sich zunachst auf Erzahlun- gen und Beschreibungen be- schranken. Anfanglich mogen sich diese Ubungen an den Gang succedano non a caso, ma giusta massime determinate, e per gra- duata naturale derivazione. Nella classi o sezioni infe- riori questa parte d’ insegna- mento della lingua consistera nel copiare giornalmente a časa od in iscuola dal libro di lettura, e dalla tabella scolastica. Nel terzo anno si puo esigere che i fan- ciulli formino, previo debito schia- rimento da parte del docente, delle proposizioni desunte dai brani di lettura gia trattati, e scrivano delle brevi sentenze, e versi ed inni che sappiano a memoria; il maestro poi li con- duca ad ordinare logicamente le proposizioni che avranno formate, prendendone 1’ argomento dallo stesso brano di lettura, o dallo stesso oggetto. I veri componimenti, i quali devono essere dati regolarmente dal quarto anno in poi, si ter- ranno nella sfera delle ma- terie reali, trattate nella scuola, e prima si limiteranno a nar- razioni e descrizioni. Questi esercizt incomincino dal model- larsi e pel tessuto e per la 65 Pri tacih nalogah mora uči¬ telj skrbno voditi otroke; in ne sme delati brez načrta, marveč po stalnih načelih in genetično zaporedno. V spodnjih razredih ali od¬ delkih naj se ta oddelek jezi¬ kovnega uka obravnava tako, da se bodo otroci dan za dnevom v šoli in doma vadili v prepiso¬ vanji iz berila ali pa s table. V tretjem šolskem letu se že lahko zahteva, da učenci prosto spisujejo kratke stavke, posnete iz razpravljenega učiva, o katerih vsebini je bil popred razgovor, pa tudi kratke reke, stihe, pesmi, ki so se jih na¬ učili na pamet. Napeljuje naj jih tudi učitelj, kako imajo po svoji logični zvezi urediti stavke, katere so si se¬ stavili po vsebini tega istega berilnega odlomka ali tega istega predmeta. Pravi pismeni sestavki, ka- keršne imajo učenci od 4. šolsk. leta naprej redno izdelovati, ob¬ segali bodo to, kar jim uk o realijah ponuja; več ko »povesti" in »popise" pa naj učitelj ne zahteva. Izprva naj se te vaje natančno drže reda in besedi obravnanega berila; ko so učenci kehrplane f, d. Kiistenland, ima jih konačno brižljivo upuči- vati i nema raditi bez osnove, več po ustanovljenih pravilih i postepeno. Ta čest jezične obuke obavit če se u dolnjih razredih ili odie- lih tim da če učenici doma i u školi dnevice prepisivati iz knjige ili daske. Jur u trečoj školskoj godini može se zahtievati, da učenici slobodno pišu male izreke, koje se je uzelo iz štiva i kojim se je sadržaj prije dovoljno raztumačio, kaotakodjer kratke pošlo vice, Šti¬ hove, pjesme, koje su se naučili na pamet. Neka jih učitelj takodjer upučuje o sadržaju jednoga te istoga štiva ili o istom pred¬ metu napravljene izreke da lo- gičnom suvislošču poredaju. Pravi sastavci, koje se ima u četvrtoj školskoj godini i napred pravilno činiti, uzimat če se iz obuke realnih predmeta i najprije omedjašiti na pripo- viedke i opise. Početkom neka budu u tih vježbah onaj isti red i one iste rieči, koje su u pre- tresenom štivu; kad su je uče- 5 66 und Wortlaut des behandelten Lesestiickes genau anschlieBen; ist aber diese Art derReproduction einmal hinreichend geiibt, so wird ohne Scbwierigkeit eine freiere Wiedergabe in der Art angebahnt und durcbgeftibrt werden konnen, dass die Schiller einen feststebenden Inhalt, einen vorher genau bestimmten Gedankengang, selbstandig in neue Formen bringen. Dadurch, dass den Schiilern die Wieder- gabe des Gelesenen nach be¬ stimmten Gesichtspunkten, in einer von dem Gange des Lese- stuckes abweichenden Weise, oder die zusammenfassende Be- handlung des Inhaltes mehrerer mit einander in Verbindung stehender Lesestiicke, oder Um- formungen gegebener Dar- stellungen (Verwandlung der directen Rede in die indirecte, Wiedergabe des Inhaltes oder Gedankenganges von Gedichten u. dgl.), tibersichtliche Inhalts- angaben u. s. w. aufgetragen werden, werden diese allmahlich dahin gefuhrt, aus einer Reihe von Gedanken iiber einen be¬ stimmten Gegenstand ein wohl- geordnetes Ganzes herzustellen. Aber nicht nur mehr oder weniger freie Reproduction des Unterrichtsstoffes sollen den Inhalt der schriftlichen Aufsatze an Volksschiden bilden; den Schiilern soli auch Gelegenheit geboten werden, selbsterlebte Ereignisse darzustellen, das was sie gesehaut und erfahren haben, in selbsterfundenen F ormen wiederzugeben, heimische Sitten und Gebrauche zu beschreiben, dicitura su brani di lettura ana¬ logih, letti e spiegati. Esercitatisi poi quanto basti in questo genere di riproduzione, i giovinetti po- tranno agevolmente passare ad un’ esposizione piu libera con sistente in cio che, pošto il con- cetto e determinati i punti da svolgersi, lo esprimano in nuove forme. A questo punto gli eser- cizl prenderanno aspetto piu va- riato. II senso delie letture potra venir riprodotto in ordine di- verso da quello del testo; si potranno raccorre in un cornpo- nimento solo i concetti di pa- recchi brani del testo che stiano in reciproca relazione; fare delie mutazioni nelle forme rappre- sentative, come sarebbe vol- tare un discorso diretto in in- indiretto, una poesia in prosa; far compendi e cosi via. Per tal modo i giovinetti verranno gra- datamente ammaestrati a dis- porre una serie di concetti in un tutto ben ordinato. Del resto non converra limi- tare il compito dei componimenti ad una riproduzione piu o meno libera di cose imparate a scuola, ma si dovra porgere agli scolari occasione di narrare dei časi avvenuti a loro stessi, impiegan- dovi forme di loro propria inven- zione, di descrivere costumi patrii, di raccontare leggende e favole, e via discorrendo. 67 v tem načinu reprodukcije že dovolj utrjeni, ne bode učitelju težko, navaditi jih, kako znano in določeno vsebino, kako vrsto misli že poprej ustanovljeno, samostalno, po svoje, v nove ob like spraviti, t. j. z lastnimi be¬ sedami zapisati. S tem, da se učencem na¬ laga ponoviti z določenih stališč, kar so brali, in sicer po drugem redu, kakor je v knjigi, ali da se jim nalaga skupiti, kar je v mnogih med seboj zvezanih berilnih odlomkih, ali prenare- jati sestavke (n. pr. preobrniti direktni govor v indirektni, pri¬ povedovati pesmi po mislih in vsebini i t. d.), da se od njih zahteva pregled vsebine t. j. kratek posnetek tega ali tega sestavka i t. d. — daje se jim navodilo, da pridejo sčasoma do tega, da spravijo vse misli, ki jih imajo o kaki reči, v dobro urejeno celoto. Pa ne le več ali manj prosto pripovedovanje tega, kar so se učenci naučili, naj bode naloga pismenim sestavkom v ljudski šoli, temveč treba učen¬ cem ponuditi priliko, prosto po¬ pisati tudi to, kar so sami doži¬ veli. sami videli in skušali, popisati domače šege in na- vade, pripovedovati pripovedke in pravljice i t. d. V viših raz- nika tim načinom dobro uvjež- balo misli napisivati, onda če se moči bez potežkoče slobodnije pisati pišuč samostojno u novom obliku stanoviti sadržaj uz prije točno ustanovljeni niz misli. Kako če se preči k slobodnomu pisanju to je posao učiteljev. Tim, što če imati učenici po opredieljenu stanovištu ponoviti ono, što su čitali, drugim redom nego li je u štivu zabilježeno; ili suvislo razpraviti sadržaj večih štiva medjusobom vezanih; ili preinačiti način predočivanja (promieniti izravni govor u ne- izravni, ponoviti sadržaj ili red misli u pjesmi i što je tomu slična); ili kazati pregled sadr- žaja itd.: priviknut če oni iz poredice misli o stanovitom pred¬ metu sastaviti liepo uredjenu cjelinu. Nu nema se raditi pismene sastavke u pučkoj školi samo iz onoga, što se je učilo; učenici moraju opisivati takodjer doživ- ljele dogadjaje, u svojih vlastitih oblicih napisivati ono, što su gledali i izkusili, opisivati do¬ mače običaje, pripoviedati na¬ rodne pripoviedke i bajke i t. d. U viših razredih vježbat če se, kako osnova propisuje, takodjer 5 * 68 • — im Munde des Volkes lebende Sagen und Marchen zu erzahlen u. s. w. In den oberen Classen- abtbeilungen werden iibrigens nach Anordnung des Lehrplanes auch die verschiedenen Arten der Briefe und die im praktiscben Leben haufig vorkommenden Ge- schaftsaufsatze eingeiibt werden. Bei der Correctur der Aufsatze ist auf sprachricbtige Darstellung, auf Anordnung und Verbindung der Gedanken, wie auf die Wahl der Ausdrucke Bedacht zu nekmen; auf eine klare, btindige, logiscli-richtige Darlegung ist ein besonderes Gewicht zu legen. Die Rechtschreibung (Ortho- graphie) vvill in Verbindung mit dem Sprachunterrichte im all- gemeinen, mit dem Lese- und Schreibunterrichte insbesondere bebandelt sein; die Unterweisung in derselben beginnt mit dem Eintritte des Kindes in die Schule und wird durch alle Classen und Jahresstufen fortgesetzt. Sie wird zunachst durch genaue Wiedergabe vernommener Lautverbindungen und gesehener Wortbilder geiibt werden; dem- gemafi empfiehlt es sich mit der Wiedergabe von Wortern zu beginnen, deren schriftliche Darstellung der lautrichtigen Aussprache entspricht, so dass die Kinder verhalten werden. das lautrichtig Gesprochene nach dem Gehor niederzu- schreiben. Durch unablassig fortgesetzte Ubungen im Abschreiben aus dem Lesebuche und von der Schultafel, sowie im freien Nach- schreiben des wiederholt Ab- Nelle sezioni superiori il piano esige che si esercitino anche nelle varie specie di lettere e negli altri componi- menti che tornano necessari nella pratica della vita. Nel correggere i componi- menti bisogna attendere ali’ esat- tezza grammaticale, ali’ ordina- mento e alla congiunzione dei pensieri, ed alla scelta delle espressioni; una speciale impor- tanza bisogna dare ad una chiara, concisa e logica esposizione. L’ortografia si deve trattare in generale insieme ali’ insegna- mento della lingua, e in ispecie ali’ insegnamento del leggere e dello scrivere; si incominci ad insegnarla appena il fanciullo entra in iscuola, e si continui per tutte le classi e i corsi. Anzitutto la s’ insegni col ri- produrre le articolazioni di voci apprese e le figure grafiche co- nosciute dal libro o dalla tabella. Percio si raccomanda di comin- ciar questo insegnamento dalla riproduzione di quei vocaboli, nei quali tutte le lettere riten- gono illoro suono primitivo, onde cosi avviare i fanciulli a scri¬ vere cio che odono rettamente pronunciare. Merce indefessi esercizi in copiare dal libro di lettura e dalla tabella, come pure nel mettere in carta da se quanto sia stato gia copiato, ricopiato 69 rednih oddelkih se bodo sicer morale razlagati tudi raznotere vrste pisem in opravilskih se¬ stavkov, ki jih je treba znati v vsakdanjem praktičnem življenji. Kedar učitelj popravlja na¬ loge, naj gleda, ali je jezik pravilen, ali so misli dobro ure¬ jene in če se vežejo med seboj, in pa, ali so izrazi pravi; po¬ sebno važno naj mu bode to, ali je pisava jasna, točna, lo- gično-pravilna, ali ne. Pravopis se mora obravna¬ vati v zvezi z jezikovnim ukom sploh, z bralnim in pisalnim ukom posebej; poduk o njem se začne, ko otrok v šolo pride, in se nadaljuje po vseh razredih in letnih stopinjah. Vadi se pa otrok v pravopisu tako, da naj prej natančno za¬ piše zvezane glasove, katere je slišal in besedne slike, katere je videl; zatorej naj se začne z zapisovanjem tacih besedi, katerih pisana podoba se vjema z glasovno-pravilnim izrekom. Napeljavati je treba učence, da zapišeje po sluhu, kar so sli¬ šali glasovno-pravilno izgovarjati. Neprenehoma naj se vadijo v prepisavanji iz berila ali s table, ali pa naj prosto spi- sujejo, kar so že večkrat (iz bukev) prepisali in pa, kar so se u sastavljanju različitih listova i u praktičnom životu običnih po¬ slovnih pisarna. Kod popravka pismenih sa- stavaka ima se paziti, da li je pravilan jezik, da li su dobro uredjene i dobro spojene misli, da li su dobro izabrani izrazi; osobito se ima gledati, da budu jasni, jezgroviti i logički napisani. Upravo tako, kako se ima vježbati u pismenih sastavcih, ima se vježbati i u pravopisu. Ob ovom ima se govoriti kad se podučava jezik u obče, kad se uči čitati i pisati posebice; po- čimlje se unj upučivati odmah, kad diete u školu stupi i na¬ stavlja se u svih razredih i godinah. U njem če se vježbati točno pišuč čuvene sveže glasova i i vidjene slike rieči. Prema tomu preporuča se da se počima sa pisanjem rieči, koje se pismeno predočuje uprav onako, kako se jih pravilno izgovara, tako da če djeca, ono što se pravilno govori, po sluhu pisati. Neprestano vježbajuč se u prepisivanju iz čitanke i sa škol- ske daske, slobodno pišuč ono, što su opetovano prepisali i što su se na pamet naučili: zapamtit 70 geschriebenen und Memorierten werden den Schiilern genaue Wortbilder eingepragt, zurnal wenn diese Ubungen durch Zerlegen der Worter in Silben, und dieser in die einzelnen Laute unterstiitzt werden. Aber die Orthographie beruht aucb auf der Einsicht in die Gesetze der Spracbe, auf der Sprach- erkenntnis, und besonders wird die zunehmende Einsicht in die Wortbildungslehre die Sicherheit in correcter scbriftlicber Dar- stellung wesentlich fordern. Fleifiiges, unablassiges tiben bleibt auch bei diesem Theile des Sprachunterrichtes eine stets zu beacbtende Forderung. Fiir Dictate sind moglichst Aufsatze realen Inbaltes zu vvahlen. Wie jede Lehrstunde eine Sprach- stunde, so soli tibrigens jede scbriftliche tibung des Schiilers, sie gehore diesem oder jenem Lehrgegenstande an, eine ortho- graphische tibung sein. Die Correctur orthographi- scber Fehler vvird am zweck- maGigsten von den Schulern unter der Leitung und iiber An- deutungen des Lehrers erfolgen. Der Schreibimterricht. Die Darstellung der einzelnen Sprachlaute, ibrer Verbindung zu Silben und Worten mittelst sicbtbarer, mit der Han d ge- zogener Zeichen, welche man Buchstaben nennt, heiftt: scbreiben. Es gebort sonacb das Schreiben zu den von den Verkehrsbediirfnissengeforderten Fertigkeiten, welche die Schule e mandato a memoria, s’impri- mera nella mente dei fanciulli 1’ esatta figura dei vocaboli, mas- sime se detti esercizi si basino sulla decomposizione dei voca¬ boli in sillabe, e delle sillabe in suoni. Ma 1’ ortografia presuppone pure intelligenza delle leggi della lingua, e si giova specialmente del progresso nelle cognizioni etimologiche. Anche in questa parte del- 1’ istruzione si dovra far grande assegnamento su di un continuo esercizio. Per la dettatura sono da scegliersi possibilmente eom- ponimenti tolti dagli oggetti di studio non letterari; e siccome s’ insegna lingua ancbe trattando d’ altre materie, ogni scritto dello scolare serve d’ esercizio orto- grafico. La correzione degli errori d’ ortografia si potra fare ancbe dagli scolari stessi, colla guida e dietro le indicazioni del maestro. La scrittura. Scrivere vuol dire rappre- sentare mediante segni visibili, tracciati con la mano e deno- minati lettere, i suoni articolati ed il loro congiungimento in sillabe e parole. Percio lo scrivere e una di quelle abilita richieste dai bisogni della vita pratica, cui la scuola dee pro- cacciare ali’ allievo. Ora comeche 71 naučili na pamet. Po teh vajah se vtisnejo otrokom besedne slike trdno v spomin, in to tem bolj, če se vaje podpirajo s tem, da se besede drobijo na slovke, a slovke na posamne glasove. Pravopis se opira pa tudi na znanje jezikovnih zakonov, na spoznanje jezika; posebno pa temeljiteje spoznavanje bese¬ doslovja bistveno pospešuje pra¬ vilno pisanje in stalnost v pravopisu. Pogostne neprenehljive vaje so tudi v tem razdelku jezikov¬ nega uka neobhodno potrebne. Za narekovanje naj se izbero po večem sestavki realne vsebine. Kaker mora biti vsaka učna ura jezikovna ura, tako bodi tudi vsaka pismena vaja, naj sega v ta ali v ta predmet, pravopisna vaja. Pravopisne pogreške bodo naj primerniše popravljali učenci sami pod vodstvom in po navo- dih ali opominih učiteljevih. Pisanje. Pisati se pravi, predstav¬ ljati glasove z vidljivimi, z roko načrtanimi znamenji, katere ime¬ nujemo črke, in vezati je v zloge in besede. Pisanje je torej v društve¬ nem občevanji jako potrebna spretnost, in zato jo ima šola preskrbeti učencu. če si učenici točne slike rieči, bude li se pri tih vježbah raz¬ stavljalo rieči u slovke a ove u pojedine glasove. Nu pravopis ovisi takodjer o znanju jezičnih zakona, o upoznanju jezika; a osobito če se pospješivati postu- pično upoznavajuč nauk o tvo- renju rieči. Jednostavna pravila učenikom potrebita naučat če se i ovdje tim, ako se bude na daski mnogo rieči k tomu iza branih pisalo te po njih pravilo stvaralo. I kod te česti obuke u jeziku ima se marljivo, neprestano vježbati. Za diktovanje ima se izabi- rati večinom stavke realnoga sadržaja. Kao što je svaka ura, u kojoj se podučava takodjer ura za vježbanje u jeziku, tako ima biti svaka pismena vježba učenika, bila iz kojega mu drago predmeta, takodjer vježba u pravopisu. Najbolje če biti, da pravo¬ pisne pogreške učenici pod vod¬ stvom i po naputku učiteljevu popravljaju. Obuka u pisanju. Pisati znači vidljivimi, rukom povučenimi znakovi, koji se zovu pismena, predočiti pojedine glase govora, slovke i rieči. Prema tomu spada pisanje medju one vještine, koje su u današnjih prilikah družtvenoga občenja toli potrebite, pa škola mora učenike u tom podučiti. 72 dem Schtiler zu vermitteln bat. Indess ist, wenn auch in diesem Unterrichte der materielle Zweck iibervviegt, derselbe doch aach geeignet, die formelle Bildung zu fordern. Er nahrt namlich in dem Schiller, abgesehen von der Aufmerksamkeit, welche die Nachbildung der Form jedes einzelnen Bucbstaben erheischt, den Sinn fur Schonbeit, Rein- licbkeit und Ordnung, und ist ein vorziigliches Mittel, ihn an Ausdauer und Beharrlichkeit zu .gewohnen. Der Sckreibunterricbt verdient also eine ausdauernde Hingabe und Pflege von Seite des Lehrers. Ehemals bestand derselbe allerdings in einem blofien Vorbilden von Seite des Lehrers und in einem mehr oder vveniger mechanischen Nach- bilden von Seite der Schiller der ihnen vorgemachten, oder der durch Vorlagen zur Anschauung gebrachten Buchstabenformen. Nach dem heutigen Stand- punkte der Methodik wiirde der Lehrer seiner Aufgabe nicht geniigen, wenn er den Schreib- unterricht auf die angedeutete Weise ertheilen und so die Schreibunterrichtsstunde zu einer Ruhestunde fur sich gestalten wollte. Dies ist ubrigens an jenen Schulen, an vvelchen eine nach der Schreiblesemethode eingerichtete Fibel verwendet wird, im ersten Schuljahre von selbst ausgeschlossen, da nach dieser der Lehrer das Lesen nicht auf dem Wege der Kenntnis der Druckbuchstaben, sondern zunachst durch das Schreiben anzubahnen hat. in siffatta istruzione predornini lo scopo materiale, tuttavia pro- muove grandemente eziandio 1’ educazione formale; vale a dire, coltiva nell’ allievo, anche pre- scindendo dali’ attenzione ri- chiesta dal copiare 1^ forma di ciascuna lettera, il senso del bello, del lindo e deli’ ordinato, ed e pure un mezzo precipuo di assuefarlo alla fermezza e perseveranza. Percio questa partita si me¬ rita un continuo sacrifizio da parte del maestro. Ne’ tempi addietro essa con- sisteva in una mera rappresen- tazione da parte del maestro, ed in una copia, piu o meno mecca- nica, delle forme delle lettere da parte deli’ allievo. Secondo le odierne esigenze della metodica il maestro man- cherebbe al suo incarico, qua- lora insegnasse la serittura nel modo accennato, e trasfor- masse cosi per se 1’ ora di serit¬ tura in un’ ora di riposo. Del resto nel primo anno non e cio fattibille in quelle scuole dove si fa uso di un abecedario fatto secondo il metodo di serivere e leggere contemporanei; giac- che secondo questo il maestro d e ve innanzi tratto avviare 1’ al¬ lievo alla lettura mediante lo serivere, anziche per mezzo deli’ apprendimento delle lettere da stampa. 73 Daši je v tem uku praktična svrha prva, vendar se more ž njim pospeševati tudi for¬ malno izobraževanje dece. Da ne govorimo o pazljivosti, katera zahteva posnemanje oblike vsake posamezne črke, goji vsakako ta uk v učencih čuvstvo za lepoto, snažnost in red, in je vrhu tega izvrstno sredstvo, da se navadijo vstrajnega in stanovitnega dela. Zato pa zasluži pisanje, da učitelj svoje učence v njem vstrajno in požrtvovalno poučuje. Nekdaj se je pisanje učilo tako, da je učitelj kar črke za¬ pisal na šolsko desko, učenci so pa več ali manj mehanično po¬ snemali, kar je bil učitelj na¬ pisal, ali pa kar so videli na vzorcih. Po današnjih metodičnih na¬ čelih pa ne bi zadostil učitelj svoji nalogi, ko bi postopal pri tem pouku, kaker je bilo ome¬ njeno, ter bi hotel ure, določene za pisanje, izkoristiti za svoj počitek. Sicer je pa to nemogoče v prvem šolskem letu na onih šolah, v katerih se rabi začet¬ nica, uravnana po pisalno-bralni metodi, kajti po tej metodi uči¬ telj ne uči brati po tiskanih črkah, temveč s pisanjem. Premda je kod obuke u pi¬ sanju praktična svrha zname- nitija, to se njom ipak može promicati i formalno obrazovanje djece. Uz pozornost, koju se iz- iskuje kod učenika, kada opo¬ naša oblik svakoga pojedinoga pismena, uzbudjuje naime u njem obuka u pisanju čuvstvo za Ijepotu, čistoču i urednost i povrh toga vrlo je shodno sred¬ stvo, da se priuči na uztrajnost i postojanost. Obuka ta dakle zaslužuje, da ju učitelj uztrajno i po- žrtvovno njeguje. U prijašnja vremena dakako sastojala je obuka u pisanju u tom, da je učitelj pismena pred učenici samo pisao, a učenici su više ili manje mekanički opo¬ našali ono, što je učitelj pred njimi na ploči pisao, ili njim na predložcih predočivao. Po današnjih metodičkih na¬ čelih ne bi učitelj zadovoljio svojoj zadači, kada bi obučavao u pisanju onako, kako je malo prije spomenuto, te tako ono vrieme, koje je opredieljeno za pisanje, upotrebljavao za svoj odmor. To u ostalom nije samo po sebi ni moguče u onih školah, u kojih je u prvoj školskoj go- dini u porabi početnica, ure- djena po metodi piso-čitanja, pošto ova metoda zahtieva, da učitelj počme podučavati u či- tanju pisanjem, a ne razpozna¬ vanjem tiskovnih pismena. 74 Hier ist nicht der Platz die Eigenkeiten der gedachten Methode auseinander zu setzen; nur soviel sei an dieser Stelle bemerkt, dass nach derselben im ersten Schuljahre Schreiben und Lesen in innigste Verbindung gebracht werden. Es miissen daher die kleinen Anfanger mit dem erforderlichen Sckreib- materiale, d. h. mit der Schiefer- tafel und dem Štifte zur Schule kommen und es hat der Lekrer auf deren Instandhaltung und Reinlichkeit consequent zu seben; zum SchluGe des Schuljahres kann der Ubergang zum Schreiben mit Tinte und Feder durch den Gebrauch des Bleistiftes ange- bahnt werden. Da nach dieser Methode der Schreibunterricht mitZugrundelegung von Vorlage- blattern nicht ertheilt werden kann, so ist es erforderlich, dass die Handschrift des Lehrers mustergiltigist. D as Vorschreiben ist iibrigens selbst fur die nachst aufsteigenden Schuljahre, in denen demSchreiben besondere Stunden zu widmen sind, dem Unterrichte auf Grund von Vorlageblattern entschieden den Vorzug zu geben, und es wird gut sein, wenn Vorlageblatter aus dem Gebrauche der Volks- schulen ausgeschlossen werden, weil mit denselben der geist- lose Mechanismus aus dem Unterrichte verbannt wird, und der Lehrer hiedurch Raum und Gelegenheit gewinnt, bei der Auswahl des Schreibstoffes auch auf den bildenden Inhalt des- selben Riicksicht zu nehmen. Non e qui il luogo di spie- gare le proprieta del metodo summenzionato; si avverte sol- tanto che secondo esso nel primo anno di scuola lo scrivere e il leggere vengono strettamente collegati assieme. Per la qual cosa i piccoli principianti dovranno comparire in iscuola convenientemente for- niti di lavagne e matite, e šara continua cura del maestro, che il tutto venga conservato in or- dine e netto. Verso la chiusa deli’ anno scolastico si potra far uso della matita, onde cosiavviare gli allievi allo scrivere coli’ in- chiostro e con la penna. Siccome poi giusta questo metodo la scrittura non va insegnata me- diante esemplari di calligrafia, e indispensabile, che il maestro abbia una scrittura esemplare. Del resto lo scrivere sulla tavola nera e affatto preferibile al far uso di esemplari di calli¬ grafia, e cio perfino negli anni successivi, in cui allo scrivere vengono dedicate ore speciali; e šara cosa ben fatta, se i detti esemplari verrano esclusi dalle scuole popolari, perche con cio si bandira dali’ istruzione quell’ in- sulso meccanismo, ed il maestro avra agio ed occasione nella scelta della materia di tener conto del contenuto educativo di essa. 75 Tu se ne dado razpravljati posebnosti te metode, samo to naj bode omenjeno na tem mestu, da stojita branje in pisanje po tej metodi v prvem šolskem letu v naj ožji zvezi. Zato naj se preskrbijo mali začetniki s pisalnim orodjem, to je, naj hodijo v šolo s tablico in črtalom. Učitelj pa naj pazi do¬ sledno na to, da jih učenci drže v redu. Na koncu šolskega leta pa se lahko preide na pisanje se svinčnikom, potem pa s črni¬ lom in peresom. Ker se po tej metodi pisanje ne uči po uzorcih, mora biti pa učiteljeva pisava vzorna. Sicer pa naj piše učitelj, kar imajo učenci pisati, tudi v sledečih šolskih letih, v katerih so do¬ ločene za pisanje posebne ure, raje na šolsko desko, nego da jim predlaga uzorce, katere bi imeli posnemati. Sploh bi bilo želeti, da bi se vzorci popolnoma odpravili iz ljudskih šol. Tako bi se od stranil iz uka suhoparen meha¬ nizem, in učitelj bi imel prilike dovolj, ozirati se pri izbiranji tvarine za pisanje tudi na njeno izobraževalno vsebino. Nije ovdje mjesto za to, da se razprave osobitosti spomenute metode, samo to neka bude na ovom mjestu pripomenuto, da pisanje i čitanje u prvoj školskoj godini po ovoj metodi stoje u najužem savezu. Zato i moraju mali početnici donieti sa sobom u školu po- trebite pisače sprave, to jest pločicu i pisaljku, a učitelj treba da dosljedno na to pazi, da budu u redu i čiste. Prema koncu školske godine može se preči na pisanje ponajprije olovkom, a onda črnilom i perom. Pošto se po ovoj metodi ne može podučavati u pisanju na temelju predložaka, to se za- htieva, da pismo učiteljevo bude uzorno. U ostalom treba i u sliedečih viših školskih godinah, u kojih se moraju za pisanje opredieliti posebne ure, svakako dati prednost onomu postupku, gdje učitelj pred učenici piše, nego li onomu, gdje se učenici uče pisati po predložcih, te če dobro biti, ako se pred- ložci iz uporabe u pučkoj školi sasma iztisnu, jer če skupa s njimi nestati u obuci onoga suhoparnoga mekanizma, a uči¬ telj če time dobiti vremena i prilike, da za pisanje izabere gradivo obrazovna sadržaja. 76 Es ist nicht thunlich, dass der Schreibunterricht an einer mehr- classigen Schule in eine Hand vereinigt werde, weil es wegen der nothwendigen Verwertung der Ergebnisse des Schreib- unterricbtes in allen schriftlichen Arbeiten, besonders im Aufsatz und im Rechnen, sowie wegen der Wechselbeziehung sammt- licber Unterrichtszweige und der hiedurch bedingten Einbeit des Unterrichtes wunschenswert ist, dass der Classenlehrer den gesammten Unterricbt leite. Gerade um dieser letzteren Forderung willen ist es aber nothig, dass sich sammtliche Lehrer der Schule iiber die ein- zuiibenden Schriftformen einigen, und dass der Leiter streng darauf sebe, dass in allen Classen einer Schule die gleicben Buchstaben- formen gebraucht werden. Bei den Schillern hat aber der Lehrer vor Allem auf eine streng-naturliche Haltung des Korpers, und auf eine solche Federlialtung achtzugeben, dass weder der Arm, noch die Hand, nocb die Finger in ihren Be- wegungen gehindert werden. Die Erreicbung dieses Zweckes muss der Lehrer mit aller Beharrlich- keit und Umsicht von allem Anfange anstreben. Er stelle sich daber zur Aufgabe, durch passende Voriibungen die Hand der Schiller gelenkiger und ge- schmeidiger zu macben. Diese Ubungen sollen am Beginne eines jeden Schuljahres wiederholt werden. Die Reihenfolge, in welcber die Bucbstaben zur Ein- iibung gelangen sollen, wird am Non e fattibile cbe in una scuola di piu classi la scrittura venga per intero affidata ad un solo maestro, giacche e deside- rabile, cbe il maestro di classe diriga tutta 1’ istruzione, dovendo necessariamente utiljzzare i ri- sultati deli’ insegnamento con- cernente la scrittura in tutti i lavori in iscritto, segnatamente nella composizione e nel con- teggio, e dovendo aver 1’ occbio alle relazioni cbe fra di loro hanno tutti i rami d’ istruzione, donde procede 1’ unita d’ insegna¬ mento. Ma appunto per conse- guire siffatta unita, fa di me- stieri, cbe tutti i maestri della scuola si accordino sulle forme delle lettere, e che il dirigente badi bene, che in tutte le classi di una scuola vengano usate le stesse stessissime forme. In cosa di tanto momeuto il maestro avra somma cura che gli allievi stieno in una positura affatto naturale, e tengano a do- vere la penna, accioche non ne vengano impediti i movimenti del braccio, della mano e delle dita; il che non potra mai ottenersi ove il maestro fin da bel prin- cipio difetti di fermezza e circo- spezione. Egli si odoprera con opportuni esercizl preparatorl a rendere sciolta e agile la mano agli scolari. Siffatti esercizt vanno ripetutti al principio d’ ogni anno scolastico. L’ ordine progressivo con cui si prenderanno le lettere verra nel modo piu acconcio determi- nato dalla stessa loro forma. 77 Ne bi bilo umestno, ko bi se izročil pouk v pisanji na več- razredni šoli le jednemu uči¬ telju, ker se imajo izkoristiti uspehi tega pouka v vseh pisme¬ nih izdelkih, posebno pa v spisji in računstvu, in ker je želeti radi vzajemnosti vseh predmetov in radi jedinosti po¬ uka, da vodi razrednik ves pouk v svojem razredu. Prav zato je pa tudi potrebno, da se vsi učitelji iste šole zjedinijo v pisnih oblikah, in da voditelj strogo gleda na to, da se rabijo v vseh razredih iste oblike črk. Učitelj naj posebno strogo pazi na to, da učenci drže telo naravno, roke pa tako, da se prosto gibljejo komolec, roka in prsti. Učitelj si mora precej od začetka uka z vso potrpežlji¬ vostjo prizadevati, da to doseže pri svojih učencih. On bode torej gledal na to, da zadobe učenci po priprav- ljavnih vajah lehko in spretno roko. Te vaje naj se ponavljajo v začetku vsakega šolskega leta. V katerem redu se imajo črke učiti, to naj se določi po njihovi obliki. Nije shodno, da na više raz- rednoj školi podučava u pisanju jedan te isti učitelj u svih raz¬ redih, jer je probitačno, da raz¬ redni učitelj vodi cjelokupnu obuku svoga razreda i to radi toga, da može uspjeh obuke u pisanju upotrebiti kod svih pismenih radnja, osobito kod sastavaka i računstva, kao što i radi suvislosti svih grana i jedinstvenosti u obuci, koja od- tuda potice. Upravo radi te jedinstvenosti jest nuždno, da se svi učitelji višerazredne škole slože glede oblika pismena, u kojih se uče- niei imaju izvježbati, a ravna- juči učitelj da strogo pazi na to, da se u svih razredih za pismena upotrebljavaju jednaki oblici. Kada učenici pišu, gledaj, učitelju, prije svega na to, da njim tielo bude u strogo na- ravnom položaju i da pero drže tako, kako če im podrame, ruka i prsti što slobodniji biti. Da to polučiš, moraš odmah iz prvoga početka svom pom- njom i postojanošču oko toga nastojati. Postavi si dakle za zadaču, da im ruka shodnimi vježbami postane lahka i okretna. Te češ vježbe morati opeto- vati na početku svake školske godine. Rojim češ redom učiti pis¬ mena, to odlučuje najbolje njihov oblik. 78 zweckmalMgsten durch deren Form bestimmt. NaturgemaG ist es, dass man mit den einfachsten Formen beginnen und dass die Rucksicht auf die Einfachheit and Ahnlichkeit der Buchstaben bei der Feststellung dieser Beihenfolge (genetiscbe) mafi- gebend zu sein habe. Es bedarf keiner Auseinandersetzung, dass man zuerst die kleinen, sodann die groGen Buchstaben und schlieGlich die Ziffern vorzu- nehmen habe. Der Lehrer schreibe einen jeden Buchstaben erstlich an die Tafel und zwar unter ent- sprechender Erklarung in der Weise, dass die Anordnung und Verbindung der ursprtinglichen Bestandtheile des Buchstabens ersichtlich werde. Hierauf haben die Schiller die Lautzeichen, zuerst einzeln, sodann in Verbindung mit an- deren, bereits eingeiibten Buch¬ staben zu schreiben. Die Erklarung habe die Form, die Zusaminensetzung und das richtige Verhaltnis der einzelnen Striche in Bezug auf ihre Hohe, Lage und Entfernung, sowie deren Verbindung zum Gegen- stande. Sowie jeder andere Unter- richt in der Volksschule, so muss auch der Schreibunterricht Massenunterricht sein. Derselbe wird durch das Taktschreiben, welches vorzugsweise beim Schreibleseunterrichte am Platze ist, wesentlich gefordert. Auch im zweiten und dritten Schul- jahre kann die Taktiermethode E naturale che si cominci dalle piu semplici forme grafiche, e che le lettere si succedano in ragione della loro semplicita e somiglianza, cioe in ordine ge- netico. Va da se che dapprima vo- gliono esser preše le lettere minuscole, poscia le majuscole e per ultimo le cifre numeriche. Ciascuna lettera verra prima scritta dal maestro sulla tavola nera con un’ analoga spiegazione ed in modo da mostrare la dis- posizione e la combinazione de’ suoi tratti elementari, e poscia dagli scolari, prima isolata, ed indi in unione alle altre gia apprese. La spiegazione avra per oggetto la forma, la composizione ed il giusto rapporto della gran- dezza, della pendenza e della distanza dei singoli tratti e della loro unione. Come ogni altro insegnamento nella scuola popolare, cosi anche quello della scrittura dev’ essere simultaneo. L’ istruzione simul- tanea si avvantaggia molto del- 1’ applicazione del metodo di scrivere a battuta (a tempo). Anche nel se con do e terzo anno scolastico potra essere utilmente praticato il metodo di 79 , - Naravno je, da se prične pri naj jednostavniših pismenskih oblikah, in da se črke razvrste po jednostavnosti in sličnosti, to je po tako zvanem genetičnem redu. To se ve, da se morajo učiti najprej male, potem velike črke in konečno številke. Učitelj naj razlagaje zapiše vsako črko najprej na tablo, in sicer tako, da učenci vidijo red in zvezo sestavin. Po tem še le naj pišejo učenci ta glasovna znamenja najprej posamezna, pozneje pa v zvezi z drugimi črkami, ka¬ terih so se že naučili. Razlaganju bodi predmet oblika, sestava in pravo raz¬ merje posameznih črk glede vi¬ šine, lege in oddaljenosti in kako se druga z drugo veže. Kaker vseh drugih predmetov morajo se učenci ljudske šole učiti skupno tudi pisanja; skupni pouk v pisanji se pa posebno pospešuje, ako učenci pišejo po taktu, kar je posebno vmestno pri pisalno-bralnem pouku. Ta metoda se da koristno porabiti tudi v drugem in tretjem šol¬ skem letu, ako se polagoma takt Naravno je da treba po¬ četi s najjednostavnijimi oblici, a zatim sliedi pisme za pisme- nom po jednostavnosti i sličnosti to jest tako zvanim genetičkim redom. Razumije se samo po sebi, da češ učiti najprije mala, zatim velika pismena i konačno brojke. Uz shodno razlaganje napiši na školskoj ploči svako pisme i to tako, da djeca vide red i spoj njegovih temeljnih sastavina. Tada pišu učenici to pisme samo, a za tim u sveži s osta¬ limi pismeni, u kojih su se več uvježbali. Razložit češ im pako oblik, sastav, u kakvom su odnošaju pojedini potezi glede višine, polo¬ žaja, udaljenosti i kako su jedan s drugim spojeni. Kao što se moraju u svakom drugom predmetu podučavati svi učenici pučke škole skupno, tako se moraju i u pisanju. Ovu skupnu obuku, koja je toli pri¬ kladna kod obuke u pisočitanju, pospješivat če mnogo pisanje po taktu. To če se taktovanje moči koristno upotrebiti i u drugoj i trečoj školskoj godini, pa po- 80 bei successiver Beschleunigung des Taktes mit Nutzen ange- wendet werden, um die Schiller zu einer schonen und gelaufigen Handschrift zu bringen. Zum Gedeihen des Unter- richtes gehort aber auch eine strenge stramme Ordnung, Fe- stigkeit, Geduld und Ausdauer von Seite des Lehrers in der Verbesserung der von den Schil- lern begangenen Formfehler. Unterricht in einer zweiten Spi’ache. Mit dem Unterrickte in einer zweiten Sprache wird nicht eher zu beginnen sein, als bis das Kind durch den elementaren muttersprachlichen Unterricht einige Gewandtheit und Correct- heit im sprachlichen Ausdruck erlangt, und bis es in der durch den Schulunterricht vermittelten Begriffs- und Gedankenbildung die ersten Schritte sicher gethan hat. Da die Sprache erst durch die schriftliche Darstellung laut- lich pracisiert und gegen zufallige und willkurliche Wandlungen sicher gestellt wird, so soli der Schiller vor dem Beginn des in Rede stehenden Unterrichtes die mechanischen S chwierigkeiten des Lesens und Schreibens iiber- wunden und in der Ausilbung dieser Fertigkeiten schon so viel Sicherheit gewonnen haben, dass sich in seiner Vorstellungmit dem Worte dessen schriftliche Dar¬ stellung unmittelbar verbindet. Zu beriicksichtigen ist bei der scrivere a tempo gradatamente accelerando, per far acquistare agli scolari una scrittura rego- lare e scorrevole. Ma a far prosperare 1’ in- segnamento si richieggono da parte del maestro eziandio or- dine severo ed intenso, pazienza e perseveranza nel correggere gli errori di forma commessi dagli scolari. Insegnamento d’ un’ altra lingua vira. Questo non s’ incomincera che quando il fanciullo abbia rag- giunto certa speditezza e cor- rettezza d’ esprimersi nella lingua materna, e la scuola gli abbia procacciato la franchezza neces- saria ai primi esercizi del pen- sare. Siccome la lingua parlata viene fissata dalla scrittura, e preservata in virtu di questa da arbitrarie od accidentali alte- razioni, conviene che prima di por mano a questo insegnamento lo scolare abbia superate, per quanto sia possibile, le difficolta meccaniche del leggere e dello scrivere, e v’ abbia acquistata tanta pratica da potersi rappre- sentare insieme al suono delle parole anche la loro espressione grafica. A scegliere il momento oppor- tuno converra eziandio por mente, 81 pospeši, da se učenci tako pri¬ vadijo lepi in gladki pisavi. Da pa dosežeš v tem uku lep uspeh, drži se strogega in stalnega reda, bodi vstrajen in potrpežljiv kolikor krat imaš po¬ pravljati oblike, katere so učenci pogrešno zapisali. Pouk v drugem jeziku. Druzega jezika naj učitelj nikar ne začne učiti, dokler ni otrok v materinščini zadobil neke spretnosti in pravilnosti v be¬ sedi in dokler ni po šolskem pouku pridobil si naj potreb- niših pojmov in misli za uspešno napredovanje. Ker še le pismo natančno določi jezik ter ga brani slu¬ čajnih in samovoljnih izpremi- njav, treba da učenec že prej, ko začne učiti se dotičnega jezika premaga mehanične težave v branji in pisanji, ter da je že toliko spreten, da ve koj, kako ima pisati besedo, da jo le sliši. Določevaje čas, kedaj se ima pričeti učenje druzega jezika, Lehrplane f. d. Kiistenland. spešujuč postepeno takt, dovest če se učenike do liepa i lahka pisma. Da pako u ovoj obuci po- lučiš što ljepši uspjeh, treba da budeš, moj dragi učitelju, sam što uredniji, stalniji, uztrpljiviji i uztrajniji u popravljanju onih oblika, što če ih učenici po¬ grešno pisati. NauČanje kojega drugoga jezika. Ne treba početi podučavati drugoga kojega jezika dotle, dok diete okretno i točno ne govori materinski jezik, koliko ga je početna nauka naučila, i dok nije stalo prilično razumievati i mi¬ sliti po tom, kako mu je škola pomagala. Jer se jezik tek pismom točno označuje, te ne dopušta mienjati ga na sreču i po volji, to treba, kad poeme podučavanje, 0 kojem govorimo, da učeniku več nimalo ne bude mučno čitati 1 pisati, dapače valja da bude več toliko uvježban, te u glavi odmah znade kako se koja rieč piše, čim na nju pomisli. Kad je birati dobu, u koju da se počme podučavati drugi 6 82 Wahl des Zeitpunktes fiir den Anfang weiter noch der Umstand, ob die zu lebrende zweite Sprache dem Schiller schou un- gefahr bekannt, ob dieselbe etwa als zweite Verkehrsspracbe in dessen Heimat gebrauchlich, oder ob ihm anderseits diese und iiberhaupt jede zweite Sprache etwas vollig Neues ist. Im ersten Falle konnte der Beginn des betreffenden Unter- richtes mit dem Beginne des zweiten Schuljahres zusammen- fallen; die dem Schiller vollig neue Sprache indessen diirfte zweckmaftig kaum vor dem Beginn des dritten Schuljahres einzufiihren sein. Der in der Volks- und Bilrger- schule ertheilte Unterricht in einer zweiten Sprache darf nicht den scientifischen Character des fremdsprachlichen Unterrichtes der Mittelschulen haben, er muss vielmelir soweit als moglich dem muttersprachlichen Unterrichte analog gehalten werden. Unser Lehrplan bestimmt demgemaftftir die erste Stufe Ubungen, wie sie beim muttersprachlichen Unter¬ richte im ersten Schuljahre vor- kornmen: Sprachiibungen im An- schlusse an Anschauungsiibungen, und als weiteres Ergebnis der Sprachiibungen, Aufschreibiibun- gen und Leseubungen. Fur die Mittheilung wird sich der Lehrer selbstverstandlich zunachst der Muttersprache bedienen milssen. Was die von den Schiilern zu merkenden Vocabeln der neuen Sprache betrifft, zunachst meist Substantive und Adjective, so empfiehlt es sich, den neuen se lo scolaro abbia gia qualche cognizione della lingua da in- segnarsi, per esser forse questa parlata in paese; oppure se gli riesca al tutto nuova. Nel primo caso si potrebbe dar principio ali’ istruzione al- 1’ aprirsi del secondo anno sco- lastico; nell’ altro poi conver- rebbe attendere il comincia- mento del terzo anno. L’ insegnamento non dovra assumere la forma scientifica che gli vien data nelle scuole medie, ma essere analogo a quello della lingua materna. E percio che il piano prescrive pel primo grado esercizt simili a quelli che sono adottati per la lingua materna nel primo anno scolastico, vale a dire de- nominazioni e qualificazioni d’ og- getti posti sott’ occhio ai fan- ciulli, e in appresso saggi di leggere e scrivere. S’ intende da se che il maestro nelle spiegazioni si varra prima della lingua materna; pero šara meglio evitare di ricorrere a questa, ogni qualvolta i vocaboli della nuova lingua, segnatamente sostantivi ed aggettivi, possano venire asso- treba je gledati še na to, ali je jezik, ki se ima učiti, učencu že kolikor toliko znan, ali je morda drugi domači občevalni jezik, ali pa, če je učencu vsak drugi jezik sploh celo nov in neznan. Mislimo si, da je otroku že nekoliko znan drugi jezik, tedaj se lahko prične učenje tega je¬ zika koj s pričetkom druzega šolskega leta; ko bi pa bil jezik učencu povsem nov, dal bi se pač težko vpeljati z uspehom pred zečetkom tretjega šolskega leta. Drugi jezik se ne sme učiti v ljudskih in meščanskih šolah znanstveno kakor tuj jezik v srednjih šolah, temveč kolikor se da, tako, kakor mate¬ rinščina. Naš učni načrt dolo¬ čuje po tem takem za prvo stop¬ njo vaje, kakeršne so bile pri uku materinščine v prvem šol¬ skem letu: jezikovne vaje, zdru¬ žene z vajami nazornimi, in vaje v napisovanji in branji, kakor slede iz jezikovnih vaj. Pri pouku se ima učitelj posluževati izprva materinskega jezika, kar se samo ob sebi razume. Kar se tiče besedi novega jezika, katere si imajo učenci zapomniti, posebno samo¬ stalnikov in pridevnikov, kaže najbolje združiti stvar in vsako jezik, onda treba i na to paziti, da li učenik taj jezik več koliko poznaje, da li se možda govori i tim jezikom u njegovu zavi- čaju, ili on možda nimalo ne pozna toga ni drugoga tudjega jezika. Ako je ono prvo, tad bi se moglo početi podučavati odmah početkom druge školske godine; ali posvema nepoznat jezik tre- balo bi počet učiti tek početkom treče školske godine. Ne treba učiti drugi jezik u pučkih i gradjanskih školah onako strogo znanstveno kako u srednjih, več treba, koliko je moguče, učiti ga poput mate- rinskog jezika. Prema tomu na- redjuje naša učevna osnova, da izprvice vježbe onakove budu, kakove bijahu u prvoj godini u materinskom jeziku, a to su: zorne vježbe u govoru, zatim vježbe u pisanju i čitanju. Učitelj če dakako ponajprije morati govoriti u materinskom jeziku. Ali za rieči novoga jezika, koje imaju učenici za- pamtiti, osobito za substantive i adjektive, bilo bi dobro, da se stvar pokaže onaj čas, kad se o njoj govori, i da se pri 6 * 84 Wortlaut unmittelbar mit der Anschauung zu verbinden, ohDe dass das Medium des mutter- sprachlichen Ausdruckes dazwi- scben tritt. Der Lehrer zeige sonach das Anschauungsobject, eventuell das Bild des Gegen- standes, und benenne es sofort in der neuen Sprache. Es wird dadurch von vorn herein ver- mieden, dass der Schuler alles zunachst in der Muttersprache denkt und construiert und es dann zu iibersetzen trachtet; eine Gewohnung, die sich spater noeh lange durch Sclrvverfallig- keit beim Sprechen bemerkbar macht. Diejenigen Worter, welche eingeiibt und dem Gedachtnisse eingepragt werden, werden auch geschrieben und zwar in den auf einanderfolgenden Lectionen so oft, bis die Schuler in der Orthographie derselben vollig sicher sind. Nach kurzer Zeit wird der Lehrer auch im Stanrle sein, einzelne im unterrichtlichen Verkehre oft wiederkehrende Satze in dem neuen Idiome zu bringen. Er wird wohl thun, dergleichen Ausdrucke und Mit- theilungen, wenn sie zum ersten- male vorkommen, den Schiilern anzuschreiben und wiederholt lesen zu lassen; aber nur, um den Wortlaut zu pracisieren. Eine sprachliche Analyse hat noch nicht stattzufinden, denn die Schuler merken die vor- kommenden Ableitungsformen jetzt und solange als Vocabeln, bis die betreffende Spracher- scheinung im grammatischen Unterrichte vorkommt. Aus den so eingefiihrten kurzen Phrasen ciati ali’ immediata intuizione deglioggetti. Ilmaestro mostrera adunque questi ultimi, o in na¬ tura, o in effigie, e dara loro tosto il nome che hanno nella lingua da apprendersi. In tal modo s J ovviera ali’ inconveniente, che lo scolaro si formi i con- cetti ed i costrutti nella sua lingua, e poi si studi di tra- durli nell’ altra; abitudine che ingenera e mantiene certo im- paccio di comunicativa. I voca- boli da studiarsi e da impararsi a memoria si metteranno anche in iscritto, ripetendo questo esercizio nelle successive lezioni tante volte, quante occorrano, fino a che i fanciulli sieno affatto franchi nell’ ortografia dei me- desimi. II maestro potra in breve valersi del nuovo idioma ad esprimere delle proposizioni usitate nei rapporti della scuola ; e per la prima volta fara bene a scriverle sulla tabella ed a farle leggere e rileggere ai fan¬ ciulli, per altro soltanto a fine di renderne distinta la pronun- cia, non per anticiparne l’analisi grammaticale, lasciando che fino al cominciare dello studio della grammatica gli scolari prendano le varie forme etimologiche per altrettanti vocaboli, e nulla piu. Questi esercizf di brevi frasi, e il metodico apprendimento degli appellativi in poco tempo fomi- ranno discreto materiale a dia- loghi semplici e a compiti. Nei 85 novo besedo, tako, da ni treba da materinščina posreduje. Učitelj naj torej kar predmet, oziroma dotični sliko pokaže, ter naj jo koj imenuje v novem jeziku. Na ta način že od začetka pridemo v okom navadi, ki jo imajo učenci, da vse mislijo in zlagajo najprej v materinem jeziku, a po¬ tlej se silijo to prestaviti v drugi jezik. To je vzrok, da, kdor se je tako učil, vedno nekako trdo in okorno govori. Besede, katerih se imajo otroci naučiti in katere si imajo zapomniti, treba je tudi napisati, in sicer v vseh lekcijah, dokler jih ne znajo prav pisati. V kratkem času bode potem mogel učitelj tudi v drugem je¬ ziku govoriti posamezne stav¬ ke, kateri se v poučevanji več¬ krat ponavljajo. Dobro bode, da učitelj izraze in reke, kedar jih na prvo rabi, učencem napiše in jih veli večkrat zaporedoma prebrati; to pa le zato, da se novi besedi natančno določi glas. Jezikovno analizo je še opuščati, kajti učenci si zapomnijo izpe¬ ljane oblike, na katere nalete, le kot besede, dokler se dotična jezikovna prikazen pri slovnič¬ nem pouku ne razpravlja. Iz kratkih rekov, tako uve¬ denih, in iz stvarnih imen, me¬ todično naučenih, da se lahko v kratkem času sestaviti jezi¬ kovno gradivo za proste po¬ tom ne spomene znamenovanje u materinskom jeziku. Dakle, učitelju, pokaži stvar ili sliku njezinu, te ju odmah spomeni u novom jeziku. Tako če se uče¬ niku več unapred zapriečiti, da sve promišlja i slaže najprije u materinskom jeziku, a onda jedva u glavi prevadja; sliedi od te zle navade ono sporo težko izgovaranje tudjega jezika. Rieči, koje su si uglavili, imaju učenici sustopice pisati dotle, dok jih god ne budu znali pravo napisati. Do mala moči če učitelj pojedine izreke, koje se u podučavanju cesto opetuju, u novom jeziku izricati. Kad jih za prvi put izgovara, dobro če biti, da jih učenici napišu i više- put čitaju; ali to samo zato, da se nauče pravilno izgo varati. Jezične analize još ne smije biti, jer si učenici zapamte po¬ jedine jezične oblike, kao da su rieči za sebe, doklegod jim se pri učenju slovnice ne pokaže, da su izvedeni oblici. Takove male rečenice i ime¬ novanje stvari, metodično upam- čenih moči če se za malo spo¬ jiti u kratke pogovore, imat če se što čitati i pisati, a da liepo 86 und den methodisch eingetibten Sachbenennungen etc. wird sich in kurzer Zeit schon das spracb- liche Material zu einfachen Ge- sprachen, zu einem zusammen- hangenden Lese- und Sckreib- stoffe combinierenlassen. Auf den folgenden Unterriehtsstufen wer- den die an die Anschauung an- kntipfenden Sprechiibungen neben anderweitigen Sprachtibungen fortgesetzt; dabei wird der Lekrer mehr und mehr in Details einzugeken im Stande sein, und er wird das andenveitig inzwi- schen gewonnene Material, na- mentlich die grammatischen K enntnisse, zuverwerten tracbten. Von der zweiten Stufe an tritt das Lesebuch in seine Rechte ein. Die Auswahl des Lesestoffes ftir den vorliegenden Zweck ist nicht leicht, denn derselbe soli sowohl sachlich als auch namentlich sprachlicb dem Standpunkte des Scbulers ent- spreehen. Der Lehrer beniitze nur Stticke, in denen sich eine einfaehe, reine und in keiner Weise provinciell gefarbte Sprache findet; dann sind zu- nachst nur erzahlende und allen- falls beschreibende Stticke ver- wendbar, also solche, in denen concrete Begriffe vorherrscben. Reflectierende Aufsatze und ly- rische Dichtungen miissen, wenn sie iiberliaupt vorkommen, der hochsten Unterrichtsstufe vorbe- halten bleiben. Jedes Lesestiick musszunacbstzum volligen sachli¬ ch en Verstandnisse gebracht wer- den, dann wird die Besprechung der grammatischen Vorgange, wie sie das Pensum der Classe mit corsi successivi si continueranno gli esercizt di lingua preceduti dali’ intuizione degli oggetti, associandovene pero degli altri senza usare il sussidio intuitivo; e qui il maestro šara in grado d’ inoltrarsi sempre piu nei parti- colari, e procurera di trar par- tito dal capitale delle cognizioni a mano a mano acquistate dagli scolari e segnatamente dalle no- zioni grammaticali. Dal secondo corso in poi e tempo di far uso del libro di lettura; non e pero agevole lo sceglierne i brani acconci, do- vendo questi corrispondere alla capacita ed alle cognizioni dei giovinetti tanto per rispetto agli argomenti, quanto, e ancor piu, riguardo alla lingua. Il maestro si giovi solo di saggi stesi in lingua semplice, pura, scevra di provincialismi; e si prendano prima i brani narrativi, oppure i descrittivi, tali quindi in cui prevalgano rappresentazioni con¬ crete ; i ragionati ed i lirici, che per avventura si incontras- sero, si serbino per 1’ ultimo stadio deli’ insegnamento. Ciascun saggio verra prima spiegato compiutamente in or- dine alle cose che contiene, poi illustrato nella parte grammati- cale entro i limiti assegnati alla relativa classe. 87 govore in za male bralne in pisne naloge, ki naj stoje v lepi zvezi. Na višjih učnih stopnjah slede poleg drugih govornih vaj nove govorne vaje; tu bode uči¬ telju mogoče spuščati se čedalje bolj v posameznosti, in priza¬ deval si bode porabiti od dru¬ god, zlasti iz slovnice pridobljeno, gradivo. Od druge stopnje naprej naj se rabi berilo. Izbiranje bral¬ nega gradiva v ta namen ni ravno lahko; kajti vsebina in oblika mora biti taka, da jo učenci lehko razumejo. Učitelj naj odbere samo take odlomke, v katerih je priprost, čist in ne po kakem narečji zavit jezik; potem naj uporablja iz prva samo taka berila, v katerih se kaj pripoveduje, ali k večemu kaj popisuje, tedaj taka, v kojih so le konkretni pojmi. Premišlje- valne (reflektovalne) spise, in lirične pesni treba, če so v be¬ rilu, odložiti za najvišo učno sto¬ pnjo. Sleherno prebrano berilo mora učenec najprej stvarno po¬ polnoma razumeti, potem naj se branju pridruži razgovor o slov¬ ničnih razmerah, v kolikor so odmenjene dotičnemu razredu. jedno od drugoga polazi. Pri dalnjem naučaDju nastavit če se zorne vježbe u govoru i ostale vježbe u jeziku; tu če učitelj sve dalje moči ulaziti u poje¬ dine stvari i gledat če, da upo¬ rabi znanje, što je učenik medju- tim od druguda dobio, osobito od slovnice. Na drugom stupnju naučanja dodje na red čitanka. Nije lahko birati, što da se shodna čita, jer treba da bude i sama stvar i jezik onakov. kakov če uče- nici razumjeti. Učitelj neka po¬ rabi samo ona štiva, što su pi- treba ponajprije ona štiva upo- trebiti, gdje se što pripovieda ili opisuje, dakle ona, u kojih je više konkretnih pojmova. Sto na mudrijašku zateže i lirične pjesme, ako jih več ima, neka se ostave za najkasnije. Treba ponajprije da se po- svema dobro pojmi, što svaka čitanka piše, onda se uz čitanje žametne pogovor o slovničnih stvarih, koliko treba po tom, što je za razred propisano. 88 sich bringt, der Lecture ange- schlossen. Als Regel gilt fur unsern vorstehenden Lehrplan, dass in jeder Classe derjenige grammatische Lehrstoff zur An- .vvendung auf die zweite Sprache kommt, vvelcher in der vorher- gehenden Classe durch den mut- tersprachlichen Unterricht ein* gefiihrt wurde. Die Abwandlungs- formen der neuen Sprache miissen selbstverstandlich an geeigneter Stelle eingehend besprochen, auch ubersichtlieh zusammenge- stellt und sicher eingeilbt wer- den; ebenso spater die der Sprache eigenthumlichen Satz- bildungen. Von besonderem Werte, sowohl sachlich fordernd als formal bildend ist die ver- gleichende Betrachtung beider Sprachen. Es ergibt sicb hierzu viel- facb Gelegenbeit bei den von der zweiten Unterrichtsstufe an vorzunehmenden Ubersetzungen. Die Aufschreibiibungen wer- den auf den verschiedenen Stufen Dictatschreiben, Ubersetzungen in die zweite Sprache, schlieGlich freie Ausarbeitungen sein. Das Dictatschreiben ist gleich wichtig fur die Bildung des Ohres und fur die Ubung im Rechtschreiben. Die freien Aus¬ arbeitungen diirften sobald als moglich auf praktische Zwecke zu beziehen sein. An den oberen Stufen ist die Anfertigung leichter geschaftlicher Schrift- stiicke am Platze. In unserem Lehrplane sind Recheniibungen mit Beniitzung der zu erlernenden Sprache ge- Riguardo a quest’ ultimo punto il piano pone per regola, che nell’ insegnare un’ altra lingua si tratti in ciascuna classe quel tanto di grammatica, che nella classe precedente sia stato trattato per la lingua materna.'Le forme delle decli- nazioni e delle conjugazioni deli’ altra lingua devono, come ben s’ intende, venire a debito luogo discorse, ordinate a specchietti, e fatte imparare mediante frequenti esercizi, e cosi in seguito i costrutti propri d’ essa lingua. Di principal mo¬ mente, tanto per ampliare le cognizioni che per ammaestrare la mente, e lo studio compara- tivo delle due lingue, e vi si prestano in piu modi gli eser- cizf di versione dali’ una nell’ altra lingua, prescritti nel piano dal secondo (4) corso in su. Gli esercizi di scriver cor- retto nei vari corsi consisteranno in iscritti sotto dettatura, tradu- zioni dalla lingua materna nel- 1’ altra, e finalmente in componi- menti liberi. Lo scrivere sotto dettatura e ugualmente iroportante si per avvezzare 1’ orecchio che per esercitare gli scolari nell’ orto- grafia. I componimenti liberi dovrebbero al piu presto po ši¬ bile venire indirizzati ad inten- dimenti pratici; nei corsi supe- riori tornano acconci dei facili esercizi di stile d’ affari. II piano prescrive eziandio degli esercizi aritmetici, in cui si faccia uso deli’ altra lingua 89 Pravilo našemu načertu je, da se v vsakem razredu za drugi jezik iz slovnice uporablja ono, kar se je razpravljalo v mate¬ rinščini leto poprej. — Sklanjo in sprego novega jezika treba, se ve da, na pripravnem mestu na drobno razpravljati, pregledno sestaviti, in dobro uvežbati. Prav tako pozneje stavkoslovje, v ko¬ likor je različno od materinščine. Posebno imenitno v stvarnem in formalnem oziru je primerjanje obeh jezikov. K temu se ponuja mnogotera priložnost pri pre¬ stavljanji od druge učne stopnje naprej. Za pismene vaje odbrati je na različnih stopnjah: nareko¬ vanje, prestavljanje iz jednega jezika v drugi in slednjič prosti izdelki. Narekovanje je jednako zna¬ menito za vajo posluha, kakor za vajo v pravopisu. Prosti iz¬ delki naj bi se kakor hitro je mogoče odbirali z ozirom na praktične namene. Na višjih stop¬ njah bi bili kratki opravilni spisi prav primerni. V našem učnem načrtu se zahtevajo računske vaje v dru¬ gem jeziku, ki se ga učenci uče. Pravilo je ovoj našoj učevnoj osnovi, da se u drugom jeziku iz slovnice ono uči, što se je u predjašnjoj godini učilo iz mate- rinskoga. Oblike pretvaranja u novom jeziku treba dakako u sgodno doba potanko pretresti, u pregled jih složiti i učenike dobro uvježbati u njih; isto tako treba kasnije učiti osobite na¬ čine, kako se u tom jeziku iz¬ reke tvore. I stvari samoj pomaže i dobro naobrazuje, kad se oba jezika prispodabljaju. Tomu je mnogo prilike sve od drugoga stupnja obuke, gdje treba iz jednog je¬ zika u drugi prevadjati. Pismene vježbe če iči po- stupice: pisanje po diktatu, pre- vadjanje u drugi jezik, napokon izradci po volji. Kazivanje u pero vrlo je znamenito, jer učenika nauči pravo pisati i uho mu privikne na dobar izgovor. Slobodne izradke treba dati čim prije o stvarih u životu koristnih, na viših stupnjevih obuke prikladno bi bilo pisati mala poslovna pisma. Naša učevna osnova po više put zapovieda, da se čine ra- čunstvene vježbe, u jeziku, koji 90 gefordert. Dieselben sind selbst- verstandlich nur im Interesse der sprachlichen Ubung vorzu- nehmen. Mit dem Lebrziel des Unterrichts in einer zweiten Sprache wird man sich gegeniiber den durch den muttersprachlicben Unterricht mit Eecht angestreb- ten Zielen sehr bescheiden mtissen. Man wird nicht irre gehen, wenn man durch den Unterricht in der zweiten Sprache in der Volks- und Biirgerschule vornehmlich die Befahigung filr den alltaglichen burgerlichenVer- kehr in der betreffenden Sprache erstrebt, vvahrend der mutter- sprachliche Unterricht seine be- sondere Bedeutung fur die Ent- wickelung und Durchbildung des ganzen Gedankenlebens und des guten Geschmacks bat. Rechemmterricht. In unseren Lehrplanen ist der Anordnung des Reichsvolks- schulgesetzes vom 2. Mai 1883 gemafi dem Rechnen in der Reihe der in der Volksschule zu behandelnden Gegenstande nach der Unterrichtssprache die nachste Stelle angewiesen. Und mit Recht, da dieser Gegenstand sowohl in formaler, als auch in materialer Beziehung filr das kunftige Berufsleben der Schiller v on hochster Wichtigkeit ist; in formaler Beziehung, weil das Rechnen als eines der geist- bildenden Elemente des Volks- schulunterrichtes angesehenwer- den muss, in materialer Hinsicht, weil der Rechenunterricht dem Schiller die Befahigung ver¬ da impararsi; s’ intende per altro che questi non hanno altro scopo che d’esercitare gli allevi nella lingua stessa, di far prender pratica dei numerali, nonche dei termini tecnici usati nel calcolo teorico e pratico. Quanto alla mefa deli’ in- segnamento di un’ altra lingua, converra limitarsi a molto meno che a buon diritto non si esiga in quello della lingua materna. Non si andra errati proponendosi principalmente di rendere i fan- ciulli capaci di valersi della ri- spettiva lingua nella pratica della vita, mentre 1’ insegnamento della lingua materna ha vitale azione sull’ economia del pensiero e sul senso del bello. Aritmetica. Nei nostri piani d’ insegna¬ mento, giusta la disposizione stabilita dalla legge deli’ Impero sulle scuole popolari d. d. 2. Maggio 1883, ali’ aritmetica e assegnato dopo la lingua d’ istru- zione il primo pošto nella serie delle materie da trattarsi nella scuola popolare, e cio con ragione; imperciocche questa materia tanto dal lato formale quanto dal lato materiale e della massima importanza per la vita avvenire degli scolari. Dal lato formale, giacche 1’aritmetica va considerata siccome uno degli elementi educativi della popolare istruzione; dal lato materiale, perche 1’ insegnamento di essa e per procacciare allo scolaro F atti- 91 Razume se samo ob sebi, da meri to le na korist novega jezika: da se učenci nauče dobro števnikov in tehničnih izrazov, ki se rabijo v teoretičnem in opra¬ vilnem računanji ter da se na¬ vadijo spretno misliti in govoriti. Kar se tiče učne svrhe dru- zega jezika, treba bode učitelju z malim zadovoljnemu biti in ne pričakovati toliko, kolikor se za¬ hteva po vsej pravici od pouka v materinščini. Nič napačno ne bode, če si prizadeva, kdor uči drugi jezik, doseči v ljudski in meščanski šoli sosebno to, da postanejo učenci sposobni za na¬ vadno vsakdanje občevanje v dotičnem jeziku. Ves drug po¬ men in namen ima materinščina. Tu gre za to, da se razvije in izobrazi mišljenje in dober okus. Pouk t računstvu. V naših učnih načrtih je po uredbi državnega zakona za ljudske šole od 2. maja 1883. 1. med učnimi predmeti ljudske šole odkazano računstvu prvo mesto za učnim jezikom. In to po pravici, ker ta predmet je v formalnem (obraže- valnem) in v materijalnem (stvar¬ nem) obziru preimeniten za bodoči poklic učencev; v for¬ malnem pogledu, ker računstvo bistri in uri duh, kakor malo kateri predmet ljudske šole; v materijalnem obziru pa, ker ima usposobiti učenca, da more prav in ročno reševati račune, ki jih se uči. To se znade, da takove račune treba poglavito rad jezika činiti: da se okretnije misli i govori, i opet da se dobro na¬ uče brojnici i tehnički nazivi u teoretičnom i poslovnom raču¬ nanju. Ne može biti svrha poduča- vanja u tudjem jeziku toliko toga uzeti, koliko se po pravici mora naučiti od materinskoga jezika. Pravo če pogoditi onaj, koji bude poglavito za tim išao, da naučanjein drugog jezika u pučkih i gradjanskih školah do¬ vede do toga, te se taj jezik može dobro govoriti u svak- danjem prometu medju ljudi; a učenje materinskoga jezika na j to osobito ide, da učenik bude tanke čudi i jezgrovitih misli. Računstvena obnka. U naših je učevnih osnovah usljed naredbe državnoga zakona za pučke škole od 2. svibnja 1883. odredjeno računstvu za pučke škole prvo mjesto za na¬ stavnim jezikom u poredku iz- medju propisanih predmeta. To je i posve pravo, pošto ovaj predmet koli sa formalne toli i s materijalne strane od pre¬ velike je znamenitosti za uče¬ nika u njegovu budučem stališu; s formalne je strane znamenito, jer je računstvo jedno od po¬ čela obuke pučke škole, kojim se vježba i razvija djetinji razum; s materijalne je strane zname¬ nito, jer se računstvenom obu- kom mora učenik usposobiti, da može pravo i hitro riešavati 92 mitteln soli, die im alltaglichen Le¬ ben vorkommenden Rechnungs- fallerichtigund fertig aufzulosen. Eine gewisse Gewandtheit im Rechnen erscheint namlich sogar notkwendiger als das Lesen und Schreiben selbst. Denn vvahrend viele Menschen der niederen Stande seltener Veran- lassung zum Lesen und Schreiben erhalten, vergeht fast kein Tag, au dem sich fiir sie die Noth- wendigkeit zu rechnen nicht er- geben wurde. Erwagtman, dass das Rechnen dem Kinde die Ordnung und Gesetzmafiigkeit aufierlicherVer- haltnisse zeigt und seinen Willen unter feste Regeln beugen lehrt, so wird man demselben auch eine sittliche Bedeutung nicht absprechen konnen. Alle diese Momente erheischen es mit Recht, dass der Lehrer dem Rechenunterrichte die grofi te Aufmerksamkeit zuwende und dariiber nachdenke, auf welche Weise er die durch denselbenan- gestrebten Ziele sicher erreiche. Der Lehrweg, auf welchem der Lehrer voranzuschreiten hat, um unter allseitiger Bewaltigung des fiir die Unter-, Mittel- und Oberstufe der Volksschule be- stimmten Lehrstoffes die Schuler zum Lehrziele zu fiihren, ist ihm durch die vorgeschriebenen Lehrbiicher vorgezeichnet. Indess erfordert denn doch jeder Schritt, den er thut, die ein- gehendste Ervvagung, damit seine Lehrthatigkeit nicht nur ein- zelnen Schiilern zu Gute komme oder gar erfolglos bleibe, son- dern die ganze Classe fordere. tudine di sciogliere con giustezza e facilita i problemi che si pre- sentano nella vita quotidiana. Una certa destrezza nel cal- colo apparisce per poco piii ne- cessaria che lo stesso leggere e scrivere, poiche, mentrje a molti uomini di bassa condizione di rado si presenta 1’ occasione di leggere e scrivere, non passa per cosi dir giorno, che non sia ioro indispensabile il calcolo. Se poi si considera, che il calcolo addita al fanciullo 1’ or- dine e la regolarita delle rela- zioni esterne, e che gl’ insegna a piegare la volonta sotto norme costanti, allora non si potra ad esso negare un’ importanza morale. Tutte queste ragioni esigono a buon diritto, che il maestro volga la massima attenzione al- T insegnamento del calcolo, e rifletta al come vi possa raggiun- gere con maggior sicurezza la meta prefissasi. La via che il maestro ha da tenere per esaurire sotto ogni aspetto la materia d’ in¬ segnamento assegnata al grado inferiore, al medio ed al su- periore della scuola popolare, e per condurre gli scolari alla meta prefissasi, gli e additata dai libri di testo prescritti. Del resto pero ciascun passo ch’ ei muove richiede la piii accurata ponde- razione, acciocche la sua attivita non ridondi a solo vantaggio di singoli scolari, od anche riesca infruttuosa; ma sibbene faccia progredire la classe intera. 93 potrebuje v vsakdanjem živ¬ ljenji. Dalo bi se trditi, da je nekoliko spretnosti v računanji celo potrebnije nego čitanje in pisanje; priprost človek namreč pride pač redkeje do tega, da bi moral kaj čitati in pisati, ali ne preide mu skoraj dan, da ne bi bil prisiljen računati. Računstvo obrača otroku po¬ zornost na red in zakon v vna¬ njih razmerah in ga sili ukla¬ njati svojo voljo stanovitnim pravilom; kdor to pomisli, ta ne more odrekati računstvu zna- menitnosti tudi za nravstvenost. Vse to veleva, da ima učitelj obračati na računstvo posebno pozornost in dobro premisliti, kako mu je doseči zaželjene svrhe. Da bode učitelju moči vse¬ stransko in uspešno predelati učno tvarino, predpisano za nižjo in višjo stopnjo, odkazana mu je pot, po kateri ima hoditi pri pouku, po zapovedanih učnih knjigah. Ali vendar je treba dobro preudariti vsak korak, da bode pouk na korist celemu raz¬ redu, ne pa le nekaterim učen¬ cem, ali da ne ostane celo brez uspeha. račune, što u svakdanjem životu cesto treba. Stanovita je vještina u račun¬ stvu čak potrebitija nego li u istom čitanju i pisanju, jer mnogi ljudi nižega stališa imaju riedko prilike za čitanje i pisanje, dočim ne prodje skoro ni jedan dan, da nisu prisiljeni računati. Uzme li se na um, da račun- stvena obuka pobudjuje u djetetu ljuba v za poredak i zakonitost u izvanjskih odnošajih, te da ga uči podvrgavati se stalnim pra¬ vilom, to se ne može niekati, da računstvo ima veliku vriednost i u čudorednom pogledu. Iz svih ovih navedenih raz¬ loga sliedi, da mora učitelj ra- čunstvenoj obuti posvetiti največu pomnju, i da o tom razmišlja, kojim če načinom doči do cilja, koji je računstvenoj obuci u pučkoj školi opredieljen. Kojim učevnim putem ima učitelj napried stupati, da uz- mogne izcrpiti svekoliko učevno gradivo, koje je opredieljeno za niže, srednje i više stepene pučke škole, i da tim privede učenike do naukovnoga cilja, to mu je naznačeno u prepisanih školskih knjigah. Medju tim zahtieva se od učitelja, da svaki korak, što ga učini, zrelo premisli, da njegovo podučavanje ne bude na korist samo pojedinim učenikom, ili čak, da ostane bezuspješno, nego valja da bude cielomu razredu na korist. 94 Wie beiin Sprachunterrichte von der Anschauung auszugehen ist, so gilt auch im Rechenunter- richte der Grundsatz, dass der Schiller durch die Anschauung zu klaren Vorstellungen von der Zahl, den Zahlenverhaltnissen und den Zahlenoperationen zu fiihren ist, d. h. der Schiller ist bei der Auffindung neuer Zahlen aus den gegebenen anzuleiten, dass er zum Verstandnisse der Rechenvorgange gelange, dass er sich von dem Wesen und den Griinden derselben Rechen- schaft geben konne, und eine lebendige Einsicht in dieselben gewinne. Die Rechenoperationen sind, ist die Einsicht in das Wesen derselben vermittelt, durch hau- fige Wiederholung so sicher ein- zuuben, dass es in dem einzelnen Falle der Herleitung der Regel nicht mehr bedarf, und dass der Schiller dieselben schnell und geivandt ausfilhre. Eine vveitere Forderung, welcher der Lehrer im Rechen- unterrichte zu entsprechen hat, ist, dass er die Schiller mit den ge wohnlichsten geschaftlichen und gewerblichen Verhaltnissen ver- traut maclie, sie anleite, sich in allen jenen Rechnungsauf- gaben, die ihrem Lebenskreise angehoren, zurechtzufinden, wo- bei die Forderung eines deut- lichen kurzen bestimmten Aus- druckes stets anzustreben ist. Durch die Erfiillung der an- gedeuteten Forderung wird der Lehrer auch das Interesse der Kinder fiir diesen Unterricht Come nell’ insegnamento di una lingua si piglian le mosse dali’ intuizione, cosi pure in quello deli’ aritmetica vale la massima, che lo scolaro s’ abbia mediante 1’ intuizione a^condurre a chiare idee del numero, delle relazioni dei numeri e delle loro operazioni, vale a dire, lo sco¬ laro dev’ esser guidato, mentre da numeri dati cerca nuovi numeri, a capirne le operazioni, ed essere condotto a rendersi conto deli’ essenza e delle ra- gioni di esse si fattamente, da acquistarne un chiaro discerni- mento. Acquistata che sia 1’ idea deli’ essenza delle operazioni aritmetiche, esse mediante fre- quente ripetizione si dovranno rendere tanto agevoli, che riesca superfluo in ogni singolo caso il dedurne la regola, e lo scolaro le eseguisca con prestezza e disinvoltura. Un’ulteriore esigenza a cui il maestro e tenuto di corrispon- dere in fatto d’ istruzione arit¬ metica, si e di rendere fami- gliari agli allievi i rapporti piii usuali del traffico e deli’ indu- stria, e di guidarli ad orientarsi in tutti i problemi che si pre- sentano nella sfera della loro vita, nel che ei deve adoperarsi a tutta possa, affinche 1’ espres- sione porti 1’ impronta della chiarezza, della brevita e della precisione. Il maestro soddisfacendo al- 1’ accennata esigenza destera nei fanciulli eziandio 1’ interesse per siffatta istruzione, il che 95 Začetni pouk bodi nazoren, to je načelo, ki velja kakor za jezik, tako tudi za računstvo, Po nazornem potu ti je dovesti učence do jasnih številnih poj¬ mov, njihovih razmerij in račun¬ skih načinov. Kedar se iščejo nova števila iz znanih, napeljuj učence tako, da razumejo račun¬ ski postopek, da se zavedo raz¬ logov in bistva in da jim bo pogled v račun popolnoma jasen. Ko so učenci razumeli bistvo računskega načina, ponovi ga ž njimi tolikokrat, da ti ne bo treba izvajati pravila za vsak račun posebej, in da bodo učenci račun znali izvesti hitro in ročno. Nadalje ima učitelj pri ra¬ čunstvu seznaniti učence z naj- navadnišimi kupčijskimi in obrt- nijskimi odnošaji in pripraviti jih do tega, da so vešči vsim raču¬ nom, kateri bi jim vtegnili rabiti v življenji. Govoriti pa je vseg- dar jasno, kratko in določno. Ravnaje se po naznačenih zahtevah, vzbuja učitelj otro¬ kom tudi zanimanje za pouk in to tem bolj, čim bolj zna obra- Kao što se u jezikoslovnoj obuci ima počimati zrienjem, tako se treba i u računstvenoj držati načela, da se učenik do¬ vede zrienjem do čistih predo- čaba o broju, brojevnih odno- šajih i brojevnih operacijah, to jest, da na temelju zadanih bro- jeva znade nači nove, da shvati postupak kod računanja, nje- govu bitnost i razloge s kojih to biva, te da si o svem tom što jasniji pojam steče. Pošto je učitelj uputio uče¬ nike u narav računstvenoga po- stupka (poslovanja), mora zatim glavne vrsti računa često ope- tovati, da učenici budu okretni i hitri u računanju i da im ne treba više u pojedinom slučaju opet izvadjati svaki put od po- četka ta pravila. Na dalje u računstvenoj obuci ima učitelj upoznati učenike sa najobičnijimi poslovnimi i obrt¬ nimi odnošaji, te ih uputiti, da znadu riešiti lahko svaki račun- stveni zadatak, koji im rabi u svagdanjem životu. Tu valja na- stojati, da se učenici izrazuju jasno, kratko i točno. Zadovolji li navedenim zah- tjevom učitelj če tim probuditi u učenicih ljubav do o ve obuke, što če mu tim laglje za rukom 96 wecken, \vas ihm um so eher gelingen wird, je besser er es versteht, die gefundenen Gesetze und Regeln an praktischen, im tagliehen Leben vorkommenden Fallen zu venverten. Diese allgemeinen Grundsatze sind auf allen Unterrichtsstufen festzuhalten. Nach unseren Lehrplanen wird der Unterrichtsstoff im Rechnen auf drei Stufen ver- theilt: 1. auf die Unterstufe, auf welcher die Kinder in die sichere miindliche und schriftliche Hand- habung und Verwendung des Zahlenraumes a) von 1—10, und b) 1—100 einzufiihren sind. 2. auf die Mittelstufe, auf welcher die miindliche und schriftliche Behandlung und Ver- wertung a) des Zahlenraumes von 1—1000, b) des unbegrenz- ten Zahlenraumes zu lehren, und an leichteren praktischen Rechnungen zu uben ist. 3) auf die Oberstufe, auf welcher der Unterricht zum Ab- schlusse zufuhren und das Bruch- rechnen mit gewohnlichen und Decimalbruchen einzuiiben und das gewonnene Wissen filr die miindliche und schriftliche Lo- sung schwierigerer biirgerlicher Rechnungsarten zu verwerten ist. Die angegebene Eintheilung des Lehrstoffes ist im Wesen unseres Zahlensystemes begriin- det. Wie sich namlich der mensch- liche Geist durch die sinnliche Anschauungallmahlich zum reinen Denken emporhebt, so ist bei dem ersten Rechenunterrichte der Aufbau unseres gebrauch- gli verra fatto tanto piu facil- mente, quanto meglio sapra utilizzare le leggi e le regole nei časi pratici e quotidiani della vita. Questi principii generali vanno osservati costantemente in tutti i gradi d’ istruzione. Secondo i nostri piani d’ in- segnamento la materia deli’ arit- metica viene ripartita in tre gradi, cioe: 1. nell'inferiore, in cui gli scolari si a voce che in iscritto verranno avviati a ben ma- neggiare ed impiegare il periodo numerico a) dali’ 1 al 10 e h) dali’ 1 al 100. 2. nel medio, in cui si a voce che in iscritto s’ insegnera a trattare ed utilizzare mediante esercizi con problemi alquanto facili e pratici, a) il periodo numerico dali’ 1 al 1000, b) il periodo numerico illimitato. 3. nel superiore, in cui si ultimera 1’ istruzione, facendovi fare degli esercizi con frazioni comuni e decimali, e si utilizze- ranno le cognizioni acquistate per isciogliere si a voce che in iscritto varii problemi piu diffi- cili che occorrono nella vita civile. La nostra divisione della materia d’ insegnamento ha per base 1’ essenza del nostro si¬ stema numerico. Come mediante la rappresentazione del sensi- bile la mente umana s’ inalza a poco a poco alle idee, cosi nei rudimenti deli’ aritmetica con- viene render piano il processo 97 čati najdena pravila na odnošaje vsakdanjega življenja. Ta obča načela imej na pa¬ meti pri pouku na vseh stopnjah. V naših učnih načrtih deli se računsko učivo na tri stopnje: 1. na nižji stopnji priprav¬ ljati je učence na to, da bodo dobro vešči a) številom od 1—10 in b) od 1—100 ter da jih znajo upotrebljavati ustno in pismeno. 2. na srednji stopnji razprav¬ ljati je ustno in pismeno a) šte¬ vila od 1—1000 in bj števila nad 1000 in uporabljati jih za jednostavnije račune vsakdanjega življenja. 3. na višji stopnji dovršiti je računski pouk in izvežbati učence v računih z drobci in desetinskimi števili ter upotreb¬ ljavati pridobljeno znanje za težje račune navadnega življenja. Osnovana pa je ta razdelitev učiva na bistvu našega števil¬ nega, sestava. Človeški duh vspne se le po malem od čutnih zaznav do mišljenja s pojmi; na številih do 10 je tedaj nazorno predočiti naš desetični sestav in razviti bistvo računskih načinov. Raz- Lehrplane f. d. Kiistenland. poči, čim se bude bolje znao okoristiti s pronadjenimi zakoni i pravili u svagdanjem životu. Ovih sveobčih temeljnih na¬ čela valja se strogo držati na svih stupnjih obuke. Po naših učevnih osnovah učevno gradivo u računstvu dieli se na tri stupnja: 1. na niži stupanj, na kojem valja djecu dovesti do toga, da se izvježbaju u ustmenom i pismenom računanju a) u ob¬ segu brojeva od 1—10, b) od 1 — 100 . 2. na srednji stupanj, na kojem treba priučiti djecu, da znadu okretno računati ustmeno i pismeno a) brojevi od 1—1000, b) i neomedjašenimi brojevi. 3. na viši stupanj, kojim se obuka završuje i na kojem se djeca imaju uvježbati u raču¬ nanju desetičnimi i običnimi slomci, a ono što su več naučila, ima se upotrebljavati za rieša- vanje ustmenih i pismenih zada- taka, uzetih iz praktičnoga života. Navedena razdjelba učevnoga gradiva temelji se bitno na našem brojčanom sustavu. Jer se zornošču ljudski duh malo po malo priučava, da bistro misli, zato valja učeniku pri početnom podučavanju u brojenju zorno jednostavnimi poslovanji poka¬ zati, kako se je u našem običnom 7 98 lichen Decimalsystems durch den Aufbau der Einheiten bis zum ersten Ruhepunkte, der Einheit der nachst hohern Ordnung, mit einfachen Operationen und im Rahmen dieser Periode als der Grundlage des Vorriickens zu den Begriffen holierer Ordnung das Wesen der Grundoperationen zu versinnlichen. Erst wenn die Schuler mit den Grundopera¬ tionen im Raume der ersten zehn Zahlen vollig vertraut sind, ist eine weitere Fortbildung der Zahlen hoherer Ordnung er- spriefolich. Die erschopfende und methodisch richtige Bekandlung dieser ersten Stufe ist dement- sprechend von wesentlichster Bedeutung fiir das Verstandnis und fiir den Fortschritt in dem gesammten weiter fuhrenden Rechenunterrichte; es kann darum die sorgsame und griind- liche Behandlung des Zahlen- raumes bis zehn nach wohliiber- legter und naturgemafter Me- thode dem Lehrer nicht genug empfohlen werden. Um die rechte Methode fiir die Bildung der Zahlen und des Zaklenbegriffes zu finden, fragen wir nach dem Vorgange bei der Bildung des Zahlenbegriffes im menschlichen Verstandnisse iiberhaupt. Der Begriff jeder einzelnen Zakl und der Zahlen- begriff sind Abstractionen von Anschauungen und Vorstellungen. Die Anschauung und Vorstellung zweier Baume, zweier Menschen, kurz zweier gleichartiger Einzeln- dinge musste der Bildung des Be¬ del sistema decimale da noi usato, col percorrere la scala prima delle unita, inoltrandosi per via di operazioni semplici sino ali’ unita deli’ ordine pros- simamente sovrapposto, e mo- strare merce esercizf cbe non escano dalla cercbia di questo periodo la natura delle opera¬ zioni fondamentali, ponendo cosi la base a concetti d’ ordine su- periore. Solo allora, cioe quando gli scolari saranno ben versati nelle operazioni fondamentali del pe¬ riodo dei primi dieci numeri, šara proficua 1’ ulteriore forma- zione di numeri d’ ordine su- periore. Sicche una trattazione esauriente e di giustezza di- dattica di questo primo grado e d’ importanza essenziale per 1’ intelligenza e pel procedere in tutto P itfsegnamento ulte¬ riore; il perche non si potra mai abbastanza raccomandare al maestro una trattazione so- lerte e fondata del periodo nu- merico fino al dieci, ma giusta un metodo naturale e ben pon- derato. Onde trovare il vero metodo per la formazione dei numeri e la loro nozione, s’ indaghi come la mente umana giunga in gene¬ rale alla nozione di numero. La nozione d’ ogni singolo numero e quella di numero in genere non sono che astrazioni d’ intui- zioni e di rappresentazioni. L’ in- tuizione e la rappresentazione di due alberi, di due uomini, in breve di due individui omo- genei dovette precedere la no¬ zione del numero due. Per la 99 vij aj število za številom, dokler ne prideš do prvega oporišča, do jednote prvega višjega reda, posluževaje se j edno stavnih ra¬ čunov v obsegu tega oddelka. Tu dobi učenec trdno, pravo podlago pojmom višjega reda. Še le potem, ko so se učenci popolnoma seznanili s temeljnimi računskimi načini v krogu prvih desetih števil, bode ti mogoče, vspešno razvijati števila višjega reda. Vsestranska in metodično prava obravnava te prve stopnje je preimenitna za razumevanje in napredek vsega poznejega pouka v računstvu; zatorej priporočamo in velevamo učitelju, da posebno skrbno in temeljito obravnava prvih deset števil in to po dobro premišljenej in naravnej metodi. Da najdemo pravo metodo, kako nam je tvoriti števila, po¬ iskati nam je pot, po katerem je prišel sploh človeški um do pojma o številih. Vsako število zase in številni pojem v obče posneta sta iz zaznav (občutkov) in predstav. Preden si si stvoril pojem števila dva, moral si vi¬ deti in misliti si dve drevesi, dva človeka, ob kratkem dve jednakovrstni stvari vsako za¬ se in obe skupaj. Početni pouk v računstvu ima se tedaj vršiti desetičnom sustavu došlo od jedinica do neke prve stanke, koja se je onda za jedinicu vrsti uzela, i kako se na temelju toga dolazi do pojmova više vrsti. Na taj način naučit če se učenik ono, što mu je potrebito za spoznavanje glavnih računstvenih poslovanja. Stoprv, kad se učenici pod- punoma uvježbaju u temeljnih poslovanjih sa prvih deset bro- jeva, moči če se preči na raz¬ vijanje brojeva više vrsti. Po- svema je potrebito, da se taj prvi dio sasvim izcrpi i meto¬ dično razloži, ako hočeš, da cielo daljno računanje razum¬ ljivo napreduje; zato se učitelju toplo preporuča, da dobro pro- mišljenom metodom i naravskim putem brižljivo i temeljito pro- tumači brojeve do deset. Da nadjemo dobra metodu za stvaranje broja i za brojenje, pitajmo se kako ljudski um u obče postupa stvarajuč si pojam 0 broju. Pojam pojedinoga broja 1 brojeva u obče dobije se od zrienja i predstave. Prije si morao gledati i vidjeti dva stabla, dva čovjeka, u obče dvie jednovrstne osebine, onda tek stvorio ti se je pojam o broju dva. S toga nam i je s početka obuke u računanju kazati stvari, da ih učenici vide, prije nego 7 * 100 griffes der Zweizahl vorangehen. DemgemaB miissen vvir auch bei Beginn des Rechenunterrichtes mit bestimmten Anschauungen und Vorstellungen operieren, ehe wir den Kindern d en abstracten Begriff der Zahl bieten. Hiebei dienen als Veranschaulichungs- mittel die in der Schule vor- handenen Gegenstande, derTisch, die Sessel, die Banke u. s. w. die Finger, Stabchen, Wurfel, Kugeln, die russische Rechen- maschine, endlich graphische Darstellungen von Stricben, Punkten, Ringen, die man zu Zahlenbildern gruppiert. Haben hiedurch die Kinder eine richtige Vorstellung von der Zahl gewonnen, so mache man sie mit dem Zahlzeichen, der Ziffer bekannt, indem man es beschreibt, auf die Tafel schreibt, und wie die Lautzeichen einuben lasst. Hierauf lasse man die Kinder nach gehoriger Dar- legung der sachlichen Verhalt- nisse, welche der Aufgabe zu- grunde liegen, und mit Hilfe von Fragen, welche geeignet sind, dieselben dahin zu bringen, aus den in den Aufgaben ge- gebenen Verhaltnissen durch Schlusse die Operationen abzu- leiten, vvelche mit den gegebenen Zablen vorgenommen werden miissen, damit man zu der ge- suchten Zahl gelange, miindlich und schriftlich, mit benannten, mit reinen und angewandten Zahlen rechnen. Da der Begriff dem Zeichen vorangeht, so geht das rnund- liche dem schriftlichen, das Kopf- rechnen dem Zifferrechnen voran. qual cosa noi pure nell’ iniziare 1’ insegnamento deli’ aritmetica dovremo valerci d’ intuizioni e rappresentazioni determinate e concrete prima di porgere ai fanciulli la nozione astratta del numero. A tal uopo ci servono quai mezzi d’ istruzione intuitiva gli oggetti di scuola, come il tavolino, le sedie, i banchi ecc. le dita, dei bastoncini, dei dadi, delle palle, il pallottoliere, final- mente rappresentazioni grafiche di lineette, di punti e di cer- chiettini da mettersi a gruppi onde rappresentare i numeri. Avendo con cio i fanciulli acquistata la nozione esatta del numero, bisogna far loro cono- scere il segno del numero, la cifra, descrivendolo, scrivendolo sulla tavola nera e facendo far loro degli esercizl non altrimenti che con le lettere. Poscia si a voce che in iscritto si faccia fare dai fan¬ ciulli il calcolo con numeri con- creti, con numeri astratti e con numeri applicati ad esempi pra- tici, pero dopo una conveniente spiegazione delle relazioni reali che servono di base al problema e coli’ ajuto di domande acconce a far si, ch’ essi dai rapporti dati nei problemi sieno in grado mediante conclusioni di dedurre le operazioni che vogliono essere eseguite coi numeri dati per poter giungere al numero ri- cercato. Siccome la nozione precede il segno, cosi il calcolo orale precede quello in iscritto, ed il mentale quello con cifre. Il cal- 101 na zaznavah in predstavah, po¬ tem še le morejo se uvesti ab¬ straktna števila. Nazornih učil imaš na izbor: v to ti služi šolska miza, stoli, klopi i. t. d., prsti, palčice, kocke, krogle, rusko računalo in sled¬ njič črte, točke, kolesca, katere rišeš in sestavljaš v številne podobce (obrazce). Ko so otroci nazorno spoznali število, potem jim pokaži šte¬ vilno znamenje, t. j. številko; popiši jim jo in napiši na tablo, in otroci naj se vadijo pisati jo, kakor pišejo črke. Sedaj pri¬ dejo na vrsto naloge. Najprvo razloži stvarno stran naloge in potem stavi vprašanja tako, da najdejo učenci iz danih razmer po svoji razsodnosti računske načine, katere je treba izvesti, da se dobi neznano število. Sedaj izvrši račun in daj ga zapisati. Računske načine razkaži na imenovanih in neimenovanih šte¬ vilih in upotrebi jih pri nalogah. Pojem moramo imeti poprej, preden moremo zapisati zname¬ nje; ustno računati gre torej poprej, kakor pismeno, na pamet li ustanovimo abstraktan pojam broja. Kod toga mogu služiti kao glavno sredstvo za zorno predo- čivanje brojeva stvari, koje se nalaze u školi, stol, stolac, klupe i t. d. prsti, štapiči, kocke, krugljice, rusko računalo, zatim pismeni znakovi, najme črte, točke, ravnala, što se imaju upotrebiti za sastavljanje bro- jevnih slika. Kad več imaju djeca posve točne i jasne predočbe o broju, valja ih upoznati sa znakovi brojeva ili brojkami. Tu se po- stupa kao kod obuke u pis¬ menih; svaku najme brojku valja ponajprije razjasniti, zatim ju napisati na ploči. — Iza toga se djeci dobro razlože stvarni odnošaji, na kojih se zadatak osniva i shodnimi pitanji dova- djaju se do toga, da zaključujuč, izvadjaju operacije, koje se imaju izvršiti zadanimi brojevi, da tako iznadju traženi broj. Tada valja paziti, da se ustmeno i pismeno uvježbaju u računanju imenovanimi i neimenovanimi brojevi. Jer treba djetetu prije raz¬ ložiti stvar, a onda istom zna¬ menje, to se mora ustmeno ra¬ čunanje uzeti prije pismenoga i 102 Das schriftliche Rechnen folge jedoch stets dem mundlichen; es dient zur Ubung und Befestigung der gewonneiien Resultate und falls eine Classe in zwei Schiiler- abtheilungen zerfallt, zur stillen Beschaftigung der Kinder. Das Hauptgewicbt ist jedoch auf das mtindliche Rechnen zu legen; doch ware es falsch, zuerst nur das mundliche und erst spater das schriftliche Rechnen zu iiben, wie es falsch ware, wenn man Lesen und Schreiben trennen wollte. Vielmehr ist das schrift¬ liche Rechnen mit dem Kopf- rechnen in die engste Verbin- dung zu setzen. Die technischenBenennungen der in den Aufgaben auftreten- den Zahlen: Addend, Factor etc. sind noch zu vermeiden; aber die Schiiler sollen von vorne- herein ein Verstandnis von den Rechenvorgangen gewinnen und namentlich auch von dem Zu- sammenhange, in dem die ver- schiedenen Rechnungsarten mit einander stehen. Die Subtraction muss als die Umkehrung der Addition erscheinen; die Multi- plication muss als ein beson- derer Fali der Addition auf- treten; die beiden Falle der Division sind als die beiden In- versionen der Multiplication ein- zufiihren. Selbstverstandlich ist der Stoff der Aufgaben ganz und gar dem Erfahrungs- und An- schauungskreise der Kinder zu entnehmen. Die Zahl der innerhalb des Raumes 1—10 moglichen reinen colo in isritto dee pero sempre seguire al calcolo orale, ser- vendo il primo quale esercizio a consolidare i risultati ottenuti e a cheta occupazione dei fan- ciulli, dato che una classe fosse divisa in sezioni. Ma la maggior importanza va data al calcolo mentale; tuttavia sarebbe erro- neo il far dapprima esercizl col calcolo mentale, ed appena piii tardi con quello in iscritto, come pure sarebbe erroneo il voler separare il leggere e lo scri- vere. Il calcolo in iscritto ed il mentale vanno quindi stretta- mente uniti assieme. Nei primordi sono da evi- tarsi i termini tecnici dei numeri che entrano nelle operazioni (posta, fattore ecc.); pero gli sco- lari dovranno fin da bel principio giungere a comprendere i proce- dimenti aritmetici e soprattutto il nesso esistente fra le varie ope¬ razioni. La sottrazione figuri quale addizione inversa, e la moltipli- cazione qual caso speciale del- 1’ addizione, ambi poi i modi della divisione vengano risguardati come ambe le inversioni della moltiplicazione. Va da se che la materia dei problemi e da prendersi interamente dalla cer- chia delle esperienze e delle in- tuizioni degli scolari. Essendo scarso il novero degli esercizt a puri numeri 103 poprej, kakor s številkami. Ali vsegdar naj sledi za ustnim ra¬ čunom pismeni; učenec se s tem bolj uvežba in si račune živejše vtisne v glavo; tam pa, kjer sta v enem razredu dva oddelka, je ta vaja izvrstnoopravilo za one učence, kateri se uče sami na tihem. Vendar gre računstvu iz glave prva beseda, dasi bi bilo na¬ pačno računati najprvo le iz glave, a pozneje s številkami, kakor bi bilo napačno oddeliti čitanje od pisanja; vedno bodi jedno in drugo v najtesnejši zvezi. Tehnična imena števil: sošte- vanec, činbenik i. t. d. je še opuščati; ali učenci morajo že precej tukaj razumeti in raz- videti, kako jim je izvršiti račun in v kaki zvezi so razni račun¬ ski načini. Pokazati jim je, da je od¬ števanje soštevanju ravno na¬ sprotno, da je množitev le so- števanje svoje vrsti, in da ste meritev in delitev le obratna množitev. Jasno je, da mora biti stvarna stran naloge ali že znana otrokom iz skušnje, ali pa vsaj primerna otroškej razum¬ nosti. S prvimi desetimi števili mo¬ reš dati pač le malo nastav- napametno prije nego računanje brojkami. Za ustmenim raču¬ nanjem ima sliediti uviek pis¬ meno, jer se tim djeca uvjež- baju i učvrste u onom, što su več ustmeno naučila, a ondje, gdje je škola razdieljena u sku¬ pine, služi zato, da se djeca time tiho zabave. Svakako računstvo na pamet jest najznamenitije, nu ipak bilo bi krivo i neumjestno, da se ponajprije vježbaju učenici samo u računstvu na pamet, kao što bi bilo neumjestno i krivo, kad bi se odielilo čitanje od pisanja. Prema tomu treba da računstvo brojkami i računstvo na pamet sačinjavaju nerazdruživu cielost i da se zajedno obradjuju. Ne smiju se još rabiti znan¬ stvena imena (pribrojnik, čin¬ benik itd.), ali učenici treba da več unapried znaju, kako stoje jedna prema drugoj razne vrsti računa. Odbijanje neka se pokaže kao obratan račun od sbrajanja, a množenje kao osobita vrst sbrajanja; djelitba neka se po¬ kaže kao obratan račun od rano- žitbe. Razumije se samo po sebi, da se gradivo zadatka mora uzeti iz neposrednoga okoliša učenikova. Ne može biti nego vrlo malo zadataka od broja 1—10 r 104 Zahlenaufgabe ist eine sehr be- schrankte; es ist sonach sehr wohl moglich, durch haufige Wieder- holung eine vollige Sicherheit und Scblagfertigkeit bei den Schiilern zu erzielen, so dass sie jedes Ergebnis einer Zahlen- operation obne Besinnen zu sagen wissen. Man hiite sich jedoch diese Sicherheit durch Memo- rieren der Aufgaben und Resul- tate erzielen zu wollen; die Arbeit ware eine sehr muhselige, der Erfolg ein unsicherer und Zeit und Miihe waren ftir den wich- tigen Zweck der formalen Bil- dung verloren. Es muss beim Rechnen Anschauung, Einsicht und Ubung immer Hand in Hand gehen; alles Rechnen muss mit Verstand vor sich gehen, muss Denkrechnen sein, mag nun dies ein miindliches, oder ein schrift- liches Rechnen sein. In der Sache gibt es namlich nur ein Rechnen, das verstandige Rech¬ nen, gegriindet auf richtige Er- kenntnis und Beurtheilung der in einer Aufgabe enthaltenen Sach- und Zahlenverhaltnisse, aus deren Abhangigkeit unter- einander und der zu fuhrenden Zahl mit NothwendigkeitdasVer- fahren die letzteren zu finden, gefolgert wird. Die Trennung in Kopf- und schriftliches oder Zifferrechnen tritt erst ein, wenn es sich um die Fixierung des Verfahrens selbst handelt. Das „Was“ ist in beiden dasselbe, nur das „Wie“ ist verschieden. Der Unterschied zwischen beiden ist nur ein aufierlicher und zu- zufalliger, nichts desto weniger, wie wir spater sehen werden, - entro il periodo dali’ 1 al 10, šara oltremodo agevole che gli scolari a forza di ripetizione vi acquistino tale una piena sicu- rezza e speditezza, da saper dire ogni risultato di un’ ope- razione senza molto pensarvi. Si badi pero di non valersi a tal uopo di esercizi di pura me- moria, giacche sarebbe lavoro stentato, d’ esito incerto e, spre- cando tempo e fatica, se ne andrebbe lo scopo importante della coltura formale. L’ intui- zione, il discernimento e 1’ eser- cizio nel calcolo debbono sempre andare di pari passo, ogni cal¬ colo, che va sempre eseguito con la mente, dev’ essere cal¬ colo ragionato, sia esso poi fatto a voce o in iscritto, giacche il calcolo e sempre uno. Il calcolo fatto con discernimento ha per base 1’ esatta conoscenza ed il giusto giudizio delle relazioni delle cose e dei numeri conte- nuti in un problema, dalla di- pendenza scambievole delle quali cose e dal numero che vuolsi ri- cercare si deduce necessariamente il metodo di rintracciare il detto numero. La distinzione del cal¬ colo in calcolo mentale ed in calcolo con cifre sottentra appena allora, quando cioe si tratta di mettere sott’ occhio le operazioni. La cosa in ambo i časi e la medesima, e non diiferisce che nel modo. La dilferenza fra 1’ uno e P altro e meramente esterna ed accidentale, nondi- meno di sommo rilievo, segnata- mente pel corso medio e su- 105 poprej, kakor ljenih nalog, zato pa z večkratnim ponavljanjem lahko izvežbaš učence tako, da ti znajo prav in hitro povedati vsak izvod, neda bi mnogo pre¬ mišljali. Ali nikdar ne poskušaj doseči to gotovost s tem, da bi naloge in izvode učil na pamet; delo bi bilo kaj mučno in uspeh negotov, čas in trud pa za ime¬ nitno formalno izobraževanje iz¬ gubljena. V računstvu se imajo vedno družiti nazornost, razsodnost in vaja; računati se ima vselej s preudarkom, bodi si iz glave, bodi si s številkami. Prav za prav je računanje le jedno, in to razsodno raču¬ nanje. Kako ti je najti ne¬ znano število, sledi neizogibno iz vzajemne zavisnosti stvarnih odnošajev in številnih razmerij v nalogi, da jih le dobro raz- vidiš in prav presodiš. Loči se računanje še le tedaj na ra¬ čunstvo iz glave in računanje s številkami, kadar gre zato, da ustanoviš postopek sam. „Kaj“ da imaš storiti, to je pri obeh računstvih jedno in isto, „kako“ da imaš izvršiti, to pa je različno. Razlika je tedaj le vnanja in slučanja, ali vendar, kakor bodemo pozneje videli, preime- al je zato moguče, da ih učenik rad česta opetovanja znade po- svema sjegurno i brzo tako, da bez duga mišljenja može reči, kakov je Iznos. Ne treba pako htjeti tu sjegurnost postignuti golim pamtenjem; taj bi posao bio mučan, a korist od njega nestalna, vrieme i trud bio bi tu izgubljen za vrlo znamenito formalno naobraženje. Kod računstvene obuke treba paziti, da se zrienje, razumie- vanje i vježbanje jedno od dru- goga nikad ne odjeljuje; jer svako računanje, bilo to ustmeno ili pismeno, moraju djeca razu- mjeti, to jest pri tom misliti. U istini obstoji samo jedna vrst računanja, i to razumno računanje, koje se temelji na pravom spoznavanju i prosudji- vanju stvarnih i brojevnih odno- šaja izmedju zadanoga i traženoga broja, a iz same odvisnosti, u kojoj se ovi nalaze, sliedi i način, kako se ima taj traženi broj nači. Razlučitčeš računanje istom onda u napametno, pismeno ili brojčano, kada se bude radilo o tom, da se postupak računanja predoči. Stvar ostaje u oba slučaja ista, samo je način drugčiji. Razlika izmedju jednoga i drugoga načina jest samo vanj- ska i slučajna, ali je ipak, kako 106 namentlich fiir die Mittel- und Oberstufe des Unterrichtes ein aufierst wichtiger. Ubungen im Zerlegen der Zahlen, namentlich im Zu- und VVegzahlen, fiihren den Schuler am sichersten zur Erfassung der verschiedenen Operationen in diesem Zahlenumfange. Doch ist hiebei zu beachten, dass iiber eine halbe Stunde vvahrende Ubungen den Anfanger ermatten und abspannen. Damit die Aufmerksamkeit der Kinder anhalte, ist es aber auch nothwendig, dass die Sprache des Lehrers mustergiltig, gemiith- lich und anregend sei, weshalb er sich auf den Standpunkt der Schuler zu versetzen hat. Diese Gemiithliehkeit darf aber nicht dahin ausarten, dass sie die Kinder am selbstthatigen Uben hindert, vielmehr hat er sie an Besonnenheit zu gewohnen und darum jede Aufgabe nur einmal langsam, deutlich, ohneEinschal- tung und erlauternde Bemerkung unter scharfer Betonung der wichtigsten Worter vorzu- sprechen. Auch hat er darauf zu dringen, dass die Antwort in kurzen, aber vollstandigen Satzen erfolge. Es soli auch jede Rechenstunde eine Sprachstunde sein. Von der gedachten Form der Antworten ist nur beim Schnellrechnen auf der Mittel- und Oberstufe abzusehen. Mit der Aneignung der Fertig- keit im Zifferschreiben wird, wie schon angedeutet wurde, der Anfang zur schriftlichen Dar- stellung kleiner Aufgaben auf periore, come appresso ve- dremo. Gli esercizl nella scomposi- zione dei numeri, specie nel contare aggiungendo e levando un dato numero, conducono senza fallo lo scolaro a com- prendere in questa cerchia di numeri le differenti operazioni. Pero qui vuolsi osservare, che gli ešercizi che oltrepassano la mezz’ ora, stancano e rallentano il povero principiante. Affinche 1’ attenzione dei fan- ciulli sia sempre desta, e pur necessario che la lingua del maestro serva di modello e sia famigliare ed animata; il perche egli dee mettersi ne’ panni degli scolari, perche questa famiglia- rita non degeneri in modo, da impedire 1’attivita dei fanciulli nei loro esercizl; anzi ei dovra abituarli alla riflessione, e quindi ogni operazione enunciarla una sol volta adagio e con chiarezza, non frammettendo alcuna osser- vazione o schiarimento ed accen- tuando a dovere le parole di maggior rilievo. Inoltre insistera che la risposta venga data con brevi proposizioni bensi, ma compiute. Ogni ora di aritmetica deve esser pure un’ ora di lingua. Dalla detta forma deli e risposte e da desistere nel calcolo spe- dito del grado medio e del su- periore. Conseguita la speditezza nello scrivere le cifre, si comincera a rappresentare sulla tavola nera, come fu gia accennato, dei pic- coli problemi. Dia spesso il 107 nitna, posebno za srednjo in višjo stopnjo pouka. Razstavljaj e števila, posebno soštevaje in odštsvaje, spoznajo učenci najlaglje razne računske načine tega številnega obsega. Ali opomniti je, da vaje spravijo začetnika ob voljo in ga utru¬ dijo, ako trpe dalje od pol ure. Hočeš li da ostanejo učenci pazljivi, moraš govoriti uzorno, prijazno in zanimivo; to pa ti je mogoče le tedaj, ako se po¬ staviš na otroško smotrišče. Ali preprijazen tudi ne bodi, da otroci ne postanejo malo¬ marni, temveč navadi jih pre¬ mišljenosti, kakor je treba. Zato imaš narekovati vsako nalogo le jedenkrat, in to počasi in raz¬ ločno, naglaševaje krepko naj- tehtniše besede; ne dodajaj pa vmes ničesar in ne razlagaj ni¬ česar. Tudi gledaj na to, da otroci odgovarjajo v kratkih in celih stavkih. Vsaka računska ura bodi jezikovna ura. Nepopolne odgovore smeš pripuščati le na srednji in višji stopnji, kedar se učenci vadijo v hitrem računstvu. Ko so se učenci naučili pi¬ sati številke, začno se zapisavati, kakor smo že omenili, kratke naloge na tablo. čemo kasnije vidjeti, navlastito na srednjem stupnju obuke vrlo znamenita. Ako se učenici vježbaju u raztvaranju brojeva, a osobito u pribrajanju i odbrajanju, doči če najlaglje do shvačanja raznih operacija u ovom obsegu brojeva. Ipak valja pri tom paziti, da vježbe, koje traju više od pol ure, početnike umaraju i pre- napinju. Da se pozornost djece uz- drži, mora učitelj biti u govoru uzoran, okretan, zanimiv i ži- vahan, ter se mora tumačenjem prilagoditi shvačanju učenika. Ipak ta zanimivost ne smije biti prečerana, tako da zapreči djeci samostalno vježbanje; da- pače on ju ima priučiti razbori- tosti, s toga nek im svaki za- datak samo jedan put kaže i to polagano, jasno bez uplitanja i bez ikoje opazke, naglasujuč dobro glavne rieči. Učitelj nek pazi, da učenici odgovaraju u posve kratkih, ali podpunih izrekah. Kod račun- stvene obuke valja paziti uviek na čist i pravilan jezik. Od učeniki srednjega i vi- šega stupnja, ako brzo računaju, ne treba zahtievati, da odgova¬ raju, u podpunih izrekah. Čim se djeca prilično dobro izvježbaju u pisanju brojaka, kao što je več bilo spomenuto, može se započeti kratkimi za- datci na ploči. 108 der Tafel gemacht. Der Lehrer gebe haufig schriftlicheAufgaben, aber im maftigen Umfange, corri- giere sie mit Sorgfalt und Conse- quenz und dringe unnachsichtig auf die Verbesserung des Fehler- haften. Hiebei ist darauf zu sehen, dass die Operationszeichen und die Ziffern deutlich ge- schrieben, die Hefte recht sauber und reinlich gehalten werden. Jede Rechenstunde soli auch eine Schreibstunde sein. Endlich wird bemerkt, dass darauf zu dringen ist, dass sich jeder Schiller ein gedrucktes Rechen- buch anschaffe, weil dasselbe das zeitraubende Dictieren der Auf- gaben iiberfliissig macht, somit dem Lehrer und Schiller Zeit erspart und den erforderlichen Stoff zu hauslichen Ubungen enthalt. Der Zahlenraum bis 20 bildet z\var keinen durchaus nothwen- digen Ubergang zur Bildung und unterrichtlichen Behandlung des theoretisch und praktisch gleich wichtigen Zahlenraumes bis hun- dert. Doch sprechen didaktische Griinde daftir, dass nach dem Zahlenraume 1—10, dem Zahlen¬ raum e 1—20, selbstverstandlich wenn es die dem Rechenunter- richte zugemessene Zeit erlaubt, schon im ersten Schuljahre eine specielle Beachtung gewidmet werde, und dass bei ungiinstigen Schulverhaltnissen mindestens die Aufgabe des Zu- und Weg- zahlens in der Richtung Beriick- sichtigung finde, dass die Schiller dieselbe gelaufig losen konnen. maestro dei problemi in iscritto, ma di discreta estensione, li corregga con accuratezza ed assi- duamente, ed insista senza alcun riguardo sulla correzione degli errrori. In cio guardi bene che i segni delle operazioni e le cifre sieno scritte con chiarezza ed i quaderni tenuti ben netti e puliti. Ogni ora d’ aritmetica dev’ essere eziandio un’ ora di scrittura. Finalmente si osserva do- versi insistere che ogni sco- laro si provveda di un libro di aritmetica stampato, giacche esso rende superfluo il dettare che sciupa il tempo, e cosi ri- sparmia tempo ed al maestro ed allo scolaro, contenendo la ma- teria necessaria per gli esercizi domestici. Il periodo numerico fino al 20 non costituisce un pas- saggio assolutamente indispen- sabile alla formazione e tratta- zione didattica del periodo fino al 100 del pari importante ed in teoria ed in pratica. Tuttavia alcuni motivi didattici fanno ve- dere che gia nel primo anno di scuola dopo il periodo numerico dali’ 1 al 10 e da aversi un riguardo speciale a quello dal- 1’ 1 al 20, purche, s’ intende da se, lo permetta il tempo de- stinato ali’ aritmetica, e non permettendolo le circostanze della scuola, almeno sia prešo in considerazione il contare aggiun- gendo e levando un dato nu- mero e siffattamente, che gli scolari possano cio eseguire con ispeditezza. 109 Pismene naloge ima dajati učitelj pogostoma, ali ne preveč na jedenkrat, popravljati jih mora skrbno in dosledno, a tudi strogo paziti, da učenci poprav¬ ljajo napake. Gledati je, da se razločno pi¬ šejo računski znaki in številke, da so zvezki lični in čisti. Vsaka računska ura bodi h krati tudi lepopisna ura. Učitelj naj tudi skrbi, da si omisli vsak učenec tiskano raču- nico, v kateri ima že priprav¬ ljene naloge, ker s tem se izo¬ gne zamudnemu narekovanju in prihrani časa sebi in učencem. Sicer ni neobhodno potrebno obravnavati števila do 20 po¬ sebej, preden se preide k tvorbi in razpravi teoretično in prak¬ tično jednako imenitnih števil do 100. Ali vendar govore didak¬ tični razlogi zato, da naj se za števili do 10 obravnajo posebej tudi števila do 20 že v prvem šolskem letu, se ve da le tedaj, kedar to dopušča računskemu pouku odmerjeni čas. Kjer so šolske razmere neugodne, želeti bi bilo, da bi se v tem števil¬ nem obsegu vsaj na prištevanje in odštevanje oziralo toliko, da bi učenci dobro znali reševati dotične račune. Učitelj neka zadaje često pismene zadatke, ali posve kratke, pa neka ih pozorno i dosljedno popravlja i strogo pazi, da učenici popravljaju po- grieške. Uza to se mora paziti, da se brojke i znakovi računstvenih poslovanja jasno pišu, da budu pisanke posve čiste i u redu. Pri računstvenih vježbah valja paziti i na to kako djeca pišu. Napokon svaki učenik mora imati računicu, jer bi inače uči¬ telj i učenici previše vremena izgubili, kad bi im se morali diktovati zadatci, a računica sadržava zadatke, da se učenici mogu i kod kuče vježbati. Prelazeč na stvaranje i uče¬ nje brojeva do sto, koji su teo¬ retično i praktično jednako zna¬ meniti, može se najprije uzeti brojeve do 20, ali nije posvema potrebito tako odieliti. Ipak iz didaktičkoga razloga ako preostane vremena, opre- dieljena za računstvenu obuku, treba več i u prvoj školskoj godini posebno osvrtati se na brojevni obseg od 1 do 20, u kojem se ima kod nepovoljnih školskih odnošaja pribrajanje i odbijanje u toliko uvježbati, da učenici znadu lako riešavati dotične zadatke. 110 Mtinzen, MaOe und Gewichte rnussen, soweit sie in dem be- handelten Zahlenraume Anwen- dung finden, vorgezeigt und durch alle hiezu geeigneten Sinne dem kindlichen Sinne nahe ge- legt werden. Auch sind Demon- strationen damit zu verbinden und die Kinder an den richtigen Gebrauch des AugenmaGes, so wie an das Abschatzen der Raum- verhaltnisse zu gewohnen. Durch dies oben angedeutete Verfahren wird die Verbindung der Lehraufgabe des ersten Schuljahres mit jener deszweiten vermittelt. Aber auch an jenen Schulen, an welchen die Be- handlung des Zahlenraumes von 1—20 im ersten Schuljahre zum vollen erschopfenden Abschlusse gelangt, und im zweiten sich die Recheniibungen im Zahlenkreise von 1—100 bewegen, ist das Neue mit dem Gelernten in enge Verbindung zu bringen, das letztere sorgfaltig zu wiederholen, um bei einzelnen Schiilern Ver- gessenes zu erneuern, Fehlendes zu erganzen, bei allen Schiilern aber das im ersten Schuljahre Geiibte zu befestigen und zur vollen Sicherheit zu bringen. Ist dies geschehen, so schreite man zu den hoheren Zahlen hinauf und iibe in denselben die Ope- rationen des Zu- und Wegzahlens, des Vervielfachens, Messens und Theilens anschaulich miindlich und schriftlich ein. Es handelt sich hier um geschickte Ein- fiihrung in die Bildungsgesetze unseres Zahlensystems, um Ein- fiihrung und Einiibung zweck- Dovranno essere mostrate le monete, le misure ed i pesi, in quanto trovino applicazione nel periodo numerico gia prešo, e verranno messe vicine ai fan- ciulli, perche coi sensi possano intuirle a lor agio; vi si aggiun- geranno pure delle indicazioni esplicative, ed i fanciulli ver¬ ranno assuefatti a misurare a occhio con aggiustatezza, come anche a stimare le proporzioni dello spazio. Mediante il metodo soprac- cennato si otterra la connes- sione della materia d’ insegna- mento del primo anno con quella del secondo. Ma anche in quelle scuole, ove la trattazione del periodo numerico dali’ 1 al 20 viene appieno esaurita nel primo anno di scuola, e nel se¬ condo gli esercizi si aggirano nella cerchia numerica dali’ 1 al 100, bisognera unire stretta- mente assieme il nuovo col gia appreso, ripetendo assiduamente quest’ ultimo per rinfrescare la memoria di quanto avvessero per avventura dimenticato alcuni scolari e riempire le eventuali lacune, in tutti poi gli scolari per raffermare quanto aveano appreso nel primo anno e farne loro aver sicurezza. Cio fatto, si salga a numeri superiori e con questi si facciano fare degli eser¬ cizi nel contare aggiungendo e levando un dato numero, nel moltiplicare, nel contenere e nello spartire e tutto cio in- tuitivamente si a voce che in iscritto. Qui si tratta d’ iniziare con bel modo gli allievi nelle leggi del nostro sistema nume- 111 Denarje, mere in uteži, ko¬ likor jih rabiš v obravnanem šte¬ vilnem obsegu, pokaži in uteže daj potežkati. Potem razkaži, kako se meri in tehta, in vadi učence, kako imajo prav meriti na oko in ceniti količine v prostoru. Računanje s števili do 20? kakor smo gori ob kratkem omenili, ima spajati pouk prvega s poukom druzega šolskega leta. V šolah pa, v katerih so se obravnala vsestransko števila do 20 in se ima početi v drugem šolskem letu s števili od 1—100, mora se povzeti, kar se je že učilo, in živo sto¬ piti z onim, kar se še ima učiti. Pri ponavljanji oživi, kar so ne¬ kateri učenci pozabili, in po¬ polni se ono, kar so drugi pre¬ zrli, vsem pa se učvrsti in do¬ vrši, česar so se naučili v prvem letu. Sedaj začni še le z večjimi števili in vežbaj učence v sošte- vanji in odštevanji, množenji, merjenji in deljenji in to na¬ zorno, ustmeno in pismeno. Tu gre za to, da učence spretno navedeš na zakon našega šte¬ vilnega sestava, da navedeš in izvežbaš pripravne metode za računanje iz glave s sestavlje¬ nimi števili in dakonečno dosežeš U koliko doz volj ava krug obradjenih brojeva, moraju se jasno i zorno predočiti dječjim osječalom novci, mjere i uteži. Ujedno treba ovdje spajati po¬ kaži vanj a i priučavati dječje oko na pravu mjeru, kaošto i na to, da znade prosudjivati od- nošaje prostora. Gori navedenim postopkom spajaju se zadatci prve školske godine sa zadatci druge školske godine. Nu takodjer i u onih školah, gdje se je sasvim iz- crpio u prvoj školskoj godini obseg brojeva od 1 do 20 i u drugoj školskoj godini, gdje se računstvene vježbe vrte u ob¬ segu broja od 1 do 100, treba spajati nove vježbe s onim, što su več djeca naučila, posljednje, vježbe pomnjivo ponavljati i što su pojedini učenici zaboravili, obnavljati, nepodpuno popunji- vati, kod svih pako učenika valja učvrsčivati i osjegurati ono, u čem su bili izvježbani tekom prve školske godine. Pošto se je to obradilo, predje se k višim brojevom, te valja učenike zorno vježbati ustmeno i pismeno u pribrajanju i odbranju, množenju, mjerenju i dieljenju. Ovdje se ide za tim, da se učenici spretno nauče i uvježbaju u zakonih, po kojih je stvoren naš brojevni sustav, da se dobrim načinom uvježbaju računati na pamet sastavlj enimi 112 m ali iger Methoden beim miind- lichen Rechnen mit zusammen- gesetzten Zahlen, schlieGlich um Erreichungeinermoglichstgrofien Sicherheit und Schlagfertigkeit auch in diesem Zahlenraume; denn die Fertigkeit im Rechnen mit den Zahlen innerhalb des ersten Hundert ist fiir den ge- wohnlichen Handel und Wandel unerlasslich, und alles Rechnen mit grb 6 ere n Zahlen lasst sich nur durch Beziehung desselben auf das erste Hundert bewerk- stelligen. Insbesondere muss darauf gesehen werden, dass den Schiilern das in dem Zahlen¬ raume 1—100 sich abschliefiende Einmaleins durch entsprechende Veranschaulichungsmittel zum klaren Verstandnisse gebracht und sodann durch anhaltende Ubung dem Gedachtnisse der- selben fest und unverlierbar ein- gepragt werde. Zu diesem Zwecke lasse man alle vorkom- menden Pr o duete wiederholt als Summen berechnen, schlieGe an die Multiplicationsaufgaben un- mittelbar die inversen Divisions- aufgaben an und veransehau- liche die Vorgange durch ge- eignete angewandte Aufgaben: und manwird auGerdem sicheren Verstandnisse der Sache in kiirzerer Zeit dieselben Fertig¬ keit erzielen, wie durch das ver- altete Memorieren des Einmal¬ eins nach einer Multiplications- tafel. Indes kann nicht unange- deutet bleiben, dass es auGer- ordentlich wichtig ist, dass die Kinder, haben sie das Einmal¬ eins selbstthatig gefunden und ausgerechnet, dasselbe, solange rico e d’ introdurre ed usare metodi adatti pel calcolo men- tale con numeri composti; infine di conseguire la maggior possi- bile sicurezza e speditezza ezian- dio in questo periodo numerico, essendo indispensabile nelle usuali faccende deli’ umano consorzio la speditezza nel calcolo con numeri entro il primo centinaio, e potendosi ogni calcolo con numeri maggiori eseguire non altrimenti che con relazione di esso al primo centinajo. Soprat- tutto bisogna osservare che 1’ ahbaco, il quale e racchiuso nel periodo dali’ 1 al 100, sia reso agli scolari chiaro ed intelligi- bile mediante mezzi acconci d’ in- tuizione, quindi con continui esercizi s’ imprima lor nella mente in modo, che non vi si cancelli giammai. A tal fine si facciano cal- colare ripetutamente tutti i pro- dotti come altrettante somme, ai compiti di moltiplicazione si facciano tosto seguire i compiti inversi di divisione, si renda intuitivo il procedimento me¬ diante adatte applicazioni ed in breve si otterra oltre ali’ affer- rare la cosa, la stessa franchezza che s’ avea in addietro coli’ im- parare a memoria 1’ abbaco dalla tavoletta. Intanto si puo avver- tire essere cosa di sommo ri- lievo, che i fanciulli, avendo da se soli rintracciato 1’ abbaco e conteggiato, vi si esercitino fino 113 kolikor mogoče popolno zaneslji¬ vost in ročnost tudi v tem šte¬ vilnem obsegu. Vsakemu človeku je v živ¬ ljenji neobhodno potrebno, da zna zanesljivo in urno računati s števili do 100, ali tudi raču¬ nanje s števili nad 100 da se osnovati jedino le na prvo sto- tico. Tu zahteva največ pozor¬ nosti poštevanka, katera se do¬ vrši v prvih 100 številih; pošte¬ vanko razloži na primernih na¬ zornih pripomočkih in potem naj se je učenci vadijo in zopet va¬ dijo, da si jo tako zapomnijo, da jo ne morejo več pozabiti. V to svrho daj izračunati vse umnožke iz svot, z vsako množitvijo združi obratni račun (delitev, meritev) in pojasni po¬ stopek s primernimi nalogami. S tem dosežeš poleg stvarne razumnosti isto ročnost poprej, nego po zastareli navadi, ko so po množilni tabeli učili pošte¬ vanko na pamet. Opozoriti moramo pa vendar le na neizogibno potrebnost vaje; izračunavši poštevanko imajo se vežbati otroci toliko časa v njej, da jim teče gladko, in da morejo vse umnožke pove-| Lehrplane f. d. Kiistenlaud. brojevi da znade sjegurno i hitro brojiti do sto. Svako računanje večimi bro¬ jevi dade se izvesti, ako se uzme obzir na odnošaj izmedju toga računanja večimi brojevi i onoga do sto. Tu valja nastojati osobito o tom, da se učenici dobro uvjež- baju u „jedan put jedan“, što se osniva na obsegu brojeva od 1 do 100. Te vježbe, naravski, treba da budu po mogučnosti zorne i razumljive djetetu, da si ih du- gimi vježbami može lahko za uviek zapamtiti. Tu se dakle uči i „jedan put jedan“. Sve proizvode valja iz¬ računati sbrajanjem; na za- datak množitbeni treba odmah priključiti i obratni račun (die- Ijenje, mjerenje) taj postupak treba stvarno pokazati, rabeč uporabne zadatke, pak če se opet brzo računati ako i za¬ starelim „jedan put jedan“ po množitbenoj skrižaljci, a raz- umjet če se bolje i stalnije. Medjutim valja ovdje spo- menuti, da je od velike zname¬ nitosti, da se djeca, pošto su sama došla do znanja i izraču- nanja „jedan put jedan“ u njem tako dugo vježbaju, dok ne 8 114 einiiben, bis sie gelaufig und ohne Nachdenken die verschie- schiedenen Producte desselben angeben. Nach unseren Lehrplanen sind auf dieser Unterrichtsstufe in denhoher organisiertenVolks- schulen die Elemente des Bruch- rechnens in den Unterricht ein- zufiihren. Darunter verstehe man die Bildung des Bruehes durch Theilung eines Ganzen in gleiche Tbeile und die Losung solcher Aufgaben, in denen der Zahler des Bruehes als eine durch den Nenner benannte Zahl aufgefasst und demgemafi behandelt werden kann. Schrvierigere Operationen, velche die Auffassung des Bruehes als eines Quotienten er- fordern, bleihen einer hoheren Unterrichtsstufe vorbehalten. Auch die Bezeichnungen Zahler und Nenner bleiben noch weg. Die Einfiihrung des Bruehes und einer derart beschrankten Bruehrechnung schlieBt sich zrveckmaBig den Aufgaben der Multiplication und Division an. Dazu ube man Schlussrechnungen im Zahlenraume von 1—100. Die allgemeinen Bemerkun- gen, welche sehon oben ihren Platz fanden, dass das Kopf- und Tafelrechnen Denkrechnen sei, das schriftliche dem miindlichen Reehnen nachzufolgen habe, die hauslichen Aufgaben nur in reinen Zahlen sich zu bewegen haben, die Ziffern und Operations- zeichen sehon und deutlich zu schreiben, die Rechenhefte rein und nett zu halten sind, gelten aueh fiir diese Stufe. a tanto che sieno in grado d’ in- dicarne speditamente i diversi prodotti. Giusta i nostri piani d’ in- segnamento si debbono, giunti a questo punto, introdurre nelle scuole popolari di organamento superiore gli elementi del cal¬ colo delle frazioni. Per elementi vuolsi intendere la formazione della frazione mediante la divi- sione d’ un intero in parti eguali e 1’ esecuzione di compiti, in cui il numeratore della frazione puo essere considerato e percio trattato qual numero concreto, a cui il denominatore da 1’ appel- lativo, Quelle operazioni piu. diffi- cili, dove la frazione va conside- rata quale quoziente, sono da ri- serbarsi ad un grado d’ insegna- mento ulteriore, come pure i termini „numeratore e denomi¬ natore. “ Al prendere la frazione e farne il ealcolo entro i detti limiti oflrono acconcio addentel- lato i compiti della moltiplica- zione e della divisione. A tal fine nel periodo numerico dali’ 1 al 100 si faccian fare degli esercizl col calcolo di conclusione. Le suddette oservazioni ge¬ nerali, cioe che il colcolo men- tale ed in iseritto e calcolo ra- gionato, che il calcolo in iseritto deve seguire ali’ orale, che i problemi domestici hanno da contenere dei numeri puri, che le cifre ed i segni delle opera¬ zioni vanno seritte bene e con chiarezza, che i quaderni sono da tenersi netti e puliti, valgono altresi per questo grado. 115 dati precej, ne da bi se kaj po¬ mišljali. Po našem učnem načrtu za¬ povedani so na večrazrednicah na tej stopnji početki računanja z drobci. S tem mislimo take drobce, katere dobiš, razdelivši celoto na jednake dele, in take naloge, v katerih računaš s štev¬ ci kakor s celimi števili imeno¬ vanimi z imenovalci. Težje račune, v katerih si imamo misliti drobec količnikom, prihraniti je višjim stopnjam Tudi izraza števec in imenovalec se tu še opuščata. Tako omejene drobce in dotične račune pri¬ družiti je najbolje množitvi in delitvi in vrhu tega naj se otroci vadijo reševati sklepne račune v obsegu od 1—100. Kar smo že v obče omenili zgorej, velja tudi tukaj: raču¬ nati je iz glave in pismeno s preudarkom, in to najprvo iz glave, potem še le pismeno; do¬ mače naloge dajati je le v ne¬ imenovanih številih; številke in računske znake pisati je lepo in razločno; zvezki naj bodo čisti in lični. znadu bez dugoga promišljanja navesti razne proizvode od „jedan put jedan“. Po našoj naukovnoj osnovi treba na to m stupnju obuke u višerazrednih pučkih školah po¬ četi i slomci. Pod tim treba razumjeti, da učitelj poduči djecu, kako postaju slomci, die- leči cjelinu u jednake dielove i kako se riešavaju takove zadače, u kojih se brojnik slomkov shvača kao nazivnikom imeno¬ vani broj i kako treba prema tomu postupati. Teži je posao, gdje se slomak ima pokazati kao količnik, i zato neka se ostavi za kasnije. Niti nazivi „brojnik“ i „nazivnik“ ne rabe se jošte. Tako priprosto učenje slomaka nadoveže se na zadatke o množitbah i djelitbah. Pri tom treba djecu vježbati u zaključnih računih u obsegu od broja 1—100. Iz sveobčih več navedenih opazaka sliedi, da i na ovom stupnju obuke koli računanje na pamet, toli računanje na ploči, treba da bude promišljeno; pis¬ meno računanje mora sliediti za ustmenim; domači zadatci imaju se vrtjeti samo oko čistih bro- jeva; brojke i znakove brojevnih poslovanja valja liepo i jasno pisati; isto tako treba priučiti učenike, da njim budu pisanke uviek čiste i u redu. 8 * 116 Die angewandten Aufgaben, deren Sachinhalt fiir diese Stufe schon zum grolžeren Theile dem alltaglichen burgerlichen Ver- kebre entnommen ist, kaben vornehmlieh auch den Zweck, die Schiller mit den ublichen hundertheiligen Werteinheiten, Mafien und Gevvichten bekannt und vertrailt zu machen. Auch hier muss dem Unterrichte die virkliche Anschauung zugrunde liegen. Die Schiller miissen das Meter, das Liter etc. wieder- holt sehen, sie miissen die Ge- wichtsstiicke in den Handen wagen; die in den Aufgaben vorausgesetzten Wertangaben miissen der Wirklichkeit wenig- stens ungefahr entsprechen. Als Veranschaulichungsmittel hat auf dieser Stufe die russische Rechen- maschine ganz besonders ihren Platz. Die Hauptaufgabe der nachst hoheren Unterrichtsstufe ist neben der Erweiterung des Zahlenraumes durch hohere de- kadische Einheiten, die Ein- filhrung der Schiller in das Rech- nen mit Decimalzahlen und die Einiibung der Operationen der Species in systematischer, plan- maftiger Reihenfolge. Bei dem Ubergange zu den weiteren de- kadischen Einheiten und zu den Decimalen wird das Decimal- mafi mit seinen verschiedenen durch Vervielfachung und durch Theilung gehildeter Einheiten als Veranschaulichungsmittel gute Dienste leisten, ebenso die štete Beziehung auf die zehntheiligen VVerteinheiten. Wahrend in dem Zahlen- raume 1—10, 1—20 und 100 I problemi applicati, i cui argomenti per questo grado sono gia la piii parte tratti dali’ uso quotidiano, servono eziandio al- 1’ importante scopo di far cono- scere e rendere famigliari agli allievi le unita di valuta divise in cento parti, i pesi e le mi- sure comuni. Anche qui 1’ in- segnamento avra per base la reale intuizione. Gli scolari do- vranno vedere replicatamente il metro, il litro ecc. e prende- ranno in mano i pesi per espe- rimentare la loro gravezza. Le indicazioni dei prezzi date nei problemi avranno da corrispon- dere al vero almeno approssi- mativamente. B mezzo intuitivo piu indicato per questo grado e il pallottoliere. L’occupazione principale nel prossimo grado superiore d’ in- segnamento oltre ali’ amplia- mento, del periodo numerico mediante piu alte unita deca- diche, si e d’ introdurre gli scolari nel calcolo decimale, fa- cendoli esercitare nelle quattro operazioni, pero con ordine si- stematico e conforme ai piani. Passando al calcolo delle unita decadiche ulteriori e delle fra- zioni decimali, gioveranno quai mezzi d’ intuizione le misure metriche e le relative unita multiple e summultiple come pure le valute secondo il sistema decimale. Non essendovi stata nel pe¬ riodo numerico dali’ 1 al 10, al 117 Nastavne naloge, katerim je predmet na tej stopnji po večem posnet iz vsakdanjega prometa, imajo posebno tudi ta namen, da se učenci seznanijo in izvež- bajo v stodelnih jedinicah za denar, mere in uteži. Tudi tu mora biti dejanska nazornost podlaga poduku. Meter, liter i. t. d. morajo učenci večkrat videti, uteži v rokah težkati. _ Uporabne zadatke valja ovdje več uzimati iz ljudskoga pro¬ meta, te osobito na to paziti, da učenici upoznaju obične po- stotne jedinice vriednosti, mjera i uteza. I tu neka djeca vide, što se uče; po više puta neka gledaju metar, litru i drugo; neka vide uteze i neka ih u ruku tehtaju. Vrednosti, vzete v nalogo, morajo biti vsaj približne pravim vrednostim. Najpripravniji na¬ zorni pripomoček na tej stopnji je rusko računalo. Vriednost, koja se je dala jednoj jedinici mjere, neka bude po prilici ona, koju zbilja ima. Na tom stupnju osobito je pri¬ kladno rusko računalo (raču- naljka). Glavna naloga sledeče stopnje je ta, da razširiš številni obseg na više desetične jednote, da uvedeš učence v računanje z desetinskimi števili ter da jih izvežbaš po sestavnem in skrbno izbranem vsporedu v glavnih računskih načinih. Na daljnom stupnju obuke računa se brojevi preko stotine, uče se desetični slomci, te se djeca vježbaju posebno u račun- stvenih poslovanjih i to sustav- nim redom, kao što zahtieva učevna osnova. Pri vpeljavi viših desetičnih jednot in desetičnih števil je naj¬ boljši nazorni pripomoček deci¬ malna mera in njene razne jedi¬ nice, katere dobiš pri množitvi in delitvi, in pa to, da opo¬ zarjaš vedno na desetdelne vrednote. Pri računanju daljnimi jedin- kami i desetičnimi slomci, dobro če poslužiti zornoj obuci dese- tična mjera svojimi jedinicami, što se izvode množitbami i djelit- bami. V številnem obsegu 1—10, 1—20 in 1—100 ni bilo pri iz- Dočim u brojevnom obsegu od 1—10, od 1—20 i do 100 118 zwischen Kopf- und Zifferrechnen der Ausfiihrung nach kein Unter- schied stattfand, da sich die schriftlichen Ubungen durch- gangig an die miindlichen an- schlossen, werden nun die Schiller nach entsprechenden Voriibungen mit dem ktirzeren, in der Ein- richtung unseres Zahlensystems begriindeten, von der Weise des Kopfrechnens mehr oder weniger abweichenden Rechnungsver- fahren, mit dem eigentlichen Ziffer- oder Tafelrechnen ver- traut und mit den technischen Ausdrucken, welche im Rechnen eingefiihrt sind, bekanntgemacht. Hiebei ist der Unterschied zwischen Kopf- und Zifferrechnen hervorzuheben und der Vortheil zu betonen, welchen das schrift- liche Rechnungsverfahren mit sich bringt. Bei der Behandlung der Tafelrechenmethode ist vor allem darauf zu sehen, dass die Schiller die Aufstellung der Aufgaben nicht bloB nachmachen und die Theiloperationen nicht einfach gedachtnismaftig merken und mechanisch ausftlhren, sondern dass sie jederzeit der Griinde fiir ihr Verfahren bewusst seien. Hiezu hat sie der Lehrer durch hinleitende und entwickelnde Fragen zu fiihren. Wenn auch der Fortschritt bei einem derart griindlichen und rationellen Ver¬ fahren anfangs ein langsamer zu sein scheint, so wird dies reich- lich eingebracht durch grofi ere Sicherheit im Wissen und Konnen und den Gewinn an formaler Bildung. 20 ed al 100 alcuna differenza concernente la trattazione fra il calcolo mentale e con cifre, ed essendosi gli esercizi in iscritto uniti in tutto e per tutto a quelli a voce, ora si dovra ren- dere famigliare agli scolari, previi i convenienti esercizii prelimi- nari, il procedere piii breve, fondato sulla natura del nostro sistema numerico, del calcolo, cioe il calcolo propriamente detto con cifre ossia fatto sulla tavola nera, e far loro conoscere i ter¬ mini tecnici introdottivi. Qui si fara risaltare la diffe¬ renza che passa tra il calcolo mentale e quel!o con cifre, e si accentuera il vantaggio che seco reca il procedimento del calcolo in iscritto. Neli’ applicazione dei me¬ todi pel calcolo in iscritto ba- dino soprattutto i maestri che gli scolari non copino material- mente 1’intavolazione dei com- piti, e non eseguiscano le ope- razioni parziali per puro mecca- nismo di memoria. Questi debbo- no maisempre sapere il perche di ogni passo che fanno nel cal¬ colo. Il maestro ve li dovra con- durre con dimande acconce e spiegative. Per quanto sembri lento in sul principio il pro- gresso con siffatto procedimento fondato e razionale, se ne ri- trarra ampio compenso nel- f acquisto di maggior sicurezza teoretica e pratica e guadagno nella coltura formale. 119 vršitvi računov nikakeršne raz¬ like med pismenim in ustnem računanjem; pismene vaje urav¬ nane so bile do cela po ust¬ nih vajah. Tu pa je po primerni plipravi učiti učence krajšega, na posebni uravnavi našega de- setičnega sestava osnovanega ra¬ čunstva, pravega pismenega ra¬ čunstva, ali računstva s števil¬ kami, katero se sedaj manj, sedaj bolj razlikuje od račun¬ stva iz glave, in pa seznaniti jih z uvedenimi tehničnimi izrazi. Pri tem je pokazati razloček med računstvom iz glave in ra¬ čunstvom s številkami in po¬ udariti korist, katero imamo od njega. Obravnavaje pismene račun¬ ske načine naj pazi učitelj posebno na to, da učenci ne posnemajo slepo nastavka nalog, da se posameznih delov računa ne nauče kar na pamet in jih ne izvajajo mehanično, temveč da se vsegdar zavedajo razlogov za svoje računanje. Do tega jih ima učitelj pripraviti z vpra¬ šanji, katera k rešitvi napelju¬ jejo ter postopek razvijajo. Ako se tudi v početku do¬ zdeva, da je napredek pri takem temeljitem in umnem ravnanji neizdaten, vendar vse to nado¬ mesti veča vajenost in zanesljivo znanje ter pridobljena formalna izobraženost. nema izmedju napametnoga i i brojčanoga računstva nikakve razlike u izračunavanju, pošto su vježbe u računanju na pamet u uzkom savezu sa pismenim, to treba poslije shodnih pred- vježba upoznati učenike s ure- djenjem onoga računstvenoga poslovanja, koje se osniva na našem dek. sustavu, a više se ili manje razlikuje od napametnoga računanja; nadalje ih treba upo¬ znati s pravim brojčanim raču¬ nanjem na ploči, kao što i sa tehničkimi nazivi, koji se upo- trebljavaju u računstvu. Tu valja iztaknuti razliku iz¬ medju računanja na pamet i brojevnoga računanja i naglasiti korist, što se polučuje pismenim računanjem. Pri tumačenju računanja na daski neka učitelj pazi prije svega na to, da učenici ne na- stavljaju na sliepo za njim, te da dielove operacija ne nauče samo na pamet i da ih meha- nički ne izvadjaju, nego da su si sviestni zašto moraju tako raditi. Do toga ih može učitelj shodnimi i razumnimi pitanji pri¬ vesti. Ako se i čini s početka, da je uz takovu nauku napredak slabiji, to se kasnije dobro na- plati, jer znaju sjegurnije raču¬ nati i formalno im je naobra- ženje veče. 120 Zur Forderung der Rechen- einsicht und Rechenfertigkeit dienen sowohl die reinen, als auch die angevvandten Aufgaben, die theils in der Schule ausge- arbeitet, theils zur hauslichen Wiederholung aufgegeben wer- den, wenn sie richtig, d. b. der- artig gewahlt werden, dass sie weder zu einfach und leicht, nocb zu compliciert und schwierig sind und wenn sie vom Lehrer sorgfaltig durcbgesehen und ver- bessert werden. Die Erfahrung wird jeden Lehrer belehren, dass jede Nachlassigkeit in dieser Hinsicht von seiner Seite UnfleiB und Leichtfertigkeit der Schiller unausbleiblich zur Folge hat. Bei den Ubungen, welche in der Schule vorgenommen werden, sehe der Lehrer mit der grof) te n Aufmerksamkeit darauf, dass sammtliche Schiller mitarbeiten, und iiberzeuge sich hievon durch zeitweises unerwartetes Aufrufen einzelner Schiller zur mundlichen Fortsetzung, vom Sitze aus, der Aufgabe, die etwa ein Schiller auf der Schultafel ausarbeitet. Solche Proben, ob sammtliche Schiller mitarbeiten, sind selbst- verstandlich auch auf der vorher- gehenden Unterrichtsstufe beim schriftlichen und mundlichen Rechnen anzustellen. An dieser Stelle kann iibrigens nicht genug hervorgehoben werden, dass auch auf dieser Stufe das Kopfrechnen nicht vernachlassiget werden darf; insbesondere ist auch den Schlussrechnungen die vollste Aufmerksamkeit zuzuwenden. An ein- und zweiclassigen Volksschulen, in welchen die A promuovere il discerni- mento e la speditezza nel cal- colo giovano i problemi puri ed altresi i pratici in parte eseguiti a scuola ed in parte da ripetersi a časa, purche siano adatti, vale a dire ne troppo semplici e fa- cili, ne complicati e difficili, e riveduti e corretti accuratamente dal maestro. Ciascun maestro verra edotto dali’ esperienza, che ad ogni sua traseuraggine in pro- posito tengono dietro immanca- bilmente la negligenza e la leggerezza degli scolari. Kegli esercizi che si fanno a scuola stia il maestro atten- tissimo, che tutti gli scolari lavo- rino insieme, persuadendosi di cio col chiamare alcuna fiata ali’ insaputa quaiche scolaro a proseguire a voce il lavoro che altri per avventura eseguisce sulla tavola nera. Siffatte prove, onde assicurarsi del lavoro si- multaneo degii scolari, vanno fatte naturalmente eziandio nei gradi antecedenti col calcolo a voce ed in iscritto. Qui per altro non si puo abbastanza far avvertito il maestro, che anche in questo grado non e lecito di trascurare il calcolo mentale; soprattutto poi e da rivolgere la massima attenzione anche ai calcoli di conclusione. Nelle scuole popolari di una o due classi, ove il tempo dedi- 121 Razumnost in ročnost v raču¬ nanji pospešujejo nastavljene in nastavne naloge, katere se imajo izdelovati ali v šoli, ali pa doma, da učenci na njih ponavljajo, kar so se prej učili. Zato pa morajo biti naloge odbrane prav, t. j. tako, da niso prejednostavne in prelahke, niti prezamedene in pretežke, in učitelj jih mora skrbno pregledo¬ vati i popravljati. Vsak učitelj se more prepričati iz svoje skušnje, da njegovej le¬ nobi pri popravljenji nalog sledi neizogibno malomarnost in lahko¬ miselnost učencev pri izdelovanji. Pri izdelovanji računov v šoli naj učitelj posebno pazi na to, da vsi učenci računijo. Zdaj pa zdaj naj se tudi o tem prepriča, in to tako, da nenadoma veli pojedinim učencem, naj v klopi nadaljujejo račun, kateri kak drug učenec izdeluje na tabli. Razumeva se samo po sebi, da se je treba prav tako uver- jati, ali vsi učenci računajo ali ne, tudi na prejšnjih stopnjah pri ustnem in pismenem ra¬ čunstvu. Na tem mestu tudi posebno poudarjamo, da učitelji na tej stopnji ne smejo zanemarjati ra¬ čunanja na pamet; ozirati pa se morajo posebno na sklepne račune. Na jedno- in dvorazrednicah ne da se tako temeljito obrav- Da učenici uzmognu sjegurno i spretno računati, neka se uči¬ telj posluži čistimi kao što i upo- ravljenimi zadatci, koji se imaju obradjivati stranom u školi, stranom ih učenici imaju kod kuče ponavljati. Treba paziti, da ti zadatci ne budu ni prelahki ni pretežki, ili čak zamršeni i da ih učitelj napokon pozorno pregledava i popravlja. Izkustvo če svakoga učitelja podučiti, da če i najmanja nje¬ gova nehajnost u tom pogledu prouzročiti to, da če mu uče¬ nici postati lieni i lahkoumni. Učitelj mora u školi osobito o tom nastojati, da svi učenici u isto vrieme isti zadatak rade, te če se o tom uvjeriti, ako kad- kada iznenada pozove jednoga ili drugoga učenika, da mu iz klupe ustmeno nastavi ono, što dotični učenik na ploči radi. Tako treba postupati i na predjašnjih stupnjih ustmene i pismene obuke. U ostalom ne može se ovdje dosta preporučiti, da niti na ovom stupnju obuke ne valja zanemariti računanja na pamet, osobito pako treba pomnjivo njegovati zaključno računanje. U jedno- ili dvorazrednih pučkih školah, u kojih je vrieme 122 dem Unterrichte gewidmete Zeit Einschrankung gebietet, kann der Zahlenkreis bis 1000 nicht so vollstandig wie die friiheren Zahlenraume durchgenommen werden. Der Lebrer wird den Verhaltnissen angemessen han- deln, wenn er nach entsprechen- der Riicksichtsnahme auf die Zahlen bis 1000 zur Behandlung des unbeschrankten Zahlen- raumes tibergeht. Die Mafie, Miinzen und Ge- vvichte sind, so weit sie in den behandelten Zahlenraum fallen, vorzugsvveise mit den bekannten zu vergleichen und mit den- selben Demonstrationen zu ver- binden. Dies wird den Kindern die Auffassung der Decimalzahlen erleicbtern, da denselben die Be- griffe von Zehnteln, Hunderteln u. s. w. auf anschaulichem Wege klar geworden sind, und die Decimalen nur die Fortsetzung unseres dekadischen Zahlen- systems von den Einern abvvarts zu den Zehnteln, Hunderteln und Tausendteln zuriickschreitend bilden. Hat der Lehrer auf die angedeutete Weise bis zur Mittel- stufe (4. und 5. Schuljahr) und von dieser auf die Oberstufe (6., 7. und 8. Schuljahr) die Schiller mit Erfolg geleitet, so wird die Einfiihrung derselben in den filr diese letztere be- stimmten Lehrstoff sicherlich mit keinen Schvvierigkeiten ver- bunden sein, wenn er es nicht unterlasst, bei Beginn des Schul- jahres den in vorhergehenden Jahren durchgenommenen Lehr¬ stoff zu wiederholen, und auf die Elemente zuriickzugreifen. cato ali’ istruzione devesi neces- sariamente ristringere, non vi si potra trattare tanto diffusa- mente il periodo numerico fino al 1000, come s’ era fatto dei periodi precedenti. II maestro si regolera secondo le circostanze, allorche passera al periodo in- definito dopo aver avuto i do- vuti riguardi ai numeri fino al 1000. Le misure, le monete ed i pesi, per quanto hanno attinen- za al periodo trattato, sono da confrontarsi coi gia conosciuti, unendovi delle spiegazioni. Cio facilitera ai fanciulli il compren- dimento dei numeri decimali, essendosi i concetti dei de- cimi e dei centesimi ecc. resi lor chiari mediante 1’ intuizione, e i decimali stessi altro non essendo che la continuazione del nostro sistema decadico partendo dalle unita e scendendo giu sino ai decimi, ai centesimi ed ai millesimi. Condotti che avra il maestro nel modo indicato i suoi al- lievi con buon successo fino al medio grado (4. a e 5 a annata), e da questo al grado superiore (6. a 7. a e 8. a annata), non tro- vera certo alcuna difficolta nel- 1’ introdurli nella materia d’ in- segnamento a lor destinata, pur- che al principio del! anno sco- lastico non tralasci di ripetere la materia preša nell’ anno precedente e di ritornare sugli elementi. 123 navati številni obseg do 1000, kakor prejšnji številni obsegi, ker se mora uk prikrajšati po odmerjenem času. Učitelj postopa razmeram primerno, ako se ozira, kolikor mogoče, na števila do 1000, pre¬ den obravnava neomejeni šte¬ vilni obseg. Mere, denarje in uteži, v ob¬ segu teh števil razkaži in pri¬ merjaj jih posebno z že znanimi. Otroci tudi razumejo laglje de- setinska števila, ako so razvideli nazorno, kaj so desetine, stotine, itd.; desetine, stotine, tisočine pa nadaljujejo naš desetični se¬ stav od jedinic nazaj. Ako je učitelj vodil učence do srednje stopnje (4. in 5. šol¬ sko leto) tako, kakor smo raz¬ ložili, in dospel ž njimi z dobrim uspehom na višjo stopnjo (6., 7. in 8. šolsko leto), stalo ga bode z lahka, uvesti jih v učivo te stopnje. Ali nikdar naj ne zamudi v začetku leta ponoviti učivo prejšnjih let in poseči nazaj na početke. za računstvenu obuku ograni- čeno, brojni se obseg do 1000 ne može svestrano obradjivati, kao što je bilo to u prvašnjih ob- sezih. Pošto su učenici prilično uvježbani u računanju brojeva do 1000, to valja učitelju po- stupati prema školskim odno- šajem, kada ima preči na vježbe brojeva neograničenoga obsega. Mjere, novce i uteze, u koliko zasjecaju u obradjeni brojevni obseg, valja sravnjivati osobito sa poznatimi i dokazivanja sa ovimi u savez dovadjati. To če djeci pomoči, da laglje pojme desetične slomke, pošto im je pojam o desetini, stotini itd. zornom obukom jasan postao a desetični su slomci nastavak našega desetičnoga brojnoga su- stava, stupajuč natrag od jedi- nice k desetinam, stotinam i tisučinam. Ako je. učitelj uspješno vodio učenike po navedenih naputcih k srednjemu stupnju (4. 5. škol- ska godina) i od ovoga k višemu stupnju (6., 7., 8. šolska god.), tada mu ne če gotovo zadavati ni najmanjih potežkoča upoznati učenike opredieljenim učevnim gradivom, samo ako je početkom školske godine ponavljao ono, što je več bilo uzeto u prvašnjih godinah i taknuo se počela, na kojih se osniva nova vrst računa, koju im hoče da protumači. 124 Dem Rechnen mit Decimalen und der Vermittlung der Ein- sicht in das metrische Maft- und Gewichtssystem wird mit Riick- sicht auf dessen praktische Wich- tigkeit besondere Sorgfalt zuzu- wenden sein. Je weiter man im Rechen- unterrichte fortschreitet, um so bestimmter ergibt sich die Me- thode unmittelbar aus dem mathematischen Inhalte des Unterricbtsstoffes. Der Lehrer wird auf den weiteren Stufen des Rechenunterrichtes in Betreff der Lehrmethode nicht fehl greifen, wenn er sich stets be- muht, den mathematischen Ge- dankengang auf klare, moglichst einfache und anschauliche Weise zum Verstandnis.se der Schiller zu bringen. Auch hier gilt der Satz, dass kein Verfahren ein- einfach gedachtnismaCig aufge- fasst und mechanisch nachgeahmt werden darf. Es wird dies ins- besondere mit Himveis auf die schwierigeren Operationen der Bruchrechnung, auf das Aus- ziehen der Wurzel, auf die Be- handlung der Proportionen, auf die iiblichen Ansatze bei der Losung der mancherlei ange- wandten Aufgaben wiederholt. Bei der Behandlung der ge- meinen Bruche halte sich der Lehrer stets den Umstand vor Augen, dass in der Praxis nur Bruche mit kleinen Nennern vorkommen und dass die An- wendung derselben durch die Einfilhrung des metrischen Mafi- und Gewichtssystems eine be- schrankte geworden ist. Der Lehrer behandle daher die Si avra somma cura in cio che concerne il calcolo dei deci- mali e nel dare 1’ idea del sistema metrico dei pesi e delle misure, e cio per la sua impor- tanza pratica. Quanto piu si procede nel- 1’ insegnamento deli’ aritmetica, tanto piu la materia ce ne da il metodo immediato. Per quanto s’ attiene al metodo nei gradi ulteriori, il maestro non andra errato, se continuamente si stu- diera di far capire agli scolari 1’ andamento del pensiero mate- matico in modo chiaro, semplice, per quanto e possibile, ed intui- tivo. Anche qui vale la massima, che niun procedimento s’ impari a memoria e si copii meccanica- mente. Cio ripetiamo in parti- colare accennando alle operazioni piu difficili delle frazioni, al- 1’ estrazione della radice, alla trattazione delle proporzioni ed alle solite intavolazioni nello sciogliere vari problemi pratici. Nella trattazione delle fra¬ zioni comuni il maestro non perda mai di vista la circostanza, che in pratica non si presentano che frazioni aventi piccoli denomina- tori, e che il loro uso si e di molto limitato dopo 1’ introdu- zione del sistema metrico dei pesi e delle misure. Percio il maestro tratti queste frazioni possibilmente in modo intuitivo, Tu se je ozirati najbolj na računanje z desetinskimi števili in zavoljo vsakdanje porabe po¬ sebno pozorno predelati meter- ske mere in uteži. Čim bolj napreduješ v ra¬ čunskem pouku, tem bolj ti kaže učivo samo, katere metode se imaš posluževati. Na višjih stop¬ njah tega pouka dobro pogodiš učno metodo, ako greš za tem, da predočiš nazorno in jasno razsnutek misli. Tudi tukaj velja pravilo, da se učenci ne smejo kar na pamet učiti računskih postopkov in po¬ snemati jih mehanično. To pri¬ poročamo posebej za težavnije račune z drobci, za izvajanje korenov, obravnavanje sorazmerij in za običajne postavke, po katerih se rešujejo raznovrstne nastavne naloge. Kadar obravnavaš navadne drobce, imej vedno na pameti, da se v računih vsakdanjega življenja nahajajo le drobci z majhnimi imenovalci in da se navadni drobci ne rabijo toliko, odkar so vpeljane meterske mere in uteži. Razpravljaj tedaj drobce kolikor moreš nazorno, preinačivaj jih, kjer se le da, iz glave in nazorno, ne dopuščaj, da Kada ih podučava desetične slomke i hoče, da ih dovede do razumievanja metričkih mjera i uteza, morat če u to osobitu pomnju uložiti, jer je to u prak- tičnom životu od velike zname¬ nitosti. Što dalje idemo učeč račun¬ stvo, to nam stalnije proizlazi metoda računstvene obuke i to neposredno iz onoga, što se ima podučavati. Najbolja je metoda za učitelja na daljnih stupnjih obuke, da uviek nastoji, te uče- nici budu pojmili, što je moguče bistrije, računstveni tok misli. I ovdje vriedi zakon, da se ništa ne smije na prosto nabubati i sliepo za drugim raditi. Opetu- jemo to ososobito obzirom na teže račune slomci, na vadjenje koriena na učenje razmjera i jednačba, na obične nastave za riešavanje raznih uporabnih za- dataka. Kada obradjuje učitelj sa svo¬ jimi učenici obične slomke, treba da si sveudilj pred očima drži to, da u praktičnom životu dolaze u porabi samo slomci sa malenimi brojevi, i da se je za mjere i uteze uveo metrični sustav. Stoga valja, da učitelj podu¬ čava slomke, koliko je moguče zornije; pretvaranje njihovo, gdje samo može, neka preduzme na 126 Briiche soviel als moglich an- schaulich, nehme die Umformung derselben, wo nur moglich, stets im Kopfe und auf Grund der Anschauung vor und lasse wenig schreiben, dafiir aber mehr den- ken. Eine besondere Sorgfalt muss auf das Gleichnamigmaehen der Briiche und auf die Ver- wandlung eines gemeinen Bruches in einen Decimalbruch verwendet werden; denn auf dem ersteren beruhen fast sammtliche Ope- rationen in Briichen, das letztere macht den gemeinen Bruch ent- behrlich und gestattet die Rech- nung auf den viel bequemeren Decimalbruch zuriickzufitoen. Von den Kunstgriifen und Rechnungsvortheilen sind nur diejenigen zu erlauben, welche sich im Fortschritte des Rechnens gewissermat$en von selbst er- geben und am haufigsten benutzt werden konnen. Im allgemeinen haben dieselben nur dann einen wirklichen Wert, wenn sie die Schiller mit vollem Verstandnisse, nicht aber mechanisch anwenden. Besondere Aufmerksamkeit ist den angewandten Aufgaben, deren Losung der letzte praktische Zweck des Rechen- unterrichtes anV olks- und Biirger- sehulen ist, zuzuwenden. Hatten die angewandten Aufgaben fur die erste Stufe hauptsachlich als Veranschaulichungsmittel im weiteren Sinne des Wortes ihre Bedeutung, so werden sie auf den folgenden Stufen mehr und mehr wirkliehe praktische Auf¬ gaben ; sie zeigen und lehren die Amvendung des Rechnens auf die im biirgerlichen Verkehre eseguisca sempre mentalmente, se mai possibile, la loro tras- formazione, e faccia scriver poco e pensar inolto. Speciale riflesso dee aversi alla riduzione delle frazioni al medesimo comun denominatore e alla conversione di una frazione comune in una decimale, essendoche sulla prima si basano pressappoco tutte le operazioni delle frazioni, e la se- conda rende superflua la frazione comune e fa si, che il calcolo sia ridotto ad una frazione deci¬ male molto piu comoda. Fra gli artificii ed i vantaggi del calcolo que’ soli sono da permettersi, che nel progredire di esso si presentano, per cosi dire, da se, e possono piu di frequente essere utilizzati. In generale essi avranno un valore reale, ove gli scolari sappiano adoperarli con pieno discerni- mento e non gia macchinalmente. In tutti i gradi d’ insegna- mento e da rivolgersi speciale attenzione ai problemi pratici, la cui soluzione e lo scopo finale pratico deli’istruzione aritmetica e nelle scuole popolari e nelle cittadine. Se i problemi pratici nel primo grado hanno per lo piu la loro importanza quali mezzi d’ intuizione nel piu ampio senso di questa parola, nei gradi ulteriori diventano sempre piu veri problemi pratici; essi mo- strano ed insegnano 1’ applica- zione del calcolo ai časi della vita comune. Scegliendo giudizio- 127 bi se mnogo pisalo, a zahtevaj, da se več misli. Preobraževanju drobcev na jednake imenovalce posveti vso svojo skrbnost, prav tako tudi izpreminjevanju na¬ vadnega drobca v desetinsko število; prvo je podlaga skoraj vsem računom z drobci, drugo ti dopušča, da se izogneš navad¬ nemu drobcu ter izvršiš račun z mnogo pripravnejšimi desetin- skimi števili. Od zavinkov in prehitlejev pripuščaj le one, kateri se v po¬ stopnem računanju, rekel bi, po¬ nujajo sami in katere moreš res pogosto rabiti. V obče imajo za- vinki in prehitleji le tedaj svojo vrednost, ako jih učenci upo- trebljujejo s pravo razumnostjo, ne pa mehanično. Na vseh stopnjah se mora obračati posebna pozornost na¬ stavnim nalogam, ker poslednji praktični namen računstva na ljudskih in meščanskih šolah je ta, da se prav rešujejo naloge vsakdanjega življenja. Na nižjih stopnjah bile so nastavne naloge zlasti le pripomoček, da so učenci dobro razvideli računske načine; na višjih pa imajo biti prave praktične naloge; one imajo kazati in učiti, kako je računati v vsakdanjem življenji. Iz pri¬ merno izbranih primerov nauče se učenci marsikaj koristnega, pamet i zorno, pa neka gleda, da učenici malo pišu, ali mnogo misle. Osobitom če pomnjom uz- nastojati oko toga, da mu se uče¬ nici izvježbaju u svadjanju slo- maka pod zajednički nazivnik i u pretvaranju običnih slomaka u desetične. Na onom prvom osnivaju se najme skoro sve vrsti računanja slomci, a pre- tvaranjem njihovim u desetične, postaju obični slomci nepotrebni i time se dolazi do računanja desetičnimi slomci, koje je mnogo naručnije. Od izhitrivanja i olakšica u računanju dozvoljeno je služiti se samo onimi, koje se napre- dujuč u računstvu nekako same od sebe namiču a najčešče se mogu upotrebljavati. U obče pako imade takovo pokradeno računanje samo onda svoju pravu vriednost, ako učenici razumiju, zašto to tako čine, nipošto, ako pri tom vlada puki mekanizam. Na svili stupnjih obuke treba osobito paziti na uporabne za- datke, kojihriešavanje je posljed- nja i poglavita svrha učenja ra¬ čunstva u pučkih i gradjanskih školah. Ako su te zadače na prvom stupnju obuke bile poglavito radi zornosti, to na sliedečih stup- njevih dobivaju pravu praktičnu vriednost; one kažu i uče kako uporabljati računstvo u svagda- njem prometu. Obzirnim izabira- njem takovih primjera može uče¬ nik saznati liepih stvari n. pr. tudjih vriednosti (jedinica mjere i uteza); raznih običaja u trgo- 128 vorkommenden Falle. Durch um- sichtige Auswahl der betreffenden Beispiele konnen dem Schiller viele schatzenswerte Sachkennt- nisse vermittelt werden, so die Kenntnis von fremden Wertein- heiten, Mafien und Gewichten, die Kenntnis von mancherlei Gepflogenheiten im gewerblichen und kaufmannischen Verkehre; auch die Kenntnis und das Ver- standnis von technischen und natilrlicben Vorgangen werden durch Berechnungen liber ganz bestimmte Falle erweitert und sicherer begriindet. In jedem einzelnen neuen Falle ist das Sachverhaltnis eingehend zu be- sprechen und die Schiller miissen angeleitet und angehalten wer- den, die Art der Losung, d. i. die in der angewandten Auf- gabe enthaltene reine Zahlen- aufgabe selbst zu finden. Zu diesem Ende werden sie in jeder Aufgabe den Bedingungssatz von dem Fragesatz scharf zu sondern haben. Was ist gegeben? Was ist zu suchen? Wie finde ich das Gesuchte aus dem Gegebenen? — sind Fragen, die jede Losung einzuleiten haben. Aufgaben, deren Losung im biirgerlichen Leben haufig nothig wird, als FVaarenpreisberechnungen, Zeit- rechnungen und Procentrech- nungen, Flachen- und Volumbe- rechnungen miissen mit den auf- steigenden Stufen des Unter- richtes mitsteigenden Schwierig- keiten verbunden sein und in einer solchen Zahl durchgear- beitet werden, dass die Schiller auf Grund des rechten Verstand- nisses auch eine vollkommene samente gli esempi relativi, lo scolaro si puo appropriare molte pregevoli cognizioni, p. e. di valute, di pesi e di misure strani ere, di varie usanze nel- 1’ industria e nel commercio. Mediante il calcolo vengono pure ampliate e vie piu rasso- date su časi ben determinati la cognizione e 1’ intelligenza d' processi tecnici e naturali. Ad ogni nuovo caso converra ben divisare di che si tratta, gui- dando ed obligando gli scolari a trovar da se il modo della solu- zione, vale a dire il problema puro nel problema pratico. A tal fine separeranno affatto la propo- sizione condizionale dali’ interro- gativa. Che cosa e stato dato? Che cosa si dee cercare? Come trovo cio che cerco da cio che e stato dato? Queste sono do- mande che debbono avviare ogni soluzione. I problemi, la cui soluzione occorre di frequente nella vita comune, come i calcoli di prezzi di merci, i computi di tempo e quelli d’ interessi, i calcoli di superficie e di volume, debbono crescere in difficolta a misura che progrediscono i gradi d’ insegnamento, ed essere trat- tati in tal numero, che gli scolari, dopo averli intesi a do- vere, vi acquistino, sciogliendoli, perfetta speditezza. Nello sce- gliere i problemi pratici il maestro fara bene a non limi- tarsi esclusivamente al libro di testo. Studiando parecchi trattati 129 seznanijo se n. p. s tujimi de¬ narji, merami in uteži in tudi z raznimi običaji v obrtih in kupčiji. Tudi tehniške postopke in naravne prikazni učenci temelji¬ teje spoznajo in jih bolje razu¬ mejo, ako se računi tičejo strogo določenih slučajev. Stvarne razmere razloži pri vsakem novem slučaji posebej; napeljuj in primoraj učence, da sami najdejo nalogi rešitev t. j. da nastavijo sami račun, kateri tiči v nastavni nalogi. Zato naj pri vsaki nalogi strogo ločijo pogoj in vprašanje. Vsaka re¬ šitev se ima začeti z vprašanji: „Kaj ti je znano ?“ „Kaj iščeš?“ „Kako najdeš, kar iščeš, iz tega, kar ti je znano ?“ Nekateri računi se potrebu¬ jejo v vsakdanjem življenji prav pogostoma, kakor kupni ra¬ čuni, časovni in odstotni računi, računi o površji in prostornini; dotične naloge morajo biti od stopnje do stopnje težje in učenci jih morajo izdelati toliko, da jih ne samo razumejo, ampak da jih znajo tudi spretno in ročno rešavati. vini i obrtu; osim toga na šire i čvršče spozna tehnički i na- ravski postupak s raznimi stvar¬ mi i onda kad računa o posvema opredieljenih slučajih. O svakom novom slučaju treba obširno pre¬ govoriti, te zahtievati od uče¬ niki, da uz pripomoč sami nadju, kako se to riešava, i kakov je goli računstveni zadatak. U tu če svrhu učitelj pri svakom zadatku morati točno lučiti predmjevak od pitanja, te če učenikom, prije nego li počmu riešavati budi koji za¬ datak morati postavljati ovaka od prilike pitanja: „Što vam je zadano ?“ „Što imate tražiti?“ „Kako čete iz onoga, što vam je zadano, nači ono, što se od vas traži?“ Čim se s obukom u račun¬ stvu dalje ide, tim treba da budu postepeno sve teži i teži zadatci, koji se u gradjanskom životu moraju često riešavati. To su zadatci, koji se vrte oko pre¬ računavanja ciene, vremena, po- stotaka, ploštine i prostornine. Takovih zadataka neka uče¬ nki riešavaju u tolikom obilju, da na temelju pravoga razu- mievanja steku takodjer i pod- punu okretnost u njihovu rieša- vanju. Lehrplane f, d. Kustenland. 9 130 Fertigkeit in der Losung der- selben gewinnen. Der Lehrer wird wohl thun, sich bei der Auswahl der angewandten Auf- gaben nicht durchaus auf das Schulrechenbuch zu beschranken. Dureh das Studium verschie- dener Rechenbiicher wird er selbst an Umsicht und Freiheit in der Methode gewinnen und Gelegenheit finden, sich zu seiner eigenen und zu seiner Schiller Freude eine Sammlung interes- santer und dem Bediirfnisse der- selben besonders entsprechender Aufgaben anzulegen. Schlieftlich \vird darauf hin- gewiesen, dass das Verstandnis fiir die gedachten Flkchen- und Volumberechnungen in der Volks- schule im Zeichenunterrichte vor- bereitet werden muss, dass daher bei denselben auf den im letzt- genannten Unterrichte durch- genommenen Lehrstoff Riicksicht zu nehmen, und dass dieser Štolf mit dem Rechenunterrichte in eine naturgemafte Verbindung zu bringen ist. Geometrie. Der geometrische Unterricht soli dem Zoglinge der Volks- und Biirgerschule wichtige und fiir das gewerbliche Leben nahe- zu unentbehrliche Kenntnisse und Fertigkeiten vermitteln; er soli denselben ferner zur ge- schickten und schnellen Orien- tierung im Raume befahigen und soli seine Auffassungs- und Vor- stellungskraft fiir raumliche GroGen und Verhaltnisse bilden und steigern; er soli endlich, di aritmetica, acquistera egli stesso discernimento e scioltezza nel metodo, ed avra occasione di formarsi una raccolta di problemi interessanti e perfetta- mente corrispondenti al proprio bisogno; il che e a lui e ai suoi allievi rechera gran piacere. Per ultimo si avverte che nella scuola popolare si devono disporre gli scolari durante il disegno ali’ intelligenza dei cal- coli di superficie e di volume, che quindi in siffatti calcoli vuolsi aver riguardo alla materia trattata nelf insegnamento del disegno, e che questa va natural- mente unita coli’ insegnamento deli’ aritmetica. Geometria. L’ insegnamento della geo¬ metria tende a fornire gli allievi delle scuole popolari e cittadine di cognizioni ed attitudini pra- tiche per le professioni industriali presso che indispensabili; deve inoltre renderli capaci d’orizzon- tarsi presto e bene rispetto allo spazio geometrico, e formare ed accrescere in loro 1’ idoneita a comprendere e rappresentarsi quantita e rapporti geometrici; infine ha da promuovere la 131 Učitelj stori prav, ako se pri izbiranji nalog ne drži samo šol¬ ske računice. Proučevaje razne računice pridobi si on sam večo preudarnost in svobodo v me¬ todi in po malem sestavi si zbirko zanimivih in potrebam svojih učencev posebno primer¬ nih nalog, sebi in svojim učen¬ cem v veselje. Konečno še opozarjamo na to, da je na ljudski šoli pri risanji treba pripravljati učence na ra¬ čunanje površja in prostornine. Pri teh računih ozirati se je tedaj na ono, kar se je učilo pri risanji, in učivo tega pred¬ meta naravno spojiti s poukom v računstvu. Geometrija. Pouk v merstvu preskrbeti ima učencu ljudske in meščanske šole imenitnih in za obrti prepo¬ trebnih vednosti in ročnosti: do¬ vesti ga ima do tega, da se urno in spretno spozna v prostoru; razvijati in bistriti mu ima ra¬ zumnost in pomislivost za pro¬ storne količine in razmerja; izobraževati ga mora v obče in formalno, a posebno pa razvijati mu zmožnost, da zna razsodno misliti in logično sklepati. Dobro če biti, ako se učitelj, birajuč uporavljene računske za- datke, ne bude posvema ograni- čavao na školsku računicu. Proučavajuči različite raču¬ nice, postat če u metodi obzir- niji i okretniji, te če mu to pražiti liepu priliku, da na radost svoju i svojih učenika sastavi sbirku zanimivih i potre- bočam svojih učenika navlastito primjerenih zadataka. Konačno upozorujemo učitelja na to, da mora svoje učenike več kod risanja pripravljati na to, kako če mu kasnije laglje razumjeti preračunavati spome- nute jur ploštine i prostornine i da se poradi toga mora oba- zirati na ono, što je iz risanja jur obradio te to dovadjati u naravski savez s obukom u ra¬ čunstvu. Mjerstvo. Po toj nauči treba da učenik pučke i gradjanske škole nauči koješta u prometu neobhodno potrebita, da to znade spretno obavljati, da se nauči brzo i okretno snači se u prostoru, pojimati i pravo razumievati prostorne oline i razmjere; na- pokon mu ta obuka ima pripo¬ moči i do občenitoga naobra- ženja, da znade, sve dobro lučiti i o svem pravo suditi. 9 * 132 vvie der Rechenunterricht, allge- mein und formal bildend auf den Schiller einwirken und ins- besondere dessen Urtheilskraft und Schlusskraft steigern. Die angedeuteten Ziele der genannten Disciplin werden umso sicherer und vollkommener erreicht vverden, jemehr bei der Aus- wahl des Stoffes und bei der Lehrmethode sowohl eine folge- richtigeVerkniipfung desGanzen, als eine streng logische Behand- lung des Einzelnen zur Geltung kommt. Der geometrische Unterricht ist in der Volksschule ein analy- sierender Anschauungsunterricht und hat filr denZeichenunterrickt die Elemente und Grundgebilde zu bieten. Zu diesem Ende sind auf der Mittelstufe der Cubus, das vierseitige Prisma, das Tetraeder, die drei- und vierseitige Pyra- mide, das Octaeder, das gerade sechsseitige Prisma in Betracht zu ziehen, und an ihnen die Begriffe Korper, Kante, Flache, Eckpunkt, Flachenwinkel und ebene Winkel, Figur, Korper- ecke, senkrechte, wagrechte und schiefe Kantenlinien etc. zu ent- wickeln und die an den geo- metriscben Korpern aufge- fundenen Formen der Drei-, Vier- und Sechsecke, sowie deren Theile zur Zusammen- stellung geometrischer Flachen- ornamente zu venverten. Im Fortschritte des Unterrichtes wird der Lehrstoff nach Wieder- holung des bereits Durcbge- nommenen durch dieBetrachtung coltura generale e la disciplina della mente, invigorendo in parti- colare la facolta del giudizio e del raziocinio, nel qual ultimo riguardo esso e utile, anzi ne- cessario, anche alle fanciulle. Gli intenti di questo studio si riggiungeranno in modo tanto piu sicuro ed efficace, quanto piu la scelta della materia ed il metodo s’informeranno ad ordine rigoroso nell’ insieme, ed a trat- tazione strettamente logica nelle parti. L’ istruzione della geometria nelle scuole popolari deve seguire il metodo analitico intuitivo, e servir di base ali’ insegnamento del disegno, fornendo gli elementi principali e le forme fonda- mentali. A tale scopo si devono pren- dere in considerazione, nei gradi medii, il cubo, il prisma retto esagonale, il prisma poligonale, il tetraedro, la piramide trian- golare e quadrangolare. Qui si devono sviluppare i concetti corpo, superficie, linea, punto, figura, angolo piano, angolo diedro, angolo solido, spigolo verticale, orizzontale ed obbliquo. Le figure studiate sui corpi, cioe il triangolo, il quadrilatero, 1’ esagono e le loro parti trovano applicazione nella composizione dei disegni d’ ornato sul piano. Essendo stato ripetuto cio che e stato prešo, si estenda 1’ istru¬ zione col pertrattare il cilindro, il cono e la sfera. I disegni fatti dal maestro sulla tabella 133 Označeno svrlio pa dosežeš tem gotovejše in popolnejše, čim pozorneje izbiraš učivo in metodo, ter čim doslednije razpravljaš ter zlagaš v celoto posamezne dele. Pouk v geometriji je na ljudski šoli razkladaven in na¬ zoren; risanju ima pripravljati početne sestojine in osnovne like. Zato je razkazati na srednji stopnji kocko, čveterostrano prizmo, čveterec, tro- in čvetero¬ strano piramido, osmerec, po končno šesterostrano prizmo ter na teh telesih razložiti, kaj da je telo, rob, ploskev, oglišče, plos¬ kovni in robovni kot, lik, ogel, navpičen, vodoraven in kos rob i t. d. Na geometrijskih telesih opa¬ zovane oblike tro-, čvetero- in šesterokotnikov in njihovih delov uporabljati je pri sestavljanji geometrijskih planih okrasov. Nadaljevaje pouk učivo naj- prvo ponovi, potem pa razka- zovaje valj, stožec in kroglo, razširi. Sve to če se postignut tim stalnije i savršenije, čim se bude, birajuč učivo i način, više pazilo na to, da sve skupa bude naravski skopčano, a pojedine strane da se dosljedno tumače. Mjerstvena je obuka u pučkoj školi (razglabajuča) analizujuča zorna obuka, a pružati joj je početke i temeljne likove obuci u risanju. Zato valja na srednjem stup- nju uzeti u obzir kocku, više- strani i šesterostrani upravni bridnjak, četverac, tro- četvero- strani šiljnik i osmerac. Na njih treba djeci razložiti pojam tiela, plohe, bridi, križišta, plošnoga i bridnoga kuta, lika, ugla, osovne, vodoravne i kose bridi itd. Likovi tro-, četvero- i šestero- kuta, što su se našli na geome¬ trijskih tjelesih, kao što i njihovi dielovi upotrebit če se za sasta- vljanje mjerstvenih plošnih or- namenata. Pošto su več djeca u mjerstvu ponešto napredovala i opetovala, što su več prije proučila, uputit če ih učitelj o tom, što je valjak, čunj i kruglja. 134 des Cylinders, Kegels und der Kugel erweitert. Die vom Lehrer auf die Tafel entworfenen Vor- zeichnungen haben nun gerade und krumme Linien und deren mannigfache Beziehungen zu- einander, sowie die verschiedenen Winkel, Dreiecke, Vieleeke, den Kreis und die Ellipse aufzu- weisen. Wahrend also nach diesen Andeutungen und nach den in den Lebrplanen enthaltenen Be- stimmungen die Betrachtung der wichtigsten geometrischen Korper dem Zeichenunterrichte zufallt, ist das Messen und Berechnen von Flachen und Korpern der Bestiminung des Reichsvolksschulgesetzes gemafi mit dem Rechenunterrichte zu verbinden. (Siehe die Verordnung des hoh. Min. f. C. u. U. vom 8. Juni 1883, Z. 10.618, I. 2.) Erst in der Burgerschule tritt nach §.17 des gedachten Gesetzes die Geometrie mit den beztiglichen Constructions- ubungen als selbstandiger Gegen- stand auf. Indes ist auch auf dieser Unterrichtsstufe nicht zu iiberseben, dass der geometrische Unterricht grofttentheils den Charakter eines analysierenden Anschauungsunterrichtes beizu- behalten hat. Die erlangte Kenntnis und Fertigkeit im geometrischen Zeicbnen soli scbon in der Schule moglichst zur praktischen Ver- wertung kommen, namentlich soli die Amvendung auf das Zeichnen von Planen, von ein- facben Gerathen und Maschinen, bei den Madchen von Mustern, contengano linee rette e curve con le loro molteplici combina- zioni e reciproche posizioni, angoli d’ ogni genere, triangoli e poligoni, infine il cerchio e 1’ elisse. In base alle cose sopra dette, e secondo le disposizioni conte- nute nei piani d’ istruzione, lo studio dei principali corpi geo- metrici va cogiunto ali’ istruzione del disegno. II misurare e cal- colare le superficie ed i volumi va pero unito alb aritmetica, e cio secondo le disposizioni della legge deli’ Impero sulle scuole popolari. (Vedi 1’ ordinanza del Ministro del Culto e deli’ Istru¬ zione 8 Giugno 1883, No. 10.618, I. 2.) Nelle scuole cittadine, sol- tanto, si presenta la gometria e le relative costruzioni, in base al §. 17 della legge sopra citate, quale materia indipen- dente. Tuttavia non si dimenti cbi il maestro che anche in queste classi allo studio della geometria e da conservare, quasi per intero, il carattere analitico intuitivo. Si comincera a mettere in pratica nella scuola stessa, per quanto sia fattibile, le cognizioni e 1’ abilita acquistate dagli al- lievi nel disegno geometrico, esercitandoli specialmente, quan- clo ne venga il destro, a stender piani ed a ritrarre arnesi e inacchine semplici; le fanciulle 135 Potem ima učitelj na tablo risati uzorce prem in krivulj v raznovrstnih legah in raz¬ merah, kakor tudi razne kote, trikotnike, mnogokotnike, krog in pakrog. Razmotrivanje najimenitniših geometrijskih teles prihraniti je tedaj po teh namigljejih in po določbah v učnih načrtih risanju, merjenje in računanje ploskev in teles pa spojiti po določbi državnega zakona za ljudske šole s poukom v računstvu. (Glej na- redbo vis. ministerstva za uk in bogočastje z dne 8. junija 1883, št. 10618, I. 2.) Še le v meščanskih šolah postane geometrija s svojimi načrtnimi vajami po §. 17 na¬ vedenega zakona predmet sam zase. Ali tudi na tej stopnji je paziti, da obdrži geometrijski pouk po večem značaj raz- kladavnega in nazornega pouka. Česar so se učenci naučili in navadili v geometrijskem ri¬ sanji, to naj uporabljajo praktično kolikor mogoče že v šoli, risajoč o svojem času sosebno načrte, priprosta orodja in jednostavne stroje, deklice pa uzorce. Časih naj učenci tudi sami kaj izmerijo in na podlagi teh mer izvrše Načrti, što ih pred učenici na školskoj ploči riše, moraju sada da prikazuju pravce i krivulje, njihove raznovrstne položaje i medjusobne odnošaje, nadalje razne kutove, tro- i četverokute, krug i pakružnicu. Dočim se dakle po ovom, što smo dosada spomenuli i po odredbah sadržanih u učevnih osnovah, razmatranjem najpogla- vitijih tjelesa valja da bavi obuka u risanju, to treba po naredbi državnoga školskoga zakona mje- renje i preračunavanje ploha i tjelesa spojiti s obukom u ra¬ čunanju. (Gledaj naredbu vis. ministarstva za bogoštovje i nastavu od 8. lipnja 1883, br. 10618, I. 2.) Istom u gradjanskoj školi pojavljuje se po §. 17. napo- menutoga zakona geometrija s dotičnimi vježbami u konštrukciji kao samostalan predmet. Medjutim se ne smije pu- štati s vida, da obuka u mjerstvu mora i na ovom stupnju obuke uzčuvati značaj (razglabajuce) analizujuče zorne obuke. Što su djeca naučila i što znadu narisati, to treba u školi praktično upotrebiti; neka kušaju risati načrte, priprosto orudje i nastroje, a djevojčice obrazce. U naukovnoj osnovi spomenute ra¬ čune o mjerenju ploha i tjelesa treba posve obširno tumačiti i u njih djecu vježbati. Posve je 136 an geeigneter Stelle versucht werden. — Die im Lehrplane genannten Inhaltsberechnungen von Flachen und Korpern mtissen sehr eingehend behandelt und vielfacb geiibt werden. Haufige Wiederholungist durchaus nothig und die Kenntnis der Ver- fahrungsweisen zum unverlier- baren Eigenthume der Schiller zu machen. Den Berechnungen sind zum Theil Messungen zu- grunde zu legen, welche von den Schulern selbst ausgefuhrt vrarden. Beim Zeichnen gewohne man die Schuler von vornherein an den Gebrauch des Maftstabes und des Zirkels. Auch wenn bei einer Construction die Grofi e der Zeichnung unwesentlich ist, lasse man die Schuler nach bestimmten Mafien arbeiten. Sie gewohnen sich dadurch an die iiblichen Langenmafie und ge- winnen eine bestimmte und un- mittelbare Vorstellung von den- selben. Mit der Zeit erwerben sie auch wohl die Fertigkeit, absolute Langenausdehnungen mit annahernder Sicherheit ab- zuschatzen, eine Fertigkeit, die jedem, namentlich aber dem Handwerker und Tecbniker von grofiem Nutzen ist. Die nach und nach eingefiihrten Zeichen- gerathe soli jeder Schuler beim Unterrichte stets zur Hand haben. Die Schule muss selbstver- standlich im Besitze grofierer Zeichengerathe sein, wie sie beim Zeichnen an der Wand- tafel zu verwenden sind. Un- erlasslich sind einige Lineale, eines von Meterlange mit Centi- poi a copiare modelli di lavori femminili. I calcoli di super- ficie e volume accennati nel piano d’ insegnamento saranno da trat- tarsi a fondo, ed occorrendo, serviranno di tema a molteplici esercizi anche nelle ore del- 1’ aritmetica. Perche le opera- zioni apprese non isvaniscano dalla mente degli scolari, sono indispensabili frequenti ripeti- zioni; i calcoli si riferiranno in parte a misuraziorii eseguite da loro stessi. Disegnando, gli scolari de- vono abituarsi per tempo ad usare del compasso e della scala; ed anche ove la costruzione geo- metrica non dipenda da certe dimensioni fisse del disegno, la si faccia eseguire giusta misure determinate. Cosi essi acquistano pratiCa delle comuni misure lineari, e se ne fanno un’ idea chiara e pronta, e col tempo giungono fors’ anco a calcolare a mente e a misurare ad occhio delle lunghezze determinate, con approssimativa certezza; cosa utile a tutti, utilissima ali’ artiere ed al tecnico. Ciascuno scolare poi debb’ esser provvisto degli stromenti da disegno, di mano in mano che si richieggano, ed averli sempre seco nelle lezioni. S’ intende da se, che la scuola ha da possedere stromenti di tal dimensione da poterne usare alla tabella. Sono indispensabili a qualunque scuola parecchie righe, fra cui una della lunghezza d’ un metro diviso in centimetri, 137 dotične račune. Površja in pros¬ tornine teles, o katerih govori učni načrt, obravnavati je na¬ tančno in računati vsestransko. Neobhodno potrebno je, da se računski postopek ponavlja večkrat, ako hočeš, da si ga učenci tako utisnejo v glavo, da ga več ne pozabijo. Pri risanji navaditi je učence precej v začetku, da rabijo merilo. Tudi načrte, pri katerih velikost narisa ni bistvena, rišejo naj učenci po določenih merah. Pri tem se privadijo dolgostnim meram, katere obično rabimo, ter dobodo o njih določne in ne¬ posredne pojme. Polagoma se privadijo, da ročno in precej na¬ tančno tudi na oko merijo dol¬ gosti, kar je posebno rokodelcem in tehnikom jako koristno. Vsak učenec mora imeti pri roki za pouk potrebno risarsko orodje, kakor je zapovedano v učnem načrtu. Razumeva se, da mora imeti šola veče risarsko orodje, ka- keršno se potrebuje pri risanji na črni deski. Prepotrebna so nekatera ravnila, j edno cel meter dolgo, razdeljeno na centimetre, navadno risarsko črtalo, pravo- potrebito često opetovati i tako djeci to utuviti u glavu, da ne mogu više zaboraviti. Što če se računati, neka se dielomice naj- prije izmjeri, a to treba da uče- nici sami čine. Za risanja naučiti je mladež odmah iz početka na porabu mjerila. I ondje, gdje ne stoji sve u tom, da bude baš stanovita mjera, neka se ipak nauče slu¬ žiti mjerom i šestilom. Tako se priuče raznim dužinam te dobiju stalan i neposredan pojam o njih. Po tom se priuče vremenom i na oko uzeti daljinu prilično točno; a to je vrlo koristno sva- komu, naročito zanatniku i tehni- čaru. Risaču spravu, koja če sve više rabiti, treba da svaki učenik za nauka pri raci ima. Škola valja dakako da ima veče risače sprave, kakove rabe za risanje na daski. Svakako treba nekoliko redaljka, a jedna od tih da je metar, razdieljen na sto centimetara, jednu, risaču redaljku, pravokutan trokut, 138 metereintbeilung, eine gewohn- liche Reiftschiene, ein recht- winkeliges Dreieck, ein groBer Kreidezirkel, ein Transporteur von Halbkreisform — die in Dreieckform gearbeiteten sind den Scbiilern unverstandlich, darum ftir den Unterricht nicht zweckmaBig. — Fiir Biirger- scbulen sind weiter nothig: ein MetermaBstab mit Nonius (bis auf Centimeter eingetbeilt) zur Bestimmung der Millimeter durcb den Nonius, eine ReiBschiene mit verstellbarem Kopfe, schlieB- lich zu den eventuellen Feld- messversueben ein einfacbes WinkelmaBinstrument und eine Messkette. Zum geometrischen Anschau- ungsunterricbte bedarf die Scbule einer Collection von Korpern (dieselben diirfen nicht zu klein sein, die Holie von einem Deci¬ meter dtirfte in den meisten Fallen entsprechen). Holzkorper sind Pappmodellen vorzuziehen. Unerlasslich sind Wiirfel, ver- schiedene Prismen und Pyra- miden, ein in die drei gleichen Pyramiden zerlegbares drei- seitiges Prisma, Cylinder, Kegel und Kugel. Fiir vollstandigere Sammlungen sind ferner sammt- licbe regulare Polyeder zu be- schaffen, ein zerlegbarer Wiirfel, einige gestutzte Pyramiden und Kegel, Obelisk, ein Kegel mit den drei verschiedenen Schnitt- flachen, ein elliptisches Spharoid. — Sebr empfieblt es sich — auch fiir beschrankte Schulver- haltnisse — eine groBere Anzahl kleiner Wiirfel (Centimeter- Tviirfel) bereit zu halten zur Zu- una delle solite squadre a gruccia (volgarmente il T), un triangolo rettangolo, un compasso grande da gesso ed un riportatore a semicercbio, esclusi i riportatori triangolari, che non fanno per 1’ intelligenza degli allievi. Alle scuole di piu classi occorre inoltre un metro col nonio (diviso quello in centimetri, affincbe mediante questo si possano determinare i millimetri), una squadra a gruccia a testa mobile, final- mente una semplice squadra agrimensoria ed una catena per gli eventuali esperimenti d’ agri- mensura. Per 1’ insegnamento geo- metrico intuitivo la scuola ab- bisogna d’ una collezione di solidi, non troppo piccoli, in generale almeno deli’ altezza d’ un centimetro, e di legno piuttosto cbe di cartone. Sono necessari inoltre un cubo, pa- recchi prisrni e piramidi, un prisma triangolare che si scom- ponga in tre piramidi uguali, un cilindro, un cono, e una sfera. Per raccolte piu complete converra acquistar modelli di tutti i poliedri regolari, un cubo scomponibile, alcune piramidi tronche e dei coni tronchi, un obelisco, un cono colle sue tre sezioni, ed una sferoide elittica. Non omettano le scuole, neppure le piu povere, di fornirsi d’ un 139 kotni trikotnik, veliko šestilo na kredo, polukrožen kotomer (trikotni je nepripraven, ker ga učenci ne razumejo). V več- razrednicah je treba tudi me¬ tričnega merila z nonijem (razde¬ ljeno bodi na centimetre, da se lahko izmerijo z nonijem tudi mili¬ metri), risarskega črtala s pre¬ mično glavo in, ako bi se kedaj poskušalo meriti na polji, navad¬ nega kotomera in merskega lanca. Za nazorni pouk v merstvu potrebna je zbirka teles, katera pa ne smejo biti premajhna (jeden decimeter visoka bi bila menda popolnoma primerna). Lesena telesa so primernejša od pa¬ pirnatih. Prepotrebna so: kocka, razne prizme in piramide, jedila prizma, katera se da razložiti na tri jednake piramide, valj, stožec in krogla. V popolnejših zbirkah naj se nahajajo vsi pravilni mnogoplošci, kocka, katera se da razložiti, odsekana piramida in odsekan stožec, obelisk, stožec s tremi svojimi prerezi in eliptični ste¬ roid. Jako bi ustrezalo tudi siro¬ mašnim šolam, da imajo veče šte¬ vilo kock (centimeter visokih), iz veče šestilo na kredu, polu- kružan kutomjer. Onih trokutnih kutomjera učenici ne razumiju, te nisu prikladni pri obuci. Gra- djanske škole treba da osim toga imaju: metar sa mjeriocem (raz- dieljenim na centimetre) da se njim mogu milimetri opredieliti, risaču redaljku pomičnicu, na- pokon za mjerenje polja (ako bi se pokušalo) jednostavan kuto¬ mjer i lanac. Školi treba sbirka stvari, koje se kažu pri mjerstvu, ali neka ne budu premalene. Kada su decimetar visoke, najbolje je za večinu potreba. Bolje su dr vene stvari, nego li od pa- pirine. Svakako treba imati: kocku, razne prizme i piramide, trostranu prizmu, koja se dade razstaviti u tri jednake pira¬ mide, valjak, cunj, kruglju. Za podpuniju sbirku treba nadalje sve pravilne višekute; razstavivu kocku; nekoliko poruba od piramide i čunja; obelisk; čunj sa trimi raznimi prosječnimi plohami; eliptičan sferoid. Vrlo bi dobro bilo, da imadu i siromašnije škole više manjih kocaka (od centimetra), 140 sammenstellung von Wurfeln und geraden Parallelepipeden ver- schledener Grofie. Das Nach- bilden der besprochenen Korper seitens der Schiller fordert das Verstandnis der Sache und bildet das technische Geschick. Anfangs ist das Formen der einfacher gestalteten Korper aus einem bildsamen Stoffe der Anfertigung von Hohlkorpern aus Pappe vorzuziehen, weil es den Begriff des Korpers als eines continuier- lichen Ganzen besser zur An- schauung bringt. Das Zusammen- setzen von Hohlkorpern aus Pappstiicken, welche den Seiten entsprechen, hat seinen be- sonderen Wert darin, dass es die gegenseitige Lage der Kanten, die Eigenthiimlichkeit der Flachenwinkel und der korperlichen Ecken zur An- schauung bringt. Das Entvverfen von zusammenhangenden Korper- netzen solite man nur sehr vorge- schrittenen Schillern zumuthen. Das Abzeichnen von Korper- netzen und das mechanische Zu- sammenbringen derselben zu Hohlkorpern hat ftlr den Unter- richt wenig Wert. Der gesammte Lehrstoff fiir den geometrischen Unterricht in den Volks- und Biirgerschulen findet sich in dem bekannten Werke von Močnik „Anfangs- griinde der Geometrie in Ver- bindung mit dem Zeichnen fiir Biirgerschulen und Unterreal- schulen“. — In jedem einzelnen Falle wird indessen der Lehrer nach Anleitung des vorgedruckten Lehrplanes das Material auszu- wahlen und zu ordnen haben. discreto numero di piccoli cubi deli’ altezza d’ un centimetro, da poterne comporre de’ cubi maggiori e dei parallelepipedi regolari di varia grandezza. II far costruire agli scolari stessi dei corpi sul modello dei suddetti e cosa istruttiva ed assai utile a procacciar loro intelligenza della materia e abi- lita tecnica. Dapprima facciansi loro formare di materia molle i corpi piii semplici; il concetto di corpo come solido viene cosi piii a spiccare che non quando questo lavoro si eseguisca di cartone, ove i modelli riescono vuoti al di dentro. II comporre dei corpi di pezzi di cartone, che ne costituiscano le facce, ha pero questo vantaggio, che mette in evidenza la posizione reciproca degli spigoli, e la natura propria degli angoli piani e degli angoli solidi. L’ abbozzar disegni di corpi che si raffigurino risolti nelle loro facce in reciproca coerenza, e portate su d’ uno stesso piano, si riservi a com- pito dei soli scolari molto pro- grediti. II copiar poi siffatti disegni, e il ripiegarli meccanica- mente per ricostruirne dei corpi vuoti, e di poco profitto per 1’ insegnamento. Tutta la materia deli’ istru- zione geometrica per iscuole popolari e cittadine e contenuta nell’opera del Močnik: „Elementi di geometria unita al disegno per le scuole cittadine e le tecniche inferiori". Il maestro pero la dovra scegliere ed ordi- nare caso per caso, colla scorta del piano d’ insegnamento. 141 katerih se lahko sestavljajo kocke in pokončni paralelopipedi razne velikosti. Učenci naj sami izdelujejo telesa, katera jim razkaže uči¬ telj ; s tem se pospešuje razu¬ mevanje stvari same in poleg tega tehnična spretnost. S po- četka je bolje tvoriti jednostav- nejša telesa iz kake gnetne stvari, nego napravljati otla te¬ lesa iz papirja; kajti tako učenci bolje razvidijo, da je telo skozi in skozi nepretrgano in celo. Zlaganje otlih teles iz papir¬ natih kosov, kateri sestavljajo ploskve, ima to posebno vred¬ nost, da se na njih natanč¬ neje vidi (razločuje) medsebojna lega robov, posebnosti ploskovnih kotov in oglov. Telesne mrežnike bi pač mogli črtati le odličnejši učenci. Prerisovanje mrežnikov in sestavljanje otlih teles koristi pouku pač malo. Celo učno geometrijsko gra¬ divo nahaja se v znanejMočnikovej knjigi za ljudske in meščanske šole „Anfangsgriinde der Geo- metrie in Verbindung mit dem Zeichnen“. Vsak učitelj pa naj sam odbere in priredi učivo tako, da bode primerno navo¬ dilom v učnih načrtih. od kojih bi se mogle veče kocke i ravni paralelepipedi sastavljati. Učenici neka sami te oblike izradjuju, kako obrazci kažu. Tako če bolje razumjeti stvar i naučit če se pravo raditi. Bolje je da ih iz početka izdjelavaju iz kakova tiesta, nego li iz papirine, jer jim se tako ljepše pokaže, da je tielo neprekidna cjelina. Skladati šuplja tjelesa iz komada papirine, koji odgo- varaju ploham, opeta je za to dobro, jer to pokazuje, kako su bridi jedna prema drugoj, kakvi su plošni kutovi, a kakovi ugli. Tjelesa, gdje se razni oblici izpremrežuju, morala bi se dati sastavljati samo ponajvještijim učenikom, ali nema velike vried- nosti za obuku to sastavljanje izpomrežanih i izdjelavanje šu- pljih tjelesa. Sve, što treba iz mjerstva učiti u pučkih i gradjanskih školah, nalaziš u poznatoj Močni- kovoj knjiži: „Početci geometrije s risanjem, za gradjanske škole i male realke". U svakoj pojedinoj prilici bit če učitelju izabirati i uredjivati gradivo po uvodu ove naukovne osnove. 142 Naturkunde. a. Naturgeschichte. Zweck und Nutzen. Durch den neuen Organisations- plan der Volksschulen wurde der friiher mitunter ganz ver- nachlassigten Naturkunde(Natur- geschiehte und Naturlehre) die ihr gebiirende Beachtung ge- sichert. Und in der That, der Natur¬ kunde gebiirt ein Ebrenplatz unter den Lehrgegenstanden der Volksscbule. Abgesehen von dem Einflusse, den ihre Errungen- schaften auf das materielle Wohl des Einzelnen, sowie ganzer Volker ausiiben, ist sie eine unerschopfliche Fundgrube von veredelnden Elementen, daher von unberechenbarem Werte fur die Jugenderziehung. Scharfung der Sinne und planmaGige Ubung desjAnschau- ungsvermogens sind wesentliche Aufgaben der Volksschule. Das beste Mittel dazu ist die ver- gleichende Betracbtung der Naturkorper. Sie wirken am unmittelbarsten, mannigfachsten und zugleich dauernd auf das Anschauungsvermogen desKindes ein. Auf richtiges Anscbauen folgt klares Vorstellen. Durch Scbeidung des Wesentlichen vom Unwesentlichen, durch Hervor- heben der charakteristischen Merkmale eines Naturkorpers, durch Auffinden der gleich- und ungleichartigen und der beinahe verwandten Formen wird der Verstand fur scharfe Unter- Scienze naturali. a. Storia naturale. Suo scopo e d utilita. 11 nuovo piano d’ organizzazione delle scuole -popolari assicura allo studio della storia naturale e della fisica, finora troppo tras- curato, quell’ attenzione, che a ragione gli spetta. E per vero queste scienze hanno diritto ad un pošto onore- vole fra gli oggetti d’ istruzione delle scuole popolari. Fatta astrazione dali’ influenza che le conquiste loro esercitano sul benessere materiale d’ ogni per- sona, e di nazioni intere; esse sono fonte inesauribile di ele¬ menti atti a nobilitar 1’ animo e quindi di inapprezzabile valore per 1’ educazione della gioventu. E compito principale delle scuole popolari quello di acuire i sensi, e di esercitare sistema- ticamente la facolta di intuire. 11 miglior mezzo di raggiungere questo scopo e lo studio compa- rativo dei corpi. Questi agiscono direttamente e in vari modi sulla facolta d’ intuizione del fanciullo, e lasciano in lui delle impressioni durevoli. Quando le intuizioni sono giuste, le idee che ne conseguono non possono essere altrimenti che chiare. Col separare le cose essenziali dalle accessorie, col rilevare le qualita caratteristiche di un corpo, col rintracciare le parti omogenee e le eterogenee di forme quasi affini, si rende acuto 1’ intelletto, 143 Prirodozmmstvo. a. Prirodopis. Namen in korist. Načrt, ki uravnava novo avstrijsko ljudsko šolo, določil je doslej po vsem zanemarjenemu ali vsaj mačehinsko obdelovanemu pri- rodoznanstvu (prirodopisu in pri- rodoslovju) ono mesto, katero mu po pravici gre, uvrstivši ga namreč mej obvezne učevne predmete. In v istini: prirodoznanstvu pristoji častno mesto mej pred¬ meti ljudske šole. Ne glede na upliv, katerega imajo njegove pridobitve na gmotno (materi- jalno) blagostanje posameznega človeka kakor tudi celih narodov, je ono ob jednem neusahljiv izvor vplemenujočih elementov ter je zategadelj neprecenljive vrednosti za odgojo mladine. Ljudska šola ima mej ostalim tudi bistveno nalogo ostriti čute in po nekem načrtu vaditi na¬ zorno zmožnost. A najbolje sredstvo k temu je primerjajoče razmatranje prirodnih teles. Pri- rodna telesa namreč delujejo na otrokovo nazorno zmožnost naj¬ bolj neposredno, mnogovrstno in trajno. Iz pravega nazora rode se jasne misli. S tem, da se bistveno loči od nebistvenega, da se poudarjajo označujoče lastnosti kake prirodnine, da se iščejo jednakosti in različnosti na sorodnih telesih, s tem, pra¬ vimo, bistri se razum ter se privaja točnemu razlikovanju; to pa ga potem navaja do logičnih razsodeb in sklepov. Pot do tega Prirodne nauke. a. Prirodopis. Svrha i korist. Nova osnova za uredjenje pučkih škola osjegurala je prirodopisu i pri- rodoslovlju onu pažnju, koja im dolikuje, dočim su se prije ova dva predmeta kadšto posve zane- marivala. I pravo je doista, da se tim znanostim dade častno mjesto medju drugimi naukami u pučkih školah; jer ako i ne uzmeš na um, koliko bolje živu pojedinci i cieli narodi, koji se njimi koriste, to se prirodnimi nau¬ kami močno razvija razum i kao iz nepresušna vrela oplemenjuje srdce; s toga su neizrecivo ko¬ ristne za odgoj mladeži. Poglaviti je zadatak pučkih škola, da ostre čutila i po nekoj osnovi vježbaju zornost. Najlakše se do toga dolazi uzporednim učenjem prirodninh. Diete očuti stvari na različite načine, te mu utisci od njih trajno ostaju u glavi. Kad si stvar pravo zrio, kakova je, onda i ne možeš nego pravu pomisao o njoj imati. Odlučujuč bitno od nebitna, ozna- čujuč karakteristične vlastitosti tjelesž, iztražujuč što je jednako, što li različito u istih skoro oblicih, bistri se razum, jer se tako upučuje, da logično misli i razsudjuje. Ali je put, kojim se k tomu ide, za učenika često mučan; ne dopusta, nego da se po malo napreduje i hoče, da se 144 scheidung getibt und zu logisclien Urtheilen und Schliissen gefiihrt. Der Weg dahin ist jedoch fiir den Schtiler oft ein beschwer- licher, gestattet nur ein schritt- weises Vorwartsgehen und er- fordert das siegreiche Uber- winden mancher Hindernisse. Dieses alles aber wahrt vor Oberflachlichkeit und schafft consequent denkende Menschen. Kurz, der vom padagogischen Takte getragene Unterricht in der Naturgeschichte erweckt in den Schiilern ein „frohes, frisches und freies Geistesleben." — Er bleibt auch nicht ohne Einfluss auf die Forderung des praktischen Sinnes, dessen Gegentheil wir so hauiig an Stubennaturen wahr- nehmen konnen, die bei den kleinsten Unfallen, bei der ge- ringsten Storung ihrer pedanti- schen Lebensweise in Unmuth und hililose Verzagtheit versinken. Ein naturgeschichtlicher Un¬ terricht, der vom wahren Geiste beseelt ist, begniigt sich noch nicht mit der blofien Ausbildung des sinnlichen Wahrnehmungs- vermogens und der intellectuellen Fahigkeiten der Schiller, sondern sucht auch als sittlicher und asthetischer Factor bei der Jugenderziehung sich Geltung zu verschaffen. Baukunst, Bildhauerei und Malerei entlehnen ihre Formen und Farben der Natur. Die Naturbetrachtung fordert daher die Geschmacksrichtung und damit den Sinn ftir alles Schone. avviandolo cosi a giudizi logici ed a raziocini. La via che con- duce a questi risultati e pero non di i’ado scabrosa per lo scolaro, non permette che si proceda se non lentamente, ed esige che vengano superati parecchi osta- coli. Ma tutto cio contribuisce a preservare da superficialita, e a dare alla mente un indirizzo logico rigoroso. In una parola, 1’insegnamento della storia naturale, impartito con discernimento pedagogico, risveglia negli scolari una „gio- conda, fresca e libera attivita dello spirito“. Influisce anche sullo sviluppo del senso pratico, che noi vediamo mancare cosi di frequente in coloro che pas- sano la vita. si puo dire, sempre rinchiusi nelle loro stanze, e che ad ogni piii piccolo inconveniente, ad ogni minima alterazione della loro pedantesca maniera di vi- vere, si mettono di mal umore e si sbigottiscono senza sapersi ingegnare. Un insegnamento di storia naturale animato da spirito giusto, non si limita soltanto a sviluppare negli allievi la facolta delle percezioni sensitive e le varie attitudini intellettuali, ma procura eziandio di agire sul- 1’ educazione di essi dal lato morale ed estetico. L’ architettura, la scultura e la pittura tolgono dalla natura le forme e i colori. La con- templazione di questa educando il buon gusto e sviluppando il sentimento per tutto cio che e 145 cilja je pa učencu težaven, samo korak po korak more tu napre¬ dovati in treba mu je premagati marsikatere zapreke. To vse ga pa varuje površnosti in dela dosledno mislečega človeka. S kratka, v pedagogičnem taktu uravnan prirodopisni nauk vzbuja v učencih veselo in krepko dušno življenje. Tak nauk po¬ spešuje tudi čut za praktičnost, katerega pogostoma pogrešamo pri ljudeh izgojenik mej štirimi zidovi, ki si v najmanjših ne¬ zgodah ne vedo pomagati. Vsaka malenkost moti njih pedantično življenje; kakor ni vse po njiko- vej volji vdade se malodušnosti in obupu. Prirodopisni nauk, ki ga navdaja pravi duh, ne zadovo¬ ljuje se s samim izobraževanjem čutne opazovalnosti in umnih zmožnosti pri učencih, temveč znal bode pri odgoji uplivati na mladino tudi v nravnem in estetičnem obziru. Graditeljstvo, kiparstvo in sli¬ karstvo jemljo si oblike in barve iz narave. Opazovanje narave (prirode) izobražuje tudi okus in po njem tudi čut za vse lepo. Da bode pa to tudi ugodno Lehrplane f. d. Kiistenland. mnoga zapreka prevali. Nego to sve ujedno očuva od površnog učenja, te dovodi čovjeka do toga, da dosljedno misli. U kratko, učeč prirodopis po pravilih pedagogije, budi se u učenicih, „vesela, svježa i slo- bodna djelatnost duha 11 . To učenje djeluje i na okretnost u životu, koje ne irnaju oni, što zatvoreni u svojih sobah uviek uz knjigu čuče, te se sa svake male neprilike, sa svake tričarije, koja mienja njihov način življenja, ozlovolje i zatrube ne znajuč si pomoči. Prava obuka prirodopisa ne če gojencu putem čutila razvijati samo moč shvačanja i razne umne sposobnosti, nego če i za tim iči, da ga odgoji čudoredno i estetično. Graditeljstvo, kiparstvo i sli¬ karstvo samo snimaju oblike i boje naravske. Razmatranje pri¬ rode uzgaja dobar ukus i čut za sve što je liepo. Da če to povoljno djelovati i na djetinju 10 146 Eine vortheilhafte IUickwirkung auf das Gemiith kann dabei nicht ausbleiben. Freude an der Natur fiihrt zur Wertschatzung der- selben, „ihre Freuude sind nie- mals Thierqualer oder Baum- frevler “. Die Naturkunde klart den Menschen liber seine Stellung zu der ihn umgebenden Natur auf und weckt in ihm das Be- wusstsein der Menschemvtirde. Ein Blick auf die riesigen Fort- schritte in der Erkenntnis der Natur und Vemvertung ihrer Krafte muss ibm unwillkurlich Achtung vor dem menschlichen Geiste einfloBen, die Envagung der Gesetze, nach welcher die Naturkrafte geregelt sind, ihn wieder vor Selbstiiberschatzung bewahren und ihn erkennen lassen, dass die Natur „kein Chaos, in welchem eines das andere erbarmungslos vernicbtet, sondern ein harmoniscbes, auf gottlichem Gesetze sich ge¬ regelt entwickelndes Ganzes ist“. (Liebig). Die angeftlkrten Belege mogen gentigen, um zu zeigen, \velck unversiegbare Quelle von veredelnden Elementen eine sinnige Naturbetrachtung in sich birgt. Dass aber der \vichtige Zweck des naturgeschichtlichen Unter- richtes erreicht werde, ist Sacke der Einsicht, des guten Willens und der Kraft des Lehrers. So schwierig es aber auch sein mag, den naturgeschichtlichen Unterricht recht genau dem bello, non puo a meno di influire sull’ animo vantaggiosamente. Chi ama la natura apprende ad apprezzarla, non tormentera mai bestie, non guastera mai piante. Le scienze naturali chiaris- cono ali’ uomo la sua posizione rispetto alla natura che lo c ; r- conda, e destano in lui il senti- mento della dignita umana. Uno sguardo ai progressi giganteschi fatti nella conoscenza della na¬ tura ed al modo d’ usufruirne le forze deve ispirargli stima spontanea per lo spirito umano; uno sguardo ali’ onnipotenza delle leggi naturali lo preserva nello stesso tempo dalla troppa presunzione di se, e gli fa ri- conoscere che la natura „non e un caos, nel quale 1’ una cosa spietatamente distrugga 1’ altra, ma bensi un tutto armonico che si svolge regolarmente secondo la legge divina". (Liebig.) Le cose fin qui esposte bastino a dimostrare qual fonte inesauri- bile di elementi atti ad ingenti- lire sia un’ assennata contempla- zione della natura. II raggiungere pero il vero scopo deli’ insegnamento nella storia naturale e cosa anche questa che dipende dali’ intelli- genza, dalla buona volonta e dalle forze del maestro. Per quanto difficile sia 1’ adattare come si conviene 1’ insegnamento 147 delovalo na otrokovo čud, je gotovo. Kogar narava veseli, ta jo tudi ima v čislih. Prijatelj narave nikedar ne bode živali mučil niti drevesca kvaril. Prirodoznanstvo pojasnuje človeku razmero mej njim in obdajajočo ga naravo in budi v njem zavest človeškega dosto¬ janstva. Ako pogleda na veli¬ kanski napredek v spoznavanji narave in v porabi njenih moči, mora ga ta pogled navdati s spoštovanjem do človeškega duha. Z druge strani ga pa pogled na silno moč naravinih zakonov zopet varuje, da sam sebe in svoje moči ne precenjuje. Tako pride do spoznanja, da narava „ni kakova zmes, v katerej jedno drugo neusmiljeno uničuje, nego da je soglasna, po božjem zakonu pravilno razvijajoča se celina. 11 (Liebig.) To naj zadostuje v dokaz, kak neusahljiv vir oplemenujočih elementov v sebi krije umno razmatranje prirode. Ni se nam tedaj čuditi, ako je v učnem načrtu mej predmeti ljudske šole prirodopisu odkazana pre- važna naloga. Da se pa v resnici doseže imenitni namen prirodopisnega uka, je treba, da učitelj stvar razume in da mu ne manjka dobre volje. Bodi si, da je težavno prirodopisni uk vedno uravnavati prema razumnosti učencev, da je treba mnogo čud, to je stalno. Tko se prirodi veseli, taj če ju cieniti; tko joj je prijatelj, taj ne če nikad ni životinje izmučiti ni stabla oštetiti. Prirodne znanosti bistre čo- vjeku njegov položaj prema na¬ ravi, koja ga okružuje, te uz- budjuju u njem ponimanje dosto¬ janstva ljudskoga. Pogled na divni napredak, što se je učinio u poznavanju prirode, i način, kako da se okoristiš njezinimi silami, mora te dovesti na to, da nekako nehotice poštuješ ljudski duh; razmatranje zakona, po kojili su uredjene prirodne sile, čuva te u isti čas, da se odviše u se ne pouzdaš, i daje ti spoznati, da ^priroda nije haos, u kom jedna stvar nesmi- ljeno drugu uništuje, več da je skladna cjelina, koja se redovito razvija po božanskom zakonu. 11 (Liebig.) Što je do sad rečeno, budi dovoljnim dokazom, kako je raz- ložito razmatranje prirode ne- presušno vrelo oplemenjivanja ljudskoga srdca. Tu svrhu pako dosegnut če se onoliko, koliko učitelj razumije i koliko ima dobre volje i spo¬ sobnosti. Premda je vrlo mučno obuku prirodopisa točno uskla¬ diti sa duševnim razvojem djeteta, premda se hoče mnogo peda- gogične dovidnosti, da uzdržiš 10 * 148 Fassungsvermogen der Schiller anzupassen, und soviel padago- gischen Scharfblick es erfordern mag, die in den jungen Ge- miithern einmal geweckte Freude zur Naturbetrachtung dauernd wach zu erhalten, unerfullbar sind diese Anforderungen doch nicht. Einen gewiss nicht zu unterschatzenden Bundesgenos- sen findet der geistvolle Lehrer schon in dem regen Interesse, das eine gut erzogene, nicht verwilderte oder durch Treib- hauscultur verzartelte Jugend far die sie umgebende Natur besitzt. Der Mensch ist eigentlich zum Naturforscher geboren. Was ist das? Warum ist das? Wozu ist das ? sind die stehenden Fragen des aufgeweckten Kindes- geistes. — Ein echter Padagoge wird solcben Fragen, mogen sie auch oft noch so naiv klingen, nicht ausweichen, sondern sie stets in passender Weise be- antworten. „Den angeborenen Wissensdrang der Jugend unter- drucken zu wollen, statt ibn an- zuspornen, hie(3e geradezu einen Act unverzeihlicher Gewissens- losigkeit begehen. 11 Des naturgeschicbtlichen Un- terrichtes ist bereits in den ersten Schuljahren reichlich ge- dacbt; hier fallt er jedoch in den Bereich des allgemeinen Anscbauungsunterrichtes und ist auf den mittleren und oberen Schuljahren der nieder organi- sierten Volksschulen auf Grund- lage des Lesebuches zu ertheilen. Als selbstandiger Gegenstand suddetto alla capacita del fan- ciullo, e per quanto acume pedagogico si richieda per mantener viva nei giovanetti la vaghezza in loro destata di contemplare' la natura, non e tuttavia impossibile di soddisfare a tali esigenze. Un maestro intelligente trova tosto un ap- poggio, da non aversi certo in dispregio, nel vivo interesse cbe una scolaresca, educata secondo sani principi, nutre per la natura cbe la circonda. L’ uomo e portato, quasi fin dalla nascita, ad indagare i se- creti della natura. Che cosa e questo? Perche e cosi? A che serve ? sono le continue dimande dei fanciulli allo svegliarsi della loro mente. Un vero istitutore non cerchera di scansare, per quanto ingenue esser possano, domande sifiatte, ma procurera al contrario di rispondervi in modo ognora adeguato. Soppri- mere nell’ eta prima 1’ innata bramosia di sapere, invece di promuoverla, sarebbe commettere un atto di mancanza imperdona- bile di coscienza. Della storia naturale si tien conto fin dai primi anni di scuola; qui pero essa entra nella sfera deli’ istruzione generale intuitiva nei gradi di mezzo e superiori delle scuole di poche classi impartita in base al libro di lettura. Quale oggetto speciale si tratta sol cominciando dal sesto anno scolastico. (Vedi pag. 194 del primo volume.) 149 pedagogične bistrovidnosti, ako hočemo v mladih srcih vzbujeno veselje do opazovanja narave budno in čilo ohraniti. Težavno utegne to biti, a nemogoče ven¬ dar ni. Dobrega pomočnika, katerega ne gre premalo ceniti, najde umen učitelj že v živem zanimanji, katero ima dobro vzgojena, ne podivjana ali vsled posiljene odgoje razmazana mla¬ dina že sama po sebi do narave. človek je prav za prav rojen za prirodopisca. Kaj je to? Zakaj je to? Čemu je to? po¬ vprašuje vedno bistroumen otrok — v strah in grozo čemerika- stemu odgojitelju, dočim pravi otroški prijatelj take namigljeje veselo pozdravlja. Pravi pedagog se takim vprašanjem, naj si bodo še tako naivna, nikedar ne bode odtezal, temveč odgovarjal bode na nja primerno. Kedor bi hotel prirojeno znatiželjnost v mladini zatirati, namesto da bi jo spod¬ bujal, delal bi brezvestno. Že v prvih šolskih letih je dovolj preskrbljeno za pri- rodopisni uk; toda ondi še spada v obseg splošnega nazornega nauka in se mora obravnavati na srednjih in višjih šolskih letih v manjših šolah na podlagi berila. Kot samostalen predmet uči se stopram v šestem šolskem letu. (Glej 194. stran prvega zvezka.) S tim pa ni rečeno, da se mora uzbudjenu ljubav za razmatranje prirode, ipak nije posvema ne- moguče to postignuti. Učitelj nalazi odmah pomočnika u onoj živoj volji, kojom promatraju narav učenici, po zdravih načelih odgojeni. Čovjek je več za to rodjen, da bude prirodoslovac. Što je to? Zašto je tako? Čemu je? tako neprestano djeca pitaju, čim jim se počme pamet bistriti. Pravi odgojitelj ne če se oglušiti na takova pitanja, činila se ona još ludja, nego če pače gledati, dana nje uviek zgodno odgovori. „Tko bi htio ugušiti u djeci onu prirodjenu želju za znanjem, mjesto da ju uzgaja, taj bi si neoprostivim griehom dušu ogriešio. 8 Več se je za prvih školskih godina mnogo pazilo na obuku u prirodopisu, ali to bijaše u ob- čenitoj zornoj obuci, dočim se u srednjih i viših školskih godinah nižerazrednih pučkih škola ima podučavati na temelju čitanke. Kao nauka za se počima pri¬ rodopis tek u šestoj školskoj godini. (Gl. 194. stranu prvoga zvez^ka.) Ali tim ne budi rečeno, 150 tritt er erst mit dem sechsten Schuljahre auf. (Siehe S. 194 des ersten Bandes.) Damit will aber nicht gesagt sein, dass die Auffassung und Behandlung in den unteren Schuljahren eine fundamental verschiedene und scharf von jener in den oberen Jahren abgegrenzt sei. Im Gegen- theil, der Ubergang soli ein ganz allmahlicher, unvermerkter sein. Das, was im Nachfolgenden iiber Inhalt und Methode des naturgescbichtlichenUnterrichtes in den drei Btirgerscbuljahren gesagt werden wird, gilt mit ent- sprechender Anpassung und Be- schrankung auchfur die ersten An- fange dieses Unterrichtszweiges. U m f a n g. Die Aufgabe, welcbe der naturgeschichtliche Unterricbt in der Volksschule beziiglich seines Umfanges zu Ibsen bat, besteht darin, den Schiller mit dem Wichtigsten aus den drei JSaturreichen bekannt zu machen. Was ist nun aber das Wichtigste? Was soli der Lehrer dem uberreich ausge- statteten Museum der Natur entnehmen, um den gestellten Anforderungen zu genugen, ohne die Schuler zu iiberbiirden und Unlust dariiber zu erwecken? Dariiber enthalt die Schul- und Unterrichtsordnung Winke, die hier naher ausgefiihrt werden mogen. Einen Hauptausschlag bei der Auswahl der fur den Unterricht bestimmten Naturkorper gibt ihr haufiges Vorkommen in des Schiilers nachster Umgebung. Non si intenda pero che il modo di far comprendere e trattar la materia nei corsi inferiori diffe- risca in tutto e per tutto da quello dei corsi superiori. Al- 1’ opposto, il passaggio dev’ essere appena sensibile. Cio che si dira piu innanzi circa il contenuto ed il metodo deli’ insegnamento della storia naturale nei corsi superiori, vale colle adatte modi- ficazioni, anch’e per i rudimenti di questo ramo d’ istruzione. Estensione deli’ in¬ segnamento. L’ obbligo che incombe alle scuole popolari rispetto ali’ estensione deli’ in¬ segnamento della storia naturale, e di render famigliari ai fanciulli le cose piu importanti dei tre regni della natura. Ora quali sono le cose di maggiore im- portanza? Quale fra gl’ innumere- voli oggetti, che adornano il ricco museo della natura, de- v’ essere scelto dal maestro per soddisfare al compito relatlvo senza aggravar gli scolari e cagionar loro noia e disgusto? Su di cio il regolamento scolastico e didattico per le scuole popolari generali, dei 20 agosto 1870, contiene alcuni cenni, che qui e bene sviluppar maggiormente. Nella scelta dei corpi naturah destinati ali’insegnamento si da anzitutto la preferenza a quelli, dai quali lo scolare si vegga circondato piu spesso. 151 ta uk v spodnjih šolskih letih povsem drugače obravnavati, nego v zgornjih. Ravno nas¬ protno. Prelaz se godi počasno, malo po malem. To, kar bode tu povedano v obsegu in načinu prirod opisnega nauka v treh šolskih letih meščanskih šol, velja — se ve da primerno uravnano in omejeno — tudi za prve početke tega uka. Obseg. Prirodopisni uk v ljudskej šoli ima glede obsega nalogo, do seznani učenca z najimenitnišimi prirodninami vseh treh prirodnih kraljestev. Kaj pa je najimenitniše? Kaj naj bode učitelj jemal iz prebogato vre- jenega prirodnega muzeja, da bode zadostoval stavljenim zah¬ tevam, ne da bi preoblagal učence ter jim jemal veselja do nauka? O tem že daje napotke šolski in učni red. Naj nam bode dovoljeno, to malo obširniše razsnovati. Pri izbiranji prirodnin, ki si jih odločil za nauk, glej pred vsem na to, da se nahajajo v obilnem številu v bližnji okolici. da način tumačenja u nižih te¬ čajih mora biti posvema različan od onoga u viših, dapače, neka je'tako udešeno, da se prelazak niti ne očuti. Ovo, što če se niže reči o obsegu i metodi pri- ropisne obuke u tri godine gradjanske škole, valja priklad¬ nimi promjenami i za prve po¬ četke u toj obuci. Obseg. Pučke škole neka toliko zasegnu u prirodopis, da učenici spoznaju najznamenitije stvari iz sva tri carstva prirode. A što je najznamenitije? Sto ima od nebrojnih predmeta, koji krase prirodu, učitelj izabrati, da za¬ dovolji zahtjevom, a da ne pre- naprti učenika, i da jim stvar ne omrazi? Nešto o tom piše občeniti školski i naukovni pra¬ vilnik, te je dobro, da se ovdje obširnije o tom progovori. Birajuč prirodnine odlučene za obuku, treba najprije one uzimati, koje se češče nalaze blizu učenika. 152 „Es macht keinem Menschen Ehre, mit dem Auslandischen be- kannt und in der Heimat Fremd- ling zu sein. Solcbe Menschen lieben und acbten ikre Heimat nicht und sehnen sich hinaus nach fernen Landern, von denen sie falscheVorstellungen kaben.“ Ebenso zu tadeln ist dasForschen nach sogenannten Raritaten. Es vergeilt den natiirlichen Ge- schmack und benimmt den Schulern allen Sinn fur das Gewohnliche und gerade des- halb fiir sie viel Wichtigere. So kommt es, dass unsere jungen Insectenfreunde nur den seltenen und bunten Schmetterlingen nachjagen, wahrend sie die Ameise und die Stubenfliege kaum eines fliichtigen Blickes cviirdigen. Solcbe verfehlte Passionen der Jugend mtissen vielfach dem Lehrer zur Last gelegt werden, der es nicht versteht, seine Schiller schon durch Vorfiihruug des Unschein- baren und Alltaglichen zur Be- wunderung der Natur hinzu- reifien. Bei der Auswakl sind ferner solche Thiere, Pflanzen und Mineralien zu beriicksicktigen, welche dem Menschen wesent- lichen Nutzen oder Schaden bringen, die irgend eine hervor- ragende Rolle in der Landwirt- sehaft, im Gewerbe und in der Kunst spielen. Ohne alle diese aufzuzalilen, sollen als sehr nahe- liegendeBeispiele nur unsere Ge- treidearten,Waldbaume und Gift- pflanzen liervorgehoben werden. Bei der Auswahl der Natur- korper darf jedoch der Grad „Non fa onore ad alcuno 1’ a- ver conoscenza di cose straniere e viversene come forestiero in časa propria. Siffatti uomini non amano ne stimano la patria loro e sospirano 'lontane contrade, intorno alle quali hanno delle idee erronee.“ Parimente degno di biasimo e il ricercare le cosi dette rarita, E questo un difetto che, non solo guasta negli sco- lari il buon gusto naturale, ma li rende incapaci d’ apprezzare al giusto le cose comuni; che, appunto per essere tali, sono per loro di molto maggiore im- portanza. Cosi accade, che i nostri giovani raccoglitori di insetti danno la caccia soltanto alle farfalle variopinte e rare, mentre degnano appena di qual- che sguardo la formica e la mosca domestica. Di sirnih gusti e cagione in gran parte quasi sempre il maestro, che non sa eccitare ne’ suoi scolari 1’ ammi- razione della natura, volgendo la loro attenzione anche alle cose quotidiane e di poca appa- renza. Si scelgano inoltre quegli animali, quelle piante e quei minerali, che sono per 1’ uomo di particolare vantaggio o danno; che riescono comunque di grande importanza nell’ economia rurale, nelle industrie e nelle arti. Senza enumerare tutti questi oggetti, bastera accennare, a modo d’ e- sempio, i nostri creali, gli alberi dei nostri boschi, e le piante venefiche. Non si čreda pero che il grado d’ utilita o di nocumento 153 ^Nobenemu človeku ni v čast, ako pozna tuje, svojega pa ne. Taki ljudje ne ljubijo in ne čislajo svoje domačije, temveč hrepene tija v daljne dežele, o katerih imajo krive pojme. “ Takisto mora se grajati zasledo¬ vanje in lov po tako imenovanih redkostih. To kvari naravni okus in jemlje učencem razum za na¬ vadne stvari, katere so prav za¬ tegadelj za nje imenitniše. Od tod prihaja, da mladi žuželkolovci le¬ tajo samo za redkimi in pisanimi metulji, dočim se jim muha ali mravlja zdi jedva površnega po¬ gleda vredna. Takim napačnim željam mladine je pogostoma kriv učitelj, ki ni razumel s po- kazivanjem neznatne in vsakda¬ nje stvari svojih učencev navdušiti za naravo, zlasti ako se sam ne more povsem otresti nabiranja tacih redkosti. Nadalje moraš pri izbiranji živali, rastlin in rudnin ozir je¬ mati na one, ki so človeku po¬ sebno koristne ali škodljive, ki so imenitne za kmetijstvo, obrt¬ ništvo ali umeteljnost. Tu ne gre, da bi vse te naštevali, omenimo naj le naša žita, gozdna drevesa in strupene rastline. Pri izbiranji prirodnin pa ne smeš gledati jedino na večo ali „Nikomu ne služi na čast, da pozna tudje, a ne pozna stvari svojega zavičaja. Takova čeljad ne ljubi ni ne poštuje svoje do¬ movine, več uzdiše za udaljenimi krajevi, o kojih ipak ne zna kakovi su,“ Isto se tako ima ukoriti one, koji samo riedke stvari traže. To je pogreška, koja učeniku kvari dobar ukus naravni, dapače oduzima mu i svaki smisao za stvari obične, koje su za njega mnogo zna- menitije upravo zato, jer su navadne. Od otuda dolazi, što naši mladi sabirači kukaca idu samo za šarenimi i riedkimi leptirici, a mrava i običnu muhu jedva i pogledaju. Toj čudnoj želji kriv je skoro uviek učitelj sam, što ne zna učenike upozoriti na stvari svakdanje i neznatne, da se upravo na njih dive prirodi. Izabiruč treba nadalje oba- zirati se na one životinje, ona stabla i one rude, što čovjeku osobito koriste ili škode, što su budi kako na velik prospjeh u gospodarstvu, u obrtu, u umječi. Da sve to ne nabrajamo, dosta budi za primjer spomenuti žito, stabla naših šuma i otrovne biline. Ali nemoj misliti, da to treba izabirati samo po večoj ili manjoj 154 der Niitziichkeit oder Schadlich- keit dei - selben nicht den alleinigen Malžstab abgeben. „Der natur- geschichtliche Unterricht dient einer hoheren Niitziichkeit. “ Er soli den Schiller mit der ge- sammten Natur bekannt machen und demselben aus jeder grofie- ren Gruppe vvenigstens einen charakteristischen Vertreter vor- fiihren. Wo ein niitzlicher oder schadlicher N aturkorper letzterer Anforderung geniigt, ist selbst- verstandlieh unbedingt darnach zu greifen. So sind z. B. die Graser vortrefflich durch unsere Getreidearten, die Wiederkauer durch Rind und Schaf vertreten. Selbst dasKleine undKleinste darf beim Unterrichte nicht ganz vergessen werden. Der Schiller soli eine Flechte von einem Moose unterscheiden konnen; er soli auch einige jener niederen Organismen kennen lernen, die als Einzelnwesen zwar ver- schwinden, aber in grofien Masseu vereint eine vvichtige Rolle im Haushalte der Natur spieien. Welch’ tiefen Eindruck muss es nicht auf das jugendliche Gemiith machen, wenn es erfahrt, dass es ganze Gebirgsinassen gibt, die aus den Schalen winzig kleiner Thierchen aufgebaut sind, dass jeder Strich, den wir mit der Schreibkreide an der Tafel machen, aus den unverweslichen Uberresten vieler Tausende dieser kleinen Wesen besteht, dass der grilne unscheinbare Schlamm, \velcher auf der Oberflache der Wassertiimpel schwimmt, von einer Anzahl dem dei corpi debba costituire la sola ed unica base per la scelta di essi. L’ insegnamento della storia naturale serve eziandio a scopi di una utilita piu elevata. Esso deve far conoscere allo scolaro la natura nella sua totalita, e porgergli almeno un tip o per ogni gruppo maggiore. Dove un corpo utile o dannoso si presti a tale scopo, conviene senz’ altro giovarsene Cosi p. e. i nostri cereali rappresentano egregiamente le graminacee, il, bue e la pecora i ruminanti. E neppure le cose piccole e minime non sono da trascurarsi del tutto nell’ insegnamento. E necessario che lo scolaro sappia distinguere un musco da un lichene, ed iinpari a conoscere alcuni di quegli organismi che scompaiono bensi quali individui, ma riuniti in grandi masse, sostengono una parte importante nell’ economia della natura. Qual profonda impressione non deve fare sull’ animo dei giovinetti il rilevare giogaie intere di monti composti di gusci di animaletti infinitamente piccoli! Che ogni linea tracciata col gesso sulla tavola nera si compone degli avanzi minerali di molte migliaia di questi piccoli esseri! Che il limo verdognolo alla superficie di una pozzanghera proviene da un gran numero di pianticelle non discernibili ad occhio nudo! 155 manjšo koristnost ali škodljivost. „Prirodopisni nauk služi nekej večej koristi/ Seznaniti mora učenca z vesoljno prirodo ter mu iz vsake veče skupine vsaj jednega karakterističnega za¬ stopnika pred oči postaviti. Kjer je kaka koristna ali škodljiva prirodnina ob enem tudi karak¬ terističen zastopnik kake veče skupine, ondi je se ve da brez¬ pogojno treba seči po njej. Tako n. pr. so trave prav dobro za¬ stopane po naših žitih, preživači po ovci in govedu. Tudi na male in najmanjše stvari se v nauku ne sme poza¬ biti. Učenec mora znati razliko¬ vati lišaj od mahu, seznani naj se tudi z nekaterimi onih nizkih organizmov, kateri kot posamezna bitja sicer nimajo nikakeršnega pomena, ki pa združene v velike množave imajo veliko nalogo v gospodarstvu prirode. Kako živo mora geniti mlado srce, ako izve, da so cele gore zgrajene od hišic (lupin) vele- mičkenih živalic, da vsak potez, ki ga na tabli naredimo s kredo, drži v sebi nesprhljive ostanke tisočev teh malih bitij; ako izve, da zeleni neznatni glen, ki plava na stoječih vodah, ni druzega, nego množina rastlinic, katerih Pa prostemu očesu ni možno razločiti. koristi ili šteti. Obuka prirodo¬ pisa jest i za neku veču korist. Po njoj ima učenik upoznati cielu prirodu i naučiti se barem po jednoga karakterističnega zastupnika svake poveče skupine. Gdje se zato ima stvar koristna ili štetna, treba ju svakako upotrebiti. Tako n. pr. naše žito predstavlja liepo trave, a vol i ovca preživače. Dapače ni male ni najmanje stvari ne smiju se pri poduča- vanju posvema zanemariti. Po¬ trebno je, da učenik znade razlikovati mahovinu od lišaja, i da spozna nekoje onih nižih organizama, koji doduše poje- dince nemaju velike vriednosti, al koji u velikih množinah u naravi veliku ulogu igraju. Kako duboko ne mora po¬ tresti dušom mladičevom, kada dozna, da su ciele kose planina sastavljene od samih ljupina neiz- mjerno malih životinja, — da svaka črta, koju kredom pritisne na crnu ploču, sastoji od neraz- stlivih ostanaka više tisuča tih malih stvorova, — da ona zelena sluzina na kaljužah nije nego množtvo biljčica, kojih samim okom ne možeš razpoznati. 156 Ireien Auge nicht mehr unter- scheidbarer Pflanzchen her- riihre. Eine gute Abbildung der betreffenden Objecte oder wohl gar ein Blick ins Mikroskop begleitet von einer kurzen dem Fassungsvermogen der Schuler entsprechenden Erklarung wird solche Eindrucke zu dauernden machen. Einen wurdigen Abschluss tindet das naturgeschichtliehe "VVissen des Schulers erst durch die Kenntnis des menschlichea Korpers. Sie hat das Wichtigste liber Bau, Leben und Pflege desselben zu umfassen. Dies waren einige leitende Momente in Bezug auf den Umfang des naturgeschichtliclien Unterrichtes in der Volks- und Biirgersehule. Aufgabe des Lehrers ist es, aus allen Ge- bieten das ^Vichtigste auszu- wablen. Bei der Auswahl haben die localen Verhaltnisse (die Zabl der Classen), besonders aber die intellectuelle Befahigung und die geistigen BedUrfnisse der Schuler als Mafistab zu dienen. Methode. — Der Weg, auf welchem die Jugend zu einem richtigenVerstandnisse der Natur geleitet werden kann, ist einzig und allein jener des An- schauungsunterrichtes. Die erste Anforderung, welche dieser an eine Volksschule stellt, ist die Herbeiscbaffung von Anschau- ungsmitteln; ohne sie taugt der ganze naturgeschichtliehe Unter- richt nichts. Man hort manehen Lehrer daruber klagen, dass es seiner Schule ganzlich an An- Tali impressioni saranno durevoli qualora 1’ oggetto rela- tivo venga rappresentato da un buon disegno, o fatto guardare col microscopio, unendovisi una breve ed acconcia spiegazione. L’ istruzione nella storia na- turale si chiude convenevolmente collo studio del corpo umano; vale a dire colla cognizione delle cose piu importanti intorno alla struttura, alla vita ed alla con- servazione di esso. Queste sarebbero aleune norme direttive risguardanti 1’estensione da darsi ali’ insegna- mento della storia naturale nelle scuole popolari. Incombe al maestro di scegliere per ogni ramo le cose di maggiore mo- mento, e di procedere in questa scelta a norma delle condizioni locali (del numero delle classi), della capacita intellettuale de’suoi scolari, e dei loro bisogni. Metodo. La via che con- duce la gioventu a ben com- prendere la natura e quella deli’ insegnamento intuitivo. Ma senza mezzi d’ intuizione e vano 1’ insegnamento delle scienze naturali. Si ode talvolta qualche maestro muover lagnanza che la sua scuola sia sprovvista dei mezzi accennati. Questi non riflette che in tal modo egli accusa se stesso. Poche escur- sioni, intraprese in diverse sta- gioni deli’ anno, bastano a fornire 157 Dobra slika dotičnih objektov ali pa celo pogled v mikroskop, kateremu učitelj doda kratko, razumnosti učencev primerno razjasnilo, stori, da tak vtis ostane neizbrisljiv. Prirodopisno znanje učenčevo se pa dostojno okončava stopram z naukom o človeškem telesu. Ta nauk obsega najvažniše stvari o zlogu, življenji in gleji člo¬ veškega telesa. To so nekatere vodilne točke glede obsega prirodopisnega uka na ljudskej šoli. A učiteljeva stvar je, da povsod izbere, kar je naj- imenitniše. Pri izboru ga morajo voditi krajevne okolnosti (število razredov), sosebno pa umne zmož¬ nosti in dušne potrebe učencev. Način ali metoda. Pot, po katerem se mladina more privesti do prave razumnosti v naravi, je jedino nazorni pouk. Ta pouk pa pred vsem zahteva nazornih sredstev; brez njih ves prirodopisni uk nema nikakeršne vrednosti. Učitelji tožijo po- gostoma, da njihova šola nema prav nič nazornih sredstev za prirodopis. Tak učitelj ne po¬ misli, da s tem sam sebe najbolj obtožuje. Nekoliko izletov v naj- bližnjo okolico šolskega kraja Nacrtaj te stvari točno, ili još bolje, daj jih pod sitnozor i protumači u kratko, kako uče- nici mogu pojmiti, pak če jim uviek u pameti ostati. Obuka prirodopisa završi se dostojno učenjem ljudskoga tiela t. j. poznavanjem najznamenitijih stvari o njegovu sastavu, ži¬ votu i njegovanju. To bi bili nekoji naputci glede obsega, koliko se ima iz prirodopisa u pučkih i gra- djanskih školah uzeti. Do učitelja je, da izabere iz svake grane, što je najznamenitijega, i da bira prema sposobnosti i po¬ trebam učenika. Metoda. Zorna obuka jest jedini put, kojim mladež dolazi do pravoga spoznanja prirode. Zaludu je učenje prirodopisa, ako nemaš što pokazati. Cuje se kadkad, kako se kojigod učitelj tuži, da nema, što bi djeci pokazivao. Ali taj ne po¬ mišlja, da tim sam sebe obtužuje. Nekoliko prošeta u raznih dobah godine dosta je, da si pribavi što treba; a bilo toga i malo, ipak bi dalo dosta gradiva za podučavanje. Svaka škola, koja 158 schauungsmitteln fiir die Natur- geschichte fehle. Er bedenkt wohl nicht, dass darin eine schwere Selbstanklage liegt. Wenige Excursionen, nur in die nachste Umgebung des Schul- ortes zu verschiedenen Jahres- zeiten unternommen, vvtirden fur die Herstellung einer Sckul- sammlung geniigen, die, wenn auch klein, doch reichlichen Stofi' zur Besprechung enthielte. Jede Schule, die einer solchen ent- behrt, zeigt von der Bequemlich- keit des Lehrers. Die vvirksam- sten Anschauungsmittel sind die Naturproducte selbst. Bei ikrer Ausvvahl fur die Schulsammlung muss jedoch mit moglichster Einsckrankung zu Werke ge- gangen werden. Nur das Allernothvvendigste, dies aber vollstandig, sei der leitende Grundsatz fur jeden, der eine solche Sammlung ein- zurickten hat. Massenhaftes Materiale ist nur dazu ange- than, den Schuler verzagt zu machen und sein ernstes Inte- resse in gaffende Neugierde zu verwandeln. Sehr empfehlens- wert besonders fur stark be- volkerte Schulen ist es, von jeder Art wo moglich mehrere Exemplare zu besitzen. Die An- ordnung der Naturalien sei eine solche, dass auf den ersten Blick die natiirlichen Verwandt- schaftsgruppen in die Augen springen. Bei einer solchen Gruppierung orientieren sich Schuler und Lehrer leicht, letzterem bleibt ilberdies das lastige und zeitraubende Suchen erspart. An jedes Object ist ein 1’ occorrente, che, quantunque poco, pure offre abbondinte materia d’ istruzione. I mezzi piii efficaci d’ intuizione sono gli stessi prodotti della natura. Nello sceglierli per formarne una collezione, devesi pero ba- dare di non oltrepassare certi limiti. Facendo una simile colle¬ zione, si badi che non ci sia ne piii ne meno del necessario. Una moltitudine d’ oggetti confonde il fanciullo, e lo svia da un’ attenzione seria, suscitandogli una curcosita triviale. Si procuri specialmente che nelle scuole molto frequentate ci sieno, po- tendo, perecchi esemplari per ogni specie. La disposizione degli oggetti sia tale, che a prima vista abbia a spiccare la loro naturale affinita. Con tale distii- buzione riesce facile 1’ orientarsi tanto allo scolaro che al maestro ; e quest’ ultimo si risparmia inol- tre la noia e il perditempo di un lungo cercare. Ad ogni oggetto si de ve applicare un cartellino che ne porti scritto esattamente il nome ed il luogo diprovenienza. A riporre gli oggetti raccolti si presta meglio di tutto un armadio 159 v raznih letnih časih mu je treba narediti in šolska zbirka je go¬ tova; Velika morebiti res ne bode, ali vendar bode imela dosti gradiva za razgovore. Vsaka šola, ki nema take zbirke, spri- čuje samo učiteljevo lagodnost. Najkorisiniša nazorna sredstva so prirodnine same. Pri izbiranji prirodnin za šolsko zbirko moraš pa biti jako izbirčen. Samo najpotrebniše stvari, ali te v polnem številu, bodi vodilo vsacemu, kdor ima sestavljati tako zbirko. Velika množina na¬ kopičenega materijala učenca le bega ter mu jemlje pogum, z druge strani je pa tudi lahko vzrok, da se učenčevo resno za¬ nimanje prevrže v zijalasto rado- glednost. Prav dobro je — zlasti močno obljudenim šolam se to pri¬ poroča — c d vsake vrste spraviti po več primerkov (eksemplarov). Razvrste naj se pa prirodnine tako, da naravne sorodne sku¬ pine pri prvem pogledu udarjajo v oči. Pri taki razredbi se učenci in učitelj lehko razbirajo (orien¬ tirajo), zadnjemu tudi stvari potem ni treba dolgo iskati, kar nema te male sbirke, pokazuje, da je učitelj lien. Za zornu obuku najbolji su sami prirodni proizvodi. Ali izbirajuč jih u nakani, da učiniš sbirku, treba paziti, da ne prekoračiš nekojih medja. Samo najpotrebitije stvari — ali podpune — neka budu u rečenoj sbirki. (Jega je premnogo, to utrudi i raztrese pamet uče- nikovu, budeči u njem puku ra- doznalost. Osobito se preporuča, da u školah sa mnogo djece, bude, ako je moguče, po više primjeraka za svaku vrst. — Stvari neka budu tako razpo- redane, da se na prvi mah može vidjeti, kako su si po naravi srodne. Po tom razdjeljenju znat če, gdje je što, i učenik i učitelj, te če se ovaj tim otresti do- sadnoga i dugočasnoga traženja- 160 Zettel zu befestigen mit genauer Namen- und Fundortsangabe. Zur Aufstellung eignet sicb am besten ein Glasschrank, der im Lehrzimmer so angebracht werden muss, dass durch seinen Inhalt die Aufmerksamkeit der Schiller wahrend des Unter- richtes nicht abgelenkt werden kann. Anderweitige sehr \vichtige Anschauungsmittel sind gute Abbildungen. Sie haben ftir Volksschulen zu kostspielige oder schwer konservierbare Natur- korper zu ersetzen, und auf weitere Entfernung nicht mehr deutliche, sowie auch mikros- kopische Objectein vergroftertem MaGstabe wiederzugeben. Man verlange von gewohnlichen Schul- wandtafeln durchaus keine kiinst- lerischen Ausftihrungen, wohl aber, dass sie die charakteristi- schen Merkmale des abgebildeten Gegenstandes scharf markiert hervortreten lassen und dass sie in Dimensionen ausgefiihrt seien, welche auch dem in der letzten Bank Sitzenden auch alles Wesentliche deutlich erkennen lassen. Besonders sei hiebei noch darauf aufmerksam ge- macht, dass die klarsten Vor- stellungen durch schematische Zeichnungen sich erzielen lassen, die an der Schultafel vor den Augen der Schiller allmahlich entstehen. Mit passenden, wenn auch nur venigen Anschauungsmitteln ausgerustet diirfte es einem tuchtigen Padagogen nicht schwer fallen, den naturgeschichtlichen a vetrine, che nella scuola deve essere collocato in modo danon distrarre, col suo contenuto, gli scolari durante il tempo del- 1’ istruzione. Altri mezzi di grande im- portanza per 1’ insegnamento intuitivo sono dei buoni disegni, che suppliscano a corpi troppo costosi o difficdi da conservarsi; oppure tali da non potersi piu distinguere a qualche distanza, e che percio devono essere rappresentati in dimensioni maggiori. Non si richieda gia in questi disegni una inappunta- bile esecuzione artistica: basta che facciano emergere con chi- arezza le proprieta caratteristi- che deli’ oggetto, e che si possano distinguere senza difficolta anche da chi siede nelle ultime panche. Si noti infine che le rappre- sentazioni piu chiare sono quelle che lo scolaro ritrae dagli schizzi che gli si tracciano sulla tavola nera sotto ai suoi occhi. Munito di mezzi intuitivi, sieno pur pochi ma acconci, un valente istitutore non dovrebbe trovar difficile di rendere feconda d’ ottimi risultati 1’ istruzione 161 je sitno in zamudno. Na vsak predmet se učvrsti listek, na katerem je točno napisano ime in nahajališče. Za razstavo je najprimerniša steklena omara, ki se mora pa v šolski sobi tako postaviti, da učencem mej po¬ ukom ne odvrača pazljivosti. Jako važna nazorna sredstva so nadalje dobre podobe (table za na steno). One nadomeščajo ljudskej šoli predrage ali težko ohranljive prirodnine ali pa ka¬ žejo mikroskopične predmete in pa tudi take, ki se iz veče da¬ ljave ne vidijo dovolj točno. Od tacih navadnih stenskih tabel pa ne gre zahtevati kake umetne izdelave. Dosti je, ako značajne lastnosti vpodobljenega predmeta dovolj jasno in ostro izrazujejo ter da so narejene v taki meri, da tudi v zadnji klopi sedeči učenci vse bistveno dobro raz¬ ločijo. Posebno se nam treba zdi na tem mestu poudarjati, da naj¬ jasnejši pojmi nastajajo s po¬ močjo črtežnih obrisov, ki se na šolski tabli pred očmi učencev malo po malo narejajo. Vrlemu pedagogu, ki ima nekoliko — če tudi malo, primer¬ nih nazornih sredstev pri roki, ne bode težko prirodopisni uk tako uravnati, da bode učencem Lehrplane f. d. Kiistenland. Pri svakoj stvari neka bude na komadiču papira napisano, kako se zove i odkuda je. Sabrane stvari najpriličnije je pohraniti u staklenu ormaru, koji treba da u školi bude tako smješten, da se djeca u vrieme nauka ne raztresaju u njega se nazirajuc. Drugo vrlo koristno sredstvo za zornu obuku jesu slike. Njimi se nadomieštaju stvari preskupe ili težko shranive, ili tako ma- lene, da jih več na neku daljinu ne bi mogao razpoznati, te se zato moraju pokazati u večoj mjeri. Ne treba da te risarije budu upravo umjetničke; dosta je, da bistro pokažu karakteri¬ stične Strane stvari, te da jih lako može razpoznati i onaj, koji u zadnjih klupah sjedi. Spominjemo napokon, da če učenici najbistrije pojmove do¬ biti, ako se postepeno na njihove oči shematično bude risalo. Kad dobar uzgojitelj ima, što treba za učenje prirodopisa, ne bi mu imalo biti težko djelo, da njegova obuka najboljim plo¬ dom urodi. Metoda, koju mora 11 162 Unterricht zu einem frucht- bringenden zu machen. Die da- bei zu befolgende Methode wurde sich nach allgemeinen Umrissen etwa folgendermafien gestalten. Der Lehrer beginne gleich mit dem Vorzeigen der Natur- korper selbst und zwar solcher, die der Schiller bereits kennt und daher auch leichter erfasst. Als ein Missgriff von Seite des Lehrers mtisste es bezeichnet werden, wtirde er in eine lange Einleitung und Erorterung von Begriffen, \vie: organischeund an- organische Natur, Thier, Pflanze u. dgl. sich einlassen, oder wiirde er den mineralogischen Unter¬ richt mit Kristallographie, mit den allgemeinen physikalischen und cheinischen Eigenschaften der Mineralien, den botanischen Unterricht mit einer endlosen Aufzahlung der sogenannten Kunstausdriicke (Terminologie) anfangen. Ein solches Vorgehen mirde, ganz abgesehen vom Zeitaufwande, das Gedachtnis der Jugend unnothigerweise be- lasten und ihre Freude an der Naturbetrachtung grundlich ver- derben. — Die allgemeinen Begriffe miissen aus der Be- trachtung der einzelnen Objecte (auf dem Wege der Abstraction) gewonnen haben. Die Naturkorper werden unter entsprechender Anleitung von den Schuiern selbst be- schrieben, wobei schon anfangs jede Oberflachlichkeit streng zu verponen ist. Die allernoth- wendigsten Kunstausdriicke, aber auch nur diese, vverden im Falle des Bedarfes an den Objecten nella storia naturale. 11 metodo da seguirsi si potrebbe tracciare coi cenni che seguono. II maestro incominci dal mostrar tosto i corpi stessi, e precisamente quelli che lo scolaro gia conosce, e percio piii facilmente distingue. Sarebbe errore il perdersi in lunghe introduzioni o in dissertazioni su certi concetti, quali sarebbero natura organica ed inorganica, animale, pianta, minerale ecc.; od incominciare 1’ insegnamento della mineralogia dalla cristallo- grafia, dalle proprieta generali fisiche e chimiche dei minerali; 1’ istruzione nella botanica da una prolissa enumerazione di termini tecnici (terminologia). Tale procedere, senza contare la perdita di tempo, non servi- rebbe che ad aggravare inutil- mente la memoria dei giovinetti e a far passar loro per sempre la voglia di studiare la natura. Le idee generali devono sorgere per astrazione dali’ osservazione dei singoli oggetti. I corpi verranno descritti dagli scolari stessi sotto la dire- zione del maestro, il quale deve fin da principio usare molto rigore contro qualsiasi superficia- lita. Si usino i soli termini tecnici di prima necessita, e questi si spieghino, al momento opportuno sugli oggetti stessi. La descri- 163 v resnici koristonosen. Pri tem bi se moglo v glavnih potezih po sledečej metodi postopati. Učitelj počne s tem, da po¬ kaže prirodnino in sicer tako, ki jo učenec že pozna in torej tudi lažje razumeva, kar mu se o njej pripoveduje. Jako nespa¬ metno bi bilo od učitelja, če bi se ravnal po izgledu večine do- tičnih knjig ter bi se spuščal v dolg uvod in bi hotel razlagati pojme, kakor: organska in neor- ganska priroda, žival, rastlina, rudnina i t. d. Takisto napačno bi bilo, če bi mineralogičen uk začel s kristalografijo, s splošnimi in kemičnimi lastnostimi rudnin, ali pa pouk v botaniki z brez- konečnim naštevanjem tako ime¬ novanih terminov (tehničnih iz¬ razov). Pri takem postopanji bi ne bilo samo škoda za čas, temveč pamet bi se mladini po nepotrebnem obteževala in pri¬ rojeno veselje do narave bi se jej popolnoma pokvarilo. Splošni pojmi se morajo ustvarjati iz razmatranja posameznih pred¬ metov (potom abstrakcije). Prirodnine mora učenec, se ve da po potrebnem navodu, sam opisati, pri čemer se mora pa vsaka površnost takoj s po- četka zabranjevati. Najpotrebniše znanstvene izraze, pa samo te, tolmačil bode učitelj po potrebi na prirodnini. V opisu naj se poudarja le malo značajnih zna- sliediti, mogla bi se označiti ovimi naputci: Učitelj počrni odmah poka- zivati same stvari i to one, koje učenici več poznaju, te s toga laglje razumiju. Pogrešio bi, tko bi išao vrieme gubiti dugimi uvodi i razgovori o nekih poj- movih, recimo o pojmu organičke i neorganičke naravi, o životinji, bilini, rudi i t. d.; ili bi mine- ralogiju počeo učiti kristalogra- fijom, ili bi botaniku počeo ne- brojenim nabrajanjem tehničkih naziva (terminologiju). Takovo učenje činilo bi gubiti vrieme i obteretilo bi bez koristi mlade- načku pamet, te joj otelo svaku ljubav k razmatranju prirode. Občeniti pojmovi treba da dodju (putem abstrakcije) opažanjem pojedinih stvari. Učenici sami neka opisuju tjelesa pod vodstvom učiteljevim, a on budi od prvoga početka vrlo strog proti pogrešnosti. One najpotrebitije znanstvene na¬ zive neka protumači na samih stvarih, bez kojih se ne može dalje, a više nijednoga. Opi¬ suj uč treba pobliže učiti samo 11 * 164 erklart. Die Beschreibung bat ihren Nachdruck nur auf wenige charakteristische Merkmale zu legen, diese jedoch scharf und bestimmt hervortreten zu lassen. Die Anschauungsmittel mttssen dem Auge des Scbiilers moglichst nahe gebracht werdeu. Haufig vorkommende und kleine Natur- korper sollen in so vielen Exem- plaren vorhanden sein, dass je eines auf zwei bis drei Schuler kommt. Auf dem Lande diirfte es dem Lehrer nicht schwer fallen, die Schuljugend zu ver- anlassen, den groBern Theil der Anschauungsmittel besonders bu¬ den botanischen Unterricbt selbst zu besorgen. Wo es leicbt thun- lich ist, wie z. B. bei Pflanzen mit ansehnlichen Bltiten, sollen die Schuler aucb grobere Zer- gliederungen vornehmen; es fuhrt dies nicht nur zu einer gewissen manuellen Fertigkeit, sondern fordert auch sehr wesent- lich das Verstandnis und damit die Freude an der Natur. Bei dem soeben besprochenen Vorzeigen, Beschreiben und Zer- gliedern der Naturobjecte darf jedoch der Anschauungsunter- richt nicht stehen bleiben, sonst lauft er groBe Gefahr, in eine trockene Charakteristik auszu- arten, welche den jungen Natur- forscher liber lang oder kurz anwidern wird. Ein wahrer An- schauungsunterricht lasst das Auge nicht als bloBes Sinnes- organ, sondern als Vermittler des Verstandes arbeiten. Er be- gniigt sich nicht mit der auBer- lichen Auffassung der einzelnen Formen, sondern vergleicht diese zione metta in rilievo sol poche note caratteristiche; ma facciale spiccare chiare e precise. I mezzi d’ intuizione sono da avvicinarsi ali’ occhio dello scolaro piii che sia possibile. Trattandosi di oggetti comuni e di poca mole, se ne provvederanno tanti esem- plari, che ce ne sia uno per ogni due o tre allievi. In cam- pagna non dovrebbe riuscire difficile al maestro di fare che gli scolari provvedano da se a gran parte dei mezzi d’ intui¬ zione, specialmente per 1’ inse- gnamento della botanica. Po- tranno anche fare da se delle facili analisi, p. e. di piante a flori grandi; con che non solo si sviluppa in loro una certa spedi- tezza meccanica, ma si rendono sempre piu vaghi ed intelligenti delle opere della natura. L’ istruzione intuitiva non deve pero limitarsi a mostrare, descrivere e analizzare gli og¬ getti naturali; poiche, cosi ope- rando, essa correrebbe grave pericolo di degenerare in arida caratteristica che verrebbe, pre¬ sto o tardi, a noia al giovane naturalista. Un’ istruzione vera- mente intuitiva fa agir 1’ occhio non soltanto quale organo del senso, ma anche come ministro deli’ intelletto. Essa non si ac- contenta dello studio isolato delle singole forme, ma para- gona queste 1’ una coli’ altra, riunisce in gruppi le somiglianti, 165 kov, ali ti morajo se jasno in odločno izraževati. Nazorna sredstva morajo se učencu kolikor mogoče primakniti k očem. Majhne prirodnine, posebno ako se nahajajo pogostoma, morajo se v šolo prinašati v tolikem številu, da vsaj na vsaka dva ali tri učence pride po ena. Na deželi pripravi učitelj učence lehko k temu, da bodo večjidel nazornih sredstev, zlasti one za botanični pouk, sami donašali. Časi naj se učenci tudi vadijo v razudbi, da bodo znali kako prirodnino razložiti na posamezne organe. To pa se more zgoditi samo s tacimi predmeti, ki so za to sposobni, n. pr. rastline z velikimi cveti, v katerih so vsi organi očitni. S takim razu- divanjem ne urijo se samo roke v spretnosti, temveč pospešuje se tudi bistveno razumnost in z njo veselje do prirode. Nazorni pouk se pa ne sme zado oljiti s tem, da prirodnine pokazuje, opisuje, in razudiva, ker potem bi bila nevarnost, da se ves uk sprevrže v suho¬ parno karakteristiko, ki se mlademu prirodopiscu prej ali poznej pristudi. Pravemu na¬ zornemu pouku oko ni samo organ vida, temveč tudi posred¬ nik razuma. Nezadovoljava se samo z vnanjim umenjem posameznih oblik, temveč jih tudi primerja, nekoje karakteristične vlastitosti, ali te valja, da se posvema jasno iztaknu. Ono, što se ima učeni¬ kom zorno pokazati, ima njim se, koliko je moguče, veče k očima približiti. Radi li se o stvarih malenih i koje je lahko nači, treba priskrbiti toliko pri- mjeraka, da dodje po jedan na svaka dva tri učenika. Na selih bi lasno učitelj i to učinio, da si učenici sami dobave veči dio zornih predmeta osobito za učenje botanike. Mogli bi i sami analizovati, gdje se to dade, kao n. pr. na bilinah sa velikim cviečem. Tim bi njim i ruke nekako okretnije postale, a i razumievanje prirode i ljubav do nje veoma bi se povečala. Ali zorna obuka nema samo pokazivati, opisivati i analizovati prirodna tjelesa, jer tako radeč velika bi pogibelj bila, da se ta nauka pretvori u suhu karakte- ristiku, koja bi prije ili kasnije dosadila mladomu naravoslovcu. Prava zorna obuka čini ne samo, da oko vidi, nego da putem oka i razum uvidja. Njoj nije dosta osamljeno učenje pojedinih oblika, nego jih uzporedjuje, slične ujedinjuje 166 auch mit einander, gruppiert Ahnliches zu Ahnlichem, mit einem Worte er sucht (auf dem Wege der Synthese) im Schiller den Sinn fur die Auffassung natiirlicher Verwandtschafts- gruppen zu bilden. Hiebei ist es nicbt zu uber- sehen, dass es an Abtheilungen niederer Ordnung (Familien, Gattungen) im allgemeineu viel leicbter gelingt, die Schiller zur Auffassung einfacher Bauplane der Natur anzuregen, als an Abtheilungen hoherer Ordnung (Classen). — So vortheilhaft es ist, hin und wieder leicbt zu er- fassende Y erwandtschaftsgr uppen hervorzuheben, ebenso verfehlt ware eine strenge Systematik. Vor einer solchen sei aufs ernsteste gewarnt. Begrundet kann ein System in der Volks- scbule nicht werden, dazu reicht das Auffassungsvermogen der Schiller lange nicht aus. Ein fertiges System ohne Begrtindung hinzulegen, ware ein arger pada- gogischer Mi ssgriff. Systematische Register und ein buntes Gemiscb dem Schiller meist unverstand- licher Namen sind nicbt im Stande, ein reges Interesse fur die Natur betrachtung anzufachen, geschweige erst dauernd zu er- halten. Versteht es aber der Lehrer, den Anschauungsunter- richt auch durch Angaben iiber Verarbeitung und Verwendung niitzlicher Naturproducte, oder durch verbiirgte Notizen iiber Lebensweise, Gevvohnheiten der Thiere zu \vilrzen, dann kann procura insomma di condurli, merce la sintesi, a saper classi- ficare i corpi. Qui pero non si dimentichi che in generale e assai piu facile ottenere questo scopo ri- correndo alle divisioni di ordine inferiore (famiglie, generi), che non a quelle di ordine superiore (classi). Ma se e pur vantaggioso il far rilevare di quando in quando dei gruppi naturah facili a distinguersi, si commetterebbe d’ altra parte errore, se si volesse porgere agli scolari un rigoroso sistema: se ne guardi bene il maestro. Le ragioni su cui si fonda un sistema, non si possono esporre in una scuola popolare: non essendo esse menomamente alla portata deli’ intelligenza degli allievi. E sarebbe d’ al- tronde grave errore pedagogico il presentare alla scuola un sistema gia bello e formato, senza darne alcuna ragione. Registri sistematici ed un mi- scuglio di nomi per lo piu in- comprensibili allo scolaro non valgono a destar vaghezza di stu- diare la natura, tanto meno poi a mantenerla costante. Che se ali’ incontro il maestro possiede 1’ arte di corredare il suo inse- gnamento intuitivo di cenni in- torno al modo di lavorare ed usare alcuni prodotti naturah, o di notizie sicure intorno alla vita ed alle abitudini e a singo- 167 skuplja slično k sličnemu, s kra¬ tka : v učencu skuša zbuditi (sin¬ tetičnim načinom) čut za razume¬ vanje naravnih sorodnih skupin. Ne sme se pa prezreti, da učenec pri nižjih razdelkih (ple¬ menih, rodovih) sploh lažje razu¬ meva jedinstvene načrte njiho¬ vega zloga, kakor pri viših raz¬ delkih (redih). Kakor je pa koristno tu in tam pozornost učencev obračati na lehko raz¬ umljive sorodne skupine, ravno tako napačna bi bila stroga siste¬ matika. Pred njo ni moči dovolj svariti. Sistem se na ljudskej šoli ne da razlagati; tako daleč ne sega razumnost pri učencih. Postaviti pa gotov sistem kar tako pred učence, ne obrazlo- živši jim ga, bil bi velik peda- gogičen greh. Sistematični regi¬ stri in pisana zmes imen, učencu večjidel nerazumljivih, ne morejo vzbuditi zanimanja za prirodo, kam pa še to zanimanje trajno ohraniti. Ako pa učitelj poleg nazor¬ nega pouka ve kaj dodati o izdelovanji in rabi koristnih prirodnin, ako ume vplesti za- u skupine, jednom rieči ide za tim, da učenici (sintetičnim putem) shvate naravne skupine, osnovane na sličnosti. Ovdje pak ne treba zabora- viti, da se svrha postigne mnogo laglje, kad se sve razdieli na najniže redove (redove, vrsti). — Ali ako i je koristno iztak- nuti kad i kad naravske skupine lahko razumljive, pogrešio bi s druge Strane, tko bi htio uče¬ nike mučiti strogim sistemom. Neka se učitelj dobro čuva, da se ne bi u pučkoj školi dao na razlaganje razloga, rad kojih se koji sustav dobar čini; toga možak učenikov ne može ni malo pojmiti. S druge Strane bio bi težak pedagogički grieh, poka¬ zati u školi sustav liepo gotov, a ne kazati mu razloga. Siste¬ matična kazala i kup imena, večim dielom za učenika ne¬ razumljivih, ne mogu uzbuditi žive želje k promatranju pri¬ rode, a još manje ju mogu uz- držati, ako je čim drugim po- budjena. Nasuprot kad učitelj znade okititi zornu obuku kakovom crticom o izradjivanju prirod- nina, ili istinitimi črticami o na- 168 er tiberzeugt sein, die rechte Naturgeschichte zu lehren. Kann man, wie gesagt, in den Volksschulen keine Systematik treiben, so hat man anderseits jede Zersplitterung des Unter- richtsstoffes, welche die Auf- fassung des verwandtschaftlichen Zusammenbanges der Natur- korper verhindert, moglichst zu vermeiden. Zu diesem Ende behandle man in niederer organisierten Schulen, in welchen Kinder mehrerer Altersstufen in einer Classe unterriehtet werden, den Lebrstoff mit mebreren Ab- tbeilungen gemeinsam in einem mehrjahrigen, der Zahl der Schiilerabtheilungen entsprechen- den Turnus, und ordne denselben so an, dass die Schiller, indem man ikn von Jahr zu Jahr in concentrisclien Kreisen erweitert, auf jeder Uuterrichtsstufe ein geschlossenes Ganzes kennen lernen. Als einer der wichtigsten Hebel des naturgeschichtlichen Unterrichtes miissen schliefilich noch die Excursionen hervorge- hoben werden. Bei den Spazier- gangen durch das grofte Museum der Natur, unternommen an der Hand des kundigen Lebrers er- halt der Schiller erst einen Uberblick iiber das, was beim Unterrichte nur vereinzelt und ohne genugenden Zusammenbang zur Sprache kam. Hier ist es am Platze, in leicht fasslichen Worten die innigen Beziehungen bervorzuheben, durch welche die lari manifestazioni deli’ istinto degli animali, allora egli puo essere certo di insegnare vera- mente storia naturale. Come si e detto, nella scuola popolare non si puo trattare sistematicamente questa materia; ma non conviene nemmeno che la si pertratti saltuariamente, perche cio non permetterebbe di afferrare il legame di affinita dei corpi naturah. A tal uopo il maestro nelle scuole popolari minori, nelle quali i fanciulli di diverse an- nate vengono istruiti in una classe, tratti la materia si- multaneamente con diverse se- zioni in un turno di piu anni cosi, che il turno corrisponda alla quantita delle sezioni, e sia ordinato in guisa, che gli scolari in ogni grado della loro istru- zione conseguano un insieme di cognizioni completo, estendendo il maestro in cerchi per cosi dire concentrici di anno in anno la materia. A promovere potentemente lo studio della natura giovano in fine le escursioni. Egli e in queste passeggiate intraprese nel gran museo della natura sotto la direzione del maestro, che lo scolaro s’ avvezza ad ab- bracciare d’ uno sguardo la tota- lita di quelle cose, che vengono esposte in iscuola isolatamente e senza sufficiente connessione. Qui šara il caso di spiegare con detti facili e piani le intime relazioni, che stringono in un complesso tutta la natura. Si potranno far osservare le specie 169 gotovljene črtice o življenji, na¬ vadah živali, potem naj bode prepričan, da uči pravi pri¬ rodopis. Da si se prirodopis na ljud¬ ski šoli, kakor smo že omenili, ne da obravnati sistematično, vendar ni učiva toliko cepiti, da bi to oviralo razumnost za sorodnost prirodninskih skupin. V malorazrednih šolah, kjer poučuješ otroke več stopenj v jednem razredu, razpravljaj tedaj prirodopis več let za vrstjo, v številu oddelkov primernem povratnem redu in priredi učivo tako, da je leto za letom kon¬ centrično razširiš pa da učenci spoznajo na vsaki stopnji skladno celoto. Prirodopisni uk pa najbolj oživljajo in povzdigujejo izleti. Pri tacih sprehodih skozi veliki muzej prirode, katere vodi vešč učitelj, dobi učenec stoprav neki pregled črez vse, kar se je v šoli le posamezno in brez do- voljne zveze obravnavalo. Tu ima učitelj tudi zgodno priliko v lehko umevnih besedah kazati na mnogovrstne razmere in ozke zveze, ki vesoljno naravo vežejo v skladno celoto. Najbolj raz¬ širjena kamenja in odvisnost oko- ličnega značaja o njih; nama¬ kanje zemlje, studenci ali izvirki, I činu življenja, o navadah živo- tinja, tad može biti stalan, da uči pravi prirodopis. Ako li se u pučkoj školi, kaošto je rečeno, i ne može podučavati po znanstvenom su- stavu, to se opet s druge Strane mora izbjegavati, koliko je više moguče, svako cjepkanje učev- noga gradiva, jer bi se time priečilo shvačanje srodnosti pri- rodnina. Prema tomu treba u manje- razrednih školah, u kojih se djeca nejednake dobe u jednom razredu podučavaju, skupno obradjivati učevno gradivo sa više odjela i to po nekom višegodišnjem redu, koji odgo- vara broju školskih odjela. To učevno gradivo valja dakle tako urediti, da razširujuči ga kon- centrički od godine do godine, na svakom stepenu obuke nauče učenici neku zaokruženu cjelinu. Napokon jednom od najboljih podpora prirodopisne nauke imaju se smatrati prošeti. Na tih prošetih po velikom muzeju prirode pod vodstvom učiteljevim može učenik jednim pogledom obuhvatiti sve ono ukupno, što se u školi tumači posebice i bez dovoljne sveže. Tu je prilika, da se na lahko i bistro iztaknu nutrnji odnošaji, koji svu koliku prirodu vežu u jedno cielo. — Moči če se razmatrati različno kamenje i kako to upliva na karakter vegetacije; mienu ze- maljske kore neprestanim djelo- 170 gesammte Natur zu einem Ganzen verkettet wird. Die vorkerrschen- den Gesteinsarten, Abhangigkeit des Landsckaftsckarakters vou diesen, die Bewasserung des Bodens, Quellen, Backe, Fliisse, Teicke, Tiimpel mit ikren ckarakteristiscken Pflanzen und Tkieren, Einfluss des Wassers auf die Gestaltung der Boden- oberflache, Entstekung von Sckollen, Flussgerolle, Ver- \vitterung des Gesteins, der versckiedenartige Ckarakter der Flora des Waldes, der Wiese, des Sumpfes, des Ackerlandes; die Verkaltnisse zwiscken der Tkier- und Pflanzenwelt des Landes und viele aknlicke Dinge sind es, auf welcke die wiss- begierigen jungen Spazierganger aufmerksam gemacht werden sollen. Auf die zahlreichen Fragen: was ist das? wie keiftt das? soli der Lehrer nie all- sogleich mit dem Namen heraus- riicken, sondern den Frage- stellern nur Winke, am besten wieder in Frageform ertheilen, mit deren Hilfe sie selbst wo mogiick dieGruppe zu bestimmen haben, in welche das betreffende Naturproduct gehort. Die Ex- cursionen sind ferner unent- bekrlich fiir den geographischen Unterricht, bieten aber auch vielfach Gelegenheit zu Be- lehrungen uber Landwirtschaft und verschiedene Industrie- zweige, zu Erklarungen der haufigsten meteorologischen Er- scheinungen (Nebel, Wolken, Regen, Gewitter); kurz, gut geleitete Ausfiuge in die nachste Umgebung des Schulortes bieten delle rocce predominanti e 1’ in- fluenza di queste sul carattere della vegetazione; il sistema delle aque, fonti, ruscelli fiumi, cogli animali e vegetali lor pro- pri, e influenza deli’ aqua sulla configurazione del suolo, sulla for- mazione di zolla, di ciotolli, sgre- tolamento delle rocce, il vario carattere delle flore del bosco, del prato, della palude, della campagna coltivata; le rela- zioni tra la fauna e la flora del paese, e molte altre cose di tale maniera. Alle numerose domande degli scolari, che sia e come si chiami questa cosa o quella, il maestro non rispondera dibotto pronunciandone il nome, ma cerchera mediante domande di avviare gli allievi a rintrac- ciare il gruppo, al quale appar- tiene il prodotto naturale di cui e questione. Le escui'sioni sono inoltre indispensabili ali’ insegnamento della geografia, ed offrono in pari tempo buona occasione di dare dei cenni istruttivi sulla economia rurale, sui vari rami d’industria, nonche a spiegare i piu frequenti fenomeni me- teorologici (nebbia, nubi, piog- gia, temporale); insomma delle escursioni saviamente dirette ed intraprese nei prossimi contorni 171 potoči, reke, ribnjaki, tolmuni, rastline in živali, ki žive ob njih ali na njih; vpliv vode na obraz zemeljskega površja; kako se dela grušč, prod in pesek; kako kamenje prepereva, razpada in prhni; prvi začetki rastja; dobra in slaba tla; odvisnost rastlin¬ stva o kakovosti zemljišča; flora njivska, pustinska, močvirska; življenje v gozdu; različna seč¬ nja gozdnih dreves; razmere mej žuželkami in rastlinstvom; značaj letnih časov — na te in še mnoge stvari treba je obra¬ čati pozornost radovednih mladih šetalcev. Na vsestranska vprašanja: kaj je to? kako se to imenuje? naj učitelj ne odgovarja takoj z imeni, temveč napotuje naj vpraševalca, najbolje z vpra¬ šanji, tako da bode, ako mo¬ goče, sam pogodil skupino, v katero prirodnina spada. Izleti so neobhodno potrebni za zemljepisni uk, podajajo pa tudi zgodne prilike za poduke v kmetijstvu in raznih obrtnijah. Razjasnjujejo se tudi lehko naj- navadniše ineteorologične pri¬ kazni (megla, oblaki, dež, grom in blisk), s kratka, izleti v bliž¬ njo okolico so bogat zaklad mnogovrstne zabave in poduka in zategadelj ne kaže jih puščati v nemar. Majhne težave, ki jim vanjem vode i zraka; obilježje raznih flora: šumske, livadne, močvarne, poljske; odnošaje po- stoječe medju životinjami i florom onoga kraja i šilu takovih stvari. Kad učenici budumnogobrojno popitkivali, što je i kako se zove ovo ili ono, učitelj ne če odmah odgovoriti imenom stvari, nego če gledati, da pitajuč od svoje Strane, pitomce uputi na iztra- živanje skupine, kojoj ova ili ona prirodnina pripada. Osim toga su prošeti silno po- trebiti za učenje zemljopisa, te u isto vrieme daju priliku, da se štogod spomene o poljskom gospo¬ darstvu, o raznih strukah obrta i da se protumače najčešči po¬ javi meteorologički (magla, oblači, kiša, oluja); u kratko da rečemo, prošeti upravljani razborito po bližoj okolici škole, toliko daju prilike zanimivoj nauči, da jih ne možeš i ne smiješ zapuštati 172 einen so reichen Schatz der unterhaltenden Belehrung, dass sie auf keinen Fali von der Hand gewiesen werden diirfen. Uber die wenigen Schwierig- keiten, welche ihnen entgegen- stehen, lasst sich bei redlichem Willen leicbt hinwegkommen. Lehrmittelsammlung. — Eine gut eingerichtete Lehr- mittelsammlung ist, wie bereits envahnt, die Grundbedingung far eine gedeihliche Entwicklung des naturgeschichtlicben Unter- ricbtes. Im Nacbfolgenden sind die zu einer vollstandigen Sammlung filr eine allgemeine Volks- und Biirgerschule gehorigen Materia- lien zusammengestellt. Wer sich eingehender mit diesem Tbema beschaftigen will, dem sei Ross- massler’s treffliches Buchlein: „Der naturgeschichtliche Unter- richt, Gedanken und Vorschlage zu einer Umgestaltung desselben “ (Leipzig 1860) und L. Eger’s Werk, betitelt: „Der Naturalien- sammler 11 empfohlen. Die Sammlung ist in folgen- der Weise zusammenzustellen: a) Mineralogie. Ge- steins- und Bodenkunde. — Eine Sammlung, mindestens 30—40 cm 2 grof.)er Handstiicke von folgenden Mineralien: Stein- salz (derb und krystallisiert), Gips, Kalkspath (ein schones del luogo ove si trova la scuola, forniscono soggetto ad una istru- zione dilettevole in tanta abbon- danza, da non potersi ne do- versi trascurare per nessun conto. Le poehe difficolta cbe ad esse si oppongono, sono facili a su- perarsi quando non manchi la buona volonta. Collezione dei mezzi d’ i n s e g n a m e n t o. Come fu detto piu sopra, una raccolta bene ordinata di mezzi d’ istru- zione e indispensabile a far prosperare 1’ insegnamento. E detto in appresso quali oggetti si richiedano per la raccolta d’ una scuola popolare di otto classi; cbi volesse del resto occuparsi piu particolarmente di questo tema, e imparare il modo di raccogliere e conser- vare gli oggetti naturali, po- trebbe ricorrere con sommo vantaggio a due ottimi libretti: 1’ uno di Rossmassler intitolato Der naturgeschichtliche Unter- richt, Gedanken und Vorschlage zu einer Umgestaltung desselben (Leipzig, 1860); 1’ altro del dottore L. Eger, che ha per titolo: II raccoglitore naturalista, pubblicato in italiano per la pri- ma volta da Ermanno Loescher a Torino nel 1877. La collezione dovrebbe per- tanto essere composta nel modo seguente: a^Mineralogia, litolo- gia e d agr o n orni a. Una rac¬ colta dei seguenti minerali in esemplari caratteristici di al- meno 30—40 cm 2 : salgemma (compatto e cristallizzato); gesso; calcite (un bel pezzo di spato nasprotujejo, dado se z dobro voljo lehko odpraviti. Zbirka učil. Dobro vre- jena zbirka učil je, kakor je bilo že prej povedano, glavni pogoj za krepek razvitek in napredek prirodopisnega uka. V naslednjih vrstah popisana so vsa učila, katerih občna ljudska in meščan¬ ska šola potrebuje za popolno zbirko. Kdor bi se hotel teme¬ ljito pečati s to nalogo, temu priporočamo Rossmassler-jevo izvrstno knjižico: „Der natur- geschichtliche Unterricht, Ge- danken und Vorschlage zu einer Umgestaltung derselben" (Leip¬ zig 1860) in Eggerjevo knjigo: „Der Naturaliensammler 11 . Zbirka naj bode tako-le se¬ stavljena : a) Mineralogija, nauk o kamenji in zemljeznanstvo. Zbirka sledečih rudnin v zna¬ čilnih, vsaj 30 do 40 cm 2 velicih kosovih: 1. kamena sol (krista- lizovana in gručava); 2. malec; 3. apnenec (kalavec in zrnat nikako. Malo potežkoča, što jih pri tom imaš, lahko odstraniš, samo ako je dobre volje. Sbirka učila. Kako je jur spomenuto, ne može se nikako u nauku napredovati bez dobro uredjene sbirke učila. Niže je rečeno, što bi se moglo prepo- ručiti za obču pučku i gradjansku školu; tko bi htio pako pose- bice tim se zabavljati i naučiti se, kako treba sabirati i čuvati prirodnine, došle bi mu vrlo dobro dvie knjižice, jedna Ross- maslerova, što se zove: Der naturgeschichtliche Unterricht, Gedanken und Vorschlage zu einer Umgestaltung derselben (Leipzig 1860), a druga Dra. L. Egera: „Der Naturalien¬ sammler". Sbirka bi imala biti sastav- ljena ovako: a) Mineralogija, Etolo¬ gija i agronomija. Sbirka sliedečih ruda sa karakteristič¬ nimi primjerci barem od 30 do 40 □ cm : Kamena sol (u grudi i uledjena), sadra, vapnenjak (jedan komad kalanca, a jedan 174 Spaltungsstiick und ein grob- korniges Stilck), Spatheisenstein, Rotheisenerz, Brauneisenstein, Stahl- und Schmiedeeisen, Thon in rohem und gebranntem Zu- stande, Scherben von gebranntem Porzellan und Steingut, Berg- krystall, gemeinerQuarz zur Glas- fabrikation (Feuerstein, Quarz- sand), Granat schon krystallisiert, krystallisierter und derimHandel vorkommende Schwefel, Torf, Braunkoble, Steinkokle und Grapbit; Asphalt; Petroleum. An Krystallmodellen geniigen: Octaeder, Wiirfel, Zwolfflachner, rhombische Pyramide, Rhombo- eder und das gleichseitige regel- maftige Prisma in Verbindung mit der Pyramide. Eine Gesteinssammlung ent- haltend: gewohnliche dichte Kalksteine, die im Bezirke oder Heimatlande vorkommen; Mar¬ mor in verschiedenen Farben; Mergel; loses und zu Conglo- merat verbundenes Geschiebe, Sand und Sandstein, Thonschiefer in verschiedenen Farben, Lava, Bimsstein. Einige Versteinerungen mit Muscheln undPflanzenabdriicken. In der Verwitterung be- griffene Gesteinsstucke, Proben von fruchtbarem Humusboden und Gartenerde. b) Botanik. Obvvohl es beim Unterrichte in der Botanik unerlasslich ist, den Kindern ed un aggregato granulare); siderite; ematite; limonite; ghisa e ferro dolce; argilla plastica in istato naturale e cotta; cocci di terraglie e di porcellana; cristallo di rocca; quarzo comune per la fabbrica del vetro (pietra focaia, sabbia quarzosa): granato in bei cristalli; zolfo cristallizzato e di commercio; torba, lignite, litantrace e grafite; asfalto; petrolio. Quanto a modelli di cristalli, basteranno 1’ ottaedro, il cubo, il dodecaedro, la pira¬ mide rombica, il romboedro e il prisma esagono regolare in com- binazione colla piramide. Una raccolta dei seguenti pezzi di roccia calcari comuni compatti del distretto o della provincia; marmi di vari colori; esemplari di marna; ghiaia, e ciottoli cementati in conglo- merato; sabbia ed arenaria; granito; schisti argillosi di vari colori; lava; pietra porniče. Alcuni petrefatti di conchiglie e di piante. Pietre alterate dagli agenti atmosferici e che stieno tras- formandosi in terriccio; parecchi campioni di terra fertile e da orto. b) Botanica. Quantunque per 1’ insegnamento della bota¬ nica sia indispensabile ricorrere 175 kos); 4. jeklenec; 5. rudeči že- lezovec; 6. rujavi železovec; 7. surovo železo, kovno železo, jeklo, žlindra; 8. železni kršeč (v kockah); 9. tinjec (mačje srebro); 10. živec (gručav); 11. porcelanka in nekoliko čre- pin žganega porcelana; 12. glina in ilovica surova in žgana; 13. kvareč v različnih zvrsteh (ka¬ mena strela ali golot, navaden gručav kvareč za steklarne, kremen in soldan [pesek], kre- silnik); 14. granat (lepo krista- lizovan); 15. šota, rujavi in črni premog in tuha (graphit); 16. kamena smola (asphalt); 17. ka¬ meno olje (petrolej); 18. žveplo (kristalizovano in trgovinsko). Kar se tiče kristalnih obrazcev, zadostuje, ako imaš: kocko, osmerec, dvanajsteree, rombično piramido, romboeder, šestero- strano prizmo s piramido. V zbirki kamenja mora biti: navadni jedrnati apnenci raz¬ nih barv, ki se v pokrajini naha¬ jajo; mramor raznih barv, kreda, lehnjak, opoka; siv, zelen in črn Skrilavec; kos lave, plovca ali penaste žlindre iz kacega plaveža; grušč v kosovih in sprimljen v konglomerat; pesek in peščenec; nekoliko okamenin (školjke, polži, korali), otisek kake rastline, kos okamenelega lesa. Nekoliko kamenja, ki je več ali manj preperelo ter se spi’e- minja v prst. Zbirka raznih prsti iz okolice, od peščenice do naj- rodovitniše črnice. b) Botanika. Dasiravno je pri pouku iz rastlinstva ne- obhodno potreba, da otroci imajo brabonjast), ocalovac, crvenica, smedji željezovac, sirovo i dje- lano željezo, lična glina u naravi i pečena, crepine raznoga ilo- vastoga i porcelanskoga posudja, prozirac, obični bjelutak za staklarstvo (piesak od njega i kremik), granat liepo uledjen, sumporuledjen i trgovački, treset i sivi ugljen, kameno ugljevje i tuha, asfalat, kameno ulje. Za primjerke ledaca dosta če biti: osmerac, kocka, kosočetvorni dvanajstorac, rombična piramida, kosa kocka i pravilna šestobrida prizma spojena s piramidom. Sbirka sliedečega kamenja: obični tvrdi vapnenci onoga ko- tara ili pokrajine, mramori raznih masti, primjerci šljunka, bruš- njaka i nanosa skupa srasloga, piesak i pieščano kamenje, gra¬ niti, glinasti raznobojni škri- ljevci, lava, plovučac. Nekoje okamine školjka i stabala. Kamenje promienjeno djelovanjem zraka, i ono, koje se u zemlju pretvara, razni pri¬ mjerci plodne zemlje i crnice. b) Botanika. Premda se pri obuci botanike neobhodno treba služiti svježimi bilinami, 176 frische Pflanzen zu zeigen, so sind doch auch die Herbarien von grofJem Nutzen, theils, um den Schulern solche Exemplare vor Augen zu stellen, welche man nicht anders haben kann, theils um ibnen die Erinnerung schon gelernter Pflanzen wach zu erhalten. AuOer einer Samm- lung der in der Umgebung des Schulortes wildwachsenden Pflanzen solien im Herbarium noch die auffalligsten naturlichen Pfianzengruppen, die niitzlichen und schadlichen Arten vertreten sein. Daher solite es folgende Pflanzen enthalten: 1. Als Vertreter der Crypto- gamen: Fadenalgen, einige grofje Meerwasseralgen; ein auf Phanerogamen sclimarotzender Pilz, ein rostiges Weizenblatt oder ein Blatt des Sauerdorns mit gelbrotben Flecken, eine brandige Weizenahre; eine schimmelige Brotrinde, ein ess- barer Schwamm, eine Krusten- flecbte, Baumbart, Laubmoos, einige Farne, ein Schachtelbalm mit fruchttragenden und un- fruchtbaren Sprossen. 2. Als Vertreter der Nadel- holzer: Zweige, Friichte und wenn moglich auch Bliiten der Tanne, Fichte, des Waehholder- strauches und der Cypresse. 3. In Bezug auf die einsamen- lappigen Pflanzen werden als Vertreter der Liliengewachse und Graser folgende Arten ge- niigen: Lilie, Knoblauch, Zwiebel, Herbstzeitlose, Spargel; — Weizen, Gerste, Hafer, Quecke, betaubender Lolch. ad esemplari di piante fresche, pure riescono di grande utilita anche gli erbari, sia per far conoscere in qualche modo alla scuola quelle piante che non si possono avere altrimenti, sia per mantenere desta negli scolari la metnoria delle specie studiate. L’ erbario, oltre a contenere una collezione delle piante principali che crescono selvatiche nel luogo dove si trova la scuola, dovrebbe essere fornito di esemplari che rappresentino i gruppi naturali piu appariscenti, le specie utili e le dannose. Percio faranno parte deli’ erbario anche le piante seguenti: 1. Delle crittogame: fili di conferve; alcune grandi alghe marine ; qualche fungo parassito di piante fanerogame, una foglia rugginosa di frumento o di ber- beri, o una spi ga di frumento affetta di carbonchio; una crosta di pane ammuffita; un fungo mangereccio; un lichene cro- stoso; la barba di bosco; esem¬ plari di borraccine; un paio di felci; il cucitolo con polloni fertili e sterili. 2. Delle gimnosperme: rami, frutti e possibilmente anche flori di abete, di pino, di ginepro e di cipresso. 3. Delle piante monocotile- doni bastera che sieno rappre- sentate le famiglie delle giglia- cee e delle graminacee, me- diante le specie: giglio; aglio; cipolla; colchico; spaimgio; — frumento; orzo; avena; gra- migna; saggina; loglio. 177 sveže rastline pred seboj, so vendar tudi herbarji velike ko¬ risti, in sicer uže zarad tega, da učenci vidijo tudi take rast¬ line, katerih drugače nij mo¬ goče dobiti, nekaj pa tudi zato, da jim oživi spomin na rastline, o katerih so se uže kaj učili. Razen najnavadniših v šolskem okraji samoraslih rastlin naj ima herbar nekaj lehko umevnih so¬ rodnih skupin, potem vse ko¬ ristne in škodljive vrste. Zatorej naj ima zbirka te-le rastline: 1. Kot zastopnice tajnocvetek: na cvetočih rastlinah živeče gljive; gljiva zajedavka (rjast žitni list, češminov list z rude- čimi pikami ali snetjav žitni klas), košček plesnivega kruha, majhna gljiva klobučnica, ger- mičast lišaj, plošnat lišaj (rumeni skledičar), bradast lišaj, potočni okrak, mah (s plodovi), praprot (volovji jezik ali sladki koren), preslica s plodovnim in jalovim steblom. 2. Za zastopnike iglolistega drevja izberi: vejice, plodove in ako mogoče tudi cvetje bora, jele, smreke, brina in ciprese. 3. Za jednokaličnice ti bode zadostovalo, ako lilijam in tra¬ vam odločiš zastopnike: lilijo, Česnik, luk (čebulo), podlesek, špargo; — pšenico, rež, ječmen, oves (riž), piriko, ljuliko. ipak su i herbariji veoma ko¬ ristni, bilo stoga, da u njih po¬ kažeš školi one biline, do kojih se drugojako ne može, bilo da uzdržiš učenikom uviek budnu uspomenu vrsti, koju su se več učili. Herbarij, osim sbirke po- glavitih stablika, što divlje rastu u okolici, gdje je škola, morao bi imati primjerke, koji bi po¬ kaži vali običnije prirodne sku¬ pine, vrsti koristne i štetne. Zato če u njem biti i ove biline: 1. Za tajnocvjetke: okrieci, nekoje velike morske resine, koja gljiva, što žive na javno- cvjetkah, jedna paljiva vlat pše¬ nice ili česmina ili snjetivi klas pšenice, pljesniva kora kruha, jestiva gljiva, korast lišaj, plo- šnjat lišaj, mah (s plodovi) nešto papruti, preslica sa plodnimi i jalovimi izdanci. 2. Za crnogoricu: grane, plod, ako je moguče i cviet jele. bora, smreke, brinje i čempresa. 3. O jednosupnica neka budu predstavljene vrsti lierovača i trava, po lieru, češnjaku, crvenom luku, mrazovcu, špa- rogi; — po pšenici, ječmenu, zobi, sirku, troskotu, ljulju. Lehrplane f. d. Kiistenland. 12 178 4. Von den zweisamen- lappigen Pflanzen sind die Ver- treter folgender Familien auf- zunehmen: Korbbliitler, Lippen- bliitler, Dolden-Gewachse, Mal- ven, Rosenbliitler, Schmetter- lings- und Kreuzbliitler, und zwar die Arten: Huflattich, Wermut, Schafgarbe, Kamille, Gansebliimchen, Wucherblume, Kornblume, Bocksbart, Cichorie, Lowenzahn; — gefleckte Taub- nessel, Giinsel, Gundelrebe, Salbei, Thymian, Lavendel, Rosmarin, Pfeffermiinze, Immen- blatt , Basilicum; — Mohre, Petersilie, Sellerie, Pastinak, Fenehel, Kiimmel, der grofic Schierling, die Hundspetersilie und Wasserschierling, — die Malve, Stockrose — Brombeer- strauch, Erdbeere, Hundsrose, — Bobne, Erbse, Linse, ver- schiedene Kleearten, Luzerner- Klee, Heuhechel, Gunster, Gold- regen, Robinie; .— Kohl (mit Bluten und Samen), Riibe, Rettig, Meerrettig, — Kresse, — Hirten- tasche, Levkoje. Von grofiem Vortheile sind Specialberbarien, welche eine Samrnlung der bekanntesten Nutzpflanzen des Landes mit ihren cbarakteristischen Tbeilen, Zweige mit Blattern und Bluten der Obst- und Waldbaume, sowie Giftpflanzen enthalten. Unter den letzteren soli nicbt fehlen: der Stechapfel, das Bilsenkraut, die Tollkirsche, der Nachtschatten, der grolie Schierling, die Hunds¬ petersilie und der Wasserschier- ling, die Zeitlose, der Germer, die Zaunriibe, der Seidelbast und die vierblattiige Einbeere. 4. Per le piante dicotiledoni basteranno alcuni rappresentanti delle seguenti famiglie: composte, labiate, ombrellifere, malvacee, rosacee, papiglionacee, crocifere; e precisamente le specie: tussi- laggine; assenzio; millefoglio; camomilla; margheritina; cri- santemo: fioraliso; barba di becco; cicoria; dente di leone; — milzadella; erba mora; ellera terrestre; salvia; tirno; maggio- rana; lavanda; ramerino; men- ta; melissa; basilico; —carota, prezzemolo; sedano; pastinaca; finoccbio; comino; cicuta grande; cicuta aglina; cicuta acquatica; — malva; altea; — rovo; fra- gola; rosa selvatica; — fagiuolo; pisello; lenticchia; vari trifogli ; erba medica; ononide; ginestra; maggiociondolo; acacia; — ca- volo (con bori e šemi); rapa; rafano; ravizzone; crescione; borsapastore; violaciocca. Riusciranno molto opportuni degli erbari speciali, che con- tengano riunite colle loro parti caratteristiche, le piante utili del paese piu eomunemente cono- sciute, compresi rami con foglie e con flori di alberi fruttiferi e da bosco; come pure le piante velenose. Tra queste ultime non devono mancare lo stramonio, il giusquiamo, la belladonna, il solatro, la cicuta grande, 1’ aglina e 1’ acquatica, il colcbico, il veratro, 1’ aconito, la digitale, la lattuga virosa, il gigaro, la brionia, la calmolea, 1’ erba ero- 179 4. Za zastopnike dvokaličnic sprejmi zastopnike sledečih ple¬ men s sledečimi vrstami: koša¬ rice [podbel (lapuh), pelin, jer- manec, kamilica, marjetica, sv. Ivana roža (hlapčič), plavica, zlatnica (arnika), regrat, jedrik, (salata)J; ustnatice [mrtva ko¬ priva, materina dušica, makče- vina (žepek), majaron, rožma¬ rin, meta, melisa]; kobulnice (mrkva, peteršilj, kumin, koro¬ mač, koper, mišjek, trobeljika, beršč); križnice (kapus, repa, redkev, šeboj, hren, plešec); stročnice (bob, fežol, grah, leča, detelja, grašica, gladež, negnoj, akacija); rožnice (šipek, divja roža, malina, robida, smokvica). Dobro je tudi imeti majhen šolski herbar z najnavadnišimi rastočimi sadnimi in gozdnimi drevesi, namreč vejice z listjem in cvetjem, pa tudi značilne kosove druzih znanih koristnih rastlin in naposled zbirko naj- imenitniših otrovnih (strupenih) rastlin, kakor so n. pr. kristavec, zobnik, paskvica (volčja črešnja), razhudnik, pasji peteršelj, trobe¬ ljika, mišjek, podlesek, čeme- rika, modrasovec (izvin), volčja jagoda. Gljive (gobe) užitne in stru¬ pene se ne dado sušiti, da ne 4. Za dvosupnice dosta če biti nekoji predstavnici sliedečih rodova: suprašnjaci, usnatke, štitače, sljezovače, ružatice, ko- mušnjače, krstašice i to o ve vrsti: lopušac, stolistac,, titrica,- kra- suljak, buhača, sagafilje, kozja brada, konjogriz (radie), mlieč- nica, — mrtva kopriva, kuš, dušica, mažurana, despik, ruž- marin, metvica, pčelinjak, bosilje, pesa, peršin, celer, mrkva, ko¬ romač, kimalj, trubeljika vodena, i ostale vrsti, sliez obični i bieli, — ostružnica, jagoda", šipak, — pasulj, grašak, leča, različite djeteline, Ijekovita djetelina (du- njica), zečji trn, žutilovka, na- gnoj, robinija, broskva (struk sa cvietom i sjemenom), repa, rotkva (povrtnica), repica, grbač, mošnjak, dragušac. Bit če vrlo koristni i posebni herbariji, gdje bi sa karakte¬ rističnimi dielovi bile sadržane koristne i poznatije biljke do- tične okolice zajedno sa granjem listnatim i sa cviečem plodo- nosnih, šumskih i otrovnih sta- bala. Medju posljednjimi sva- kako neka bude smrdac, bunjika, paskvica, pomočnica, živolina, trubeljika, mrazovac, čemerika, naliep (krupiš), naprstak, otrovna ločika. Za gljive jestive i otrovne, pošto se ne mogu očuvati, trebat 12 * 180 Da sich die essbaren und giftigen Schvvamme nicht trocknen lassen, so bediene man sich beim Unter- ricbte guter gemalterAbbildungen oder Modelle. Schlieftlich ist eine Holz- sammlung, welche die im ge- vvohnlichen Leben und in der Industrie am haufigsten vor- kommenden Holzarten enthalt, nothig. Sie soli enthalten: Tannen-, Fichten-, Larchen-, Wachbolder-,Cypressen-,Eichen-, Linden-, Buchen-, Ahorn-, Nuss-, Olbaum-, Eschen, Pappel-,Erlen-, Buxbaum-, Birnbaum-, Kirsch- baum- und Zwetschkenbaumholz. Keinem Klotzchen darf die Rinde fehlen; eine der Hirnholzseiten wird abgehobelt. die andei’e bleibt rauh. c) Zoologie. Beziiglich der Saugethiere und Vogel ist der Lehrer zunachst nur auf Ab- bildungen angewiesen, welche moglichst getreu sein sollen. Solche sind: Jehličkas Wand- tafeln bei J. L. Kober in Prag, Mainholds zoologische Wand- bilder bei Karl Jansky in Tabor, Bohmen, und die vortrefflichen, obwohl kostspieligen zoologischen \Vandtafeln von Ad. Lehmann, bei F. E. Wachsmuth in Leipzig. Einige Anschauungsmittel konnen auch leicht in natura angeschafft werden, \vie z. B. Kopfe und Beine von Vogeln (Eule, Falke, Huhn, Specbt, Krahe, Schnepfe, Ente); auch suche man sich den ganzen Fliigel eines Habichts zu ver- schaffen, der im ausgebreiteten ciona. Per i funghi mangerecci e velenosi, poiche non si possono conservare, converra far uso, o di buoni disegni a colori o di buoni modelli. Da ultimo šara necessaria una collezione dei legni piii im- portanti per 1’ uso comune e per 1’ industria; essa dovra con- tenere: 1’ abete, il larice, il ginepro, il cipresso, la quercia, il tiglio, il faggio, 1’ acero, il noče, 1’ ulivo, il frassino, il piop- po, 1’ alno, il bosso, il pero, il ciliegio, il susino. Ogni esemplare deve aver la sua corteccia ed es- sere in parte piallato, in parte no. c) Z o o 1 o g i a. Per la mag- gior parte dei mammiferi e degli uccelli il maestro dovra conten- tarsi di tavole a colori, possibil- mente fedeli, quali sarebbero quelle di Jehlička presso J. L. Kober (Praga), le tavole parie- tali del Mainhold, presso Carlo Jansky a Tabor nella Boemia, e le eccellenti ma costose ta¬ vole zoologiche di Ad. Lehmann edite da F. E. Wachsmuth a Lipsia. Alcuni mezzi d’ insegnamento intuitivo si possono procacciare facilmente in natura; come p. e. teste e piedi di alcuni uccelli (gufo, falco, pollo, picchio, cor- nacchia, beccaccia, anatra). L’ a- la intera di un astore si puo distendere ed inchiodare su di una tavoletta per far vedere 181 bi popolnoma zgubile svojo ob¬ liko. Za pouk ti je toraj treba preskrbeti ali sveže eksemplare (primerke) ali pa ti je pomagati z dobrimi podobami ali obrazci. Konečno je prav potrebna zbirka najnavadniših in v obrt- niji potrebnih lesov. V njej naj bodo zastopana drevesa: jela, smreka, mecesen, bor, cipresa, brin, hrast, brest, lipa, bukva, javor, oreh, jesen, olša, breza, murva, smokva, oljka, hruška, črešnja in sliva. Vsak kos mora imeti lub, na jednem konci naj bode ostrugan in poglajen, na drugem ne, takisto tudi na straneh. c) Zoologija. Kar se tiče sesavcev i tičev, mora si učitelj večjidel pomagati s podobami. Dobre stenske table je izdelal Jehlička Pavel in izdal J. L. Kober v Pragi, Mainhold, izdal Karol Jansky v Taboru na Češ¬ kem. Izvrstne, da-si drage stenske table so Ad. Lehmana v zalogi pri F. E. Wachsmuthu v Lip- skem. Nekatera učila je moči „in natura" brez kacih stroškov do¬ biti n. pr. tičje glave in noge (od sove, sokola, kokoši, žolne, vrane, kljunača, race). Tudi cela perutnica kacega sokoliča ali kragulja utegne se kmalu do¬ biti. Taka perutnica, na tenko deščico razpeta, kaže razna pe¬ če po mogučnosti slike ili pla¬ stične imitacije, gdje bi posvema točno pokazane bile. Napokon trebat če drva po- trebitijega u običnom životu i obrtu. Ta sbirka da sadržava: jelu, bor, smriečku, čempres, hrast, lipu, bukvu, javor orah, maslinu, jasen, topol, jelšu, šim- šir, krušku, trešnju, šljivu. Svaki primjerak neka ima kore, a jedan poprečni prerez neka bude ugladjen. cj Zoologija. Za večinu sisavaca i ptica morat če se učitelj pomagati što boljimi boja- disanimi slikami, kao n. pr. što su Jehličkove ploče, izdao J. L. Kober u Pr azp, Mainholdove, izdao Karol Jansky u Taboru u Ceskoj i izvrstne ali skupe zoo- logične ploče Ad. Lehmanna, što jih je izdao F. E. Wachsmuth u Lipskom. Nešto se za zornu obuku može lasno dobaviti u naravi kao n. pr. glave i noge nekojih ptica, (sove, sokola, pileta, žune, vrane, kljunače, patke). Cielo krilo kokošarevo može se raztegnuti i pribiti na daščicu, da se točno vide razne vrsti perja i kako je ono poredano. Može se sabrati 182 Zustande auf ein dtinnes Brett gespannt, die Anordnung und die verschiedenen Ai’ten der Federn selir klar veranschau- licht, ferner Zahne der Fleisch- fresser, der Nagetliiere und Pflanzenfresser. Die heimischen Reptilien und Lurche lassen sich ohne Prapa ration in gewohnlichem Wein- geiste, den man mit einem Drittel Wasser verdiinnt, aufbewahren. In keiner Sammlung darf fehlen : Die gemeine Eidechse, die griine Eidechse, die Blindschleiche, die Wasserschlange, die Viper, der Landfrosch und der Wasser- frosch mit Laicli und mit den verschiedenen Entwicklungszu- standen der Quappen, der Laub- frosch, der gelbschwarze Sala- mander, der Wassersalamander und je nach Umstanden einige Meer- oder SiiCwasserfische; hiebei ist der Kiemendeckel an einer Seite des Kopfes zu ent- fernen, so dass die Klemen deut- lich sicbtbar werden. Bei der Insectensammlung sind die Freunde und Feinde der Landwirtschaft besonders zu beriicksichtigen. An Kafern soli die Sammlung enthalten: Den Laufkafer, Mistkafer. Hirsch- kafer, Maikafer (Engerlinge von verschiedenem Alter in Wein- geist), Todtengraber, Speckkafer, Saat- Schnellkafer, die Todten- uhr (Holz mit Gangen derselben), Johanneskafer (Mannchen,Weib- chen und Larve), Mehlkafer (und Wurm), Kornkafer, Reben- cbiaramente le varie sorta di penne e la loro disposizione. Si possono raccogliere denti di carnivori, di rosicanti, di erbivori. I rettili e gli anfibi indigeni si possono conservare, senza al- cuna preparazione, nello spirito di vino diluito con un terzo d’ acqua. Non devono mancare in nessuna collezione la lucer- tola, il ramarro, 1’ orbettino, la biscia d’ acqua, la vipera, la rana comune e la rana tempo- raria colle uova e coi girini in differenti stadi di sviluppo, la raganella, la salamandra giallo- nera, la salamandra acquaiola e un paio di pešci, di mare o d’ ac- qua dolce a seconda delle circo- stanze: ai quali deve essere tolto uno degli opercoli a poter mo- strare chiaramente le branchie. La collezione d’ insetti dovra essere fatta con ispeciale ri- guardo a quelle specie che sono utili o dannose ali’ agricoltura. Di coleotteri potra contenere: un carabo, lo scarabeo sterco- rario, il cervo volante, il maggio- lino colle sue larve di diverse eta conservate nello spirito di vino, il necroforo, il dermeste del lardo, 1’ elaterio dei cereali, 1’ anobio pertinace con un pezzo di legno da esso perforato, la lucciola (maschio, femmina e 183 resa in njihovo razredbo. To isto velja tudi za skeletirane glave majhnih sesavcev (mačke, veve¬ rice, zajca), posamezne zobove mesojedih in travojedih živali in glodavcev. Domači plazavci in krkoni dado se hraniti v navadnem vinskem cvetu, ne da bi je bilo treba zato še posebej pripravljati. Vinskemu cvetu smeš doliti še tretjino vode. V nobenej šolskej zbirki ne sme manjkati: kušča¬ rica, slepič, belouška, gad in modras. V njej se mora tudi nahajati vodna žaba in rosnica s krakom in paglavci (butoglavci) v različnem stadiju razvitka, nadalje rega (božja žabica), mo¬ čerad in pupek. Dve ali tri ribe iz bližnjih vodž, bodisi sladkovodna ali morska. Škržni poklopec na jednej strani mora se odrezati, da se škrge bolje vidijo. Zbirka žuželk s posebnim ozirom na kmetijstvu koristne ali škodljive. Hrošči: krešič, gov- njač, rogač, hrošč (ogrci razne velikosti v vinskem cvetu), gro¬ bar, slaninar (Špehar), pokalica, kukec (trdoglav), kresnica (sa¬ mec, samica in ličinka), mokar i zube mesoždera, glodavaca, travoždera. Domači plazavci i dvoživci lahko se uzčuvaju bez ikakove priprave i to u vinskoj žesti raz- redjenoj sa trečinom vode. Svaka sbirka neka ima: guštericu, guštera, slepiča, uža, ljuticu, običnu žabu i smedju sa žabo- krečinom i paloglavce u razli- citom stadiju razvitka, zelenu žabu, daždevnjaka, dvie tri ribe vodene, ili morske polag okol- nosti; na jednoj strani glave valja ribi otvoriti poklopac, da se škrge mogu točno pokazati. Sbirka zareznika treba da je sastavljena osobitim obzirom na one vrsti, što su koristne ili škodljive poljodjelstvu. — Od kukaca moči če se imati: crev- Ijac, govnovalj, jelenjak, hrušt sa ličinkami razne dobe, saču- vanimi u vinskoj žesti, grobar, 184 stecher, der Buchdrucker- oder Fichtenborkenkafer (Rindenstiick mitGangen desselben), irgend ein Bockkafer und ein Kohlerdfloh. Die Schmetterlinge sollen durch folgende Arten vertreten sein: Kohlweifiling, grofier Fuchs, Pfauenauge, Trauermantel; so- dann Schmetterlinge, deren Raupen besonders den Obst- baumen schaden, als: Baumweifi- ling, Ringelspinner, Apfelvvickler; auch darf der Seidenspinner in allen Entwicklungszustanden mit ganzen und durchschnittenen Cocons, abgehaspelter Seide und Gewebeproben nicht fehlen, ferner die Kornmotte sammt dem Gespinste, die Kleidermotte und der Traubenwickler. Von letz- teren sind wo moglich auch die Eier, die Raupen, Puppen und die ihnen zur Nahrung dienen- den Pflanzen binzuzufiigen. — In Bezug auf die anderen In- secten werden gentigen: Pferde- und Rinderbremse, Stuben- und Fleischfliege mit Eiern, Larven und Puppen; — Wespe sammt dem Neste, Ameise (sammt den sogenannten Eiern), Biene (Ko- nigin, Drohne, Arbeiterbiene, Larve, Wabenstiicke mit offenen und verdeckten Brutzellen, ko- niglichen und Honigzellen); — Grille, Mauhvurfsgrille (in Wein- geist), die grune Laub-Heu- schrecke. tiberdies soli die zoologiscbe Sammlung entbalten: die ge- meine Spinne, Kreuzspinne, Scorpion (in Weingeist), grofi e larva), il tenebrione mugnaio e la sua larva, la calandra del grano, il rinchite della betulla, il bostrico tipografo con pezzi di corteccia d’ albero che con- tengano le sue gallerie, un ce- rambice e 1’ altica degli ortaggi. Le farfalle potranno essere rappresentate dalle specie: ca- volaia maggiore, policlora, occhio di pavone, vanessa antiopa; poi dalle specie particolarmente dan- nose agli alberi fruttiferi, quali sarebbero la pieride del bianco- spino, la neustria, 1’ acidalia brumata; ci dovra essere il bombice del gelso in tutti gli stadi di sviluppo, con bozzoli in- teri e tagliati, e con esemplari di seta in filo e in tessuto; la tinea del grano col suo bozzolo, la tignuola dei panni e la tor- trice. Di queste specie si do- vranno provvedere possibilmente anche le uova, i bruchi, le cri- salidi e le piante cbe servono loro di nutrimento. Riguardo agli altri insetti bastera che ci sieno: 1’ estro del cavallo e quello del bue; la mosca domestica e la mosca carnaria con uova, larve e crisalidi; vespe e il loro nido; formiche coi loro bozzoli; api (regina, pecchione, operaia, lar¬ ve ; favi con celle aperte e chiuse destinate alla prole, con le celle delle regine e con quelle del miele); grillo; grillotalpa (nel- 1’ alcool); locusta verde; agrione vergine. La raccolta zoologica dovra in- oltre contenere: il ragno comune, 1’ epeira diadema, lo scorpione (nell’ alcool), figure in grandi 185 (z ličinko), žužek, tertin, lubadar (s kosoin luba, na katerem se se vidijo njegovi hodniki) koz¬ liček, bolhač, božja kravica. V zbirki metuljev mora biti: kapusov belin, rujavec, dnevni pavlinček, pogrebec, nadalje sad¬ nemu drevju posebno škodljivi glogov belin, prsteničar, zimski pedič. Svilni prelec v vseh dobah, s prerezanim zapredkom, odmotano svilo in nekoliko ogled- kov tkane svile; žitni in suknar- rski molj, vinski zavijač. Od tih metuljev se morajo preskr¬ beti, če mogoče, tudi jajca, go¬ senice in bube in rastline, od katerih žive. Kar se tiče druzih žuželk, zadostuje, ako so v zbirki: konjski in goveji bren¬ celj, hišna in mesarska muha, z jajci, ličinkami in bubami. Ose (gnjezdo), mravlje (s tako ime¬ novanimi jajci), čebela (matica, trot, delavka, ličinke, kos satja z odprtimi in zaprtimi stani- cami). Krikovec (muren), podjed (v vinskem cvetu), zelena kobi¬ lica, škržad, modrasov hlapec (kačji pastir). V zoologični zbirki ne sme manjkati: hišni pajek, križavec, ščipavec (škorpijon), klop. pove¬ čane podobe od srabljivca in sir- moljac kožojed, kuckar sa ko¬ madom drva, koje je prošupio, kriesnica (mužak, ženka i li¬ činka), žitni babak s Učinkom, jelotoč sa komadi provrtane kore. Leptire moči če predstavljati sliedeče vrsti: kupuznjak, ko- privnjak, paun-pero, kadifa, zatim od vrsti osobito škodnih vočkam sliedeče: glogovnjak, vitičar, zimski pedič; svilena buba u u svih stadijih razvoja, cielimi i prorezanimi mjehuriči i svilom u koncu i u tkanini, žitni moljac sa čahuricom, krušni moljac i lozni zavijač. Od tih vrsti treba po mogučnosti priskrbiti jajca, gusjenice, kukuljicei stabla, od kojih se hrane. — Od ostalih zareznika dosta če biti da imaš: konjskoga i govedjega obada, običnu muhu i zlatnicu s jajci, črvi i kukuljicami, — ose s osi- njakom, mrave s čahuricami; pčele (kraljicu, trud, radilicu), satje sa otvorenimi i zatvore- nimi stanicami za hranu poroda, sa stanicami matica i punimi meda, — cvrčka, šturka (u vino- vici), kobilicu, gospojicu. Još treba da bude u zoolo- gičnoj sbirci: obični i krstaš pauk, štipavac (u vinovici), velike slike svrbca, sirnoga raztoča i 186 Abbildungen der Kratzmilbe, Kasemilbe und Zecke, — den Fluss- oder Meerkrebs, Taschen- krebs, Flohkrebs, Mauerassel (in Weingeist), — die Schnecke, nackteWald- und Ackerschnecke (in sehr verdunntem Weingeiste), einige Gehause von Kegel- und Thurmschnecken, Sehalen von Sufiwasser- oder Meermuscbeln, — Spulwurm und Bandwurm des Menschen, Regenvvurm, Blut- egel und ein meerbevvohnender Ringelvvurm (alle in Weingeist), der Rohremvurm und vergrofierte Abbildungen der Trichine, See- igel, Seestern, ein Sltick eines Polypen, ein ganzer Bade- schwamm, eine Wandtafel mit verschiedenen Infusorien sehr stark vergrofiert. d) Somatologie. Anzu- empfehlen sind: Hartingers Ana- tomiscbe Wandtafeln mit erlau- terndem Text von Dr. Hans Kundrat. Gut dotierte Schulen konnten sich anatomische Mo- delle aus Papiermache von Frič in Prag anschaffen. b. Physik und Chemie. Der Unterricbt in der Natur- lehre diirfte dem Lehrer grofi ere Scbwierigkeiten bieten als der naturgeschichtliche Unterricht. Denn hiebei handelt es sich nicht nur um das Betrachten, Be- schreiben und Vergleichen der dimensioni deli’ acaro della scab- bia, deli’ acaro del formaggio e della zecca; un gambero di fiume o di mare, un granchio, pulci di mare, 1’ onisco (nell’ al- cool); la chiocciola, la limaccia (in alcool molto diluito); parecchi nicchi di lumache di forma piatta e conica, le valve di qualche conchifero d’ acqua dolce o di mare; 1’ascaride lombricoide e la tenia deli’ uomo, il lombrico, la mignatta medicinale e qualche anellide marino (tutti nell’ alcool), qualche tubo di serpula e figure ingrandite della trichina; un riccio ed una stella di mare; un pezzo di polipaio, una spugna comune intera; una tavola mu- rale cbe rappresenti vari infu- sori molto ingranditi. d) Somatologia. Sono da raccomandarsi le tavole anato- miche parietali di Hartinger, di- segnate ed illustrate dal Dr. Giov. Kundrat. Scuole, che possono di- sporre di mezzi maggiori, po- tranno procurarsi dei modelli anatomici in carta pesta da Frič di Praga. b. Fisica e chimica. Maggiori difficolta cbe non la storia naturale deve presen- tare al maestro 1’ insegnamento della fisica e della chimica; poiche in questi studi non si tratta soltanto di osservare, de- scrivere e confrontare delle forme 187 ske peršice. Potočni rak (even- tuelno morski), kočič-(v vinskem cvetu), vrtni polž, poljski in gozdni slinar (v zelo razredče¬ nem vinskem cvetu), nekoliko hiš morskih polžev, jezerska školjka (ali potočna); izmej čer- vov: metljaj, kos ikravega mesa, glista in pijavka (obe v vinskem cvetu), jako povečana podoba trihine; morski jež, morska zvezda, kos koralnika, cela spužva, stenska tabla z jako po¬ večanimi močelkami. d) Somatologija. Pri- poročujo se Hartinger-jeve ana- tomične stenske table, ki jih je sestavil in razjasnil Dr. Janez Kundrat. Bogatejšim šolam pri¬ poročajo se Bock-ovi anato- mični obrazci, ki se dobe pri Frič-i v Pragi. b. Prirodoslovje in kemija. Nauk o prirodoslovji utegnil bi učitelju delati veče težave nego oni iz prirodopisa. Ker pri tem ne gre samo za opa¬ zovanje, opisovanje in primer¬ janje prirodnih teles, ampak tol¬ mačiti je treba v prirodi pri¬ krpelja. Vodeni i morski rak, kozlič, balavac i obični puž (u vrlo razredjenoj vinovici), neko¬ liko pužjih kučica, plosnatih i čunjastih, vodena i morska školjka; — gljista i čovječja tra- kavica, pijavica i koji morski kolutičnjak (svi u vinovici), ve¬ like slike trikina; jež obični i morski, komad koralnoga stabla, ciela spužva, ploča pozidnica sa jako povečanimi slikami nevida. d) Tieloslovje. Preporu- čuju se anatomičke Hartinger- jeve ploče pozidnice, koje je iz- radio i protumačio Dr. Ivan Kundrat. Škole, koje mogu. neka si dobave anatomičke obrazce iz papirštine od Friča u Pragu. b. Fizika i kemija. Teže če učitelju biti podu- čavati fiziku i kemiju, nego li prirodopis jer se u fizici i ke¬ miji ne ide samo na to, da opažaš, opisuješ-i prispodabljaš oblike stvari, več treba pojave opažati t. j. učinke, što sliede 188 Gestalten der Dinge, sondern es sollen Naturerscheinungen,welche in der Zeit aufeinander folgen und miteinander in inniger Be- ziehung stehen, erklart werden. Der Lehrstoff der Naturlehre erfordert eine langer wahrende Aufmerksamkeit und scharfere Beobachtung und wird daher vom kindlichen Geiste schwerer aufgefasst. Aus diesem Grunde soli der Lehrer der methodischen Seite dieses Unterrichtes eine ganz besondere Aufmerksamkeit zuvvenden. Auch der Unterricht in der Naturlehre soli moglichst an- schaulich und elementar sein. Der junge Lehrer glaube aber nicht, dass der anschauliche und der elementare Unterricht leichter sei, als der hohere, wissenschaftliche. Im Gegentheile ersterer ist bedeutend schwie- riger als der letztere; ja, der Lehrer wird im elementaren Unterrichte nur bei allseitiger Beherrschung des zu behandeln- den Gegenstandes und nach reif- lichem Nachdenken, in welcher Weise er diese oder jene Er- scheinung den Kindern am leich- testen und fasslichsten beizu- bringen habe, Erfolge erzielen. Da der Unterricht in der Volks- schule kein wissenschaftlicher sein kann, so ist es auch nicht nothwendig, dass die verschie- denen Erscheinungen, welche in der Schule nach und nach zur Besprechung kommen, in einer solchen systematischen Verbin- dung erklart werden, als es die Wissenschaft fordert. Nur auf di oggetti, ma si devono osser- vare dei fenomeni e dei fatti che si succedono 1’ un 1’ altro nel tempo e che stanno in reciproco rapporto. Gli oggetti della fisica e della chimica esigendo percio un’ at- tenzione piu prolungata e una maggiore acutezza di osserva- zione, riescono piu difficili alle menti giovanette degli scolari e richiedono per questa ragione particolari cure didattiche da p ar te dei maestri. Anche quest’ insegnamento dev’ essere quanto mai possibile intuitivo ed elementare. No n čreda pero il giovine maestro, che 1’istruzione intuitiva ed ele¬ mentare sia piu facile ad im- partirsi che una istruzione piu elevata. Al contrario, e piu diffi- cile d’ assai; ed il maestro non vi potra riuscire se non conosca molto bene ed in ogni parte sotto tutti i rapporti 1’ argo- mento della sua lezione, e non abbia ben pensato al modo piu chiaro e semplice di esporre il tale o tal altro fenomeno. Non dovendo 1’ insegnamento essere scientifieo, non e neces- sario che fra i vari fenomeni da spiegarsi successivamente nella scuola ci sia quel nesso orga- nico che la scienza richiede. In tal modo riesce possibile 1’ adattare 1’ istruzione alla ca- 189 kazni, ki v času nastopajo druga za drugo ter so med seboj v tesni zvezi. Učno gradivo v prirodoslovji hoče delj časa trajočo pozornost in natančnišo paznost, zato ga otroški duh ne more tako lehko umeti. In prav zato mora uči¬ telj pri tem uku vso svojo po¬ zornost obračati na metodo. Tudi pouk v prirodoslovji mora biti nazoren in kolikor mogoče početnikom primeren. Mladi učitelj pa naj ne misli, da je nazorni in početni uk lažji, nego viši znanstveni. Ravno na¬ sprotno, še mnogo težavniši je. Nauk bode samo tedaj imel kakov vspeh, ako ima učitelj ta predmet popolnoma v svoji oblasti in ako dobro in na vse strani promišlja, kako bode otro¬ kom to ali ono prikazen naj¬ lažje in najumevniše tolmačil. Ker nauk v ljudski šoli ne more biti znanstven, zategadelj tudi ni potrebno, da bi učitelj različne prikazni, ki v šoli druga za drugo prihajajo v razpravo, obravnaval v kaki sistematični zvezi, kakor to znanost zahteva. jedan za drugim i odnašaju se jedan na drugi. Kako dakle fizika i kemija hode, da se opaža dulje i oštrije, to su teže za mladenački razum i zato zahtievaju od učitelja oso- bite didaktieke brige. I ova obuka mora biti u pučkih i gradjanskih školah, zorna, koliko je moguce shodna za početnike. Ali učitelj nema misliti, da je laglje podučavati zorno i priprosto, nego li strogo znanstveno; dapače ono je mnogo teže, i ne če mu za rukom poči, ako ne bude posvema dobro i sa svake Strane poznao, što če podučavati, i ako sam ne bude dugo promišljao, kako bi jasnije i priprostije razložio o vaj ili onaj pojav. Kad obuka nema biti strogo znanstvena, onda ni ne treba, da različiti pojavi, koje treba pro- tumačiti, budu onako sustavno spojeni, kako znanost zahtieva. 190 diese Weise wird es moglich, den Unterricht der Fassungs- kraft der Schiller anzupassen. Ob der ihrem Alter eigenen Wissbegierde hegen die Kinder lebhaftes Interesse fiir das, was im Hause geschieht, besuchen mit Vorliebe die Werkstatte des Handwerkers, beobachten auf- merksam alles Neue, das in ihrer Umgebung vorfallt, und be- merken haufig Dinge, die dem Ervvachsenen, den die Sorgen zerstreuen, entgehen. Aus diesem Grunde kann der Lelirer gewiss sein, dass die Erscheinungen, \velche er erklaren will, seinen Schiilern zum groftten Theile bekannt sind. Nach der Aus- wahl des zu behandelnden Stoffes wird er den Kindern das bereits Gesehene ins Gedachtnis zuriick- rufen und ihre dabei gemachten Beobacbtungen vervollstandigen, ordnen und ihnen die Ursachen der wahrgenommenen Erschei¬ nungen durch einfache Experi- mente zumVerstandnisse bringen. Erst wenn sich der Lehrer durch passende Fragen wiederkolt tiberzeugt hat, dass die Kinder die Ursachen einer Erscheinung vollkommen begriffen haben, sollen ahnliche, auf demselben Gesetze beruhende erortert werden, wobei auf die Rolle hinzuweisen ist, welche dieselben im Haushalte der Natur, in der Hauswirtschai't oder in Bezug auf Gewerbe und Kunst spielen. In nieder organisierten Volks- schulen wird es sich empfehlen, die Naturi ehre fiir mehrere Scliulerabtheilungen gemeinsam in einem entsprechenden Turnus pačita degli scolari. I fanciulli, spinti dalla curiosita propria del- 1’ eta loro, s’ interessano di tutto cio che avviene nelle loro čase, visitano con particolar piacere gH opifici deli’ artigiano, prestano attenzione ad ogni cosa nuova che accada intorno a loro, e bene spesso osservano cio che sfiigge generalmente agli adulti distratti da altre cure. 11 maestro per- tanto potra essere sicuro che i suoi scolari avranno gia osser- vato buona parte dei fenomeni che egli prende a spiegare. Scelto il fenomeno che deve essere argomento della lezione, egli lo richiamera alla loro atten¬ zione, completera ed ordinera le osservazioni gia fatte da loro, rendera intelligibili le cause dei fenomeni osservati per via di semplici esperimenti. Soltanto dopo che il maestro si sia persuaso con opportune domande che gli scolari abbiano perfettamente compresa la causa d’ un fenomeno, šara utile far menzione di fenomeni somiglianti che si riferiscano alla medesima legge fisica, additando loro 1’ im- portanza che questa abbia, a seconda dei časi, per 1’ economia della natura, o per T economia domestica, o per applicazioni che se ne facciano nelle arti e nelle industrie. Nelle scuole popolari ,di or- ganamento inferiore si racco- manda di trattare la fisica con parecchie sezioni in comune, osservando un turno corrispon- 191 Samo tem potom bode mogoče uravnati pouk prema razum¬ nosti učencev. Mladini je prirojena rado¬ vednost. Zato se otrok živo za¬ nima za vse, kar se godi v hiši, rad zahaja v delavnico roko- delčevo, pazljivo ogleduje vsako njemu novo stvar in opazi več¬ krat reči, katere odrasli, v skr¬ beh vtopljeni človek pušča v ne- mar. Zaradi tega more si biti učitelj v svesti, da so prikazni, o katerih hoče govoriti, učen¬ cem večjidel že znane. Izvolivši si kak predmet v obravnavanje bode v otročjem spominu najprej obudil to, kar jim je o tem uže znanega, ob enem bode dopolnil in vredil njihova opazovanja ter jim uzroke te prikazni razjasnil z jednostavnimi pokusi. Stopram potem ko se je učitelj po večkratnih vprašanjih prepričal, da so otroci uzroke kake prikazni popolnoma razu¬ meli, potem še le naj govori o druzih, ki se opirajo na isti zakon. Pri tem je pa zmerom treba povdarjati, kakov pomen imajo v prirodi, v gospodarstvu, ali pri obrtnosti in umeteljnosti. V malorazrednih ljudskih šo¬ lah bilo bi dobro, da se več šol¬ skih oddelkov v prirodslovji po¬ učuje skupno in to v primernem povratnem redu. Konec šolske Na taj način bit če moguče obuku upriličiti prema sposob¬ nosti učenika. Djeca, po svojoj dobi rado- znalci, zanimaju se za sve, što jim se dogadja u kučah, rado polaze djelaonice rukotvorca, pomnjivo paze na sve, što biva okolo njih i vrlo često zagle- daju štogod, česa nije opazio odrasao čovjek, koga taru druge skrbi; po tom če učitelj moči biti stalan, da su mu učenici več opazili dobar dio pojava, koje ima fizika protumačiti. Iza- bravši dakle pojav koji, da ga tumači, spomenut če jim ga, popuniti i urediti, što su oni jur opazili i razjasnit če njim prostimi pokusi uzroke opaženih pojavd. Samo onda, kad se učitelj shodnimi pitanji osvjedoči, da su učenici uzrok pojava posve . zazumjeli, bit če dobro spome- nuti slične pojave, što potiču od istoga fizičkoga zakona, nava- djajuč kako je znamenit, budi u prirodi samoj, budi u kučnom gospodarstvu, budi u zanatih i obrtih. U manj e razrednih pučkih školah bit če dobro, da se više školskih odjela u fizici podučava skupno i to nekim stalnim re¬ dom. Prije nego li učenici pre- m zu behandeln. Am Schlusse der Schulzeit ist eine zusammen- fassende Wiederholung vorzu- nehmen. Befindet sich in dem Lesebuche ein passendes Lese- stiick tiber einen behandelten Stoff, so wird durch das nach- folgende Durchlesen das Gelernte befestiget und ervveitert. Behufs Vornahme von Ex- perimenten sind im Sinne der h. Ministeidalverordnung vom 15. Janner 1876, Z. 18752 fur acbtclassige Volks- und Biirger- schulen folgende physikalische Apparate anzuschaffen : Ein Meterstab, eine Sammlung me- trischer Gewichte, Loth, Schrot- wage, eine Glasglocke, Hebel mit den entsprechenden Ge- ivicbten, Haspel, die fixe und bewegliche Rolle, Rollenzug, schiefe Ebene, der Keil, die Schraube, Schraube ohne Ende, ein Apparat zum Nachweise der verschiedenen Arten des Gleich- gewichtes, die Kramerwage, vier Pendel mit Stativ, deren Langen sicb wie 1:4:9:16 verhalten; Glasplatten zum Nachweise der Adhasion, Barometer, Compres- sions-Luftpumpe, pneumatische Maschine mit Žugehor, gerader und gekriimmter Heber, eine Saug- Hebepumpe von Glas, eine Saug- Druckpumpe, der Heronsball, Feuerspritze, die Comunications- gefafte, Haarrohrchen, Apparat zum Nachweise des Auftriebes, die hydraulische Presse, hydro- statiscbe Wage mit Zugehorzum Nachweise des Archimed’schen Principes, ein Gewichts- und Volumen-Araometer fiir leichte und scbwere Flussigkeiten mit dente. Prima che gli scolari abbandonino la suola si faceia una ripetizione complessiva. Se nel libro di lettura si trova un brano adatto allo materia per- trattata, se lo faccia leggere per ribadire ed ampliare cio cbe si e appreso. Per fai’e esperimenti sia la scuola provvista a senso deli’ or- dinanza ministeriale 15 Gennaio 1876 Nr. 18752, dei seguenti strumenti ed apparati di fisica: il metro in un sol pezzo, una raccolta di pesi metrici, il piombino, 1’ archipendolo, una campana di vetro, la leva coi relativi pesi, il tornio, la carru- cola fissa e la mobile, la taglia o sistema di carrucole, il piano in- clinato, il cuneo, la vite, la vite perpetua, un apparato per dimo- strare le differenti specie di equilibrio, la bilancia comune, quattro pendoli sul relativo so- stegno e che abbiano rispetti- vamente le lunghezze 1:4:9: 16; delle lastre di cristallo per gli esperimenti deli’adesione, il barometro, la tromba di com- pressione, la macchina pneuma- tica co’ suoi accessori, il sifone diritto ed il ricurvo, la tromba aspirante - elevatoria di vetro, una tromba aspirante-premente, globo di Erone, la tromba per gl’ incendi, i vasi comunicanti, dei tubi capillari, 1’ apparato per dimostrare la spinta verticale dei liquidi, il torchio idraulico, la bilancia idrostatica cogli acces¬ sori per dimostrare il principio di Archimede, un areometro a peso, areometri a scala per 193 dobe naj se učno gradivo v malo besedah posname in ponovi. Ako se v čitanki nahaja pripravno berilo o tem, kar se je obrav¬ navalo, naj se to isto po dovr¬ šenem tolmačenji prebere, da si učenci znanje utrdijo i raz¬ širijo. Da se morejo narejati po¬ trebni poskusi, mora si osmo- razredna ljudska in meščanska šola v smislu naredbe vis. ministerstva od 15. jan. 1876, št. 18752 omisliti sledeče fizi¬ kalne priprave in orodja: Palico z metrsko mero, zbirko meter- skih uteži, svinčnico, uravenj, skleni zvon, vzvod s potrebnimi uteži, motovilo, škripec pomičen in nepomičen, koloturnik, str¬ mino, klin, vijak, vijak brez konca, napravo za dokaz raz¬ ličnih vrst ravnotežja, navadno tehtnico, štiri nihala na stajalu zrazmerno dolžino 1 : 4 : 9 : 16, steklene plošče za dokaz spri- jemnosti, barometer, smrk zgo- ščevalni in redčilni s potrebnimi pripravami, natego ravno in krivo, sesalni smrk iz stekla, tlačilni smrk, Heronovo bučko, gasilno brizgljo, občevalne cevi, lasovite cevke, napravo za dokaz vzgona, hidravlično tiskalo, hidrostatično tehtnico in kar tiče zraven za dokaz Arhimedovega zakona, gostomer z uteži in z lestvico za lehke in težke tekočine s potrebnim steklenim valom, toplomer (termometer) Reau- murjev in Celsijev, Gravesand’-ov obroč z medeno kroglo za do¬ kaz kubičnega raztega v toploti, napravo za dokaz linearnega raz- : Lehrplane f. d. Kiistenland. i stanu polaziti školu, treba sve, i što su učili, dovesti u nekakov sklad, te tako s njimi opetovati. Nalazi li se u čitanci koje shodno štivo ob onom, što se je - učilo, to ga treba po dovršenom tumačenju pročitati, da se time znanje učenika razširi i učvrsti. Za takove pokuse neka ima škola po ministerijalnoj naredbi 15. siečnja 1876, br. 18752 slie- deče fizikalne stroje i sprave: palicu smetričkom mjerom,sbirku metričkih uteza, olovnicu, ra- zulju, stakleno zvono, polugu sa odnosnimi uteži, vretenjaču, ko- lotur stalan i pomičan, kolotur¬ nik, kosinu, klin, vijak, bezkrajni vijak, aparat za dokaz raznih vrsti ravnovjesja, običnu te- zulju, četiri njihala na stalku s razmjernom daljinom 1:4: 9 : 16, staklene ploče za do- kazivanje prionivosti, tlakomjer, zračnu sisalku za razredjvanje i zguščivanje sa pripadajučimi die- lovi, teglicu ravnu i krivu, si¬ saljku od stakla, običnu sisaljku i sisaljku na tlak, Heronovu tučku, gasilačku štrcaljku, spo¬ jene cievi, vlasnate cievi, spravu za dokaz uzgona, hidrauličko tiskalo, hidrostatičku tezulju s pripadci, kojimi se dokaže Arhimedov zakon, gustomjer s uteži i s Ijestvicom za lahke i težke tekučine s potrebnim staklenim valjkom, toplomjer Reaumur-ov i Celsijev, Grave- sand’-ov obruč s mjedenom kru- glom za dokaz kubičnoga razte¬ zanja toplinom, aparat za dokaz linearnoga razteranja, zrcalo ravno i zrcala dubna, šestere 13 194 dem entsprechenden Glascy- linder, das hunderttkeilige und Reaumur’sche Thermometer, der S’ Gravesand’sche Ring mit Messingkugel (z um Nachweise der kubischen Ausdehnung der festen Korper), ein Apparat zum Nach- weise der linearen Ausdehnung, ein ebener Spiegel, Hoklspiegel, die 6 Formen der Linse, das Glasprisma, die Dunkelkammer, ein Stereoskop mit einer Samm- lung belehrender Bilder, das Modeli eines Fernrohres, die Stimmgabel, eine Lippen- und Zungenpfeife, das Sprackrohr, Horrohr, ein Hufeisenmagnet mit Anker, z\vei Magnetstabe, zwei frei bewegliche Magnet- nadeln, der Compass, eine Glas- und Hartgummistange, Pendel- und Goldblattchen-Elektroskop, Elektrophor, Winter’s Elektri- siermaschine, Leydenerflasche, die wichtigsten galvanischen Elemente, Leitungsdrahte, der Apparat zum Nachweise des Einflusses, welcben der elek- trische Strom auf die Magnet- nadel ausiibt, ein Elektro- Magnet, das Modeli eines Tele- graphen und der galvano- plastische Apparat. Es ist selbst- verstandlich, dass der Umfang des physikalischen Lehrappa- rates dem fiir die einzelnen Kate- gorien der Volksschule festge- setzten Lehrplane anzupassenist. Bei Vornahme von Experi- menten bat der Lehrer sorg- faltig darauf achtzugeben, dass dieselben immer vollkommen gelingen. Um dies zu erreichen, halte er seine Apparate in gutem Zustande und versuche das Ex- liquidi piu leggeri e pesanti col relativo cilindro di vetro, il termometro centigrado e quello di Reaumur, 1’ anello di S’ Gra- vesande, 1’ apparato per dimo- strare la dilatazione lineare uno speccbio piano e degli specchi sferici, le sei forme di lenti, il prisma di vetro, la camera oscura, lo stereoscopio con una raccolta di immagini istruttive, il modello di un cannoccbiale, il corista, due tubi sonori 1’ uno a bocca, 1’ altro a linguetta, il portavoce, il cornetto acustico, una calamita a ferro di cavallo coli’ ancora, due calamite diritte, due aghi magnetici liberi, la bussola, un bastone di vetro ed uno di guta-perca, 1’ elettro- scopio a pendolino e quello a fogliette d’ oro, 1’elettroforo, la macchina elettrica di Winter, la bottiglia di Leida, i principali elementi galvanici, dei fili con- duttori, 1’ apparato per dimo- strare 1’ influenza delle correnti elettricbe sugli agbi magnetici, un’ elettromagnete, il modello di un apparato telegrafico e 1’ ap¬ parato per la galvanoplastica. E ben naturale che questa quantita di apparati per 1’ istru- zione nella fisica debba essere ridotta, a seconda della materia prescritta dai piani didattici per le singole categorie delle scuole popolari. Eseguendo degli esperimenti, il maestro avra cura che rie- scano sempre, e cio non potra conseguire se non mantenendo in buon stato i suoi apparati, ed eseguendo 1’ esperimento nella scuola soltanto dopo di averne 195 tega, ravno zrcalo, obla zrcala, šestere oblike leče, optično priz¬ mo, temnico, stereoskop z zbirko podučnih podob, obrazec daljno¬ gleda ; glasbene vilice, piščal z ustno in z jezičecem, dogla- šalo, slušalo, podkovasti magnet s kotvo, dva ravna magneta, dve prostogibni magnetnici, kompas, steklena in perčovinasto palico, elektroskop z nihalom in z zlat- nimi listki, elektrofor, Winterjev električni kolovrat, Leydensko sklenko, najimenitniše galvanske elemente; vodilne žice; napravo za dokaz vpliva električnega toka na magnetnico; elektro¬ magnet, obrazec telegrafa in na¬ pravo galvanoplastično. Razumeva se samo ob sebi, da se mora množina fiz. apa¬ ratov ravnati po učnem načrtu, ki je ustanovljen za posamezne vrste ljudskih šol. Kedar dela učitelj pred učenci poskuse, gledati mora pred vsem na to, da mu se dobro sponesejo. Da bode pa dobrega uspeha zmerom gotov, ni samo dosti, da vzdržava svoje aparate v dobrem stanu, ampak vsak oblike leča, optičku prizmu, op- tičku tamnicu, stereoskop sa sbirkom poučnih slika, obrazac dalekozora, glasbenu viljušku, ustnatu i jezičastu sviralu, do- glasalo, slušalo, podkovasti mag¬ net sa kotvicom, dva ravna mag¬ neta, dvie sl obodne magnetičke igle, busolu, stakleni i kauču- kasti valjak, munjokaz na njihalo i na zlatne lističe, elektrofor, Leydensku staklenku (bocu), Winterovo munjilo, najzname- nitije galvaničke elemente, žice munjovodne, aparat za dokaz upliva munjevnih struja na ma¬ gnetičke igle, elektromagnet, obrazac telegrafa i spremu za galvanoplastiku. Posve je naravski, da če biti toliko sprava za obuku u fizici koliko je potrebno prema pred¬ metu, koji je propisan u poje- dinih stepenih pučke škole. Učitelj morat če paziti, da mu eksperimenti budu uviek savršeni; a da to postigne, treba mu spreme držati uviek u dobru stanju, i uviek pokušati pri je sam, nego li u školi eksperi- mentuje, da vidi, hoče li za 13 * 196 periment in der Schule erst dann, wenn er bereits selbst friiher mehrere Versuche ge- maeht bat. Zum Verstandnisse einer Erscheinung ist die Be- schreibung des Apparates, mit welchem dieselbe hervorgerufen wurde, unbedingt nothwendig. Der Lebrer beschriinke dieselbe anfangs, um die Aufmerksamkeit der Schiller nicht auf Unwesent- liches abzulenken, auf jene Theile, welche zu der vorzu- fiibrenden Erscheinung in un- mittelbarer Beziehung stehen. Sehr warm anzuempfeblen sind die scbematischen Zeich- nungen der Apparate, welche der Lehrer vor den Augen der Schiller auf der Schultafel ent- ivirft. Einerseits lassen sic.h ein- zelne innere Theile der Appa¬ rate nur durch Zeichnung ver- anschaulichen, andererseits lasst die schematische Zeichnung die ■vvesentlichen Theile scharfer hervortreten. Uberdies fesselt das Vorzeichnen ungemein die Aufmerksamkeit der Schiller, in- dem sie die Theile des Appa¬ rates sozusagen vor ihren Augen entstehen sehen, wahrend der Lehrer seine Zeichnung mit Erklarungen begleitet. Sollten einer Schule die physikalischen Apparate ganzlich oder zum Theile fehlen, so glaube der Lehrer ja nicht, deshalb auf alle Versuche in der Schule verzichten zu miissen; denn mit etwas Erfindungsgeist kann er unter den Gegenstanden und "VVerkzeugen, die wir im gewohn- fatte prima le prove necessarie. Per intendere un fenomeno che si produce mediante un appa- rato, e necessaria la descrizione deli’ apparato medesimo: pero il maestro dovra dapprincipio limi- tarla alle sole parti deli’ appa¬ rato che abbiano immediata re- lazione col fenomeno da pro- dursi, per non deviare 1’ atten- zione degli scolari dahe cose essenziali. Da raccomandarsi calda- mente sono gli schemi degli apparati, sulla tabella; prima di tutto perche soltanto col di- segno si possono talvolta ren- dere evidenti alcune parti in¬ terne che non si possono mo- strare altrimenti; poi perche fa risaltare maggiormente le parti essenziali di un apparato, ri- dotte alla loro massima sem- plicita; infine perche, eseguendo il disegno sotto gli occhi degli scolari, questi fermano piu facil- mente la loro attenzione sulle singole parti, di mano in mano che il maestro le viene dise- gnando ed illustrando. Mancando la scuola del tutto od in parte degli apparati, non čreda il maestro di dover percio rinunziare interamente agli espe- rimenti. Con un po’ di ingegno inventivo egli puo trovarne pa- recchi fra gli oggetti e gli uten- sili della vita comune, che ba- stino ad eseguire molto bene 197 poskus mora prej sam večkrat poskušati, preduo naredi v šoli. Da bodo pa učenci kako pri¬ kazen dobro umeli, potrebno je pred vsem, da jim učitelj pokaže in tolmači orodje, s ka¬ terim jim je to prikazen na¬ pravil. Da se pa učencem po¬ zornost ne bode obračala na postranske nebistvenosti, tolmači naj jim s prva samo one dele, ki so z obravnavano prikaznijo v neposredni zvezi. Posebno toplo priporočajo se črtežni obrisi aparatov, katere učitelj pred učenci riše na šolski tabli. Priporočajo se pa zato, ker se nekateri notranji deli aparatov dado pokazati samo v obrisu, nekaj pa tudi zato. ker taki črtežni obrisi bistvene dele točniše izrazujejo. Vrhu tega neizmerno zanima učence risanje na tabli, ker vidijo, kako, rekel bi, pred njihovimi očmi nastajajo posamezni deli aparata, a vsak potez tolmači učiteljeva beseda. Ako : šola nima nikakeršnih aparatov ali morebiti le neka¬ tere, učitelj zaradi tega ne sme misliti, da se mu je odreči vseh poskusov v šoli. Ako je le količkaj iznajden, najde med mnogovrstnim orodjem, ki nam rabi v vsakdanjem živenji, kmalu marsikatero stvar, ki je spo- rukom poči. Da se. mo|e pojmiti pojav, što se aparatom izvadja, treba taj aparat opisati; taj opis neka se tiče samo onih die- lova aparata! što neposredno služe za pojav, koji se izvadja, jer bi učenici, pazeč na drugo, zaboravili poglavitu stvar. Veoma bi dobro došle i šematične slike aparata na daski, ponajprije zato, jer samo slikom možeš pokazati nekoje mutarnje dielove, kojih se inače ne može vidjeti, onda zato, jer šematičan načrt bolje prikaže poglavite sastavine aparata, svedene u najjednostavnije oblike, napokon zato što, rišuč na oči učenika, oni če bolje paziti na pojedine dielove, dok jih učitelj riše i istodobno imenuje. Ako škola nema nijednoga ili je bez nekih aparata, neka učitelj ne misli, da zato mora škola proči bez svakoga po- kušaja. Ako je ikoliko provrtan, on če načimedju stvari i orudjem, koje obično rabi, štogod, što če mu dosta biti, da posvema dobro učini nekoje fizikalne eksperi- 198 lichen Leben gebrauchen, leicht manche nnden, welche zu obwohl einfachen, jedoch nicht minder wichtigen Versuchen geeignet waren. Ahnliche Grundsatze, wie beim physikaliscben, sind beim Unter- richte aus der Chemie zu be- obachten. Jede Biirgerschule solite zum Unterrichte in der Chemie eine Sammlung von bekannten Sub- stanzen und den wichtigsten Reagentien besitzen; ferner sollten darin nicht fehlen : Glas- flaschen, einige Kochkolben und Retorten mit Stativen; ge- rade und gebogene Glasrohren, durchbohrte Kork- und Kaut- schukstopsel, Eprouvetten und Recipienten ftir die Reagen¬ tien, Glastrichter, glaserneRiihr- stabe, die Woulff’sche Flasche, Glasmorser mit Stofiel, Abdampf- schalen, Spritzllasche, Dreifuss, Kautschukschlauche, Vorlagen, die Davy’sche Sicherheitslampe, pneumatische Wanne, Gefafie zur Aufnahme der Gase und eine Weingeistlampe. Geographie. Auf Grund der vorliegenden Plane ist der geographische Unterricht der Volksschule in den mittleren Stufen nach der synthetischen, in den oberen nach der analytischen Methode zu ertheilen. Es ist eine berechtigte For- derung der neueren Padagogik, alcuni esperimenti semplici bensi, ma di non minore importanza. Le stesse norme che devono guidare il maestro nell’insegna- mento della fisica, lo guideranno del pari in quello della chimica. E necessario che le scuole popolari e cittadine di otto classi abbiano per 1’ insegna- mento della chimica una raccolta delle varie sostanze che gli sco- lari dovranno conoscere, i rea¬ genti di maggiore importanza, delle bottiglie di vetro, alcuni matracci e parecchie storte coi relativi sostegni, dei tubi di vetro diritti e piegati, turaccioli traforati di sughero o di caut- chouc dei provini ed altri reci- pienti per le reazioni, degli imbuti di vetro, dei bastoncini di vetro per mescolare, la bot- tiglia di Woulff, il mortaio di vetro col relativo pestello, la ciottola di evaporazione, alcuni treppiedi, dei tubi di cautchouc, la lampada di sicurezza di Davy, la vasca pneumatica ed i vasi per raccogliere i gas, ed una lampada a spirito di vino. Geografla. Secondo i presenti piani, 1’ insegnamento della geografia verra impartito con metodo sin- tetico nei corsi medi della scuola popolare, e conmetodo analitico nei superiori. Affine di rendere questo in¬ segnamento possibilmente intui- 199 sobna za sicer jednostaven ali zategadelj nič menj imeniten poskus. Istih vodil, kakor pri fiziki, držati se je učitelju tudi pri pouku iz kemije. Vsaka osmo- razredna ljudska in meščan¬ ska šola morala bi za pouk v kemiji imeti zbirko najnavad- niših tvarin in najimenitniših reagencij. Nadalje morale bi v taki zbirki biti: sklenice, neko¬ liko bučk za kuhanje in retort se stalom, ravne in zavite ste¬ klene cevi, nekoliko prevrtanih zamahov iz plute in kavčuka, epruvete iz stekla za reagen- cije, stekleni liji, steklene palčice za mešanje, Woulff'ova sklenica, stekleni možnar (mortal) s tol- kačem, skledice za izpari vanje, štrkalica, trinog, kaučukove cevi, kapalice, Davyeva varna svetiljka, plinojemno koritce, po¬ sode za prestrezanje plinov in lampica s špiritom. Zemljepis. Po naših načrtih naj se zemljepis v ljudski šoli poučuje na srednjih stopnjah sintetično, na viših pa analitično. Novejša pedagogika zahteva po vsej pravici, da je celi pouk mente, koji su doduše vrlo pri- prosti, ali vele znameniti. Po istih naputcih, po kojih ima učitelj podučavati fiziku, tumačit če i kemiju, koliko je u osnovi rečeno. Nuždno je, da gradjanske škole, za obuku u kemiji imaju sbirku raznih tvari, koje učenici imaju poznati i znamenitije reagencije, nekoliko staklenica, nekoliko banjica i retortu sa odnosnimi stalci, ravnih i svinutih staklenih cievi, probušenih čepova od pluta i kaučuka čestomjere i ostalo posudje za reagencije, staklenih lievaka, nekoliko staklenih šibica za miešanje, Woulfovu staklenicu, stakleni mužnar (muntar) s batom, zdjelicu za izparivanje, nekoliko trinoga, nekoliko kaueu- kovih cievi, DaVy-evu svjetiljku, pneumatičnu kadicu i posudje za šahiranje plina, te svjetiljku na vinsku žestu. Zemljopis. Zemljopis se ima po obsto¬ ječih učevnih osnovah podučavati u srednjih razredih pučke škole sintetično, a u viših analitično. Sasma je opravdano, što novije uzgojoslovje zahtieva, da 200 dass aller Unterricht in d er Volksschule mdglichst anschau- lich sei. Dies ist im geographi- schen Unterrichte nur mdglich, wenn er vom Heimatsorte aus- geht und zur naheren und fer- neren Umgebung, also von dem Einzelnen, den Theilen zum Ganzenfortschreitet(synthetisch). Allein dieser Weg verliert seine ausschlieftliche Berechtigung, so- bald man iiber die Grenze des Ansekaubaren und Naheliegenden hinausgelangt ist; er ist daher unseren Lehrplanen zufolge nur fiir die Geographie des Kiisten- landes zulassig. Im dritten Schuljalire wird mit den Kindern der Heimatsort und dessen Umgebung mit der bestimmten Absicht besprochen, die geographischen Momente zum Verstandnisse zu bringen, ohne auf sckwierige Einzelheiten Riick- sicht zu nehmen; denn erst im vievten Schuljahre wird auf die Bodenbesckaffenheit des Landes naher eingegangen, um dadurch fiir die fernere Behandlung dieser Unterrichtsdisciplin eine sichere Grundlage zu gewinnen. Die Kinder baben an dem, was sie mit leiblichen Augen seben, das naturlicbe Interesse; daraus soben sie auch die ersten geographischen Begriffe schopfen. Im Schulzimmer soben sie sicb zuerst orientieren, d. b. in Bezug auf die Weltgegenden zurecbt- finden lernen. Von da schreite man weiter auf die nacbste tivo, e cosi corrispondere alle giuste esigenze della moderna pedagogia, converra eh’ esso muova dalla notizia del luogo natio, e s’ allarghi di mano in mano, prima ai luoghi piu vicini, poi ai piu discosti del paese circostante, procedendo dalle parti ali’ insieme. Questo metodo šara pero da osservarsi finche l’insegnamento abbia per oggetto la notizia d’ un tratto di paese, che il fanciullo possa vedere in gran parte co’ propri occhi, o di cui altrimenti possa formarsi un’ idea concreta. Pero sorpas- sando tali limiti, questo metodo non sarebbe da usarsi esclusiva- mente; e percio cbe i nostri piani lo adottano soltanto per la geografk del Litorale. Nel terzo corso si discorre ai fanciulli del luogo natio e de’ suoi dintorni coli’ intento di dar loro un’ idea dei relativi elementi geografki senza entrare in difficili particolari, giacche solo nel quarto corso si viene a trattare piu di proposito del paese rispetto alla sua naturale conformazione ed ai suoi acci- denti ponendo cosi le basi ali’ ulteriore sviluppo di quest’oggetto d’ istruzione. E naturale cbe 1’ attenzione dei fanciulli venga vivamente attirata da tutto cio che mirano co’ propri occhi; a forza di vedere essi si formano i primi concetti geografki. Faecia il maestro che imparino ad orien- tarsi neba scuola secondo i punti cardinali, cb’ essi dovranno indi- care esattamente; dalla scuola 201 v ljudskej šoli, kolikor mogoče, nazoren. To je pri zemljepisnem pouku le mogoče, ako pričneš z rojstnim krajem in nadaljuješ z bližnjo in oddaljenejšo oko¬ lico prehajaje tako od delov na celoto. {Sintetična metoda.) Ta pot pa pride ob izključilno svojo pravico, kakor hitro preideš na to, česar učenci ne morejo videti, ker jim je predaleč; zato je ta pot po naših načrtih do¬ puščena le za zemljepis Pri¬ morskega. V tretjem šolskem letu se začne učitelj razgovarjati z otroci o domačem kraji in njegovi okolici, da tako pojasni zemlje¬ pisne prikazni, ne spuščaje se v težke posameznosti; šele v četrtem šolskem letu začne učitelj bolj natanko razpravljati o na¬ ličji dežele, da tako pripravi trdo podlago poznejšemu pouku v zemljepisji. Naravno je, da se otroci za¬ nimajo za to, kar sami vidijo; iz lastnega opazovanja naj torej zajemajo tudi svoje prve zemlje¬ pisne pojme. V šolski sobi naj se učenci najprej orijentujejo (zavedajo) t. j. spoznavajo strani sveta. Od tega naj preide uči¬ telj na bližnjo ulico, pozneje na celi kraj ter naj razvija obuka svakoga predmeta u pučkoj školi bude, koliko je moguče, zornija. To je u zemljopisnoj obuci samo onda moguče, kada se počima upoznavanjem rodnoga mjesta, pa se prelazi na bližnju, a zatim na daljnu okolicu, to jest dakle od pojedinih dielova na cjelinu (sintetički). Te se metode ne valja več držati, čim se hoče, da poduči djecu ob onom, čega ne mogu gledati, to jest, što je od njih odaljeno. Zato se po naših osnovah dade uporabiti ta sintetična metoda samo, dok se podučava zemljopis Primorja. U trečoj se školskoj godini počima razgovarati s djecom o rodnom mjestu i njegovoj okolici tom stalnom namjerom, da shvate zemljopisne pojmove, ne upušta- juči se pri tom u teže pojedinosti. Istom u četvrtoj godini škol¬ skoj predje se na proučavanje obličja zemlje, da se time dalj - nomu učenju toga predmeta udari dobar temelj. Naravska je stvar, da paz¬ ljivost djece najviše zanima ono, što svojima očima motre. Gleda- juči to, stvaraju si prve zemljo¬ pisne pojmove. Ponajprije treba ih dovesti do toga, da se znadu u školskoj sobi razpoznavati (orientovati) glede raznih strana svieta. Iz škole treba da učitelj ide s njimi na bližnju ulicu, po 202 Gasse, auf den ganzen Ort und entwickle hiebei die Begriffe: Gasse, StraBe, Dorf, Markt, Stadt, Familie, Gemeindevertre- tung, Kircke, Schloss u. s. w. Was davon auf der Schultafel darstellbarist, das soli derLehrer den Kindern vorfiikren und so den Plan des Ortes vor ihren Augen entsteben lassen. Fast in jedem Orte wird dies auf eigenthiimliche Weise gescheben miissen, da der Lehrer sich nach den ortlichen Verhaltnissen zu richten bat. Jede Schule soli einen Plan des Schulortes be- sitzen, der dem geograpbischen Unterricbte zugrunde gelegt werden kann. Auch uber besondere Merk- \vurdigkeiten des Ortes soli das Kind so viel erfahren, als seinem Alter und seiner Fassungskraft entspricht, damit es an Dingen, die es taglich sieht, nicbt ge- dankenlos vorbeigeht; denn die Volksscbule soli die Kinder zu denkenden Staatsbiirgern heran- bilden. Nur bute sich der Lehrer dabei ins Kleinliche zu verfallen, Nur das Wissenswerte werde den Schulern geboten, sei es in Bezug auf Geschichte, Natur- producte, Industrie, Handel, Bau- kunst u. dgl. Immer richte der Lehrer bei der Auswahl des geographiscben Lehrstoffes den Blick auf das Gesammtziel der Volksschul- bildung, sowie auf die Fassungs- kraft der Schiller. passino alla via vicina, indi a tutto 1’ abitato ed in cio fare apprendano a saper dire cosa sia una strada, una contrada, una piazza un villaggio, una citta; cosi pure una famiglia, una chiesa, un comune, un castello, una rappresentanza comunale e si via. Ogni qual volta sia fattibile il maestro accompagni la spiegazione delle cose suesposte con uno schizzo sulla tabella nera. Nei parti- colari 1’ insegnamento si regolera a norma delle condizioni locali, di cui converra sempre tener conto. Ogni scuola possegga la pianta del luogo in cui si trova, perche serva di base allo studio della geografia. S’ illustrino pure i monumenti del luogo natio, facendo ragione deli’ eta e deli’ intelligenza dei fanciulli, affinche questi non si avvezzino a passarvi innanzi senza curarsi delle patrie me- morie, di cui 1’ istruzione po- polare deve, se non altro, destare 1’ interesse. Badi pero il maestro di non perdersi in minuzie, e comunichi ai fanciulli solo le cose loro necessarie a sapersi si quanto a storia, che a prodotti naturali, industria, commercio, architet- tura ecc., e nella scelta degli argomenti tenga d’ occhio lo scopo deli’ istruzione complessiva e il grado di sviluppo degli allievi. 203 sproti pojme: kaj je ulica, cesta, vas, trg, mesto, družina, občinski zastop, cerkev, grad itd. Kolikor se da, naj učitelj pri razlaganji riše na tablo, da otroci vidijo, kako nastane obris kraja. Skoraj v vsakem kraji se mora to drugače zgoditi, ker učitelj se ima ravnati po krajevnih razmerah. Vsaka šola naj ima načrt šolskega kraja, kateri bodi potem podlaga zem¬ ljepisnemu pouku. Tudi o posebnih znameni¬ tostih naj otroci toliko zvedo, kolikor pristuje njihovi starosti in njihovemu razumu, da ne hodijo razmišljeni mimo reči, katere vidijo vsak dan; kajti ljudska šola naj odgojuje otroke v misleče državljane. Učitelj naj gleda, da ne zajde preveč v malenkosti. Razlaga naj učen¬ cem le take stvari, katere jim je treba znati, bodisi glede zgodo¬ vine, prirodnin in pridelkov, obrtnosti, trgovine, staviteljstva i t. d. Pri izbiranji učnega gradiva naj učitelj vedno pazi na skupno svrho ljudsko-šolske omike, kakor tudi na razumnost učencev. cielom mjestu, pa da ih nauči razumjeti, što je cesta, što ulica, selo, trgovište, grad, obitelj, občina, občinsko zastupstvo, crkva, gradina i t. d. Kadgod je moguče, treba da riše na školskoj ploči, što im tu- mači, da djeca vide, kako načrt toga nastaje. Dakako, da če se pri tom u svakom skoro mjestu postu- pati na poseban način, pošto se učitelj mora ravnati po okolno- stih dotičnoga mjesta. U svakoj školi neka bude tloris onoga mjesta, u kojem se škola nalazi. Taj tloris budi izhodištem zemljo- pisne obuke. Prema dobi i umu djece treba im razjašnjivati pojedine osobite stvari rodnoga mjesta, da ne naviknu prolaziti dnevi- mice mimo njih, ne brinuč se za nje. Ta pučka škola mora nastojati, da uzgoji umne držav¬ ljane. U malenkosti se učitelj ne smije upuštati. Neka priobči djeci ono, što im je potrebno znati iz poviesti, prirodninš, obrta, trgovine, graditeljstva i t. d., a u izboru zemljopisnoga gradiva neka drži pred očima svrhu ejelokupne obuke u pučkoj školi i ono, što učenici shvačati mogu. Upravo radi toga, što osam do deset-godišnji učenici, mnogo toga iz zemljopisa osobito poli- tičkoga ne mogu razumjeti, ope- tuje se još jednora nauk o otač- bini i carstvu u posljednjoj škol¬ skoj godini. 204 Ist in dieser Weisd der Schul- ort behandelt, so geht man zur Umgebung (Bezirk) iiber. Wie vveit diese scbon im dritten Schul- jahre zu besprechen ist, hangt von ortlichen Verhaltnissen ab; jedenfalls soli der Bezirk, in vvelchem die Scbule liegt, mit- einbezogen vverden. Bei Bespre- chung der Gebirge und Fltisse vvird man seine Grenzen bie und da tiberschreiten mtissen. Um anschaulich zu unter- richten, fiihre der Lebrer seine Scbiiler binaus auf eine Anhobe, von der man einen guten Tbeil der Umgebung uberseben kann. Hier zeige er ihnen, was man Thal, Ebene, Hugel, Berg, Ge¬ birge, EuB, Gipfel, Abbang oder Seite des Berges oder Gebirges, Pass, Gebirgskette, Teich, See, Quelle, Bach, Fluss, Strom u. s. w. nennt, wo Norden, Suden, Osten, Westen liegt, nach welcher Rich- tung die ganze Gegend abge- dacht ist' u. s. w. Zuerst die Anscbaunng, dann die Definition; zuerst das Ding, dann den Be- griff. Eine Stunde im Freien gut venvendet, ricbtet in diesem Unterrichtszweige mehr aus, als fiinf Stunden in der Scbulstube, Ein anderesmal besteige der Lehrer mit seiner Schuljugend eine andere Anhohe, um die Gegend von einer andern Seite zu betrachten; die Schiller sollen sie von allen Seiten kennen, um ein deutliches Bild von ihrer Gestaltung zu erhalten. Dal luogo ov’ e posta la scuola (citta, borgo o villaggio), si passi ai dintorni (distretto). II fissare 1’ estensione di questi, come oggetto di studio pel terzo anno, dipendera dalle circostanze locali; ad ogni mo¬ do si avra cura di comprendervi tutto il distretto, anzi converra oltrepassarne qua e la i contini, ove il ricbiegga la cognizione del cammino dei monti e del corso delle acque. Si conducano i fanciulli su d’ un’ altura, da cui si scorga ali’ intorno buon tratto del paese, e di la si mostri loro ehe sia valle, pianura, collina, monte, montagna, cima o vette, pendio, catena di monti, varco o passo, sorgente, ruscello, fiume, torrente, lago, stagno, grado. Di la s’ additi loro il settentrione, ilmezzodi, 1’ oriente, 1’ occidente; da qual parte dechini tutto il terreno e cosi via. In cio fare si mostri poi sempre prima 1’ oggetto, indi se ne formuli 1’ idea; preceda ognora 1’ intuizione la definizione. Neli’ insegnamento della geo¬ grafi a val piu un’ or a di buon esercizio ali’ aperto, che cinque sien pure bene impiegate, in iscuola. Scelga il maestro, potendo, piu d’ un luogo elevato, da cui mostrare ai fanciulli il paese, affinche questi, vedendolo da punti diversi, si facciano un’ immagine chiara della sua con- figurazione. 205 Ko je razpravljen na tak način šolski kraj, naj učitelj preide na okolico (okraj). Koliko naj se v tretjem letu pove o domačej okolici, to je odvisno od krajevnih razmer; na vsak način se mora vzeti v razpravo okraj, v katerem je šola. Kedar razlagaš gore in reke, treba da včasih posežeš tudi črez meje okraja. Da učiš nazorno, pelji učen¬ ce na kako višavo, od koder lahko vidijo celo okolico. Tu jim pokaži, kaj se imenuje dolina, ravan, grič (hrib, holm, brdo), gora, gorovje, podnožje, vrh, pobočje ali stran gore ali gorovja, prelaz, pogorje, ribnik, jezero, studenec, potok, reka, veletok i. t. d., pokaži jim, kje leži sever, jug, vzhod, zahod, na katero stran je vsa okolica nagnjena i. t. d. Najprej nazor, potem oprede¬ litev; poprej stvar, potem pojem. Ena ura pod milim nebom izda v tem predmetu več, nego pet ur v šoli. Drugi pot vzemi seboj učence na kako drugo višavo, od koder vidijo okolico od druge strani; učenci naj jo poznajo od vseh strani, da dobe jasno sliko njenega naličja. Kad je na ovaj način obra- djeno s djecom mjesto, gdje se škola nalazi, prelazi se na okolicu (kotar). Koliko če se toga učiti u trečoj školskoj godini, to če se ravnati po mjestnih okolnostih; svakako se mora učitelj obazrieti na cieli sudbeni kotar, u kom se škola nalazi, dapače govoreči o bregovih i riekah, preči če kadkada i prieko medje njegove, ako to bude zahtievao položaj gord ili tok riekd. Da uzmogne podučavati djecu zorno, neka ju povede na koje uzvisito mjesto, odkuda če se moči pregledati dobar dio oko¬ lice, pa neka im tu pokaže, što je dolina, što ravnica, brežuljak, brieg, gorje, podnožje, vrhunac (šljeme), obronak briega ili gorja, sedlo ili klanac, gorska kosa; ribnjak, jezero, izvor, potok, rieka, rječina. Odtuda im po¬ kaži, gdje je sjever i jug, gdje istok i zapad, i na koju stranu je nagnuto delo zemljište i t. d. Prije neka djeca nešto zriju, onda im istom kaži, što je to, prije dakle stvar, a onda tek pojam o njoj. Kod obučavanja u zemljopisu vriedi više jedna ura nauka na otvorenu mjestu, nego li pet ura, pa i najbolje upotrebljenih u školi. Drugi put se učitelj popne sa svojom škol- skom djecom na koje drugo uzvisito mjesto, da uzmogne s njimi razmatrati okolicu s druge Strane, da si tako, upoznav ju sa svih strana, mogu stvoriti jasan pojam o njezinu obličju. 206 AnschlieGend an solohe Aus- fltige, bei welchen jedoch darauf zu sehen ist, dass sie nicht in ein gedankenloses Umherlaufen ausarten, lasse der Lehrer an der Schultafel vor den Augen der Schiller die Karte der Um- gebung entstehen und mache aufmerksam, wie man jedes einzelue Object kartographisch darstellt, damit allmahlich das Verstandnis der Karte erzielt werde. Sind die Kinder durch die Behandlung des Heimatsortesund seiner Umgebung mit den wich- tigsten geographischen Grund- begriffen derart vertraut gevvor- den, dass sie dieselben auch auf weitere Kreise anwenden konnen, so gehe der Lehrer zur Bespre- chung des Kiistenlandes iiber. Mit Hilfe einer guten Land- karte und passender Zeichnun- gen an der Schultafel, werden die drei Theile des Kiisten- landes: Gorz und Gradišča, die Stadt Triest mit ihrem Gebiete, Istrien, von jener Provinz, in welcher der Schulort liegt, aus- gehend, der Reihe nach behan- delt; nur auf diese Weise vor- genommen, wird der Unterricht fruchtbringend sein. In den an der Meereskiiste gelegenen Orten lasse sich der Lehrer angelegen sein, den Schiilern die wichtigsten Er- scheinungen des Meeres zu er- klaren, wahrend in den Orten des Binnenlandes erst nach der Besprechung der Flusse, Seen, Teiche u. s. w. des Meeres er- wahnt werden soli. In tali scampagnate il maestro badera che gli scolari non abbiano a scorrazzare qua e cola; alla fine poi disegnera sulla tavola nera, alla presenza degli scolari stessi, una carta topografica dei luoghi visitati, mostrando cosi, come le cose osservate in natura si possono rappresentare cartograficamente, avviamento questo a ben com- prendere la carta. Acquistate collo studio del luogo di nascita e del paese adiacente le nozioni geografiche fondamentali da potersi applicare ad altre regioni vi cin e e lontane, si passera col sussidio d’ una buona carta e di acconci di- segni sulla tavola nera, allo studio del dominio del Lito- rale, costituito dalle tre provincie di Gorizia e Gradišča, di Trieste col suo territorio, e deli’ Istria, prendendo a punto di partenza quella provincia in cui si trovi la scuola; con siffate avvertenze questo studio rinscira facile e proficuo. Nei luoghi situati alla costa šara prima cura dei maestri d’ esporre ai fanciulli i princi- pali fenomeni marini, mentre nei luoghi entro terra parle- ranno del mare solo dopo aver discorso dei fiumi, laghi, stagni e si via. 207 V zvezi s takimi izleti, pri katerih je paziti na to, da ne postanejo brezmiselno pohajko¬ vanje, naj učitelj nariše na šolski tabli pred učenci zemljevid (na¬ črt) okolice in naj jih opozori, kako da zaznamujemo razne predmete na zemljevidu. Tako začno učenci polagoma razume¬ vati zemljevid. Ko so se otroci seznanili z rojstnim krajem in njegovo oko¬ lico, kaker tudi z najimenitni- šimi zemljepisnimi pojmi, tako da te pojme lahko obračajo tudi na daljne kraje, tedaj naj začne učitelj obravnavati Primorsko. Posluževaje se dobrega zemlje¬ vida in primernih narisov na šolski tabli razpravljaj vse tri dele Primorja po vrsti: Goriško in Gradiščansko, Trst z okolico in Istro, počenši vedno s pokra¬ jino, v kateri je šola; le na tak način more biti pouk uspešen. Na krajih, ob morski obali ležečih, naj si učitelji priza¬ devajo, da najprej pojasnijo učencem najznamenitije pri¬ kazni, katere je opaziti na morji; v notranjih krajih dežele naj učitelj omenja morja še le potem, ko se je z učenci že razgovarjal o rekah, jezerih, ribnikih i. t. d. Na temelju onoga, što sn učenici čuli i vidjeli za ovakovih izleta, na kojih dakako da ne smiju lietati okolo kao bez glave, treba da učitelj na školskoj ploči malo po malo pred učenici riše zemljovid okolice. Cineci to, upo- zorit če ih, kako se razni pred¬ meti u prirodi bilježe na zemljo- vidih, da ih na taj način malo po malo dovede do toga, da zemljovid razumiju. Kada su djeca proučavanjem svoga rodnoga mjesta i njegove okolice došla do jasnih, najglav- nijih zemljopisnih pojmova, tako da ih več znadu upotrebljavati i na daljnih predjelih, tada neka učitelj predje na to, da ih upozna s Primorjem. Pomoču dobra zemljovida i shodnim risanjem na školskoj ploči protumačit če im tri sa- stavne pokrajine Primorja i to Goričku s Gradiškom, Trst s okolicom i Istru. Dakako, da če počimati onom pokrajinom, u kojoj se škola nalazi, pa iči redom dalje, jer samo na taj način može očekivati, da če učenici zbilja nešto razumjeti. U onih krajevih, koji leže uz more, gledat če učitelj, da raztumači djeci ponajprije glavne pojave mora. U onih pako školah, koje se nalaze u nutrnjih kra¬ jevih pokrajine, podat če djeci prije pojam o riekah, jezerih, ribnjacih i t. d., a onda če im stoprv govoriti o moru. 208 Naehdem die Behandlung des Kiistenlandes beendigt ist, suche der Lekrer dem Unterrichte eine neue Form zu geben, um ihn nicht nur lehrreich, sondern auch anziehend zu machen. Er soli daher den bereits besprocbenen, als auch den durch das Lese- buch gebotenen Lehrstoff zu- sammeufassen und vor dem gei- stigen Auge der Kinder ein lebhaftes, farbenreiches Bild der Natur des Landes, des Charak- ters, der Sitten und Gebrauche seiner Bewohner entrollen, wobei namentlich die Wechselwirkung der Bodenbeschaffenheit, des Klimas und der Beschaftigung der Bevolkerung hervorzuheben ist. Sollen šolche geographische Bilder ihren Zweck erfullen, so muss der Lehrer auBer der Lehrgeschicklichkeit auch griind- liches, durch eingehendes Stu- dium einschlagiger guter Werke gewonnenes Wissen besitzen. Die gedachten Bilder sollen anfangs nur den Bezirk zum Vorvrarfe haben, spater mogen sie allmahlich erweitert werden und sich auf das ganze Kron- land, auf das Kiistenland und das Reich erstrecken. Die bei der Behandlung des Kiistenlandes erworbenen Kennt- nisse mogen als Grundlage zum Verstandnisse der geographi- schen Verhaltnisse der naheren und entfern teren Kronlander dienen, bis das Gesammtbild der Monarchie entsteht, wobei Compiuta la descrizione geo- grafica del Litorale, il maestro potra d are ali’ insegnamento una nuova forma, da renderlo non soltanto istruttivo, ma benanco attraente e dilettevole. Riepi- logando le cose insegnate ecl approfittando del materiale offerto dal libro di lettura, egli porra innanzi agli occhi dei fanciulli delle vive pitture della natura del paese, del carattere, degli usi e dei costumi de’ suoi abi- tanti, mettendo in rilievo 1’ in- fluenza che il suolo ed il clima esercitano sulle popolazioni, mostrando viceversa come queste in parte vi si acconcino e se ne giovino, in parte la com- battano, e giungano a modi- ficarla. Perche tali quadri rie- scano compiuti ed utili, si richiede che insieme alla naturale atti- tudine concorrano nel maestro cognizioni copiose ed esatte in proposito, e studio diligente di quelle opere che trattano di quest’ argomento. Converra poi che i quadri suddetti da prin- cipio non piglino soverchia estensione, ma abbraccino il solo distretto, allargandosi indi a mano a mano fino a compren- dere tutta la provincia, e poscia 1’ intero dominio. Le cognizioni acquistate dagli scolari nel pertrattare la geo- grafia del Litorale, possono servir di base a meglio com- prendere i rapporti geografici degli altri domini prossimi o lontani, tanto che si arrivi a compiere il quadro di tutta la 209 Končavši Primorsko, naj da pouku drugo obliko, da ta ne bode le podučen, ampak tudi zanimiv. Zveže naj torej vse, o čemur je že govoril, z učivom, ki mu ga podaja berilo, in razvije naj pred dušnimi očmi svojih učencev živo podobo dežele iu pa značaja, šeg in navad njenih prebivalcev; pri tem naj posebno poudarja, kaka da je v deželi zemlja, kako da je podnebje, s čim se pečajo prebivalci in kako vse to vpliva drugo na drugo. Da take zemljepisne slike dosežejo svoj namen, treba je učitelju razven spretnosti tudi temeljitega in obširnega znanja, ktero naj zajema iz dobrih knjig. Omenjene slike naj služijo najpred le za okraj, pozneje naj se polagoma razširijo na celo kronovino, na Primorje, na cesarstvo. Kar so se učenci naučili pri razpravljanji Primorskega, to bodi podlaga razlaganju in razu¬ mevanju zemljepisnih razmer v bližnjih in pozneje v oddaljenih kronovinah, tako da pred nji¬ hovimi očmi nastane skupna slika cele države; razume se samo Lehrplane f. d. Klistenland. Uzevši zemljopis Primorja, moči če upotrebiti nov oblik podučavanja takov najme, da tumačenje ne bude samo po¬ učno, nego takodjer zanimivo. Opetujuč naučene stvari i upo- trebljavajuč zemljopisna štiva, što se nalaze u čitanci, predočit če djeci žive slike iz prirode dotične zemlje, o značaju, obi¬ čajih i nošnji njezinih Stanovnika. Pri tom ne če zaboraviti da iztakne, kako narav zemljišta i podneblja djeluje na zanimanje njegova stanovničtva. Da takove zemljepisne slike poluče svoju svrhu, to mora da učitelj umije ne samo vješto podučavati, nego takodjer da temeljito znade ono, o čem hoče da podučava, a zato mu treba proučavati dobra djela, u kojih se o dotičnoj stvari govori. S početka bavit če se na spomenuti več način dotičnim kotarom, zalazit če kasnije sve dalje i dalje, dok ne uzme tako cieiu pokrajinu, Primorje i na- pokon cielo carstvo. Ono znanje, koje su si uče- nici stekli učeči zemljopis Pri¬ morja, mora im služiti za temelj, da mogu shvačati zemljopis bli- žih in daljnih pokrajina tako, da dobiju malo po malo podpunu skupnu sliku ciele monarkije. Razumije se samo po sebi, U 210 selbstverstandlich die im Lehr- buche enthaltenen geographi- schen Schilderungen zu ver- werten sind. — Schon das Kartenbild der osterreichisch- ungarischen Monarchie wird die Kinder darauf fiihren, dass die- selbe nur einen Theil eines grofierenLand-Complexes bildet, in welchem sich noch andere Staaten befinden. An die Mit- theilung, dass dieses grolie Land Europa heifit, wird im fiinften Schuljahte dessen politische Ein- theilung gekniipft, wobei nament- lich jene Lander, welche Oster- reich-Ungarn umgeben, vvegen ihrer mannigfachen Beziehungen zu unserem Vaterlande ausfiihr- licber zu behandeln sind. Der Globus wird dann vor- gezeigt, die Erde als Kugel an- geschaut und die Gliederung der fiinf Haupterdtkeile in folgender Ordnung: Europa, Asien, Afrika, Amerika, Australien, und die Oceane, vom adriatischen und mittellandischen Meere aus- gehend, in einfachen Umrissen erklart. Unter gilnstigen Schul- verkaltnissen wird es gut sein, beim Vorzeigen des Globus die leicbtfasslichsten Beweise ftir die Kugelgestalt der Erde anzu- geben. Es braucht kaum hervor- gehoben zu werden, dass nach erfolgter Verwertung des Globus die Kinder anzuleiten sind, sich auf dem Planiglobium zurecht zu finden. Im sechsten Schuljahre ist vorzugsweise der analytischen Betrachtung des Unterrichts- stoffes Raum zu geben. Die Erde monarchia. Ad ottenere tale scopo, vanno adoperate, come e natu- rale, le descrizioni contenute nel libro di lettura. Gia la carta stessa che rap- presenta la monarchia austro- ungarica, guidera i fanciulli a comprendere che essa e soltanto parte di altra regione piu vasta, di un tutto complesso e maggiore assai, in cui trovansi altri stati ancora. Nel quinto anno scola- stico, comunicando agli allievi che questa grande regione si chiama Europa, si accenni alia divisione politica di questa, trattando piu particolareggiatamente quei paesi che circondano 1’ Austria-Unghe- ria, e cio per le molteplici rela- zioni che hanno colla nostra patria. Quindi il maestro passera a mostrare agli scolari il globo, considerera la Terra come una sfera, ed accennera alla con- figurazione orizzontale dei cinque continenti nel segnente ordine: Europa, Asia, Africa, America, Australia, e degli oceani comin- ciando dal mare adriatico e dal mediterraneo, limitandosi dap- prima a contorni non soverchia- mente accidentati. Se le condi- zioni della classe lo comporte- ranno, šara buona cosa di offrire anche le prove piu accessibili della sfericita del globo. Viene poi da se che dopo essersi ser- viti del globo, i fanciulli debbano venir iniziati a sapersi orientare nel planiglobo e a descriverne le cose apprese. Nel sesto anno scolastico si fara luogo preferibilmente alla pertrattazione analitica della materia. La terra verra rap- 211 po sebi, da naj se pri tem po¬ rabijo zemljepisni opisi, ki so v berilih. Vže zemljevid avstro-ogerske monarhije napelje otroke na to, da razvidijo, da je ta le del suhe zemlje, na kateri so še druge države. Ko si povedal otrokom, da se ta velika zemlja imenuje Evropa, naj sledi v petem šol¬ skem letu njena politična raz¬ delitev; v tem naj se obšir- niše razpravljajo one dežele, ki obdajajo avstro-ogersko državo in to radi raznoterih zvez in dotik, v kterih so z našo do¬ movino. Potem naj učitelj pokaže učencem globus, na katerem vidijo, da je zemlja okrogla, in sedaj jim jo razdeli v pet celin po sledečem redu: Evropa, Azija, Afrika, Amerika. Avstralija; dalje naj jim razklada tudi oceane v prostih obrisih, počenši z adrijan¬ skim in sredozemskim morjem. Pri ugodnih šolskih raz¬ merah postopa učitelj prav, ako razkazovaje globus navede lahko- umevne dokaze, da je zemlja okrogla. Kedar ctroci že dobro poznajo globus, naj se seznanijo še s planiglobi, kar pa se umeje samo po sebi. U šestem šolskem letu raz¬ pravlja naj učitelj učno tvarino največ analitično. Imenovaje in razlagaje na globu najimenitniše da če se morati pri tom okori¬ stiti onimi zemljopisnimi štivi, što se u čitanci nalaze. Pri samom pogledu na ze¬ mljo vid austro-ugarske monarkije opazit če djeca, da je ona samo jedan dio večega kopna, na kojem se nalaze i druge jošte države. Kada jednom djeca sa- znadu, da se to veliko kopno zove Europa, razložit če im učitelj u petoj školskoj godini njezinu politieku razdiobu. Osobitu po- mnju treba da uloži u to, da djeca bolje upoznaju države, koje okružuju monarkiju austro- ugarsku i to poradi mnogovrstna prometa izmedju nje i tih susje- dnih država. Pokaže se zatim d ječi globus (zemaljska kruglja), predoči se zemlja kao kruglja i raztumače im se u kratko kopna i mora i to sliedečim redom: Europa, Azija, Afrika, Amerika i Austra- lija; zatim mora (oceani), poči- majuč dakako s jadranskim i sredozemnim morem. Kada se djeci pokaže globus, bit če dobro, da im se, ako je moguče, podadu lahko shvatljivi dokazi, da je zemlja okrugla. Ne treba posebice niti spominjati, da če se djeca morati upoznati sa planiglobom, pošto su več na čistu sa globom. U šestoj če školskoj godini učitelj predočiti djeci zemlju kao ogromnukruglju, a pri tom če im podati i razložiti imena najglav- 14 * 212 wird nun den Kindern unter Benennung und Erklarung d er \vicktigsten Bestimmungspunkte, Linien, Kreise und Zonen am Globus als eine ungeheuere Kugel dargestellt, die sich in bestimmter Babn fortbewegt, wo- bei die Brebung der Erde um ihre Axe und um die Sonne a m Tellurium vordemonstriert und die Folgerungen dieser zwei- fachen Bewegung auf moglichst einfaehe Weise klar gelegt wer- den. Hieran schlieftt sich die Be- bandlung des physikalischen Ab- schnittes derErdkunde an, indem die Vertheilung des Festlandes und Meeres, das Grolženverhalt- nis des ersteimn zum letzteren, die Verbindung der Meere unter- einander, die natiirliche Be- schaffenbeit der Erdoberflache, die Hauptgebirgszuge, Haupt- gewasser, die verscbiedenen Zonen mit dem Merkwiirdigsten aus dem Mineral-, Pflanzen- und Thierreiche, die verschiedenen Menschenrassen besprochen wer- den. Hiebei wird der Lehrer nicht ermangeln, die im Lese- buche vorhandenen geographi- schen Charakter - und Land- schaftsbilder zu verwerten. In der zweiten Classe der Biirgerschule wirrl den Schulern eine allgemeine Ubersicht iiber die Erdtkeile nach ihrer politi- schen Eintheilung mit besonderer Beriicksichtigung Mitteleuropas und namentlich der osterreichisch- ungarischen Monarcbie geboten, wobei Vergleichungen und Zu- riickfuhrungen auf schon Be- kanntes der Einpragung und richtiger Auffassung des Lehr- presentata ai fanciulli come un’ immensa palla, precisando sul globo i punti cardinali, indicando le linee, i circoli, le zone, dando maggior risalto ai movimenti di rotazione (in- torno al proprio asse) e di ri- voluzione (intorno al sole) ed alle loro conseguenze, e cio tutto in forma semplice e piana. Segue la pertrattazione della parte fisica della geografia, cioe si parlera della varia distri- buzione della terra e del mare (continenti ed oceani), del rap- porto di grandezza fra quella e questo, dei passaggi da un mare ali’ altro, della conformazione dei continenti, delle catene prin- cipali dei monti, 'dei fiumi e dei laghi piii importanti, delle diverse zone, colle cognizioni piu essenziali rispetto al regno minerale, vegetale ed animale, e delle diverse razze umane. Anche in questo stadio d’ inse- gnamento il maestro non lascera di sfruttare i quadri geografici e di paesaggio caratteristici che stanno nel libro di lettura. Nella seconda classe delle scuole cittadine si offrira agli scolari un quadro generale dei continenti secondo la loro divi- sione politica, con speciale rig- uardo ali’ Europa centrale e alla monarcbia austro-ungarica in particolare, aggiungendovi confronti e riferimenti a cose gia note il che avvantaggera notevolmente 1’ intelligenza e 1 apprendimento della materia. 213 točke, črte, kroge in pasove zemeljske, postavi naj otrokom pred oči zemljo kot velikansko kroglo, katera se porniče po določeni poti. Kako se zemlja vrti okoli svoje osi in okrog solnea. razkaže naj otrokom na teluriji ter razjasni naj jim, kolikor se da priprosto, posle ¬ dice tega dvojnega gibanja. Temu sledi prirodoslovni (fizikalni) del zemljepisja; tu pove učitelj, kako je poraz¬ deljeno kopno in morje, kako razmerje je med njima glede velikosti, kako so zvezana morja med seboj, kaka je naravna površina zemlje; naj razloži glavna pogorja in glavne vode, različne pasove, kar je najzname- nitije iz rudninstva, rastlinstva in živalstva in nekoliko o raz¬ ličnih človeških plemenih. Pri tem naj učitelj izkoristi tudi tista berila iz čitanke, v katerih se popisujejo značilne poseb¬ nosti krajev in oseb. V drugem razredu meščanske šole pride na vrsto splošni pre¬ gled politične razdelitve celin; tu se je ozirati nekoliko bolj na srednjo Evropo, posebno pa na avstro-ogersko monarhijo. Da učenci učno tvarino boljše razu¬ mejo ter si jo laglje zapomnijo, primerjaj že znane stvari z no¬ vimi ter opozarjaj večkrat učen¬ ce na nje. nijih točaka, linija krugova i po- jasa. Reči če im, da se ta ogromna kruglja u stalnom srnjem kreče, rajzjasnit če na teluriju, koliko je moguče zornije, kako se zemlja kreče oko svoje osi i oko sunca, kaošto i posljedice toga njezina dvovrstnoga kretanja. Na to se nadoveže fizikalni dio zemlj opisa. Tu če učitelj podučiti djecu o razdiobi kopna i mora, o površju, obsegu, veli¬ čini jednoga i drugoga, o spoju mora, o naravnom obličju i po¬ vršju zemlje, o glavnih gorjih i riekah, o raznih pojasih i ob onom, što je najznamenitije iz rudstva, bilinstva i životinjstva i o raznih plemenih čovječanstva. Niti pri ovom dielu obuke ne če smjeti učitelj mimoiči onih štiva iz čitanke, koja u ovaj dio zemljopisa zasiecaju. U drugom če razredu gra- djanskih škola nastojati učitelj o tom, da poda učenikom občeniti pregled dielova svieta i njihove političke razdiobe, obazirajuč se posebice na države u srednjoj Europi, poimence na austro- ugarsku monarkiju. Bude h pri tom prispodabljao i u savez dovadjao ono, što želi. da uče¬ nki nauče s onim, što znaju, 214 stoffes aufierordentlich forderlich sind. Dass zum Zwecke der Ein- pragungderUmrisse undder ein- schlagigen \vichtigsten oro- unc hydrographischen Verhaltnisse, namentlich des Heimatlandes und der osterreichisch - ungarischen Monarchie kartographiscke Dar- stellungen des Lehrers auf der Schultafel, namentlich wenn er sie mit farbigen Kreidestiften ausfiihrt, aufterordentlich niitzlich sind, ist schon oben angedeutet worden, und es wird unter gtin- stigen Schulverhaltnissen, d. h. bei einer geringen Anzahl von Schulern, bei bequemen Banken u. a. m., dem angedeuteten Z\vecke sehr forderlich sein, wenn aucb die Schuler ange- leitet werden, in der Schule in eigenen Heften die Tafeldar- stellungen des Lehrers nachzu- zeichnen. Ist der Lehrer im Kartenzeichnen sehr geiibt und sicher, so dass er die Umrisse der Erdtheile oder eines Landes ziemlich kartengetreu auf der Tafel darstellen kann, so wird eine vor der Schulzeit mit far¬ bigen Kreidestiften auf der Schultafel gefertigte Zeichnung nicht verfehlen, auf die Schuler Eindruck zu machen und das hiedurch vermittelte geographi- sche Gesammtbild sich dem Ge- dachtnisse besser einpragen, als das aus einer etwa iiberladenen Schulwandkarte gewonnene. Bei solchen kartographischen Dar- stellungen ist jedoch zu beachten, dass die Zeichen, welche in der- selben gebraucht werden, stets den auf der Landkarte verwen- deten entsprechen miissen, damitl Che a meglio imprimere nella mente i limiti fra terra e mare, i piu importanti rapporti oro- idrografici, specie quelli del proprio paese e della monarchia austro-ungarica, sieno oltremodo utili gli schizzi cartografici fatti dal docente sulla tabella, fu gia detto di sopra, specie se questi sieno fatti con creta a colori. E saranno piu utili ancora al iniglior apprendimento della materia se, date certe circostanze — p. es. un picciol numero di scolari, panche adatte e comode, ed altre molte — i discepoli stessi potranno disegnare in apposito fascicoletto cio che sta rappresentato sulla tavola nera. Se poi e tale 1’ abilita del maestro nel disegno grafico e tanta la sua attitudine, eh’ egli rappresenti con sufficiente esat- tezza sulla tavola nera, prima deli’ ora di scuola, i limiti dei continenti o di un paese qua- lunque con creta colorita, non potra essere che un tale di¬ segno non impressioni van- taggiosamente gli scolari, e che 1’ imagine complessiva non si scolpisca meglio nella loro mente, che non sarebbe mediante una carta parietale tutta nomi ed oggetti. In disegni cartografici di tal fatta vuolsi tuttavolta aver attenzione che i segni conven- zionali adoperativi corrispondano sempre a quelli che si usano nelle carte parietali affinche gli scolari imparino ad intendere le carte geografiche. II maestro abbia specialmente sempre pre- sente che, vista la limitazione fatta ali’ insegnamento di tale ' 215 Že zgoraj smo omenili, da so kartografični narisi izvan- redno koristni, posebno če jih učitelj nariše z barvano kredo na šolsko tablo, ker učenci si tako najlaglje zapomnijo obrise dežel in dotične oro- in kidrografičue razmere; to velja posebno za domačo pokrajino in avstro- ogersko monarhijo. Pri ugodnih šolskih razmerah t. j. pri malem številu učencev, prostornih klopeh i t. d. bi bilo omenjenemu namenu zelo na korist, ako bi učitelj nape¬ ljava! učence na to, da bi preri- savali v svoje zvezke, kar je on narisal na desko. Ako je učitelj v risanji zemljevidov tako spre¬ ten, da more precej natančno načrtati na tablo obrise celin ali kake dežele, to bi tak naris na šolski tabli, ki ga učitelj pred početkom nauka z barvano kredo nariše, gotovo napravil na učence ugoden utis, in oni bi si po njem celotno zemljepisno podobo bolje zapomnili, nego li da gledajo kak morda črez in črez popisan zemljevid na šolski steni. Pri takih kartografičnih na¬ risih je vendar paziti na to, da se rabijo vedno ista znamenja kakor na navadnih zemljevidih, da tako učenci dobe pravi pojem o zemljevidu. Sploh naj učitelj ne pozabi, da je pri omejenem času, ki je odmerjen temu pouku v ljudskih in meščanskih šolah, zemljevid berilo zemljepisne ure, in da naj bo glavna njegova skrb, što su več učili, mnogo če tim doprinieti, da če mladež laglje shvačati i pamtiti zemljopisno učevno gradivo. Več je prije rečeno, da je jako koristno za učenike, ako im učitelj pri podučavanju oro- i hidrografije osobito domovine i austro- ugarske monarkije obrise pred- oči kartografički na školskoj ploči; poimence če to dobim biti onda. kada se pri tom risanju posluži bojadisanom kredom. Jošte ljepšeg uspjeha če biti u onakih školah, gdje imade malo učenika, a imaju shodne klupe, pa ih učitelj do toga dovede, da u posebnih svezcih rišu i oni, što vide, da on riše na školskoj ploči. Ako li je učitelj u risanju zemljopisnih karta tako vješt i okretan, te može prilično vjerno predočiti na ploči načrt dielova svieta ili pojedinih pokrajina, to če se učenikž silno dojmiti, ako li nadju na školskoj ploči načrt, što ga je bojadisanom kredom prije škole narisao. Tako pregledno narisana zemljopisna slika bolje če ostati utisnuta u glavi učeniki, nego li da gledaju kakov prenatrpani zemljovid. Žnakovi pako na tih karto¬ grafskih načrtih treba da uviek odgovaraju onim, koji se upo- trebljavaju na zemljovidih, da učenici itim načinom dodju do razumievanja samoga zemljovida. U obče pako ne smije učitelj smetnuti s uma, da je zemljovid uz kratko vrieme, što se u pučkih i gradjanskih školah može opre- dieliti ovomu učevnomu pred- 216 die Schiller auf diese Weise das Verstandnis der Karte gewinnen. Uberhaupt vergesse der Lehrer nicht, dass bei der Beschrankt- beit der Zeit, welche in der Volks- und Burgerschule diesem Unterrichtszweige gewidmet \ver- den kanu, die Karte das Lesebuch der Geographiestunde ist, und dass daher seine Hauptsorge da- bin gerichtet sein muss, die Kin¬ der im verstandigen Kartenlesen einzuuben. Zu diesem Zwecke wird sich der Lehrer ivabrend des Unterrichtes neben die Wand- karte stellen, mit einem Stabchen auf dieselbe zeigen und die Kinder verhalten, seine Wegweisung auf der Karte mit Aufmerksamkeit, sodann aber, falls sie Atlanten zur Hand haben, die gewiesenen Wege auch auf der Atlaskarte mit dem Griffel zu verfolgen. Das Lesebuch, dessen Plan in der Volksschule der Besprechung der Karte zugrunde zu legen ist, wird erst am Schlusse der Stunde beniitzt und dient zur Wiederholung und Befestigung des behandelten Stoffes. Selbst- verstandlich hat der Lehrer durch seine Besprechungen jene Partie des Unterrichtsstoffes zu ergan- zen, welche der Verfasser des Lesebuches unberiicksichtigt ge- lassen hat, weil er bei der An- lage desselben den Unterriehts- bedurfnissen jedes Bezirkes und jedes Landes nicht entsprechen konnte. Da es sich beim geographi- schen Unterrichtedarum bandelt, an der Hand der Kartenbilder der Wirklichkeit moglichst ent- sprechende Vorstellungen bei den materia nelle scuole popolari e cittadine, la carta e un libro di lettura da usarsi nell’ ora, in che s’ insegna la Geografia e cbe la cura sua precipua dev’ essere quella di esercitare i fanciulli nel leggere con intelli- genza la carta. E percio che il maestro insegnando questa ma¬ teria, si porra alla carta parie- tale, indichera su quella con un bastoncino cio ch’ egli andra dicendo, fara si che gli scolari seguano con attenzione cio ch’ egli vi indichera, e nel caso essi avessero un atlante, ordinera che vi seguano col regolo o comunque le tracce mostrate da lui sulla carta. II libro di lettura il cui andamento e sempre da considerarsi quale base ali’ insegnamento per le scuole popolari, verra usato sol- tanto dopo la spiegazione, e servira a ripetere e ad impri- mere meglio nella memoria la materia pertrattata. E naturale poi che il maestro deva riem- piere da se quelle partite del testo che 1’ autore del libro di lettura, per vari motivi, non ha potuto trattare, specialmente perche 1’ autore di un libro di lettura non pub corrispondere ai bisogni didattici di ogni distretto e di ogni singola pro- vincia. Siccome nell’ insegnar la geo¬ grafia trattasi piii di tutto di imprimere nelle men ti degli scolari, colla scorta delle carte una rappresentazione possibil- 217 da nauči otroke razumno brati zemljevid. Zato naj učitelj stopi zraven stenskega zemljevida, naj kaže s palčico nanj ter prisili otroke, da mu pazno slede po njem, potem pa naj gredo sami po pokazanej poti s pisalcem po at- lantu, ako ga imajo. Ker ima biti načrt v či¬ tanki podlaga zemljepisnemu pouku v ljudski šoli, zato je rabiti čitanko na konci ure, da se ponovi in utrdi obravnana tvarina. Se ve da naj učitelj popolni oni del učiva, katerega pisatelj čitanke ne omenja, ker se spisovaje čitanko ni mogel ozirati na vse učne potrebe vsa¬ kega okraja in vsake dežele. Ker gre pri zemljepisnem pouku za to, da s pomočjo zemljepisnih slik vzbudimo pri otrocih kolikor mogoče take pojme, ki se zlagajo z istinitostjo, metu, prava čitanka za vrierne opredieljeno obuci u zemljopisu i da se mora poglavito oko toga truditi, da se djeca izvježbaju u čitanju zemljovida. Poradi toga če se učitelj za vrieme podučavanja zemljopisa postaviti uza zidni zemljovid, pa če djeci malom paličicom na njem pokazivati, a od njih če zahtievati, da pomljivo prate njegovo kazivanje na zemljovidu i ako imaju atlas uza se, da prate i pisaljkom na zemljovidu svoga atlasa ono, što im on na zemljovidu pokazuje. Učevnu knjigu, na temelju koje se ima djeci u pučkoj školi tumačiti zemljopis, valja upo- trebljavati istom prema koncu ure i to samo zato, da se time opetuje i učvrsti ono, što se je prije ustmeno tumačilo. Razu- mije se samo po sebi, da če učitelj svojim tumačenjem mo¬ rati popuniti ono, čega sastav- ljač knjige nije spomenuo u učev- noj knjiži, jer nije mogao za¬ dovoljiti zahtievom obuke sva- koga kotara, kad ju je sastavljao. Pošto zemljopisna obuka za tim ide, da pomoču zemljovida porodi u djeci predočbe, koje če se naravi dotične zemlje što više približavati, to če učitelj 218 Kindern zu erzeugen, so wird der Lehrer gut thun, die aufter dem Gesichtskreise liegenden geographischen Objecte mit den einheimischen zu vergleichen, in die Besprechung iebhafte Schilderungen von Land und Leuten einzuflechten, und, wo solche vorhanden sind, geo- graphische Charakterbilder von Landschaften, Stadten, Reliefs, Reliefskarten vorzuweisen. Indes wird der Lebrer, solite er nur erklarend und demon- strierend vorgehen, doch nicht einen nackhaltigen Erfolg seines Unterrichtes erzielen, wenn er sich nicht auf allen Unterrichts- stufen mit Sorgfalt davon iiber- zeugt, dass die Schiller das Ange- schaute und Gehorte auch aufge fasst haben, und wenn er zu die- sem Zwecke nicht darauf dringt, dass sie das Erklarte klar und in zusammenhangenden Satzen reproducieren. Er \vird daher die Kinder zur Karte kommen, oder sie von den Banken aus das Erklarte wiederholen lassen, wobei die Karte vor ihnen auf der Wand oder auf einem Ge- stelle hangt, mit ihnen auf der- selben ideale Reisen machen und alle auf derselben vorkommenden Objecte beschreiben, endlich eventuell stumme Karten aus- filllen lassen. Auch wird er nicht unterlassen. das Behandelte am Schlusse der Stunde zusammen- zufassen. Da den Kindern im Alter von 8—10 Jahren die Fahigkeit abgeht, manche geographische Momente, namentlich die politi- mente esatta della regione, il maestro fara cosa utile se con- frontera gli oggetti geografici che i fanciulli non hanno occa- sione di vedere presenti con quelli delle nostre regioni, se aggiungera una descrizione viva del paese e degli abitanti e mostrera ai discepoli figure caratteristiche di paesaggi, di citta, di rilievi e di carte in rilievo. Cio nulla meno il docente non conseguira un vero e dure- vole profitto, se procedera nel- 1’ insegnamento con sole spiega- zioni e dimostrazioni. E percio ch’ egli dovra sollecitamente accertarsi in tutti gli stadi deli’ insegnamento che gli scolari abbiano realmente compreso cio che hanno veduto ed udito. A ottenere cio, šara sua cura speciale il provedere acche ripetano a lor volta le spie- gazioni con periodi chiari ed iuteri. Quindi e che il maestro invitera lo scolaro ad andare alla carta, ovvero fara che ripeta dal pošto la spiegazione — nel qual caso pero la carta dovra essere appesa alla parete o posta sur un telaio — fara con lui viaggi ideali su quella, descrivera tutti gli oggetti che vi rinviene, ed eventualmente fara riempiere da lui le lacune d’ una carta muta, e non tras- curera di riassumere compen- diosamente alla fine della lezione la spiegazione gia fatta. Siccome da fanciulli di otto o di dieci anni non e cosa facile ottenere che possano cosi di leggeri comprendere alcune par- 219 učitelj dobro stori, da one ze¬ mljepisne predmete, ki so zunaj otroškega obzorja, primerja z domačimi, da pri razlaganji vpleta živahne opise dežel in ljudi ter pokazuje učencem značilne in slike krajev in mest, reliefe in vzbočene (reliefne) zemljevide, ako jih ima. Pri tem bi učitelj dosegel vendar le slab uspeh, ko bi učencem le razlagal in kazal, ne da bi se prepričal na vsaki učni stopnji, so li učenci tudi razumeli, kar so slišali in vi¬ deli; radi tega naj zahteva, da otroci jasno in kratko v vezanih stavkih ponove razlagano tva¬ rino. On pokliče tedaj otroke k zem¬ ljevidu ali pa jih pustiv klopi, da ponove, kar jim je raz¬ lagal; zemljevid naj visi na steni ali pa na stojalu; tu učitelj idealno potuje z učenci po zemljevidu, jim opisuje reči, ki se po dotičnih deželah vi¬ dijo, in da slednjič popolniti tudi zemljevide, v katerih ni zapisanih imen. Na konci ure naj kratko ponovi vso tvarino. Ker otroci od 8—10 let še nimajo toliko razumnosti, da bi prav razumeli nekatere zemlje- dobro učiniti, da zemljopisne predmete, kojih djeca zreti ne mogu prispodablja s onimi, koje mogu promatrati. Osim toga nastojat če, da za svoga tuma- čenja živo oriše djeci zemlju i ljude, pa ako ima, da im pokaže zemljopisne karakterne slike krajeva i gradova, relieve po- jedinih zemljopisnih predmeta i cielih krajeva. Medjutim učiteljev trud ne če imati trajna uspjeha, ako bude samo tumačio i pokazivao i ako se na svakom stupnju obuke ne bude nastojao uvjeriti, jesu li učenici u istinu pravo shvatili ono, što su culi i vidjeli i ako u tu svrhu ne bude od njih zahtievao, da mu jasno i u cielih i skladnih izrekah ne obnove ono, štu su od njega čuli. Prema tomu pozvat če uče¬ nike k zemljovidu ili če im reči, da ostanu u klupah, pa da obnove, što je tumačio. Za to vrieme visi pred njimi zemljovid o zidu ili na kakovu stalku, a učenici putuju u duhu s učite¬ ljem po zemljovidu, sve pred¬ mete, na koje se namjeraju na zemljovidu, živo opisuju, konačno im može naložiti, da ispune tako zvane (nieme) prazne zemljovide. Tako če morati takodjer na koncu svake ure sve, što je razlagao, u kratko opetovati. Učenici od osam do deset godina ne mogu svega iz zemljo- pisa, osobito iz političkoga, pravo 220 schen, richtig aufzufassen, so gelangt der Kaiserstaat sowohl in der Volks- als auch in der Btirgerschule im letzten Schul- jalire nocheinmalzureingehenden JBehandlung. Selbstverstandlich gilt dies in derVolksschule auck vom Heimatlande, wahrend die Wiederholung und Erganzung des bezuglichen Lehrstoffes in den Biirgerschulen in der ersten Classe, d. h. im sechsten Schul- jahre zu nehrnen ist, damit in der dritten Classe fiir die ein- gehende Behandlung des Kaiser¬ staat es in allen geograpbischen Beziehungen noch mehr Zeit ge- wonnen werde. Ubrigens ist dies nicbt der einzige Grand der ge- dachten Eintheilung des Unter- richtsstoffes. Derselbe liegt noch tiefer. Wie jeder Unterricbt, so ist der geographische vorztiglich geeignet, auf das Gemtith, auf die Religiositat des Kiudes, auf die Kraftigung des Willens zum Guten und namentlich der patrio- tischen Gesinnung einzuwirken. Der Anlass, in den angedeuteten Richtungen auf seine Schiller einzuwirken, bietet sich dem Lehrer vollig ungesucht, wenn er von der die Weisheit, Er- habenheit, Macht und Grofie Gottes bekundenden Herrlichkeit der engeren Heimat und der Landschaften des Reiches, von der Productionsfahigkeit des Bo- dens, von den Sitten, der Bieder- keit, Arbeitsamkeit und jeglicher Art der Bethatigung seiner Be- wohner spridit, wenn er darauf hinweist, wie der Mensch in fremdenErdtheilen mit der Natur tite della materia, specie la geografia politica, cosi va per- trattata la geografia deli’ impero austro-ungarico tanto nelle scuole popolari, che nelle cittadine, con maggiori dettagli nell’ ultimo anno scolastico. S’ intende che per le scuole popolari vale cio anche rispetto alla geografia del proprio paese, mentre la ripeti- zione e il completamento della relativa materia nelle scuole cittadine e da trattarsi nella prima classe, cioe nel sesto anno di scuola, affinche si possa aver agio diparlare della geografia del nostro impero nella terza classe in tutti i suoi rapporti. Del resto cio che si e detto non e 1’ unica causa della detta divisione della materia d’ insegnamento. Come ogni altra materia anche la Geografia e atta ad infiuire sull’ animo, sul senti- mento religioso dei fanciulli, a rinfrancarne la volonta nel campo del bello, deli’ utile e del buono, e precipuamente a tener desto in essi il sentimento nobile ed elevato deli’ amor di patria. L’ occasione d’ infiuire in tale senso sui propri scolari si offre al maestro da se stessa, quando voglia parlar loro della sapienza, della magnificenza, della potenza e grandezza divina, che si mani¬ festa ovunque nello splendore e nella bellezza naturale della nostra patria e deli' impero, nella feracita del suolo, nei costumi, fin nella probita e nella operosita variamente manifestata da’ suoi abitanti; se vorra, accen- nare alle lotte che i’ uomo 221 pisne razmere, posebno politične, zategadelj naj se naša država zopet natanko obravnava v zad¬ njem letu ljudske, kakor tudi meščanske šole. Isto velja v ljudski šoli tudi o rojstnem kraji; na meščanski šoli ponavlja in popolnuje se ta tvarina v I. razredu t. j. v šestem šolskem letu, to pa zato, da se pridobi v tretjem razredu več časa za natančno in vsestransko razprav¬ ljanje naše države. Sicer pa ni to jedini vzrok, da se učno gra¬ divo na ta način deli. Vzrok temu leži globokeje. Kakor vsak nauk, tako je tudi zemljepisni izvanredno pri¬ praven , da blaži otroku srce, utrjuje njegov verski čut, krepi v dobrem njegovo voljo in po¬ sebno goji domoljubje. Da učitelj vpliva na učence v to mer, za to mu ni treba iskati posebne prilike : govori naj o krasoti svoje ožje domovine, o lepoti družili krajev v državi, 0 rodovitnosti zemlje — kar vse kaže previdnost, vzvišenost, moč 1 in velikost božjo — govori naj o krepostnih navadah, o prid¬ nosti in o vsestranskem delovanji prebivalcev; opozori naj jih, kako se mora človek boriti v ptujih deželah z naravo, da si pribori svoj obstanek in kako razumjeti i za to treba, da se koli u pučkih, toli u gradjanskih školah zemljepis anstrijskoga carstva u posljednoj školškoj godini još jednom potanko pro¬ uči. Samo se po sebi razumije, da se to u pučkoj školi mora činiti i sa domovinom. dočim se opetovanje i nadopunjivanje od- nosnoga učevnoga gradiva uzme u prvom razredu gradjanske škole, to jest u šestoj školškoj godini, da se time za podrobno i svestrano učenje zemljopisa austrijskoga carstva dobije u trecem razredu još više vre¬ mena. To u ostalom nije jedini razlog, što se učevno gradivo na spomenuti jur način dieli. | Razlog pravi treba tražiti još i dublje. Kao što ima svaki učevni predmet u pučkoj školi uzgojnu vriednost, tako ju ima i obuka u zemljopisu. Njom se ima najme djelovati na razvitak čudi, na nabožno čustvo djeteta, na jačanje volje za sve, što je dobro, a navlastito na razvitak rodo- ljubnoga čustva. Liepa se za to prilika i to posve nehotice pruža učitelju - onda, kada govori učenikom o divoti njihove uže domovine, u kojoj se tako liepo očituje mudrost, uzvišenost, veličanstvo i svemogučnost božja. Ne manje sgodna prilika mu se za to na- miče i onda, kada njim u liepih slikah predočuje razne krajeve carstva, kada govori o plodnosti zemljišta, o običajih, čestitosti, radinosti, i svakovrstnom zani¬ manju njezinih Stanovnika; na- 222 ringt, um seme Existenz zu be- grtinden und zu fristen, wie sein Leben an das Dasein eines Thieres, an Pflanzen gebunden und von diesen bedingt ist, wie unsere Heimat, unser Reich in jeder dieser Beziehungen sich von anderenLandern auszeichnet und den Bewohnern die leieh- testen Bedingungen des Lebens in mannigfacher und reicher Ftille bietet. Geschichte. Die Geschichte ist wegen der vielfachenAnregungen,welche dieselbe in intellectueller, sitt- licher, gemiithlicher und patrio- tischer Beziehung dem Schiller zu bieten geeignet ist, eines der wichtigsten padagogischen Bil- dungsmittel. Es erheischt jedoch nach der Gattung der Anstalt, in welcher dasselbe zur Wirkung kommen soli, eine ganz ver- schiedene Behandlung. Uber die Methode, nach welcher in der Volksschule dieser Gegenstand zu betreiben ist, herrscht unter den erfahrenen Schulmannern volle Einstimmig- keit: nur die biographische Methode gilt als die zvveck- massigste. Dieselbe besteht darin, dass die geschichtlichen Ereig- nisse einer Zeit an eine hervor- ragende Personlichkeit gekntipft und erzahlt werden, wahrend man nur die Lebensgeschichte (Biographie) jener Personlichkeit sostiene colla natura nelle altre regioni della terra per stabilir- visi e mantenervisi; se dira come la vita deli’ uomo vada strettamente legata ali’ esistenza di certe piante e di certi ani- mali; come il nostro suolo, il nostro impero si distingua dagli altri in tale riguardo, ed offra ai suoi abitatori piii facili, piu vari e in molto maggior copia i mezzi di sussistenza. Storia. La storia e per la molteplice efficacia che esercita sullo svi- luppo intellettuale, morale, del sentimente e deli’ amor di patria, uno dei piu importanti mezzi di coltura pedagogici. Si richiede pero, che secondo la qualita del- 1’ istituto, nel quale ha da eser- citare la sua influenza, lo si usi differentemente. A quale metodo s’ atterra 1’ insegnamento della storia nella scuola popolare? Stando al giu- dizio di uomini pratici e compe- tenti, devesi raccomandare come il piu opportuno il metodo bio- grafico. I fatti storici di una data epoca vengono, secondo questo, raggruppati interno alla vita di un personaggio eminente, sicche, conoscendo le vicende di esso, si conoscano pure gli av- venimenti che dominarono lui, e quelli che da esso vennero cau- mora se ubijati; pove naj, kako je njegovo življenje navezano na nekatere živali in rastline in kako je od tek odvisen; raz¬ loži naj jim, kako se naša do¬ movina, naša država odlikuje od druzih in kako ona obilno in zlahka ponuja svojim prebival¬ cem vsega, česar jim je za življenje potreba. Zgodovina. Zgodovina je eno najimenit¬ nejših vzgojevalnih sredstev, ker ona raznovrstno vzbuja učenčev razum, blaži njegovo srce, vzgaja nravstvenost in domoljubje. Po različnih zavodih obravnava naj se zgodovina različno, da doseže svoj uspeh. Po kateri metodi naj se ob¬ ravnava ta predmet v ljudski šoli, o tem so zvedeni šolniki popolnoma složni; vsi so namreč teh misli, da je životopisni način (biografična metoda) najprimer¬ nejši. Po tej metodi se zgodo¬ vinski dogodki kake dobe okle¬ pajo kake imenitne osebe, tako da se zdi, kakor bi učitelj opi¬ soval življenje dotične osebe. Da je ta metoda najpripravniša za ljudske šole, razvidi se tudi iz tega, da se otroški duh živo dalje, kada im spominje, kako se čovjek u tudjih krajevih svieta mora boriti s prirodom, da si osjegura i uzčuva život; kako v je njegov obstanak uzko spojen s obstankom nekih životinja i bilina, kojimi se one hrane; kako se naša domovina, naše carstvo u svem ovom odlikuje izmedju ostalih zemalja, pružajuč svojem stanovničtvu najlaglje uvjete obstanka u mnogovrstnom i bogatom izobilju. Poviest. Mnogovrstnim svojim obra- zovnim djelovanjem na uzgoj uma, čudorednosti, srca i rodo- ljublja školske mladeži spada poviest medju najznamenitija uz- gojna sredstva. Dakako, da treba prema vrsti škole, u kojoj se ima poviest podučavati, udesiti takodjer i način podučavanja. Glede metode, po kojoj valja podučavati poviest u pučkoj školi, vlada medju izkusnimi školskimi vještaci podpuna sloga. S vi najine jednoglasno kažu, da je za to najshodnija biografska metoda. Po toj se metodi povjestni dogo- djaji neke stanovite dobe nižu oko jedne znamenite osobe, pa se pripoviedaju tako, da se čini, kao da se opisuje samo život (biografija) dotične osobe. Da je ovakovo podučavanje u puč¬ koj školi najshodnije, sliedi od- 224 vorzufiihren scheint. Dass diese Methode fur den Volksschul- unterricht die geeignete sei, geht auch aus der Thatsache hervor, dass der kindliche Geist mit lebhaftem Interesse die In- dividualitat einer Personlichkeit auffasst, vvahrend ihm das Ver- standnis fiir geschichtliche Er- eignisse als solche in ihrer Wechselbeziehung und Folge- \virkung zumeist nocb feblt. Vermoge der biograpbischen Metbode gewinnen die Gruppen von gescbicbtlichen Begeben- heiten an Einheit gleich einem Bilde; deswegen nennt man sie \vohI aueb Geschicbtsbilder. Beim Entwurfe eines solcben Bildes ist stets zu beacbten, dass auf der Mittelstufe des Unterrichtes, dem Alter der Schiller ent- sprechend, nur eiuzelne Daten und Cbarakterzuge der zu be- sprechenden Personlichkeit an- gefiihrt werden sollen, vvahrend auf der Oberstufe das Geschicbts- bild vollstandiger sein kann. So wird es z. B. im vierten Schul- jahre, wenn von Rudolf von Habsburg die Rede ist, genugen, zu bemerken, dass der Graf Kaiser ward und als solcher gerecbt gegen alle und strenge gegen die Storer des Friedens, dass er ein tapferer Feldherr war, dass er den Konig von Bobmen besiegte und die Herr- schaft der habsburgischen Dynastie im Herzogthume Oster- reich begrundete. Im siebenten Schuljahre hingegen durfte das Bild reicher ausfallen; daher soli der Lehrer die Zustande und 'Vorfalle des Interregnums, sati o signoreggiati. Che il me¬ todo biografico sia il piii adatto pegli alunni delle scuole popo- lari, risulta dal fatto, che ali’ eta loro si tien dietro con viva at- tenzione alle vicende d’ un uomo illustre, mentre il complesso dei fatti storici, come tali, e la con- nessione dei medesimi secondo la legge di causalita, si sottrae quasi del tutto ali’ intelligenza dei fanciulli. Esposti secondo il metodo biografico, i fatti storici acquistano unita e armonia, come le figure d’ un quadro; e percio che si dicono anche quadri storici. Neli’abbozzar questi quadri devesi sempre badare che nei corsi mediani si rechino, come ricbiede l’eta degli scolari, solo alcuni fatti e tratti carat- teristici isolati del personaggio relativo, mentre nei corsi su- periori la pittura puo essere piu compiuta. Parlando p. e. di Ro- dolfo d’ Absburgo, nei quarto anno bastera notare, che il conte divenne imperatore, che come tale fu giusto con tutti, e sever o coi perturbatori della pace; va- loroso capitano, vincitore del re di Boemia, e fondatore della dinastia d’Absburgo nei ducato d’Austria. Nel settimo anno in- vece il quadro storico avra ad essere piu ricco, e pero si nar- reranno i fatti e le condizioni deli’ interregno, si descrivera la debolezza deli’ impero tedesco di quel tempo, confrontato col- l’epoca in cui era in fiore sotto Ottone I, e Federico I; si notera in che modo avvenisse 1’ elezione di Rodolfo I, ne si lascera di far menzione dei baroni assassini e 225 zanima za individualnost kake osebe in jo tudi razume, ali za zgodovinske zgodbe, njihovo vza¬ jemnost, za njihove vzroke in nasledke pa nima nikakeršnega razuma. Biografična metoda združi skupine zgodovinskih dogodkov v neko celoto, kakor na sliki; zato jih imenujemo tudi zgodo¬ vinske slike. Kedar snuješ kako zgodo¬ vinsko sliko, paziti ti je na to, da navajaš učencem na srednji učni stopnji le posamezne do¬ godke in le nekatere črtice iz značaja zgodovinske osebe, kakor je to njihovi starosti primerno; v višjih razredih pa bodi slika popolnejša. Tako n. pr. bi za¬ dostovalo, ako poveš v četrtem šolskem letu, kedar govoriš o Rudolfu Habsburškem, da je bil grof ter postal cesar, da je bil nepristransk proti vsem in strog proti onim, ki so mir kalili; da je bil hraber vojskovodja, da je premagal češkega kralja in usta¬ novil gospodstvo Habsburške di¬ nastije v vojvodini Avstrijski. V sedmem šolskem letu bodi slika natančnejša; tu naslikaj raz¬ mere in dogodke medvladja, razloži, kako je oslabela nemška država, in primerjaj ta čas prejšnjemu, ko je Nemčija cve¬ tela za vlade Otona I. in Fride¬ rika I. — Dalje bi bilo pri¬ merno povedati, na kak način je bil Rudolf I. izvoljen; tudi Lehrplane f. d. Kiistenland. tuda, što učenici u svoj oj dje- tinjoj dobi uz živahno zanimanje veoma lahko shvate individual¬ nost neke osobe, dočim im je ponajviše nemoguče, da razumiju puste povjestne dogodjaje u njihovu medjusobnom uzročnom odnošaju. Više povjestnih dogodjaja, razloženih po ovoj metodi, pri- kazuju se nekako jedinstveni kao u nekakoj slici, i zato se zovu povjestne slike. Na srednjem stupnju obuke moraju, da takove povjestne slike prema djetinjoj dobi uče¬ nika uviek sadržavaju samo po¬ jedine dogodjaje i značajne crtice one osobe, o kojoj se govori, dočim mogu na višem stupnju biti podpunije. Tako če n. pr. kada se govori u četvrtoj škol- skoj godini o Rudolfu Habs- buržkom, dovolj no biti, ako se spomene, da je od grofa postao car, da je bio prema svim pra- vedan, strog sa buntovnici, hra- bar vodja, te da je svladao kralja českoga i utemeljio vlast habsburžke vladajuče kuče u vojvodini Austriji. U sedmoj pako školskoj go¬ dini mora ta slika biti obširnija. Poradi toga pripoviedat če uči¬ telj, što se je dogodilo za vrieme medjuvladja (interregna), kako je njemačko carstvo bilo tada mnogo slabije nego li u ono vrieme, kada je vladao Oto I. i Fridrik I. Nadalje bit če umjestno, da spomene, kako je 15 226 die Schwache des deutschen Reiches im Vergleiche zu seiner Bliite unter der Regierung Otto I. und Friedrich I. schil- dern. Ferner ware es am Platze, zu erzahlen, in v/elcher Weise Rudolfs I. Wahl erfolgte; auch soli des Raubritterthums und der Verhaltnisse der osterrei- chischen Lehenslander vor dem Jahre 1278 und dgl. erwahnt werden. Bei der Auswahl und Be- handlung des geschichtlichen Stoffes hat man von dem Ge- sichtspunkte auszugehen, dass die Kinder dasjenige Mafi ge¬ schichtlichen Wissens erlangen, welches man heutzutage von jedermann zu fordern berechtigt ist; dass sie sich ferner an edlen Charakteren fiir das Gute, Wahre, Edle und Schone be- geistern; dass sie sich von der Nothwendigkeit gewisser staat- lichenEinrichtungenuberzeugen; dass ihr Wille gekraftigt, ihre Anhanglichkeit und Liebe zum Vaterlande und zum Kaiserhause geweckt und genahrt werde. Die geschichtlichen Begeben- heiten werden vom Lehrer in einfachen Worten frei erzahlt; die Schiiler erzahlen nach, so gut es eben geht. SchlieGlich fasst der Lehrer das, was er ausfuhrlich vorerzahlte und die Schiller nacherzahlen lieii, in kurzen Satzen zusammen. Die geographischen Momente sind wohl zu beriicksichtigen und, wo nothig, Landkarten zu be- nutzen. In den ein- bis fiinfclassigen Volksschulen geniigt es, wenn dello stato dei feudi austriaci anzi 1’ anno 1278, e cosi via. Nella scelta e nella tratta- zione della materia s’ avra di mira, che i fanciulli acquistino nella scuola quelle cognizioni, che oggidi a ragione si richie- dono da ogni cittadino discreta- mente istruito; che s’ ispirino ali’ esempio di personaggi di no- bile carattere; che si convincano della necessita di certe istitu- zioni politiche; che imparino ad acquistare fermezza di volere, che accolgano e nutrano senti¬ menti d’ amore e di devozione alla patria e al Sovrano. Gli avvenimenti verranno narrati dal maestro in semplici parole, non lette ne dettate; gli scolari li ripeteranno alla me- glio; poi egli stringera in pochi e brevi periodi il racconto suo e quello degli scolari. Nell’esposizione storica s’ avra riguardo anco alla geografia; al- 1’ uopo gioveranno delle acconce carte. Nelle scuole popolari di una, di due, tre, quattro o cinque 227 naj se omenijo roparski vitezi in razmere avstrijskih fevdnih dežel pred letom 1278 i dr. Kedar izbiraš in obravnavaš zgodovinsko gradivo, imej vedno na pameti, da učiš zgodovino zato, da si otroci pridobe toliko zgodovinskega znanja, kolikor je smemo dandanes zahtevati od vsacega, kdor je v šolo hodil; da se dalje navdušijo na pleme¬ nitih značajih za vse, kar je dobro, resnično, plemenito in lepo; da se prepričajo o po¬ trebnosti nekaterih državnih na- redb; da se okrepi njihova volja; da se jim vzbudi in goji zvestoba in ljubezen do domo¬ vine in vladarske hiše. Zgodovinske dogodke naj pripoveduje učitelj prosto in po domače; kar je on povedal, naj učenci ponove, kakor pač znajo. Slednjič naj učitelj ponovi v kratkih stavkih vse ono, kar je prej na široko razkladal in kar so učenci za njim pripove¬ dovali. Pri zgodovinskem pouku se je ozirati ob enem na zemlje¬ pis in uporabljati, kjer je treba, tudi zemljevide. V ljudskih šolah, ki imajo do pet razredov, zadostuje, ako se Rudolf I. bio izabran carem, kako su se pojavili plemiči raz- bojnici i u kakovu su se stanju nalazile lenske austrijske zemlje prije godine 1278. i t. d. Birajuč i obradjujuč povjest- no gradivo, valja držati pred očima, da se djeca nauče ono- liko poviesti, koliko se dandanas može punim pravom od svakoga zahtievati; nadalje, da se odu- ševe za sve, što su dobra, isti- nita, plemenita i liepa čuli o značaju pojedinih povjestnih osoba; da uvide potrebu nekih stanovitih državnih uredaba i da njim volja ojača, a odanost se i ljubav prama domovini i prama vladajučoj kuči uzbudi i uzdrži. Učitelj če povjestne dogo- djaje pripoviedati jednostavno i siobodno, a učenici če to ope- tovati, kako budu najbolje znali. Napokon sabere i izpripoviedi u kratko ono, što je ponajprije sam pripoviedao i ono, što su za njim učenici pripoviedali. Na zemljopis treba takodjer obzir uzeti, pa gdje treba, po- služiti se zemljovidom. U peterorazrednih pučkih školah dovoljno je, da se i u 15 * 228 der geschichtliche Unterricht auch in den oberen Schuljahren im Anschlusse an das Lesebuch ertheilt wird. In den fiir die Geschichte angesetzten Lehr- stunden sind in diesem Falle die geschichtlicben Lesestiicke nach ihrem Inhalte (nicht gram- matikalisch) zu behandeln. Es ist zu wiinschen, dass sammtliche geschichtliche Lesestiicke und Geschichtsbilder, die der Schiller wahrend seiner Schulzeit kennen gelernt hat, ein einheitliches Ganzes bilden, welches der Lehrer im letzten Schuljahre in chronologischer Folge zu- sammenzufassen hat. Den Schlusstein des ge- schichtlichen Unterrichtes bildet ein kurzer Abriss der oster- reichischen Verfassungskunde, bei deren Besprechung dieVer- haltnisse des Kiistenlandes ent- sprechend beriicksichtigt werden. Die Entscheidung derFrage, wie viele und welche Geschichts¬ bilder in der Volkschule zu be- handeln kommen, hangt von der Organisation der letzteren und dem besonderen Interesse ab, welches die Kinder des Landes, in welchem die Schule liegt, an denselben nekmen konuen. Jedenfalls sollen in erster Linie der Volksschuljugend vaterlan- dische und volksthiimliche Ge¬ schichtsbilder geboten werden. Auch fiir die Burgerschulen ist mit Riicksicht darauf, dass ein nicht unbedeutender Theil der Schiller nur die erste oder die zweite Classe zuriicklegt, und in Erwagung der Thatsache, classi, bastera che, anche nei corsi superiori, il libro di lettura serva di base ali’ esposizione storica; ma la lettura dei capi- toli relativi sia accompagnata solo da spiegazioni storiche, non mai dali’ analisi grammaticale. E desiderabile che tutte le letture di soggetto storico ed i quadri relativi, che abbiano for- nito materia d’ insegnamento du- rante tutto il corso scolastico, vengano raccolti come in un corpo, che il maestro nell’ ultimo anno riassumera in ordine crono- logico. Chiudera 1’ insegnamento nella classe ottava un breve com- pendio della costituzione austri- aca, in cui s’ abbia a trattare adeguatamente delle condizioni del Litorale. Il decidere quali e quanti debbano essere i quadri storici, da svolgersi agli scolari nella scuola popolare, dipende dali’ or- ganamento della scuola e dallo speciale interesse, che vi possono avere i fanciulli del luogo, dove c’ e la scuola. Prima d’ ogni altra cosa devonsi offrire loro quadri di storia patria, specie di fatti ai quali il popolo piu s’ interessa. Per cio che spetta alle scuole cittadine, e perche un numero non indifferente di scolari o as- solve soltanto la prima o tutt’ ai piu la seconda classe, e in ri- flesso al fatto che aridi schizzi cronologicamente legati non in- teressano gii scolari, ma si quadri 229 zgodovina poučuje tudi v viših razredih le na podlagi beril. V urah za zgodovino odločenih naj se v tem slučaji obravna¬ vajo zgodovinska berila stvarno, ne slovnično. Želeti je, da vsa zgodovinska berila in zgodovin¬ ske slike, s katerimi se je učenec šolo obiskovaje seznanil, sestav¬ ljajo jedinstveno celoto; v zad¬ njem šolskem letu pa naj jih učitelj zbere in uredi po dobah. Sklep zgodovinskega pouka pa bodi kratek pregled avstrij¬ ske ustave in uprave; pri tem se je posebno ozirati na razmere na Primorskem. Katere zgodovinske slike in koliko jih je obravnavati v ljudski šoli, zavisi od tega, kako da je uravnana šola in pa za katere slike da bi se uteg¬ nili bolj zanimati otroci dotične dežele. Na vsak način pa gre prvo mesto domorodnim in takim zgodovinskim slikam, ka¬ terim spomin še živi med na¬ rodom. Oziraje se na to, da na meščanskih šolah dovrši raz- merno malo učencev I. ali II. razred, in glede na to, da učen¬ cev ne zanimajo suhoparni ob¬ risi dogodkov, temveč veličastni viših školskih godiuah podu- čava poviest na temelju čitanke. Kada hoče pako, da neko po- vjestno štivo tumači upravo s po- vjestne Strane, to jest u vrieme opredieljeno za poviest, to se tada ne smije upuštati i u nje¬ govo slovničko tumačenje. Pro- bitačno je, da učitelj oko toga uznastoji, kako bi si učenici stvorih neku jedinstvenu cje- linu od svih povjestnih štiva i svih povjestnih slika, što su ih učili kroz cielo vrieme, u kojem su polazili školu. Zato če biti dobro, da njim to u po- sljednoj školskoj godini još jed- nom u kratko i kronologičkim redom u pamet dozove. Zaglavak povjestnoga gradiva sačinjavat če kratak pregled austrijskoga ustava te če kod toga učitelj nastojati osobito o tom, da im dobro razloži odno- šaje u Primorju. Kolike se i koje povjestne slike imaju učiti u pučkoj školi, to odvisi od toga, kakova je škola, kao što i navlastito od toga, koliko mogu zanimati djecu one pokrajine, u kojoj se do- tična škola nalazi. Svakako treba školskoj mladeži podavati ponaj- prije slike iz domače i narodne poviesti. Uzme li se u obzir, da zna- tan dio učenika polazi gradjan- sku školu samo jednu ili dvie godine, pa pomisli li se i na to, da se samo zanimive slike do- jimlju učenika, a ne suhe, su- 230 dass nicht trockene, im Zu- sammenhange dargestellte Skiz- zen, sondern ergreifende Ge- malde die Schiller fesseln, im Lehrplane die Anordnung ge- trotfen, dass der Unterricht in concentrischen Kreisen fort- zuschreiten habe, d. h. dass den Schiilern in der ersten Classe Charakterbilder aus der alten, mittleren und neueren Ge- schichte, in der zweiten und dritten Classe Bilder aus der mittleren und neueren Geschichte geboten iver den. Diese Unter- richtsmethode wtirde jedoch ihren Zweck verfehlen, wenn die gebotenen Cultur- und Lebensbilder und die Schilde- rungen von historischen That- sachen nicht, wie der Gesehichts- gang gegeben ist, nach der chronologischen Zeitfolge ge- ordnet und entweder durch einen leitenden Gedanken, oder durch eine, wenn auch kurze verkniipfende Mittheilung der vvichtigsten Zvvischenereignisse in einen pragmatischen, logi- schen Zusammenhang gebracht wurden. Wird diese Methode nicht richtig und taktvoll gehand- habt, versteht es der Lehrer nicht, den Stoff durch einen freien, ti ie Ben d en Vortrag zu beleben, die Aufmerksamkeit der Schiller derart zu fesseln, dass sie ihm mit stets wach- sender Spannung folgen, so wird die Frucht desUnterrichtes, selbst wenn dieser durch ein gutes Schulbuch gestiitzt werden solite, verkiimmert, und die Schiller vverden eher verwirrt, di avvenimenti che colpiscano il cuore e la fantasia, e stabilito nel piano che 1’ istruzione abbia da svolgersi con processo con- centrico, cioe che agli scolari della prima classe si espongan quadri caratteristici tratti dalla storia antica dali’ evo medi o e moderno, ed a quelli di classe settima e della ottava, quadri di storia deli’ evo di mezzo e del moderno. Ma un tale metodo riescirebbe del tutto infruttuoso, se quei quadri di coltura e biografici non si trattassero a seconda sono offerti dallo svi- luppo logico della storia, cioe secondo il loro succedersi crono- logico, comunicando inoltre bre- vemente i fatti piu importanti avvenuti fra quelli di un quadro e dell’altro, o un’idea dominante che li unisca. Se il maestro non sapra trat- tare rettamente e con tatto pe¬ dagogi co un tale metodo, s’ egli non riuscira a dar vita alla sua lezione con un dire facile, piano, ma appassionato, e ad accapar- rarsi 1’ attenzione costante degli scolari di maniera ch’ essi pen- dano ansiosi dalle sue labbra, egli fallira al suo intento, anche se appoggiato da un buon testo; le cognizioni storiche dei giovi- netti saranno aggrovigliate e confuse, non mai tali da con- 231 živo naslikani obrazi, kateri mu razigrajo srce in pretresejo dušo, urejen je tudi učni načrt za meščanske šole tako, da se vrši pouk v koncentričnih kro¬ gih, t. j. da se učencem v I. razredu razlagajo zgodovinske slike, katere so označilne za stari, srednji in novi vek, v dru¬ gem in tretjem razredu pa slike iz srednje in nove zgodovine. Ta metoda bi vendar zgre¬ šila svoj namen, ako bi slike iz življenja in prosvete človeške kakor tudi opisi zgodovinskih dogodkov ne sledili po dobah, kakor so se vršili, ter se ne spravili v pragmatično zvezo, ali po kaki vodilni misli, ali po tem, da se povedo najimenitniši dogodki, ki so se vršili med tem, kar pripoveduje prejšnja in sle¬ deča slika. Ako učitelj ne rabi prav in taktno te metode, ako ne zna oživiti tvarine s prosto, gladko besedo ter učence toliko zani¬ mati, da vedno z večim in ve- čim naporom slede njegovim besedam, bode pouk malo us¬ pešen tudi ako ga podpira dobra šolska knjiga; taka me¬ toda bi pač učence laglje zbe¬ gala nego da jih dovede do tega, da morejo svojim zmož¬ nostim primerno razsojati, kako se pod modrim vodstvom božje stavno predočene crtice, to se je osnova za gradjanske škole uredila tako, da obuka sliedi koncentričkim redom, to jest, da se učenikom prvoga razreda po- dadu slike iz poviesti staroga srednjega i novoga vieka a onim iz drugoga i trečega razreda slike iz poviesti srednjega i no¬ voga vieka. Nu ovom se metodom ne bi došlo do opredieljenoga cilja, kada se tumačene kulturne slike i slike iz života te pripoviedanje povjestnih dogodjaja, ne bi ure¬ dile kronologičkim redom, kao što se je to u istinu dogadjalo, i kada se ne bi to dovelo, pa bilo i samo u kratki spajajuci, pragmatički, logički vez s onim, što se je najznamenitijega medju tim dogadjalo. Ne bude li se učitelj znao pravo i vješto služiti ovom me¬ todom, ne bude li znao svojim slobodnim, živahnim tumačenjem oživiti učevno gradivo i pazlji¬ vost učenika tako zaokupiti, da mu tumačenje sve napetijom pozornošču prate, to če plod ove obuke, pa pomagao se on pri tom i dobrom školskom knjigom, biti vrlo kržljav, a uče¬ nike če to više smesti nego li da ih dovede do toga, da prema svojoj dokučnosti dobiju jasan 232 als dass sie eine ihrer Fassungs- kraft angemessene Einsicht in die Entwickelung der Mensch- heit und der einzelnen Volker unter der vorsorglichen Leitung Gottes gevvinnen. Schliefilich wird bemerkt, dass die Btirgerschule zur Ver- anschaulickung des Unterrichtes historischer Karten nicht ent- rathen kann. Instruction fiir den Unterricht im Freihandzeiclmen an Y olks- schulen. (Ministerial-Verordnung vom 6. Mai 1874, Z. 5815.) . 1. Aller Zeichenunterricht an Volksschulen ist Massen- unterricht, d. h. alle Schiller einer Classe sind gleichzeitig mit einer und derselben Auf- gabe zu beschaftigen. 2. Die zu zeicbnenden Formen mlissen demnach vom Lehrer angesichts der Classe und unter entsprecbenden Erliiuterungen correct und moglichst grofi auf die Schultafel und zwar derart gezeichnet vverden, dass die Schiller bei ihren Arbeiten der des Lehrers zu folgen vermogen. 3. Der Unterrichtsgang muss ein mafiig fortschreitender sein, damit alle Schiller dem- selben folgen konnen. 4. Alles Zeichnen an den Volksschulen ist Freihand- zeicbnen und dieses schliefit selbstverstandlich den Gebrauch des Lineals, des Zirkels etc. aus. durli ali’ intelligenza relativa dello sviluppo delfiumanita e di ogni singolo popolo com’ esso va mano mano esplicandosi sotto la scorta costante, previdente e providenziale d’Iddio. S’ osserva in fine, che per rendere intuitivo 1’insegnamento, non devono mancare alle scuole cittadine carte storiche parietali. Norme per F insegnamento del disegno a mano libera nelle scuole popolari. (Ordinanza ministeriale del 6 Maggio 1874, No. 5815.) 1. Tutta 1’ istruzione del di- segno nelle scuole popolari deve essere impartita collettivamente, cioe tutti gli scolari di una classe devono venire occupati con- temporanemente nel disegnare lo stesso oggetto. 2. Quindi le figure da di- segnarsi devono venire esatta- mente rappresentate dal maestro nella maggior possibile dimen- sione sulla tabella, ed accom- pagnate da spiegazioni, a vista di tutti gli scolari della classe, in modo tale che tutti possano seguire col loro disegno quello del maestro. 3. L’ istruzione deve pro- cedere per gradi, perche tutti gli scolari possano tenervi dietro. 4. Nelle scuole popolari ogni disegno deve essere eseguito a mano libera; resta quindi per se stesso escluso ogni uso del lineale, del compasso e simili. 233 previdnosti razvija človeštvo in posamezni narodi. Konečno bodi omenjeno, da meščanska šola za pojasnenje pouka ne more biti brez zgodo¬ vinskih zemljevidov. Navodilo, kako je učiti pro¬ storočno risanje v ljudskih šolah. (Ministerijalna naredba od 6. maja 1874, št. 58J 5.) 1. Vsak pouk v risanji v ljudskih šolah mora biti skupen za vse učence, t. j. vsi učenci istega razreda morajo se baviti istočasno z isto nalogo. 2. Učitelj mora tedaj vsak lik risati na tablo pred celim razredom in s primernim raz¬ laganjem pravilno in v kolikor mogoče veliki obliki in sicer tako, da morejo učenci sproti izvršiti, kar on riše. 3. Pri pouku mora se zmerno napredovati. 4. V ljudskih šolah riše se le prostoročno, t. j. brez rav¬ nila, šestila itd. pojam, kako se je pod mudrim vodstvom božjim razvijalo čovje- čanstvo i pojedini narodi. Konačno treba još i to pri- pomenuti, da gradjanska škola ne može da bude bez povjestnih zemljovida, ako hoče da joj povjestna obuka bude što zornija. Kako treba poducavati pro- stornčno risanje u pučkih školah. (Ministerijalna naredba od 6. svibnja 1874, br. 5815). 1. U pučkih školah mora se risanje podučavati skupno t. j. svi učenici jednoga razreda mo- raju se istodobno jednom te istom zadačom baviti. 2. S toga mora učitelj svaki lik, koji se ima risati, pred cielim razredom, razjašnjujuč što je potrebito, na školskoj daski pravilno i, koliko je moguče, u veliko narisati i to tako, da učenici uzmognu sami raditi i u jedno paziti, kako učitelj radi. 3. Podučavajuč mora s učenici malo po malo napredovati. 4. U pučkih školah riše se samo prostoručno, dakle bez ravnala, šestila, itd. 234 Ob sich der Lehrer auf der Untei’stufe stigmographiscber Tafeln oder Papierhefte hediene, oder gleich die ersten Ubungen ohne diese beginne, ist Sache der freien Wahl. In jedem Falle soli aber bei Gebrauch stigmo- graphischer Tafeln etc. die Ent- fernung der Stigmen unter- einander mit zunehmender Hand- fertigkeit vergroBert und ein entsprechendes Verfahren ein- geleitet werden, wodurch der Ubergang von dem gebundenen oder stigmographischenZeichnen zum freien Zeichnen rechtzeitig angebahnt wird. Z. B. Sind die Schuler einer Classe so\veit geiibt, dass sie einfache geometrische Figuren und Ver- bindungen derselben in ihre stigmographischen Hefte an- standslos nachzeichnen konnen, so ist dieser Ubergang zu be- verkstelligen: a) indem der Lehrer uur einen Theil einer einfachen sym- metrischen Figur an der Schul- tafel vorzeichnet und darnach die anderen Theile von den Schiilern erganzen lasst; b) durch VergroBern oder Verkleinern in einem bestimmten Verhaltnisse, wobei der Lehrer die GroBe der Zeichnung, in velcher dieselbe nach dem Vor- bilde von den Schiilern ausge- fuhrt werden soli, genau angibt; c) durch dasNachbilden einer Vorzeichnung in einer anderen gegebenen Richtung; d) durch das Zeichnen ein- facher Formen und Formver- bindungen nach miindlichen An- gaben; Nelle classi inferiori dipende dal maestro il servirsi di cartelle o libretti stimmografici, oppure il farne senza. Ad ogni modo pero nell’ uso di tali cartelle o libretti stimmo¬ grafici o d’ altri amminicoli, la distanza dei punti tra loro de ve essere successivamente ingran- dita in ragione deli’ abilita che gli allievi avranno raggiunta, e si fara si che dal disegno a tracce o stimmografato si pro- gredisca costantemente fino al disegno a mano libera. Se per es. gli scolari di una classe sono esercitati abbastanza per poter copiare senza difficolta nei loro libretti stimmografici delle semplici figure geometriche e combinazioni delle stesse, si dovra stare alla seguente grada- zione : a) disegni il maestro sulla tabella soltanto una parte di una semplice figura simmetrica e faccia poscia completare le altre parti dagli scolari; b) ingrandisca od impicco- lisca le dimensioni in una deter- minata proporzione, stabilendo esattamente la grandezza nella quale il disegno deva venire eseguito dagli scolari secondo il modello; c ) faccia copiare il modello in un’ altra determinata direzione; d) faccia disegnare figure semplici e combinate dietro in- dicazione a voce; 235 Da-li se učitelj poslužuje na nižji stopnji stigmografičnih tabel ali da začne že prve vaje brez teh, zavisi od njegove proste volje. Vsekako pa mora pri rabi stigmografičnih tabel itd. na to gledati, da se med¬ sebojna oddaljenost pik povečuje tako, kakor raste izurjenost učencev v prostoročnem risanji, in da o pravem času preide od vezanega ali stigmografičnega risanja k prostemu risanju. N. pr. Kedar so učenci istega raz¬ reda toliko izurjeni, da morejo jednostavne geometrijske slike in njih zveze brez težave v svoje stigmografične knjižice ponari- sati, potem se preide k prosto¬ ročnemu risanju tako-le: a) učitelj nariše na tablo le en del jednostavne simetrične slike, druge dele pa morajo učenci dodati; b) učitelj poveča ali pomanjša slike v določenem razmerji ter pove velikost narisa, katerega morajo izvršiti učenci po vzgledu na tabli; c) učenci ponarišejo kak prejšnji naris na tabli v kaki drugi določeni meri; d) rišejo se jednostavni liki in njih zveze po narekovanji; Na volju je učitelju, hoče li početkom rabiti stigmografičke tablice ili odmah početi bez njih. Rabeč stigmografičke tablice mora na to gledati, da budu piknje jedna od druge tim oda- ljenije, čim su učenici izvježba- niji u prostoručnom risanju, i tako postupati, da uzmogne čim prije preči sa stigmografič- koga risanja k prostoručnomu. N. pr. Kada su učeuici jednoga razreda toliko uvježbani, da mogu bez svake potežkoče u svo¬ jih stigmografičkih svezčičih ri¬ sati jednostavne geometrijske li- kove i njihove sveže, tada se može preči k prostoručnomu risanju ovako: a) učitelj nariše na daski samo jednu čest jednostavne simetričke slike, druge česti moraju učenici napraviti; b) učenici po večaju ili umanje naris, napravljen na daski, u stanovitom razmjeru, a pri tom mora učitelj točno kazati, za koliko ga imaju povečati ili umanjiti; c) učenici prerisavat če naris u kojem drugom zadanom smjeru; d) risat če jednostavne li- kove i njihove sveže po ustmenom zadatku; 236 e) durch das Ubertragen einer freien Zeichnung in das stiginographische Netz; f) durch das Copieren einer gebundenen Zeichnung mit selb- standiger Angabe der Punkte, und endlich g) durch das ganzliche Ver- lassen des Netzes. Diese Ubungen sind unter allen U mstanden auf der Mittel- stufe zu beenden. Auf der folgenden Stufe des Zeichnens hat der Schuler nach Angabe und Vorzeichnung des Lehrers den Raum fiir seine Zeichnung auf der Papierflache zu bestimmen, und nur jene Punkte und Hilfslinien anzugeben, vvelche zur Bestimmung der Richtung, Grof.)e, Form und der Verhaltnisse des ganzen, sowie der Theile des zu zeichnenden Gegenstandes nothwendig sind. Die zur Darstellung ge- brachten Objecte sollen dem Anschauungskreise der Jugend entnommen und der Auffassungs- kraft angemessen sein. Indem die Schiller in der in den Punkten a—-f angefiihrten Weise dazu angeleitet werden, die aus der Beobachtung ge- wonnenen Vorstellungen durch Zeichnung wiederzugeben, wird bei denselben Auffassungskraft, Beobachtungsgabe und Gedacht- nis geweckt und gefordert. 5. Gegen Ende der zweiten Halfte der Mittelstufe kann das Dictatzeichnen durch sehr leichte e) faccia trasportare un di- segno libero nella rete stimmo- grafica; f) dia da copiare un disegno a tracce, facendo agli allievi stessi indicare i punti; e in fine g) faccia abbandonare total- mente la rete. Questi esercizi sono ad ogni modo da compiersi nei corsi medi. Nel corso successivo lo sco- laro deve dietro 1’ indicazione ed il disegno del maestro fissare sulla carta lo spazio pel suo disegno, e segnare soltanto quei punti e quelle linee ausiliari, le quali sono necessarie a stabilire la grandezza, la direzione, la forma e le proporzioni st del tutto che delle singole parti deli’ oggetto da copiarsi. Gli oggetti proposti a di- segnarsi devono essere preši dalla cerchia d’ osservazione della gioventu, ed essere cor- rispondenti alla sua intelligenza. Mentre gli scolari nella ma- niera accennata ai punti a—f vengono avviati a riprodurre mediante il disegno le immagini ritratte osservando, viene in essi destata e promossa la facolta del- 1’ osservazione, e della memoria. 5. Verso la fine della seconda meta del corso medio si puo dar mano al disegno sotto detta- 237 e) ponariše se prost naris v stigmografično mrežo; f) posnema ali kopira se ve¬ zana slika tako, da učenec sam določi pike, in slednjič tako, g) da se mreža popolnoma opusti. Te vaje morajo se dokončati na vsak način na srednji stopnji. Na slednji stopnji mora učenec sam po narekovanji in narisu uči¬ teljevem določiti prostor za svojo podobo na papirji ter označiti le one pike in pomočne črte, katere so potrebne, da se določi smer, velikost, oblika in razmerja celega predmeta, ki se ima narisati, in njegovih delov. Predmeti, kateri se rišejo, morajo biti mladini znani in pri¬ merni njihovi razumnosti. S tem, da se učenci vadijo po načinu, povedanem v točkah a—f, risati predmete, katere so že opazovali, budi in uri se jim razumnost, opazovalnost in spomin. 5. Proti koncu druge polovice srednje stopnje se morajo učenci pripravljati na risanje po nareko- e) prerisat če Slobodan naris u stigmografičku mrežu; f) prerisavat če vezan naris tako, da če si sami ustanoviti piknje, konačno g) odstranit če posvema mrežu. Te vježbe moraju se svršiti svakako na srednjem stepenu obuke u risanju. Na sliedečem stepenu mora učenik sam po zadatku i pri- mjerku učiteljevu ustanoviti na papiru prostor za svoj naris, te naznačiti samo one točke i po¬ močne črte, koje su potrebite za ustanovljenje smjera, veličine, oblika i razmjerja cieloga pred¬ meta i njegovih česti. Predmete, koje risu, mo¬ raju učenici poznati i razumjeti. Načinom označenim u točkah a do f priviknut če učenici, da- rišu ono, što su vidjeli, a tim če se u njih buditi i unapredji- vati pojmovitost, dar motrenja i pamet. 5. Koncem druge polovice srednjega stepena obuke mogu se učenici pripravljati k risanju 238 Beispiele aus der Formenlehre vorbereitet werden. Dies ge- schieht durch eine den Um- standen entsprechend langsam gegebene milndliche Unter- weisung, nach welcher die Schiller zu zeichnen haben. Ein Vorzeichnen von Seite des Lehrers ist hiebei ausgeschlossen. 6. Auf der Oberstufe tritt zum Dictatzeichnen noch das Zeichnen aus dem Gedachtnisse, hei welchem folgender Vorgang beobachtet werden muss: Eine vom Lehrer auf die Schultafel gezeichnete einfache Form wird in allen ihren Theilen griindlich besprochen, wobei die dialogische Lehrform jeder anderen vorzuziehen, und ins- besondere das Charakteristische der Figur hervorzuheben ist; sodann wird die Zeichnung des Lehrers dem Anblicke des Schtilers durch Bedecken etc. entzogen, und derselbe erhalt nun die Aufgabe, die Figur aus dem Gedachtnisse zu reproducieren. Es versteht sich von selbst, dass bei diesen Gedachtnis- Zeichenubungen in der Wahl der Vorlagen ein entsprechender Stufengang zu beobachten ist und dass nur solche Objecte zur Aufgabe gegeben werden sollen, deren Formen charakteristisch und nicht compliciert sind. Die Darstellungen natiirlicher Formen, als: Blumen, Land- schaften, Thiere etc. sind durch- aus zu vermeiden. Dictat- und Gedachtnis- Zeichenubungen geben auch Mittel zur hauslichen Beschafti- gung der Schiller an die Hand. tura, mediante facili esempi tolti della teoria delle forme. Cio si otterra con un’ istru- zione impartita in modo cor- rispondente alle circostanze, adagio e vocalmente, dietro la quale devono disegnare gli sco- lari, restando escluso qualunque disegno da parte del maestro. 6. Nei corsi superiori, al di¬ segno di dettatura si aggiunge anche il disegno a memoria, pel quale e da osservarsi il se- guente metodo. Una semplice figura disegnata dal maestro sulla tabella deve venir spiegata a fondo in tutte le sue parti, usando deli’ istru- zione dialogica a preferenza d’ ogni altra, e mettendo in rilievo specialmente la parte caratteristica della figura; indi si toglie dalla vista dello scolaro il disegno del maestro, col co- prirlo o in altro modo, e lo sco¬ laro dovra ritrarlo a memoria. S’ intende da se che in questi esercizl di disegno a memoria, nella scelta degli esempi ari e da osservarsi una rispondente gradazione, e che devono essere dati a temi soltanto degli oggetti di forme caratteristiche e non complicate. La rappresentazione di forme naturah, come fiori, paesaggi, animali ecc. ecc. e assolutamente da evitarsi. Esercizl di disegno a detta¬ tura ed a memoria offrono anche materia ali’ occupazione dome- stica degli scolari. 239 vanji in sicer z lahkimi primeri iz geometrijskega oblikoslovja. To se more izvesti okolnostim pri¬ merno, po počasnem, ustnem aavodu, po katerem morajo učenci risati. Učitelj ne sme tu nič risati. 6. Na višji stopnji gojiti je poleg risanja po narekovanji tudi risanje na pamet, pri katerem mora učitelj tako-le postopati: On nariše na tablo jedno- stavno sliko ter se temeljito raz- govarja z učenci o vseh njenih delih in sicer v dvogovoru, najbolj pa mora opozoriti učence na nje značilna svojstva; potem zakrije učitelj sliko na tabli, in naloga učencem je sedaj, da na¬ rišejo zapomnjeno podobo. Seveda mora učitelj pri takih risalnih vajah na pamet paziti, da izbere primerne obrazce za risanje, in da se le taki pred¬ meti rišejo, katerih oblike so karakteristične in ne preveč za¬ pletene. Risanje prirodnih predmetov, kakor cvetic, okolic, živali itd. se mora popolnoma opustiti. Vaje v risanji po narekovanji in na pamet so tudi primerne za domačo nalogo. zadataka tim, da jim se zadaju lahki primjeri iz oblikoslovja. To se čini polaganim ustmenim naputkom, po kojem moraju učenici risati. Učitelj ne smije pri tom ništa risati. 6. Na višem stepenu ima se risati ne samo po zadatku, nego i iz pameti, a tu mora učitelj ovako postupati: On temeljito protumači sve česti jednostavnoga lika, što ga je na daski narisao i to u dvo¬ govoru , osobito pako iztakne značajna svojstva slike; zatim pokrije na koji mu drago način napravljenu na daski sliku, koju imaju učenici iz pameti narisati. Dakako da mora učitelj pri takovih vježbah iz pameti po- stepeno napredovati, te izabirati kao zadatke samo takove pred¬ mete, koji nešto imaju značajna sebi na i koji nisu prepleteni. Cvieča, okolica, životinjž nema se uikako risati. Vježbe u risanju po zadatku i iz pameti kažu učenikom, kako se mogu kod kuče zabavljati risanjem. 240 — 7. Der Lehrer corrigiere so wenig als moglich selbst, sondern veranlasse die Schtiler durch miindliche Bemerkungen zur Ausbesserung. Classencorrectur verdient den Vorzug vor Einzelcorrectur. Bei der Classencorrectur ist folgendes Verfahren zu be- obachten: Wenn der Lehrer bei Durch- sicht der fertigen Schulerarbeiten wahrgenommen hat, dass bei der Mehrzahl derselben der gleicbe Fehler vorkommt, so wird das feblerhaft gezeichnete Object mit Beibehaltung der Fehler von dem Lehrer auf die Schultafel im Grofien gezeichnet, der Fehler und der Grund des Fehlers erklart, auf die Ahnlich- keit mit anderen bekannteu Gegenstanden hingewiesen und hierauf die Correctur an der Tafelzeichnung vorgenommen. 8. Auf der Mittelstufe be- ginnt der Unterricht theilweise mit Beuiltzung vom Lehrer selbst entvvorfener Netze. Ein- fache geometrische Figuren hilden die Grundlage des freien Zeichnens. 9. Auf der Oberstufe ist das Copieren nach Tafelzeichnungen fortzusetzen. Nachdem die Schiller auf der vorhergehenden Stufe eine hinreichende Fertigkeit in der Auffassung und im Zeichnen geometrischer Fortnen erlangt haben und auch das geometrische Ornament nach Vorzeichnung des Lehrers nachzubilden ver- 7. II maestro eviti piii che puo di correggere egli stesso, ma invece induca gli scolari mediante verbali osservazioni ad eseguire la correzione da se. Le correzioni collettive sono da preferirsi alle correzioni in- dividuali. Nelle correzioni collettive de- ve procedersi nel seguente modo. Se il maestro, esaminando i lavori eseguiti dagli scolari, riscontra nella maggior parte di quelli lo stesso errore, di- segnera in grande sulla tabella 1’ oggetto difettosamente rappre- sentato, conservandone 1’errore, ne spieghera il difetto e la causa, ne indichera la somiglianza ad altri oggetti conosciuti, e fara suha tabella la correzione. 8. Nei corsi di mezzo s’ in- comincia 1’ istruzione giovandosi in parte delle reti abbozzate dal maestro stesso. Semplici figure geometriche formano la base del disegno a mano libera. 9. Nei corsi superiori si continuera a far copiare da ta- vole disegnate. Allorche gli sco¬ lari avranno raggiunta una suf- ficiente speditezza nel compren- dere e disegnare figure geo¬ metriche, e saranno in grado di copiare ornamenti geometrici dietro il disegno del maestro, s’ incoinincera a disegnare delle forme stilizzate di foglie e flori 241 7. Učitelj naj popravlja le zelo malo; store naj to učenci po njegovem navodu. Bolje je popravljati celemu razredu nego pojedinim učencem. Kedar učitelj popravlja ce¬ lemu razredu, mora postopati tako-le: Ako je zapazil pri pre¬ gledovanji šolarskih izdelkov, da ima večina učencev eno in isto pomoto, naj nariše on po- grešno narisani predmet z istimi napakami in v prav veliki obliki na tablo, potem razloži pomote in njih vzrok ter opozori na sličnost z druzimi znanimi predmeti in popravi slednjič celo sliko na šolski tabli. 8. Na srednji stopnji se začne risanje deloma tudi s porabo mrež, katere učitelj sam napravi. Jednostavni geometrijski liki so podlaga prostemu risanju. 9. Na zgornji stopnji se mora nadaljevati prerisavanje slik s table. Ko so se učenci na prejšnji stopnji dosti izurili v pojimanji in risanji geometrijskih likov in že tudi znajo posnemati geometrijske olepšave ali orna¬ mente po narisu učiteljevem, začne se z risanjem zloženih oblik listja in cvetja in jedno- Lehrplane f. d. Kiistenland. 7. Učitelj neka popravlja što manje; neka to učenici čine po njegovu naputku. Bolje je popravljati cielomu razredu nego pojedincem. Kad popravlja cielomu razredu, mora ovako postopati: Ako je, pregledavajuč svr- šene radnje učeniki opazio, da je večina njih učinila jednu te istu pogrešku, neka pogrešeno narisani predmet, zadržav po¬ grešku, nariše u veliko na škol- skoj daski, neka razjasni im po¬ grešku i njezin uzrok, neka ih sjeti na sličnost s kojim drugim poznatim predmetom te napokon popravi cielu sliku na daski. 8. Na srednjem stepenu po- čima risanje čestimice takodjer porabom mreža, koje je učitelj sam napravio. Jednostavni geo¬ metrijski likovi temeljem su pro- storučnoga risanja. 9. Na višem stepenu ima se i opet prerisavati iz narisa na daski. Kada se učenici na predjaš- njem stepenu u pojimanju i ri¬ sanju geometrijskih likova do- voljno izvježbaju i kada znaju takodjer geometrijske ukrase po narisu učiteljevu prerisavati, onda se počimaju risati složeni likovi listova i cvieča i jedno- 16 242 mogen, wird mit dem Zeichnen stylisierter Blatt- und Blumen- formen und einfacher Ornamente begonnen und bis zum Zeichnen zusammengesetzter Formen fort- geschritten. Auf dieser Stufe kann von der Bestimmung des Punktes 1 in einzelnen Fallen abgewichen und fahigeren Schiilern hin und vvieder die Benutzung von Vor- lagen gestattet werden. Auch empfiehlt es sich auf dieser Stufe, gepresste Pflanzen- blatter (Weiden-, Klee-, Robi- nien-, Erdbeer-, Epheu-, Aborn-, Eichen blatt etc.) von den Schulern copieren zu lassen. Ftir Knaben passt ferner das Zeichnen technischer Ob- jecte (einfache Thiiren, Thore, Schranke, Ofen, Fenster, Monu- mente, Gitterwerke), wobei jedoch jede perspectivische Auffassung des Gegenstandes streng zu ver- meiden und dieser deshalb stets nur in der Vorderansicht darzu- stellen ist. Hierbei ergibt sich die Gelegenheit, den Sinn der Schiiler fiirMa(3e undVerhaltnisse zu wecken, namentlich durch Ubertragung des Gegenstandes aus einein groBeren in ein klei- neres Verhiiltnis oder umgekehrt. Das Zeichnen der Madchen ist auf dieser Stufe mit beson- derer Rticksichtnahme auf weib- liche Handarbeiten zu pflegen. Das einfache und das zusam- mengesetzte Flachornament, die linearen und die ebenen Zier- formen (Rosetten. Sternfiguren, Ranken, Bander, M&ander, Rand- und Flachenverzierungen etc.) bilden hier den Unterrichtsstolf. ed ornamenti semplici, e si pro- gredira sino al disegno di forme composte. Giunta a questo punto 1’istru- zione, si potra in qualche caso allontanarsi dalla norma pre- scritta al No. 1, ed agli scolari piu capaci accordare qualche volta 1’ uso di esemplari stampati. Si raccomanda anche qui di far copiare agli scolari delle foglie di piante compresse (di salcio, trifoglio, robinia, fragola, edera, acero, quercia ecc.) Per fanciulli e inoltre op- portuno il disegno di oggetti tečni ci (semplici usci, porte, armadi, fornelli, finestre, monu- menti, cancelli), evitando pero strettamente ogni rappresenta- zione in prospettiva cosi che 1’ oggetto si ritragga sempre soltanto nella faccia anteriore. Qui si presenta 1’ occasione di sviluppare nello scolaro il senso delle misure e delle proporzioni, specialmente col trasportare P oggetto dal grande al piccolo e viceversa. Il disegno per fanciulle in questo stadio avra specialmente di mira i lavori femminili. Soggetto deli’ istruzione sono qui gli ornamenti semplici e le combinazioni degli stessi in piano, le forme di fregi lineari e piani, come rosette, stelle, tralci, nastri, meandri, ornamenti d’ orlatura e di superficie ecc. 243 stavnih okrasov ter se nadaljuje do risanja sestavljenih oblik. Na tej stopnji sme učitelj izogniti se določbi zaznamovani v 1. točki in zmožnejšim učen¬ cem včasi dovoliti, da rišejo po obrazcih. Primerno je tudi, da učenci na tej stopnji rišejo stis¬ njene (prešane) rastlinske liste (vrbove, deteljne, robinijine, jagodne, beršljinove, javorove, hrastove itd.). Za dečke se dalje priporoča risanje tehniških predmetov (navadne dveri, vrata, omare, peči, okna, spominki ali monu- menti, omrežja); pri tem pa se mora perspektivno risanje opuš¬ čati popolnoma ter sme se ri¬ sati le sprednja stran dotičnih predmetov. Tu je tudi prilika buditi in uriti v učencih sposob¬ nost, da prav razumejo mero in razmerja, kar se doseže po¬ sebno s tem, da rišejo predmet zdaj v večem, zdaj v manjšem razmera. Pri deklicah se mora risanje na tej stopnji tako gojiti, da se ozira posebno na ženska ročna dela. Učna tvarina je tukaj jedno- stavni in sestavljeni ploščnati okras, linearni in plani uresni liki (rožice, zvezdice, vitice, traki, okrasi ob robeh in po ploščah itd.). stavni ukrasi te se napreduje sve do risanja sastavljenih oblika. Na ovom stepenu ne mora se učitelj uviek držati ustanove zabilježene pod točkom 1., on može sposobnijim učenikom kad- god dopustiti, da porabe pri- mjerke. Na ovom stepenu preporuča se takodjer, da učenici prerisavaju stisnute listove bilina (kao n. pr. vrbe, djeteline, bagrene, jagode, bršljana, javora, hrasta, itd.) Umjestno je nadalje, da dje- čaci risu techničke predmete (vrata, ormare, peči, prozore. spomenike, rešetke); nu tako, da se perspektivno risanje pred¬ meta posve izostavi, te da se samo pročelje riše. Pri tom pruža se prilika buditi u učenicih sposobnost, da mogu dobro pojmiti mjeru i razmjere, a to postižu najlaglje rišuč predmet sad u večem sad u inanjem razmjeru. Kod djevojčica mora se pri risanju na tom stepenu osobito na ženska djela obazirati. Kao učila rabe jednostavni i sastavljeni plosnati ukrasi, črtasti i ravni uresni likovi (ručice, zvjezdice, vitice, vrpce, uresi na obrubih i na plohi). 16 * 244 Getreue Nachbildungen na- tiirlicher Pflanzen- und Thier- formen, d. h. die meist zeit- raubenden Darstellungen schat- tierter oder gemalter Blumen- und Thierstticke, Landschafts- bilder etc. sind bei dem Zeichen- unterrichte durehaus zu ver- meiden. 10. Anzwei- und dreiclassigen Volksscbulen soli wenigstens das fur die Mittelstufe vorge- schriebene Ziel erreicht werden, und es sind auch die regel- maftigen Polygone und der Kreis im Zeichenunterrichte an diesen Schulen zu berucksicbtigen. Materialien. Fur die Vorzeichnungen des Lehrers ist eine Schultafel aus Holz mit einem mattscbwarzen Olfarbenanstriche versehen und gescblemmte wei!3e Kreide er- forderlich. (Eine Leinvvandtafel ware zu diesem Zwecke weniger geeignet, weil die elastische Tafelflache dem Drucke, der beim Zeichnen darauf ausgeubt wird, zu sehr nachgibt und deshalb weniger Sicherheit gevvahrt.) Auf der einen Seite der Tafel ist mit rother Olfarbe das stigmograpbisch punktierte Netz anzubringen. (Zvvischenraum der Stigmen = 8 cm.) Die andere Seite der Tafel ist schwarz zu belassen, ohne Angabe irgend welcber Hilfs- punkte oder Linien. Es erscheint zvveckmaftig, dass diese Schultafel in moglichst Copie fedeli di forme na" turali, di piante e di animalb cioe le rappresentazioni di flori, animali e paesaggi ombreggiati o coloriti, che esigono molto tempo, sono in questa istruzione assolutamnte da evitarsi. 10. Nelle scuole popolari di due o tre classi si deve raggiun- gere per lo meno la meta pre- scritta per il corso medio, com- prendendo nell’ insegnamento del disegno ancbe i poligoni regolari ed il circolo. Materiali. Pel disegno del maestro oe- corre una tabella di legno colo- rita ad olio in nero, ma non lucida, e gesso bianco purgato. Una tabella di tela sarebbe a questo scopo poco adatta, perehe la superficie elastica ce- dendo alla pressione nel dise- gnarvi sopra oflre meno sicurezza. Da una parte della tabella e da segnarsi in color rosso ad olio la rete stimmografica. (Spazio fra i punti — 8 cm). L’ altra superficie della ta¬ bella si deve lasciar nera senza alcuna traccia di punti o linee ausiliari. Conviene cercare di collocare questa tabella in posizione nor- 245 Natančni posnemki prirodnih slik rastlin in živali, t. j. ono zamudno slikanje posameznih delov cvetja, živali in okolic z barvo ali senco, naj se popolnoma opuste. 10. Na dvo- in trirazrednih ljudskih šolah naj se doseže vsaj to, kar se zahteva za srednjo stopnjo; pa tudi pravilni mnogo- kotniki in krog se morajo vzeti. Učila. Za učiteljeve narise mora biti tabla iz lesa, pobarvana z medlo- črno oljnato barvo, in pa čista bela kreda. Platnena tabla ni tako pri¬ pravna, ker se elastična plošča udaja, ako rišeš na njo. Na eni strani table se mora napraviti z rdečo oljnato barvo stigmografična mreža s pikami. (Prostor mej pikami = 8 cm). Druga stran table ostane črna brez pik ali črt. Pripravno je tudi, da se po¬ stavi tabla, kolikor mogoče, v Naravski bilinski nit živinski likovi nemaju se točno risati t. j. nemaju se risati sjenom ili mašču pojedine česti cvieča, živina, predjela, itd., jer se tim mnogo vremena gubi. 10. U dvo- i trorazrednih pučkih školah mora se bar toliko doseči, koliko je opredieljeno za srednji stepen, a ima se i na pravilne višekuteikrug obazirati. Učila. Za učiteljeve narise potrebita je školska drvena daska sa tamnocrnom uljenatom mašču i biela kreda. (Platnena tabla ne bi bila tako umjestna, jer elastična ploča, rišuč na njoj, popušta). Na jednoj strani daske ima se crvenom uljenatom mašču stigmografično piknjasta mreža napraviti. (Prostor medju piknjami = 8 cm). Druga strana daske ostane črna bez ikakvih točaka ili črta. Koristno je takodjer, da se ta daska postavi, koliko je 246 normaler Stellung gegen die Zeichnenden, somit senkrecht angebracht wird, damit die Schiller die an der Tafel vor- gezeichnetenFormenauch richtig sehen und nachbilden konnen. Es ist dies mittelst eines an der Wand befestigten Gestelles, das mit Schubleisten und einer einfachen Vorrichtung (Locher und Holznagel) zum Hoher- oder Niedrigerstellen der Tafel ver- sehen ist, leicbt zu bewerk- stelligen. Als Zeichenmaterial fiir die Schuler _ empfehlen sich fiir die ersten Ubungen die bekannten Schiefer- oder elastischen Tafeln und Griffel, fiir die folgenden Ubungen stigmographisch punk- tierte Papierhefte, zuerst eng-, dann weit punktiert, und schliefi- lich gehefte Zeichentheken oder sogenannte Blocks, oder aucb einzelne Blatter von reinem weifien Papier. Zeichentheken, in denen die Vorzeichnungen beigedruckt er- scheinen, sind bei dem Unter- richte nicht zu gebrauchen. Die Bleistifte fur den Ge- brauch der Schuler sollen weder zu weich, weil fiir den Anfanger eine reine Zeichnung damit schwer moglich, noch zu hart sein, weil in diesem Falle eine freie und leichte Bewegung der Hand, welche fiir das freie Zeichnen nothwendig ist, nicht erreicht werden konnte. Es sind deshalb die Bleistifte von der Mittelsorte zu empfehlen (z. B. Hardtmuth Nr. 2 in weifies Holz gefasst). male in faccia ai disegnatori, quindi perpendicolare, affinche questi possano vedere e copiar bene le figure disegnatevi. AH’ uopo basta un telaio fermato alla parete fornito di due regoli e di un semplice congeguo (fori e ca vi cehi di legno) per alzare ed abbassare la tabella. Quali materiali di disegno per gli scolari si raccomandano nei primi esercizt le note ta- volette di lavagna, od elastiche e gli stili per gli esercizf che seguono, dei fascicoli stimmo- grafati a punti, prima piu vicini, indi piu discosti e finalmente dei quaderni a libro (teche), od anche dei fogli staccati di carta bianca netta. Non siuseranno quelle teche, nelle quali sieno compresi i di- segni belli e fatti. Le matite ad uso degli scolari non devono essere ne troppo molli, perche non e facile che con queste i principianti ese- guiscano un disegno netto, ne troppo dure, per non impacciare 1’ agilita e la leggerezza del tratto, necessarie nel disegno a mano libera; sono quindi da raccomandarsi le matite di me- dia qualita (p. e. Hardtmuth No. 2 in legno bianco). 247 pravšno lego proti risačem, to je navpično, da morejo učenci na tabli narisane oblike prav vi¬ deti in prerisavati. To se prav lahko naredi na stojalu, ki je na steno pritrjeno in katerega postranske late so prevrtane, da je mogoče v te luknje lesene kline vtakniti, s katerimi se tabla više ali niže postavi. Kot risalno orodje za učence priporočajo se pri prvih vajah navadne škrilnate ali elastične tablice in pisalca, za naslednje vaje pa stigmografični zvezki, najprvo ozko, potem pa široko napikani, in slednjič pa samo sešiti risalni zvezki ali tudi po- samni listki čistega belega pa¬ pirja. Risanke (sešitki) pa, v ka¬ terih so natiskani vzorci, ne smejo se rabiti pri pouku. Svinčniki ali olovke, katere učenci rabijo, ne smejo biti pre¬ mehki, ker novinci ne morejo ž njimi čisto risati, pa tudi ne pretrdi, ker taki ovirajo lahko in prosto gibanje roke, kar je pa potrebno za prosto risanje. Svinčniki srednje trdosti so torej najbolji fn. pr. Hartmuth št. 2 v belem lesu). moguče više, u normalnom položaju naprama rišučim, dakle okomito, da uzmognu učenici na daski narisane likove dobro vi- djeti i prerisavati. To se veoma lahko učini naslonom, pričvrščenim na zidu, providjenim luknjami i drvenimi klini, po kojih se daska lasno uzvisuje ili snizuje. Kao orudje za risanje pre- poručaju se učenikom pri prvih vježbah poznate škrilnate ela¬ stične pločice i pisaljka, za daljne vježbe stigmografički svezčiči sa piknjami s početka gustimi onda riedkimi, konačno samo risači svežčiči ili tako zvani Block, ili takodjer pojedini listovi čista biela papira. Risače knjižice, u kojih su natiskani uzorci, ne smiju se pri obuci rabiti. Olovke, koje učenikom rabe, ne smiju biti niti premehke, jer ne bi početnici njimi čisto risati mogli, niti pretvrde, jer ne bi mogli lahko rukom gibati, što je nuždno kod prostoručnoga risanja. Radi toga imaju olovke biti srednje tvrdoče (n. pr. Hardt- muth br. 2 u bielu drvu). 248 Um das lastige und zeit- raubende Bleistiftspitzen wahrend des Unterrichtes zu vermeiden, ist zu wunschen, dass jeder Schiiler wenigstens drei schon gespitzte Bleistifte zum Zeichnen in die Schule mitbringe. Die Amvendung von farbigen Stiften beim Zeichnen auf der Unter- und Mittelstufe ist zu vermeiden und nur auf der Ober- stufe beim Zeichnen passender Muster fiir Madchen zu gestatten. Es ist selbstverstandlich, dass der Lehrer die Schiiler im Ge- brauche wie in der Handhabung der Materialien beim Zeichnen genau zu unterweisen hat, und dass eine Ordnung in den Zeichenrequisiten, eine Gleich- formigkeit in den Zeichentheken oder Blattern der Schiiler in jeder Classe eingehalten werden muss. Das Schullocale, in welchem der Zeichenunterricht ertheilt wiid, soli wo moglich nur durch Fenster von einer, u. z. von der linken Seite der Zeichnenden hinreichendes Licht erhalten, dass die sitzenden Schiiler ihre Arbeit bequem iibersehen konnen. Es ist strenge darauf zu achten, dass wahrend des Zeichnens die Augen der Schiiler ihren Zeichenflachen nicht zu nahe gebracht werden, weil dadurch die Sehkraft geschivacht und die Kurzsichtigkeit gefordert wird. Per evitare il perditempo e la noia di appuntare la matita durante 1’ istruzione, e desidera- bile che ogni scolare porti seco in iscuola per disegnare almeno tre matite gia appuntate. L’ uso delle matite a colori per il disegno nei corsi inferiori e medi e da evitarsi, e soltanto si puo permettere nel corso superiore alle fanciulle per di¬ segnare adatti modelli. S’ intende da se che il maestro ha da istruire esatta- mente gli scolari tanto nell’ uso quanto nel maneggio dei ma¬ teriali, e che deve essere tenuto in ogni classe un cert’ ordine nei requisiti da disegno ed una certa uniformita nei quaderni e nei fogli degli alunni. 11 locale nel quale viene impartita 1’ istruzione deve rice- vere sufficiente luce da finestre situate, ove sia possibile, da una parte sola e precisamente dalla sinistra degli scolari, affinche questi stando seduti possano co- modamente vedere il loro lavoro. E debito del maestro di badare che, disegnando, gli sco¬ lari non avvicinino gli occhi di troppo alla superficie su cui di- segnano, cosa che indebolisce la vista ed ingenera la miopia. 249 Da se pri pouku ne trati čas z zamudnim in sitnim ob¬ rezovanjem svinčnikov, potrebno je, da vsak učenec prinese vsaj 3 že obrezane svinčnike s seboj v šolo. Barvanih pisalec učenci ne smejo rabiti pri risanji ne na spodnji, ne na srednji stopnji; dovoljeno je to le na zgornji stopnji pri deklicah, kadar rišejo primerne vzorce. Seveda mora učitelj natanko podučiti učence, kako morajo rabiti risalno orodje, in gledati mora tudi na to, da je risalno orodje popolnoma v redu, da imajo vsi učenci v vsakem raz¬ redu jednolične risanke ali liste. V sobo, v kateri se uči risanje, mora prihajati dosti svitlobe skozi okna in sicer, ako je mogoče, le od leve strani risačev, da morejo sedeči učenci svoje delo lahko pregledavati. Strogo pa mora učitelj paziti, da učenci pri risanji nimajo svojih oči preblizo papirja ali tablice, ker s tem se vid slabi in kratkovidnost pospešuje. Da se pri obuci ne buni i vrieme ne gubi obrezivanjem olovaka, probitačno je, da svaki učenik najmanje tri jur obrezane olovke sa sobom u školu donese. Niti na donjem niti na sred¬ njem stepenu obuke u risanju ne smiju učenici rabiti olovaka raz¬ nih masti; te se dopuštaju samo djevojčicam na gornjem stepenu, kada rišu umjestne primjerke. Dakako da mora učitelj točno podučiti učenike, kako imaju risače orudje rabiti, te gledati, da se u svakom razredu njegovih učenika obdi’žava neki red, neka jednoličnost risačih knjižica ili listova. Prostorije, u kojih se risanje podučava moraju, ako je moguce, biti razsvjetljene samo s jedne strane i to s lieve rišucih, tako da mogu učenici svoje radnje udobno pregledavati. Dobro valja paziti, da učenici svojih očiju risačoj ploči preveč ne približuju, jer bi im se tim vid slabio a kratkovidnost pospješi- vala. % — 250 — Instruction fiir denUnterricht im Freihandzeichnen an Biirgersehulen. (Ministerial-Verordnung vom 6. Mai 1874, Z. 5815.) 1. Die Aufgabe desZeichen- unterrichtes ist: a) Bildung desFormensinnes; b) Befahigung des Auges fiir das richtige Auffassen der Formen; c) Fertigkeit der Hand im leichten und sicheren Darstellen des Gesehenen oder Vorge- stellten. 2. Diese Ziele sollen auf jeder Stufe, bei jeder einzelnen Ubung im Auge behalten und ernstlich angestrebt werden. Dieselben konnen erreicht werden: durch eine ricbtige Anleitung im Anschauen, im Beobachten, im Vergleichen der gewahlten Formen und im Ableiten rich- tiger Urtheile aus dem Be- obachteten; durch Entwicklung der Fahig- keit, sich aus dem Beobachteten eine richtige Vorstellung zu bilden; durch Ubungen im Darstellen nach symmetrischen und har- monisch gegliederten Formen und durch Untenveisungen im Gebrauche wie in der zweck- maGigen Anwendung passender Darstellungsmittel und Dar- stellungsarten. Deswegen ist auch noth- wendig, dass kein Schiller mit Regole per 1’ insegnamento del disegno a mano libera nelle scuole cittadine. (Ordinanza ministeriale del 6 Mag- gio 1874, N. 5815.) 1. II compito deli’ insegna¬ mento del disegno e questo: a) sviluppo del senso delle forme; b) addestramento deli’ occhio per coglierle giustamente: c) speditezza della mano per rappresentare con facilita e si- curezza gli oggetti veduti o posti dinanzi. 2. Questi scopi si devono aver di mira in ogni corso d’ istru- zione, in ogni singolo esercizio, e si fara ogni sforzo per rag- giungerli. II che si otterra: mediante uu ben inteso am- maestramento nel guardare, nel- 1’ osservare e nel confrontare le forme scelte, e nel trarre dalle osservazioni fatte giuste dedu- zioni; mediante lo sviluppo della capacita di formarsi coli’ osser- vazione giuste idee degli oggetti; mediante esercizi nella rap- presentazione di forme simme- triche ed armonicamente combi- nate, e mediante istruzioni per 1’ uso e per 1’ adatta applicazione dei convenienti mezzi e modi di rappresentare. E quindi necessario che lo scolaro non incominci un disegno 251 Navodilo, kako je učiti prosto¬ ročno risanje v meščanskih šolah. (Ministerijalna naredbaod 6. maja 1874, št. 5815.) 1. Svrha pouku v risanji je: a) da se izobrazi čuvstvo za lepe oblike; b) da se usposobi oko, oblike prav videti; c) da se roka izuri labko in hitro narisati to, kar gledamo ali kar si predočujemo. 2. Na to svrbo mora učitelj paziti na vsaki stopnji in pri vsaki posamezni vaji ter si mora vestno prizadevati, da jo doseže. Doseči pa se more to: da se učenec prav napoti v gledanji, opazovanji in prispo- dabljanji izbranih oblik in na¬ peljuje k pravemu razsojanju opazovanih predmetov; da učitelj razvija ono spo¬ sobnost, s katero si more učenec ustvariti prave pojme o tem, kar je opazoval; da vadi učence v upoda¬ bljanji simetričnih in skladno razvrščenih likov in da jim po¬ kaže, kako morajo upodobovalna sredstva in razne upodobovalne načine spretno in koristno rabiti. Zatorej je tudi potrebno, da učenci ne začno risati nobenega Kako valja podučavati pro- storučno risanje ugradjanskih štolah. (Ministerijalna naredba od 6. svibnja 1874, br. 5815.) 1. Zadača obuke u risanju jest: a) da se učenik priuči upozna- vati likove; b) da oko uzmogne pravo pojimati oblike; c) da bude ruka spretna lahko i stalno narisati ono, što je oko vidjelo ili što si je um predstavio. 2. Na svakom stepenu, kod svake vježbe mora učitelj na- stojati, do to postigne. To se postiže: tim, da se učenik uputi u zrenje, u motrenje, u prispo- dabljanje izabranih likova i u izricanje pravoga suda ob onom, što je motrio; tim, da se usposobi pravo si predočiti ono, što je motrio; tim, da se vježba u pred¬ stavljanju simetričkih i harmo- nički razredjenih likova i da se podučava čim i kako umjestno ima predstavljati. Stoga je potrebito, da nijedan učenik nijednoga predmeta dotle X 252 dem Zeichnen nach einem ge- gebenen Objecte eher beginne, als bis dasselbe vom Lehrer genau erlautert worden ist. 3. Der Zeichenunterricht muss auf der ersten Stufe Classenunterricht sein, d. b. alle Schtiler einer Classe nhissen zu gleicher Zeit dasselbe zeichnen. Die zu zeichnenden Formen miissen demnach vom Lehrer angesichts der Classe und unter entsprechenden Erlauterungen correct und moglichst grofi auf die Schultafel und zwar derart gezeichnet werden, dass die Schiller bei ihren Arbeiten der des Lehrers zu folgen vermbgen. Die Erlauterungen sollen darin bestehen, dass die be- sonderen Merkmale, die Eigen- schaften und die Gestaltung des Objectes bestimmt dargelegt, ferner die Ahnlichkeit desselben mit bekannten Gegenstanden, sowie seine Unterscheidung von ahnlichen F ormen hervorgehoben werden. Bei zusammengesetzten Ge- bilden ist die Grundgestalt, das Schema (Štern-, Kreuz-, Herz- form, Blattform etc.) nachzu- weisen, ihre Entstehung aus den elementaren Formen zu erklaren und sind die Haupt- richtungs- und Eintheilungslinien anzugeben. Zur richtigen Losung der Aufgabe ist den Schulern fiir jede Zeichnung die Grofie, die Richtung, die Form und das d’ un dato oggetto prima che il medesimo non sia stato esatta- mente chiarito dal maestro. 3. L’ insegnamento del disegno nel primo corso deve essere im- partito collettivamente, cioe tutti gli scolari di una classe devono disegnare nel medesimo tempo lo stesso oggetto. Le figure devono per con- seguenza venir prima disegnate sulla tavola nera sotto gli occhi degli scolari dal maestro, che le accompagnera degli opportuni schiarimenti; il disegno avra ad essere corretto, della maggior possibile grandezza, e condotto in modo che gli scolari, disegnando contemporaneamente, possano in ogni parte tenervi dietro. Gli schiarimenti devono con- sistere in cio, che si pongano in evidenza i contrassegni speciali, le particolarita e la forma del- 1’ oggetto; inoltre che si rilevi la somiglianza del medesimo ad oggetti conosciuti, e la sua di- stinzione da figure simili. Nelle forme composte si deve mostrare la figura principale o il nucleo p. es. forma di steli a, croce, cuore, foglia ecc., spie- garne la derivazione dalle forme elementari, e additare le linee della direzione priucipale e quella dello scomparto. Perche il compito venga ese- guito bene, convien determinare con precisione agli scolari di volta in volta la grandezza, la 253 predmeta, dokler jim ga učitelj ni točno razjasnil. 3. Pouk v risanji mora biti na prvi stopnji za vse učence istega razreda skupen, t. j. vsi učenci istega razreda morajo istočasno in isti predmet risati. Učitelj mora tedaj vsak lik, ki se ima risati, pred celim raz¬ redom in s primernim razlaga- ganjem pravilno in v kolikor mogoče veliki obliki risati na tablo in sicer tako, da morejo učenci sproti izvršiti, kar on riše. Razjasnovati mora učitelj stvar tako, da natanko razkaže posebne znake, lastnosti in upodobitev predmeta in da opozori na nje¬ govo sličnost z znanimi predmeti, kakor tudi na njegovo različnost od podobnih oblik. Pri sestavljenih tvorinah mora pokazati osnovni načrt, t. j. očrt (schema) (da li ima obliko zve¬ zde, križa, srca, lista itd.), po¬ tem mora razjasniti, kako je tvorina sestavljena iz prvotnih oblik, in slednjič povedati glavne črte razmera in razdelbe. Da morejo učenci nalogo prav rešiti, mora učitelj natanko do¬ ločiti vsakemu narisu kolikost, mer, obliko in razmerje posa- risati ne započme, dok mu ga nije učitelj točno razjasnio. 3. Obuka mora biti na prvom stepenu skupna t. j. svi učenici jednoga razreda imaju u isto vrieme isto risati. Likove, koji se imaju risati, ima učitelj pred cielim razredom, shodno jih razjašnjujuč, pravilno i što je moguče u veliko na školskoj daski risati i to tako, da uzmognu učenici raditi i paziti, kako učitelj radi. Razjašnjujuč mora učitelj razložiti učenikom osobite zna- kove, svojstva i ustroj predmeta i upozoriti jih na sličnost i raz¬ ličnost sa poznatimi predmeti i likovi. Kod sastavljenih tvorina mora naznačiti osnovni njim oblik, obrazac (da li ima oblik zviezde, križa, srdca, lista i t. d.), zatim mora razjasniti, kako je tvorina iz prvotnih oblika sastavljena, a konačno kazati glavne črte po pravcu i po razdiobi. Da učenici zadaču pravo izvrše, mora njim učitelj točno kazati kod svakoga narisa, koliki su pojedini dielovi, koji jim je 254 Verhaltnis der einzelnen Theile ziim Ganzen des zu zeichnenden Gegenstandes genau zu be- stimmen. 4. Zuweilen sind auf der zweiten Unterrichtsstufe auch Ubungen im Dictatzeichnen und Zeichnen aus dem Gedachtnisse in der Weise vorzunehmen, wie dies in den Punkten 5 und 6 der Instruction fur den Unter- richt im Freihandzeichnen an Volksschulen dargestellt ist. 5. Die Correcturen der feblerbaften Schulerzeiclinungen sind nie in den Arbeiten der Schiller vorzunehmen und viel- mehr die Schiiler selbst durch miindliche Bemerkungen zur Vornahme der Ausbesserung zu veranlassen. Classencorrectur verdient den Vorzug vor der Einzelcorrectur. Bemerkt der Lehrer bei der Durchsicht der fertigen Zeichen- aufgaben, dass die Mehrzahl der Schiller den gleichen Fehler ge- macht hat, so diirfte es zweck- mafiig sein, das fehlerhaft dar- gestellte Objectneuerdings, u. z. mit Beibehaltung des Fehlers, an die Schultafel zu zeichnen und unter eingehender Be- sprechung der Zeichnung die Correctur derselben vor den Augen der Schiller vorzunehmen. 6. Das Freihandzeichnen schliefit selbstverstandlich den Gebrauch des Lineals, Zirkels und der Reififeder aus, und es hat somit das Zirkelzeichnen in der ersten (sechsten) Classe zu entfallen. Die Ausbildung der manuellen Fertigkeit im Zeichnen soli mit direzione e la forma sua e la proporzione di ogni parte col- 1’ insieme deli’ oggetto da dise- gnarsi. 4. Talvolta, nel secondo corso d’ istruzione, sono da praticarsi anche degli esercizl di disegno sotto dettatura e di disegno a memoria nella maniera indicata ai punti 5 e 6 delle norme per 1’ insegnamento del disegno a mano libera nelle scuole popolari. 5. Le correzioni dei disegni difettosi degli alunni non sono da farsi mai negli elaborati loro, ma si deve piuttosto mediante osservazioni a voce indurre gli scolari a farsele da se. La correzione collettiva e da preferirsi ali’ individuale. Se il maestro nell’ esaminare gli elaborati si accorge che la maggioranza degli scolari abbia fatto lo stesso errore, converra disegnare di bel nuovo sulla ta- bella 1’ oggetto difettosamente rappresentato, conservandovi il difetto, e sotto gli occhi degli scolari eseguirne la correzione rendendone esatto conto. 6. Il disegno a mano libera esclude per se stesso 1’ uso della riga, del compasso e del tiralinee, e quindi nella prima (sesta) classe e da tralasciarsi il disegno a compasso. Il perfezionamento deli’ abi- ita meecanica nel disegnare deve 255 meznih delov s celim predmetom, kateri se ima narisati. 4. Včasi se morajo učenci na drugi učni stopnji vaditi tudi v risanji po narekovanji in na pamet, in sicer tako, kaker je označeno v točkah 5 in 6 navo¬ dila, kako je učiti prostoročno risanje v ljudskih šolah. 5. Pogreškov ne sme učitelj nikdar sam popravljati v zvezkih, ampak učenci sami morajo to storiti po ustnih opombah učite¬ ljevih. Bolje je popravljati celemu i-azredu nego pojedinim učencem. Ako učitelj zapazi pri pre¬ gledovanji izgotovljenih risalnih nalog, da ima večina učencev eno in isto pomoto, je pač pri¬ merno, da učitelj sam nariše po- grešno narisani predmet in sicer z istimi pomotami na tablo, in da potem natančno razloži naris ter slednjič pred učenci popravi pogreške. Prostoročno risanje izklju¬ čuje, kar je tudi naravno, rabo ravnila, šestila in risala; zatorej se mora v šestem razredu ri¬ sanje s šestilom opustiti. Ročna vajenost napredovati mora ob kratu z razvitkom poj- smjer, kako v njim je lik i u kojem su razmjeru naprama cielomu predmetu, koji se ima narisati. 4. Kadkad mogu se učenici na drugom stepenu obuke tako- djer u risanju po zadatku i na pamet vježbati i to tako, kako je označeno u 5. i 6. točki na- redbe za prostoručno risanje u pučkih školah. 5. Pogreške učeniki ne smije učitelj nikad sam u svezcih po¬ pravljati, to moraju učiniti uče¬ nici sami po onom, kako jih on upozori. Bolje je popravljati cielomu razredu nego li pojedincem. Opazi li učitelj, pregledavajuč izvršene zadatke, da je večina učenika učinila jednu te istu pogrešku, to je najbolje, da pogrešno narisani predmet, i to zadržav pogrešku, na školskoj daski nariše, da točno progovori o narisu, te da pred učenici progrešku popravi. 6. Dakako da se, prostoručno rišuč, niti ravnala niti šestila niti risačega pera rabiti nema, pak se risanje sa šestilom u šestom razredu mora izostaviti. Ruka ima postajati u risanju tim okretnijom, čim se vede 256 der Entwicklung des Auffassungs- vermogens der Schiller gleich- zeitig vorschreiten. Specielle und gesonderte Ubungen zu diesem einen Zwecke sind nicht vorzunehmen. Beim Copieren von Zeichen- vorlagen sind die Schiller vor blofi mechanischem Nachbilden und vor Manier zu bewahren. 7. Der Anleitung zur Auf- fassung der ebenen und raum- lichen Gebilde sollen An- schauungsbehelfe zur Seite stehen; so z. B. eignet sich fiir die Erklarung iiber die Ent- stehung perspectivischer Bilder ein Glasfenster oder besser ein Modeli mit durchsichtiger Bild- flache und markierten Seh- strahlen. Nach gegebenen Unterwei- sungen iiber Horizontalebene, Grundebene, Verticalebene , Horizontallinie, Grundlinie, Ver- ticallinie, sowie iiber Augenpunkt, Distanzpunkt, Verschwindungs- punkt etc. werden die Grund- satze und Regeln der Perspec- tive beziiglich der Horizontal¬ linie, der Grundlinie, des Augen- punktes, der Distanzpunkte, der Accidentalpunkte etc. auf dem Wege der Anschauung erklart. Bei den Erklarungen iiber die Entstehung perspectivischer Bilder, soivie iiber die Grund- satze und Regeln der Perspec- tive sind folgende Objecte, nach- dem sie an den Apparaten mit der Grundebene und durchsich- tigen Bildebene (Glastafel), mit den markierten Sehstrahlen, der Horizontalen, der Verticalen, progredire di pari passo collo sviluppo deli’ intelligenza degli alunni ne si praticheranno a tale scopo appositi esercizi. Nel copiare dagli esemplari di disegno gli scolari devono guardarsi da un’ imitazione pu- ramente meccanica e manierata. 7. Per avviare i fanciulli ad esercitarsi nel rilevare ad oc- chio le forme e le distanze si adoperano appositi amminicoli, p. e. per veder piu chiara la for- mazione di figure in prospettiva serve un’ invetriata o meglio un modello a superficie trasparenti e raggi visuali segnati. Premesse le debite nozioni intorno al piano orizzontale, fon- damentale e verticale, intorno alla linea orizzontale, fondamentale e verticale, non che intorno al punto di vista, di distanza, di scorcio ecc.; verranno chiariti colla scorta deli’ osservazione i principi fondamentali e le regole della prospettiva relativamente alla linea orizzontale, alla fonda¬ mentale, al punto di vista, di distanza, accidentale ecc. Nelle spiegazioni intorno al formarsi delle figure di prospet¬ tiva, ed ai principi fondamentali ed alle regole di questa, si mo- streranno i seguenti oggetti, rap- presentandoli in prospettiva col- 1’ applicarli agli apparati col piano fondamentale e col trasparente (lastra di vetro), coi raggi visuali segnati, coli’ orizzontale, colla 257 movalnosti učencev. Da se to doseže, ni treba posebne vaje za se. Pri prerisovanji vzorcev va¬ rovati je učence mehaničnega posnemanja in risalne posebnosti (inanier). 7. Da morejo učenci prav razumeti like v ravnini in v pro¬ storu, mora se učitelj posluževati nazornih sredstev; n. pr. za razlaganje perspektivnih oblik, kako one postanejo, pripravna je steklena plošča ali še bolje kak obrazec, v katerem je po¬ vršina slike prozorna in so vidni trakovi dobro označeni. Podučivši učence o vodo¬ ravni, temeljni, navpični plošči, o vodoravni, temeljni, navpični črti, o vidiku, o daljavini piki, o akcidentalni piki itd. razloži naj učitelj nazorno načela in pravila perspektive glede na vodoravno črto, temeljno črto, vidik, dalja- vino piko, akcidentalno piko itd. Pri razlaganji o postanku perspektivnih slik in pri razla¬ ganji načel in pravil perspektive, mora učitelj sledeče predmete učencem pokazati, potem ko jih je razložil in predočil na pri¬ pravah s temeljno ploščo in prozorno ploščo za sliko (ste¬ kleno ploščo), z označenimi vid¬ nimi trakovi, vodoravno in na- Lehrplane f. d. Kustenland. razvija pojmovitost. Posebnih vježba za to ne treba. Kad učenici prerisavaju, ima učitelj paziti, da mekanički ne rade i da nemaju nikakvih osebina (manira). 7. Da uzmognu učenici ravne i prostorne tvorine razumjeti, mora učitelj zorna pomagala porabiti; n. pr. tumačeč per- špektivne slike, kako naime one postaju, porabit če staklenu ploču ili još bolje kakav obrazac, u kojem je površina slike prozirna i u kojem su vidni trači dobro označeni. Podučiv učitelj učenike o vodoravnoj, temeljnoj, osnovnoj plohi, o vodoravnoj, temeljnoj okomitoj črti, o vidiku, o piknji, odaljenosti, o akcidentalnoj piknji, i t. d., razložit če njim zorno temelje i pravila perspektive ob¬ zirom na vodoravnu i temeljnu crtu, na vidik, piknju odaljenosti, akcidentalnu pinkju i t. d. Tumačeč kako su postale peršpektivne slike i razlažuč glavne temelje i pravila per- špektive, mora učitelj učenikom tada, kad jim je raztumačio i na spremah pokazao, što je temeljna ploha a što prozirna slikovna ploha, što označeni vidni trači, što vodoravna i osnovna ploha, što vidik, što osnovica, 17 258 dem Augenpunkte, der Standlinie und dem Standpunkte des Auges, der Entfernung etc., auch per- spectivisch dargestellt und ver- sinnlicht worden sind, zur An- schauung zu bringen : a) der Punkt, b) die Systeme der parallelen Geraden in verschiedenen Lagen gegen die Bildebene, u. z. die Horizontalen, welche : 1. normal, 2. parallel, 3. unter einem Winkel von 45°, 4. unter einem andern groBeren oder kleineren Winkel zur Bildebene gerichtet sind, die Senkrechten, die schiefen Geraden, welche entweder parallel zur Bildebene, oder vorwarts oder riickwarts gegen die Bildebene geneigt sind, c) das Quadrat, d) der Kreis und e) der Wiirfel. Jedes dieser Objecte soli einzeln zur Anschauung gebracht werden. Hierauf wird mit dem Zeichnen nach Draht- und Holzmodellen in naehstehender Reihenfolge begonnen. V on Drahtmodellen: Die gerade mit Marken in gleicher Entfernung versehene Linie, der Winkel mit einem beweglichen Schenkel, das gleich- seitige Dreieck, das Quadrat, ferner von den regelmaftigen Polygonen: das Fiinfeck, Sechs- eck, Achteck; endlicli der Kreis. verticale, col punto di vista, colla linea fissa e col punto fisso del- 1’ occhio, della distanza ecc.: a) il punto; b) i sistemi delle rette paral- lele in diverse posizioni rispetto al piano del disegno e propriamente le orizzontali collocate: 1° in di- rezione normale, 2° parallela, e 3 e sotto un angolo di 45°, 4° sotto un altro angolo maggiore o mi- nore col piano del disegno; le perpendieolari; le rette obblique, o parallele al piano del disegno inclinate ali’ innanzi o ali’ indietro d’ esso piano. c) il quadrato; d) il circolo, ed e) il cubo. Ognuno di questi oggetti deve venir reso ostensibile. Poscia s’ incomincia a dise- gnare dietro modelli di filo di ferro e di legno nel seguente ordine progressivo. Modelli di filo di ferro. La linea retta a segni equi- distanti; 1’ angolo con un lato mobile; il triangolo equilatero, il quadrato; inoltre, fra i poli¬ goni regolari, il pentagono, 1’ esa- gono, 1’ ottagono e finalmente il circolo. 259 vpično ploščo, z vidikom, stojal- nico in stojico očesa, z daljino i t. d.: a) točko ali piko; b) sestave vsporednic v raz¬ ličnih legah proti plošči slike, in sicer vodoravnih, ki so glede na ploščo slike: 1. navpik, 2. vsporedne, 3. nagnjene za 45°, 4. bolj ali manj nagnjene nego za 45°; navpičnice; poševnice, ki so vsporedne s ploščo slike, ali pa spredej ali zadej proti plošči nagnjene; c) kvadrat; d) krog, in e) kocko. Sleherni teh predmetov se mora pokazati posebej. Potem se začne z risanjem po obrazcih iz žice ali lesa in sicer v sledečem redu. Obrazci iz žice: Prema razdeljena z znaki v jednake dele; kot s premakljivim krakom, jednakostrani trikotnik, kvadrat; dalje od pravilnih mno- gokotnikov: peterokotnik, šeste- rokotnik, osmerokotnik in slednjič krog. a što osnovna točka oka, što odaljenost itd., pokazati sliedeče: a) piknju; b) sustave uzporednih pra- vaca u različitih položajih prema ploči slike i to vodoravnice, kojim je smjer naprama plohi slike: 1. normalan, 2. uzporedan, 3. pod kutom 45°, 4. pod kojim drugim večim ili manjim kutom, okomice; kose črte, koje su ili uzpo- redne sa plohom slike ili, koje su sprieda ili straga k toj plohi nagnute, c) četverokut; d) krug, i e) kocku. Sve to se mora učenikom posebice pokazati. Zatim če se početi risati po uzorcih iz žice ili iz drva sliede- čim i’edom. Uzorci iz žice: Prava črta razdieljena zna- kovi u jednake dielove, kut sa pomičnim krakom, istokračni trokut, četvorina, dalje izmedju pravilnih višekuta: peterokut, šesterokut, osmerokut; konačno krug. 17 * 260 Von Holzmodellen: Der Wiirfel in verschiedenen Stellungen, das vierseitigePrisma, die Pyramide, der Cylinder, der Kegel, die Kugel. Das Wichtigste'tiberSchatten- gebung ist bei dem Beginne des Zeichnens nach Korper- modellen vorzunehmen und die verschiedenen Erscheinungen an den Oberflachen der beleuchteten Korper sind zu erklaren, z. B.: der Selbstschatten, der Schlagschatten (Kernschatten, Halbschatten), das- directe und indirecte Licht, die Wirkung desselben nach dem Auffalls- und Reflexionswinkel der Licht- strahlen, dasreflectierteLicht etc. Die gewonnenen Grundlehren aus der Perspective, sowie iiber Schattengebung sind beim Dar- stellen geeigneter einfacher technischer Ob.jecte, z. B. Tisch, Kasten, Fenster, Thiire, Balken- wiirfel, Postament mit Gesims, Saulenfuss u. s. w. zuverwerten. An Madchen-Btirgerschulen ist statt des Zeichnens nach tech- nischen Objecten das Zeichnen nach dem Flachornamente mit Riicksicht auf weibliche Hand- arbeiten zu betreiben. Verbindungen geradliniger und krummliniger geoinetrischer Figuren, Verbindungen styli- sierter Blatt- und Blumenformen zu Sternfiguren, Rosetten, Ranken, Bandera, Randver- zierungen und Flachenverzierun- gen bilden den Unterrichtsstoff. Die nothigen Erklarungen iiber Anordnung,Gliederung, iiber gesetzmaBige Zusammenstellung | ModeHi in legno: II cubo in varie posizioni, il prisma quadrilatero, la piramide, il cilindro, il cono, la sfera. Si trattera la parte essen- ziale deli' ombreggiamento ap- pena si cominci a disegnare da modelli plastici, e si spieghe- ranno le varie parvenze alla superficie dei corpi illuminati, p. e.: 1’ ombra propria, 1 ombra portata (i riflessi e le mezze ombre), la luce diretta ed in- diretta, 1’ effetto della stessa se- condo 1’ angolo d’ incidenza e di riflessione dei raggi luminosi; la luce riflessa ecc. Le nozioni fondamentali de- dotte clalla prospettiva e quelle intorno ali’ombreggiamento sono da applicarsi rappresentandosi semplici oggetti tecnici adatti, come tavole, armadi, finestre, porte, mensole, basamenti con cornici, piedistalli di colonne ecc. Nelle scuole cittadine femmi- nili, invece del disegno di oggetti tecnici, si raccomanda quello di ornamenti in piano con ri- guardo ai lavori femminili. Combinazioni di figure geo- metriche rettilinee e curvilinee, di foglie e fiori stilizzati a forma di stella, rosette, tralci, nastri, fregi d’ orlatura e di superficie formano la materia di questa istruzione. Disegnandosi tali figure Com- poste, si dieno sempre le ne- cessarie spiegazioni sopra il 261 Leseni vzorci: Kocka v raznih legah, čve- terostrana prizma, piramida, valj, stožec, krogla. Kedar začne učitelj risati po telesnih vzorcih, mora povedati najimenitniše stvari o senci in razložiti razne prikazni na po¬ vršji razsvetljenega telesa, n. pr.: nasebno senco, vrženo ali prestreženo senco (polno ali črno senco in polusenco), popolno in nepopolno svetlobo in nje učinek po vpadnem in odbojnem kotu svetlobnih trakov, odbito svit- lobo itd. Kar so se učenci naučili o perspektivi in o senci, mora se uporabiti pri risanji pripravnih jednostavnih tehniških predme¬ tov , n. pr. pri risanji mize, omare, okna, dveri, bruna, sto¬ jala z okrajki, podstolpja itd. V meščanskih šolah za de¬ klice risati je namesto tehniških predmetov plane okrase z ozirom na ženska ročna dela. Predmeti pouku so: zveze premo- in krivočrtnih geometrij¬ skih likov, zveze sestavljenih oblik listja in cvetja v zvezdnate slike, v rožice, vitice, trake in v obrobne in ploščnate urese. Vsegdar pa mora učitelj pri risanji takih sestavljenih tvorin razložiti, kako je jednostavne Drveni uzorci: Kocka u različitih položajih, četverostraui bridnjak, šiljnik, valjak, čunj, kruglja. Kad se počima risati po tih uzorcih, ima se kazati najzna- menitije o sjeni i razjasniti različite pojave na površju raz¬ svetljenih tjelesa, n. pr.: naravna sjena, puna sjena (mrkla sjena, polusjena), izravna svjetlost i učinak njezin u udar- nom i odraznom kutu, odra- žena svjetlost i t. d. To, što su učenici naučili 0 peršpektivi, kao takodjer o risanju sjene, imaju porabiti kod risanja shodnih, jednostavnih tehničkih predmeta n. pr. stola, orinara, prozora, vrata, grede, podnožja itd. U gradjanskih djevojačkih školah imaju se mjesto tehničkih predmeta risati plosnati uresi osobito obaziruč se na ženska djela. Imaju se spajati: pravocrtni 1 krivocrtni geometrijski likovi, spajati sastavljeni likovi lišča i ruža u zvjezdaste likove, ružice, vitice, vrpce, obrubne i pločaste urese. Kadgod učenici rišu takove sastavljene tvorine, mora im učitelj razjasniti, kako se jedno- 262 ' und Verbindung der einfachen Formen sind beim Zeichnen nach solchen zusammengesetzten Gebilden stets zu geben. Naturgetreue Nacbbildungen, d. i. Zeiehnungen von Blumen, Landschaften, Thieren etc. sind bei den Zeicheniibungen weder an Knaben-, noch an Madchen- schulen zu verwenden. Materialien, Sclmlloealitat. Zur Ausfiihrung der Vor- zeichnungen des Lehrers ist eine Schultafel, welche aus gut ge- trocknetem Holze angefertigt und mit einem mattschwarzen 01- farbenanstriche versehen ist, und geschleminte weilie Kreide zu verwenden. Fiir Erklarungen liber die Darstellungsart bei der Schatten- gebung ist jedoch eine licht- farbige Tafel und weiche Holz- kohle (Reifikohle) zu gebrauchen. Eine sogenannte olgrundierte aufgespannte Malerleinwand von hinreichender G roti e und Starke reicht fiir diesen Zweck voll- kommen aus, Die Tafel, worauf der Lehrer vorzeichnet, soli von der nor¬ malen Stellung gegen die Zeich- nenden so wenig als moglieh abweiehen, damit dieselben die auf der Tafel dargestellten For¬ men auch richtig sehen und nachbilden konnen. Dies ist durch ein an der Wand des Zimmers senkrecht befestigtes Gestell mit Schubleisten, in welchem die Tafel aufgestellt wird, am ein- fachsten zu bewerkstelligen. collocamento, le diverse parti e la regolare composizione ed Uni¬ on e delle forme semplici. Copie fedeli dal vero, cioe disegni di fiori, paesaggi, ani- mali ecc. n on sono da eseguirsi negli esereizi di disegno ne in iscuole maschili ne in femminili. Materiali e locale. Pei disegni che deve fare il maestro e da usarsi una tabella di legno bene stagionato colorita ad olio, ma non lucida, e gesso bianco purgato. Per le spiegazioni pero sulla maniera di rappresentare ad om- breggiamento occorre una tabella di color chiaro e carbone molle di legno (carbone da disegno). Una tela da pittore prepa¬ rata ad olio e bene distesa, di sufficiente grandezza e consi- stenza, si presta perfettamente a tal uopo. La tavola sulla quale disegna il maestro s’ accostera piii che sia possibile alla posizione nor¬ male rispetto ai disegnatori, af- finche possano vedere e copiar bene le figure rappresentatevi. Cio si ottiene nel modo piii sem- plice mediante un telaio, fermato perpendicolarmente alla parete della stanza e munito di regoli, sul quale la tabella viene collo- cata. 263 oblike razvrstiti in razdeliti, kako pravilno sestaviti in zvezati. Ponarisavanje po naravi t. j. risanje cvetic, okolic, živali itd. se mora pri risalnih vajah v deških in dekliških šolah opustiti. Učila. Šolski prostori. Za učiteljeve narise mora biti šolska tabla, ki je naprav¬ ljena iz dobro posušenega lesa in ki je pobarvana z medlo-črno oljnato barvo, in pa čista bela kreda. Da more učitelj razjasniti učencem, kako se nariše senca, treba mu medlo-bele table in mehkega lesnega oglja (risal¬ nega oglja). V to svrho popolnoma zado¬ stuje dosti veliko in dosti močno razpeto slikarsko platno, ki je prav dobro z belo oljnato barvo pobarvano. Tabla, na katero učitelj riše, mora biti kolikor mogoče nav¬ pično proti risačem postavljena, da morejo učenci na tabli nari¬ sane oblike prav videti in pre- risavati. To se prav lahko naredi na stojalu s premičnimi latami, ki se pritrdi vertikalno na steno sobe in v katero se postavi tabla. stavni likovi razredjuju i raz- djeljuju, kako se pravilno sastav- Ijaju i vežu. Točno, naravsko prerisavanje t. j. risanje ruža, predjela, živo- tinja, itd. ima se u djevojačkih školah izpustiti. Učila. Škotske prostorije. Učitelju je potrebna školska daska, napravljena iz dobro posušena drva i tamnocrnom uljnatom mašču omaščena, te biela kreda. Da može razjasniti učeni¬ kom, kako se sjena nariše, po¬ trebuje svietlo omaščenu dasku i mehak drven ugalj. Za to če biti posvema do¬ volj no prilično veliko i prilično jako razapeto, uljem natrto sli¬ karsko platno. Daska, na kojoj učitelj riše, mora biti, koliko je mogoče, okomito prema rišučim postav¬ ljena, da uzmognu narisane likove dobro vidjeti i prerisa- vati. To se napravi najlaglje na stalku, koji se na stieni sobe osovno pričvrsti i na koji se daska postavlja. Zum Aufstellen der Modeli e sind zwei Stative und ein Posta- ment oder ein kleiner Tisch, dessen Platte hoher oder nied- riger geschoben und ges telit werden kann, nothwendig. Beim Zeichnen nach Draht- und Holzmodellen wird eines derselben aufgestellt und allen Schiilern der Classe zum Naeh- zeichnen gegeben. In dem Falle aber, als die Schiiler in doppelten Reihen Per collocare i modelli oc- corrono due panchette e un piedestallo, ovvero una piccola tavola il cui piano possa venire alzato od abbassato. Nel disegnare da modelli di fil di ferro o di legno, vi si colloca sopra uno di questi e lo si da a copiare a tutta la classe. Nel caso pero che gli allievi si trovino collocati in due file, . 265 Za vzorce je treba dveh stojal in jednega podnožja ali pa male mizice, katere plošča se d d staviti više ali niže. Za ponamještanje uzoraka potrebna su dva stalka i jedno podnožje ili mali stolčic, kojega se ploča može uzdignuti i sniziti. Pri risanji po vzorcih iz žice ali iz lesa postavi se jeden vzorec na stojalo in vsi učenci istega razreda ga morajo narisati. Kad budu imali učenici risati uzorke iz drva i iz žice, postavit če se uzorak tako preda nje, da ga uzmognu narisati. Ako pa sede učenci v dveh vrstah, mora se postaviti pred Ako učenici u dva reda sjede, tada se ima postaviti po jedan 266 sitzen, ist vor jeder Reihe ein Modeli (wenn thunlich dieselbe Form) aufzustellen. Beim Zeiehnen nach den Modellen ist ferner die Vorsicht zu gebrauchen, dass die Ent- fernung der Zeicbnenden von dem Modelle keine zu geringe und auch keine zu grofie sei, weil die Schiller sonst eine klare Anschauung der perspectivischen Erscheinung nicht bekamen. Es sind deshalb bei diesem Unter- ricbte die vorderen sowie die letzten Zeickentische nicht zu besetzen; auch empfiehlt es sich, dass die Schiller ofters die Platze wechseln, und hierdurch das Modeli in verschiedenen An- sichten zu sehen bekommen. Als Zeichenmaterial sollen den Schiilern in der Regel weifies, gut geleimtes Zeichenpapier, Bleistifte, Feder und Tusch, Pinsel und Farbe dienen. Zum Zeiehnen nach Modellen konnen auchgraues Naturpapier, weifie und schwarze Kreide ver- wendet werden. Die Zeichnungen der Schiiler sind moglichst grofi auszufiihren, weil bei der Ausfiihrung von grofien Zeichnungen alle Formen klarer hervortreten und auch mehr Aufmerksamkeit und Ge- nauigkeit erfordert wird als bei kleinen Darstellungen. Jede Zeichnung der Schiller soli rein und correct mit Ver- meidung aller zeitraubenden Darstellungsarten, unter Leitung und Controle des Lehrers in der Schule angefertigt werden. si deve porre un modello diuanzi a ciascuna tila (se e possibile, la stessa forma). Nel disegnare da modelli si deve inoltre avere la precau- zione, che la distanza dei dise- gnatori dal modello non sia ne troppo piccola ne troppo graDde, poiche altrimenti gli scolari non potrebbero veder chiaramente le parvenze della prospettiva; percio in quest’ istruzione non si devono occupare dagli scolari ne le prime ne le ultime tavole. E bene poi che gli scolari can- gino sovente di pošto, affinche possano vedere il modello sotto diversi punti di vista. Ordinariamente servono di materiali da disegno per scolari della buona carta da disegno con molta colia, matite, penne, inchio- stro della China, pennelli e colori. Per disegnare da modelli si puo usare anche carta cenere naturale, gesso bianco e carbon- cino. I disegni degli scolari devono essere eseguiti piu che sia pos¬ sibile in grande, perche nell’ ese- cuzione di disegni grandi tutte le parti si affacciano piu chiare e si richiede anche maggior attenzione ed esattezza che nel rappresentarli in piccolo. Ogni disegno degli scolari dev’ essere lavorato nitido e cor- retto, evitandosi ogni inutile perditempo, sotto la direzione e la sorveglianza del maestro. 267 vsako vrsto jeden vzorec (če je mogoče, iste oblike). Pri risanji po vzorcih se mora dalje paziti, da učenci ne sede ne predaleč ne preblizo vzorca, ker bi tako ne mogli natanko videti perspektivnih pri¬ kazni. Zatorej pri tem pouku učenci ne smejo sedeti v prvih in zadnjih klopeh, ampak le v srednjih; tudi je dobro, da oni večkrat zamenjajo svoje sedeže in si tako ogledajo vzorec od vseh strani. Učenci morajo imeti bel in dobro sklejen risalni papir, svinčnike, pero, tuš, čopič ali kist in barve. Za risanje po vzorcih more se uporabiti tudi sivi naravni papir, bela in črna kreda. Učenci morajo risati kolikor mogoče velike slike, ker pri velikih narisih so vse oblike bolj vidne in je tudi več pazljivosti in točnosti treba nego pri malih narisih. Vsak učencev naris bodi čist in pravilen; izdela naj se kar se da ob kratkem in sicer v šoli pod vodstvom in nadzorstvom učiteljevim. uzorak (ako je moguče istoga oblika) pred svaki red. Kad učenici uzorke rišu, valja nadalje paziti, da njim ne budu nit predaleko nit preblizu, jer ne bi inače mogli imati pravoga pojma o perspektivnih pojavih. S toga nema pri takovom risanju nitko nit za prvimi nit za posljednjimi risačimi stolovi sjedjeti, a dobro je, da učenici češče rnjesta mienjaju pak da tako obrazac s raznih strana vide. Učenici treba, da imaju dobar bieli risači papir, olovke, pero, tuš, kist i masti. Uzorke mogu risati takodjer na običnom šivom papiru bielom i crnom kredom. Narisi imaju biti, što je moguče, veči, jer su kod velikih svi oblici jasniji, i jer moraju učenici biti kod njih pazljiviji i točniji. Svaki naris učenika ima biti čist i pravilan, bez svega, čim bi se vneme gubilo i to nacrtan u školi pod vodstvom i nadzorom učiteljevim. 268 Das Format und die Grofle des Papieres sollen in jeder Classe moglichst gleich sein. Die fertigen Schiilerarbeiten sind von dem Lehrer stets ab- zufordern und bis zum Schlusse des Schuljahres in geordneter Weise aufzubewahren. Das Schulzimmer, in welcbem gezeichnet wird, soli geraumig sein und binreicbendes Licht nur von einer, und zwar von der linken Seite der Zeichnenden erbalten. In demselben sollen alle Lehrmittel und Requisiten, welche fur den Unterricht nothwendig sind, aufbewahrt werden. Die Zeicbentische, welche nacb der dieser Instruction bei- gegebenen Zeichnung anzu- fertigen sind, sollen zu den Stiihlen oder Sitzbanken beziig- licb ihrer Hohe in einem solcben Verhaltnisse stehen, dass die Schiller, wenn sie aufrecht sitzen, beim Zeichnen ihre Arbeit ohne Anstrengung tibersehen konnen. Die Oberflachen der Zeichen- tische sollen gegen die Schiller eine schrag abfallende Richtung baben. Die vielen Riicksichten, wel- che beim Zeichenunterrichte zu beobachten sind, machen es sehr wiinschenswert, dass ein eigener Zeichensaal vorbanden sei, der mit Podium, kurzen Zeichen- tiscben und Stiihlen, mit Kasten zur Aufbewahrung der Lehr¬ mittel etc. versehen ist und zu keinem andern Unterrichts- zwecke verwendet wird. Ein sol¬ il formato e la grandezza della carta devono essere in ogni classe possibilmente eguali. I lavori degli scolari, compiti che sieno, verranno raccolti dal maestro e conservati in buon ordine sino alla fine deli’ anno scolastico. La stanza pel disegno dev’ es¬ sere spaziosa e ricevere la luce bisognevole solo da una parte, e precisamente dalla sinistra dei disegnatori. In essa si devono conservare tutti i mezzi ed i materiali deli’ insegnamento. Le tavole da disegno che sono da costruirsi secondo il modello annesso a questa istru- zione, devono relativamente alle sedie o alle panche stare a tale altezza, che gli scolari, stando seduti a disegnare, possano ve- dere il loro lavoro senza incomodo. II piano delle tavole da di¬ segno deve essere alquanto in- clinato verso gli scolari. I molti riguardi da osservarsi nell’ istruzione del disegno ren- dono desiderabile un’ apposita sala provveduta di podio, di ta¬ vole corte da disegno, di sedie e di un armadio da custodirvi i mezzi d’ istruzione; la sala non deve venir usata ad altro genere d’ insegnamento. Sara anzitutto bene illuminata; percio lefinestre I non disteranno di troppo 1’ una 269 Oblika in velikost papirja mora biti v vsakem razredu kolikor mogoče enaka. Izgotovljene izdelke mora uči¬ telj od učencev zahtevati in jih do konca šolskega leta hraniti v redu. Šolska soba, v kateri se na¬ vadno riše, mora biti prostorna in zadosti razsvetljena od jedne same in sicer leve strani risa- čev. V njej se morajo tudi hra¬ niti vsa učila in priprave, ki so za pouk potrebne. Risalne mize, ki se morajo napraviti po načrtu temu na- vodu pridjanem, morajo biti se stoli ali klopmi glede visokosti v takem razmeru, da morejo učenci, kedar ravno sede pri risanji, svoje delo lahko pre- gledavati. Površje risalnih miz mora biti proti učencem nagnjeno. Zavoljo mnogih obzirov, na katere se mora paziti pri pouku v risanji, bilo bi želeti, da je za risanje pripravljena posebna sobana, ki ne rabi za nobeden drugi pouk in ki ima vzvišen oder, kratke risalne mizice, stole in omare, v katerih se hranijo učila. Taka risarnica mora biti posebno dobro razsvetljena ; za¬ torej ne smejo biti okna predaleč Oblik i veličina papira imaju biti u svih razredih, koliko je moguče, jednaki. Svršene radnje izruče učenici učitelju a on jih do svršetka godine u redu sačuva. Školska risača soba mora biti prostrana i dobro razsvet¬ ljena sa jedne samo strane i to s lieve onih, koji risu. U njoj valja da bude moguče sahraniti sve učevne spravi i sve potreboče pri obuci. Risači stolovi, koji imaju biti napravljeni po slici dodanoj ovomu naputku, valja da budu prema stolicam ili klupam tako visoki, da uzmognu učenici, uzravno sjedeči, svoje radnje udobno pregledavati. Površje risačih stolova mora biti k učenikom nagnuto. S mnogo razloga bilo bi veoma dobro, da bude za risanje opredieljena posebna dvorana, koja ne rabi za ništa drugo, i u kojoj bi bili: nizki risači stolovi, stolice, ormari za sahra- njivanje učila. Takova dvorana ima biti osobito dobim razsvjet- Ijena a prozori ne smiju biti niti jedan od drugoga preveč oda- ljeni, da. ne bi nasloni sjedala cher Zeichensaal muss vor Allem gut beleuchtet sein und sollen deshalb die Fenster weder so weit von einander abstehen, dass zu breite Pfeiler die Sitzplatze der Schiiler dunkel machen, noch auch so tief gegen den Fuftboden hinabreichen, dass die Zeichnenden Licht von unten erhalten. Gesang. Will die Volksschule eine harmonische Ausbildung aller natiirlichen Krafte und Anlagen ihrer Zoglinge, dann kann sie des Unterrichtes im Gesange nicht entbehren; in ihm liegt ein wirksames Bildungsmittel fiir Phantasie und Gemiith, fiir Ge- schmack und Gesinnung der Jugend, dessen sittlich veredeln- der Einfluss bei richtiger An- wendung lange ttber die Schul- zeit hinaus nachzuhalten vermag. Liedertexte und Melodien, aus- gevvahlt von kundiger Hand mit verstandnisvoller Beriicksichti- gung des Gemiithslebens der Jugend und der ihr ange- borenen Gesangeslust, nimmt diese als unverlierbares Eigen- thum, als kostbaren Schatz, als seine liebe Erinnerung an die Jahre der Kindheit hinaus ins vielbewegte Leben. In dem ge- meinsamen Vortrage eines Lie- des iindet das Gesammtbewusst- sein der Classe, ja der ganzen Schule einen deutlichen Aus- druck; die Einsicht, dass der Einzelne nur durch Unterord- nung uuter das Ganze, durch dali’ altra, onde non si scemi luce ai posti dei disegnatori, ne troppo vicine al suolo, affinche questi non la ricevano dal sotto in su. Canto. A voler coltivare armonica- mente tutte le forze e le dispo- sizioni naturah degli allievi, la scuola popolare non puo fare a meno deli’ istruzione del canto. E questo un mezzo potente d’ educare la fantasia, il senti¬ mente, il gusto e 1’ animo della gioventu. Sapendo ben dirigerne 1’ influenza, i suoi effetti si fa- ranno sentire a lungo anche dopo che gli allievi avranno abbandonato i recinti della scuola. La gioventu portera seco fra le agitazioni della vita, čara memoria degli anni primi, patri- monio e tesoro inestimabile, le poesie e le melodie, che un accorto maestro avra saputo scegliere fra le piii convenienti agli anni teneri e fatte sentire ed amare. Un concento di gio- vanetti da 1’ espressione schietta del sentimente, della coscienza di solidarieta d’ una classe, anzi d’ una scuola intera; ciascuno comprende che la riuscita del- 1’ opera dipende dalla subor- dinazione delle singole forze ad un intento eomune; convin- cimento prezioso tanto nell’ eta 271 narazen, da preširoki stebri ne otemnujejo sedežev učencev, niti prenizki, da ne prihaja svit- loba risačem od zdolej. Petje. Hoče li ljudska šola izobi’a- ziti v lepem skladu vse priro¬ jene zmožnosti in sposobnosti svojih učencev, mora gojiti tudi petje; ta pouk je pravo sredstvo, da izobrazimo mladini domišljijo in srce, okus in mišljenje njeno — in še dolgo potem, ko so učenci odrasli šoli, blaži jim prav urav¬ nano petje nravstveno čud. Pesmi in napevi so mladini v burnem življenji neizgubljiva svojina, dragocen zaklad in mil spomin na mlada leta, ako jih je odbrala vešča roka, katera pozna čud mladine in prirojeno ji veselje do petja. V skupnem popevanji jedne in iste pesmi izraža se jasno celokupnost razreda, da cele šole; za čas mladosti pa in tudi za pozneje delovanje v državi in društvu je neprecenljive vred¬ nosti, da učenec sprevidi, da učenika otamnjivali, niti prenizki, da ne bi učenici dobivali svjetlo odozdo. Pjevanje. Zeli li pučka škola, da skladno razvije sve prirodjene moči i umne darove svojih go- jenaca, onda treba, da ih uči i pjevati. Pjevanje pruža pučkoj školi vrlo shodno sredstvo, kojim može liepo djelovati na uzgoj mašte, čudi, ukusa i mišljenja svoje mladeži. Kad je več učenik davno ostavio šliolu, još se liepo opaža, kako dobra poduka u pjevanju plemenito djeluje na njegov duh. Kao neku neizgubivu svojinu, kao dragocjeno blago i sladku uspomenu na djetinju dobu po¬ nese mladež sa sobom u po- tonji burni život rieči i napjeve pjesarna, koje je vješta ruka birala, mudro se obaziruč na mladu čud i na želju za pje- vanjem. Pjevanjem u sboru najbolje se iztiče, kako cieli jedan raz¬ red, dapače ciela jedna škola sačinjava nekakvu cjelinu; kada učenik uvidi, da pojedinac može svim koristiti samo ako se pod- vrgne cjelini, ako se žrtvuje za 272 Hingebung an den gemeinsamen Zweck, die Leistung der Ge- sammtheit fordern konne, ist wie fur die Zeit der Jugend, so ftir das seinerzeitige Wirken in Staat und Gesellschaft von unschatzbarem Werte. Die nachste und wichtigste Aufgabe des Gesangunterrichtes an der Volksschule ist, die Schiller dahin zu fiihren, dass sie eine moglichst reiche Anzalil guter, edler Lieder einstimmig oder zweistimmig nach dem Gehore rein und wohllautend zu singen vermogen. Die Frage, was soli in der Volksschule gesungen werden, beantwortet sich leicht dahin: was die padagogischen Zwecke der Schule fordert, d. h. was dem kindlichen, frischen, lebendigen Sinne der Jugend zu- sagt und frommt, also vor Allem Volkslieder, volksthtimliche Wei- sen und Chorale, die zur Bele- bung edler Gefiihle, zur Weckung patriotischen und religiosen Sinnes fiihren. Des weiteren wird bei Auswahl und Anord- nung der Lieder zu beriick- sichtigen sein, dass der Gesang- unterricht in die innigste Ver- bindung treten miisse zu dem gesammten iibrigen, besonders aber zum Sprachunterrichte. Und da der Gesang eine Sprache der Gefiihle ist, diese aber nicht wenig bedingt sind von den Er- scheinungen im Leben der Natur, so wird sich der Unter- richt im Gesange im groften und ganzen dem Gange und Wechsel der Jahreszeiten an- schmiegen miissen. Doch unbe- schadet aller dieser Biicksichten giovanile che negli anni maturi, quando ogni cittadino ha da compiere il debito suo rispetto allo stato e rispetto alla societa. Primo e piu importante com- pito di questo insegnamento si e di condurre i fanciulli al punto di saper cantare ad orecchio, ad una e a due voci, con note chiare ed armoniose d’ un numero re- lativamente abbondante di belle e nobili canzoni. A chi domandi, che cosa s’ abbia a cantare in iscuola, e pronta la risposta: quello che si confa allo scopo pedagogico della scuola, vale a dire cio che piu s’ addice e giova ali’ ingenuo e vivace sentire dei fanciulli; dunque anzitutto si cantino arie popolari e corali, che destino sentimenti elevati, patriotici e religiosi. Nella scelta poi e nella dispo- sizione dei canti si badi ch’ essi si leghino strettamente a tutto il complesso deli’ istruzione, spe- cialmente ali’ insegnamento della lingua. E siccome il canto e il linguaggio del sentimento, e su questo agiscono efficacemente i fenomeni della natura, tengasi dietro in massima coli’ istruzione al corso ed ali’ avvicendarsi delle stagioni senza pero mai eman- ciparsi dalle sperimentate mas- sime d’ un buon metodo. Allo studio della melodia deve pre¬ če dere la piena intelligenza e 1’ esatto apprendimento delle pa¬ role, il che si pub conseguire anche in un’ ora d’ istruzione linguistica. Impresse nella me- moria le parole, si metta mano 273 more posameznik podpirati le tedaj skupno delo, ako se pod¬ vrže celoti in se žrtvuje za skupno svrho. Prva in poglavitna naloga pouku v petji na ljudskih šolah je ta, da se učenci nauče čisto i blagoglasno popevati po sluhu kolikor mogoče mnogo dobrih in lepih pesmi in to jedno- in dvoglasnih. Vprašaš li, kaj da je peti v ljudski šoli, lahko ti je odgovo¬ riti: vse, kar je milo in koristno detinski čili duši, torej pred vsem drugim narodne pesmi in pesmi zložene v narodnem duhu in pa korale, ki oživljajo plemenite čute in vzbujajo ljubezen do do¬ movine in pobožna čuvstva. Odbrati pa je in uvrstiti pesmi tako, da se pouk v petji tesno zlaga z ostalim poukom, posebno z jezikovnim. Ker v pesmi govori čuvstvo in ker nam mnoge čute vzbujajo prikazi v naravi, uravnati je pouk v petji nekoliko tudi po teku in izpremenjavi letnih časov. Daši je treba paziti na vse, kar Lehrplane f- d. Kiiatenland. zajedničke svrhe onda sliedi od tuda neprocjenjiva korist i za djetinju dobu i za kasnije djelo- vanje u državi i u družtvu ljud- skom. Prva i poglavita zadača obuke pjevanja u pučkih školah jest učenike dovesti do toga, da znaju čisto i miloglasno po sluhu pjevati što više liepih i pleme¬ nitih jedno- ili dvoglasnih po- pievaka. Pitaš li, što da se pjeva u pučkoj školi, lasan je odgovor: sve što unapredjuje uzgojnu svrhu škole, to jest, sve što mladeži hasni, i što ugadja nje- zinoj djetinjoj, čiloj, živahnoj čudi, ponajprije dakle narodne pjesme, napjeve složene u na- rodnom duhu i crkvene sbo- rove, koji oživljuju i uzbudjuju rodoljubne i vjerske osječaje. Birajuč i poredjujuč pjesme, treba nadalje paziti, da se obuka u pjevanju dovede u što uži sklad sa svom ostalom oso- bito jezikoslovnom obukom. Kako je pak pjevanje očito- vanje čuvstva, a na ova djeluju ne malo naravski pojavi, to treba da se obuka u pjevanju u obče prilagodi godišnjim do¬ bam i njihovim promjenam. Ali 18 274 bleibt es immer eine wichtige Forderung, dass auch dieser Unterricht nach bewahrten me- thodischen Grundsatzen ertheilt \verde. Der Eintibung der Melodie muss das volle Verstandnis, welches aucb in einer Sprach- stunde vermittelt werden kann, und die genaue Aneignung des Textes vorangehen. Ist derselbe gedachtnismafiig eingepragt und \vohlverstanden, so werden Vor- iibungen fiir die Melodie vorge- nommen, welcbe sich auf die Einfuhrung in die Tonart durch Hervorheben des Grundtones, des tonischen Dreiklanges und stufenweises Auf- und Abwarts- singen der Tone in jenem Um- fange, in welchem sich die Melodie bewegt, beschranken. Hierauf tragt der Lelirer die ganze Melodie mit Beniitzung des Textes der ersten Strophe vor. In passenden Abschnitten wird nun dieselbe eingeiibt der- art, dass die Schiller verhalten werden, das auf der Geige von dem Lehrer Vorgespielte mitzu- singen. Ist Abschnitt um Ab- schnitt solchermaBen aufgefasst und angeeignet, dann wird die Melodie unter Anwendung der ersten Strophe so lang geubt, bis die Schiller im Stande sind, dieselbe ohne Fehler wiederzu- zugeben; erst dann wird der Text der zweiten Strophe ange- wendet u. s. w. In gleicher Weise wird bei Einubung zwei- stimmiger Lieder nach dem Gehore vorgegangen, wobei es sich empfehlen diirfte, die beglei- tende Stimme vor der Melodie agli eserciz! preliminari della melodia, i quali si limitano al- T introduzione nell’ intonazione rilevando il tono fondamentale deli’ accordo tonico di tre voci e delle seri e graduate ascen- denti e discendenti dei toni in quella cerchia, nella quale si aggira la melodia. Dopo di che il maestro fara sentire 1’ intera melodia sul testo della prima strofa, e la fara apprendere brano a brano per modo, che mentre egli la suona sul violino, gli scolari gli tengano 1’ unisono cantando. Quando ciascuna parte della melodia sia stata per tal guisa bene imparata, i fanciulli can- teranno tutta la prima strofa, finche riescano a renderla eor- rettamente; indi si passi al testo della seconda strofa, e cosi via. Alla stessa maniera si pro- cede facendo apprendere ad orec- chio delle arie a due voci, ove sarebbe indicato di esercitar 275 smo rekli, vendar ostane glavna zahteva ta, da je učiti tudi petje po metodičnih od izkušnje po¬ trjenih načelih. Najprvo imajo učenci dobro razumeti pesem in naučiti se jo iz glave — to se more zgoditi tudi pri jezikovnem pouku — potem naj se začno vaditi v na¬ pevu. Ko so učenci pesem dobro razumeli in si jo zapomnili, pri¬ praviti jih je učitelju na napev, in to s tem, da ubere osnovni glas in troglasje in da se na- pevajo in odpevajo za vrstjo gla¬ sovi v obsegu, v katerem je zložen napev. Potem zapoje učitelj prvo ki¬ tico in razdelivši jo na primerne kosce gode na gosli oddelek za oddelkom naprej in učenci pojo za njim. Ko so se učenci naučili peti kos za kosom, po¬ navljajo naj prvo kitico toliko¬ krat, da jo znajo zapeti brez napake. Sedaj pridejo še le na vrsto besede druge kitice i. t. d. Prav tako je uravnati vaje dvoglasnih pesmi po sluhu, ali tu storiš prav, da izuriš neko- premda se je na sve to oba- zirati, ipak se zahtieva, da se i pjevanje uči po dobrih meto- dičkih načelih. Prije nego li djeca uče na- pjev, treba da dobro razumiju i na pamet nauče tekst pjesme, a to im se može raztumačiti i za vrieme obuke u jeziku. Kada su djeca dobro pronik- nula tekst pjesme i na pamet ga več naučila, tada se predje na predvježbe za sam napjev, a ograničuju se na to, da se djeca uvedu u tonski način (priemal), iztičuč im osnovni glas, tonički trozvuk i postupično uzlazenje i silazenje glasa, u onoin obsegu, u kojem se napjev kreče. Zatim če učitelj pjevati eieli napjev uporabom rieči samo prve kitice. Malo po malo uči se napjev tako, da moraju učenici pjevati što učitelj na guslah gudi. Kada se več tako prouči odsjek po odsjek, onda se uči cieli napjev na temelju rieči prve kitice, dokle god se djeca ne nauče pjevati cieli napjev bez po¬ greške. Istom sada upotrebi se tekst druge kitice itd. Isto se tako postupa, kada se uče po sluhu dvoglasne pjesme, a tu se pre- poruča, da se drugi glas pri- 18 * 276 zu einer gewissen Sicherheit zu bringen. Dass die Schiller beim Singen stehen sollen, wird haufig nicht beachtet. Auf gerade Haltung des Korpers, angemessenes OfFnen des Mundes, klare reine Aus- sprache des Textes, naliirliche Tonbildung, reine Intonation muss consequent hingewirkt werden. Das Athmen beim Sin¬ gen, fur die Schonheit und das Gelingen eines Liedervortrages so unendlieh wichtig, wird am besten dadurch geregelt vverden, dass der Lehrer besonders in in der ersten Zeit auf' jene Stellen hindeutet, welche mit Riicksicht auf die Gliederungder Melodie zum Athmen verwendet werden sollen, und diese For- derung mit aller Consequenz aufrecht halt. Der Umstand, dass unser Lehrplan dem Gesangunterrichte in jeder Classe oder Abtheilung nur 2 halbe Stunden in der Wocke zuweist, macht es er- klarlich, dass die Aufgabe des- selben in Schulen mit weniger als drei Classen ausschliesslich auf Einiibung von Liedern nach dem Gehore beschrankt wurde; das bindert iibrigens nicht, dass Lehrer dort, wo nach ortlichen Verhaltnissen vom Singen mit Hilfe der Noten ein nennens- \verter Erfolg in Aussicht ge- nommen werden kann, iiber dieses Ziel hinausgehen und deu Gesang nach Noten pflegen. Nur muss die Volksschule daran festhalten, dass jene Aufgabe stets als die wesentliche, diese als die minder wichtige, wenn- jprima alcun poco nella sua parte la seconda voce. I fanciulli si devono far can- tare in piedi, cosa cui non sempre si bada; bisogna impre- teribilmente farli star ritti sulla persona, ed esigere acconcio aprimento di bocca, pronuncia chiara e limpida, modulazionena- turale di voce, intonazione netta. Quanto alla regolazione del respiro durante il canto, la quale e di tanta importanza per la bellezza e per 1’ effetto del- 1’ esecuzione, il maestro vi prov- vedera, specialmente in sul prin- cipio, fissando le pause da farsi ali’ uopo, secondo il comporti 1’ articolazione della melodia, in- sistendo incessantemente su questa bisogna. Siccome il piano assegna due sole mezze ore alla settimana per ciascuna classe o sezione, era naturale che in iscuole di meno che tre classi il compito fosse limitato ali’ apprendimeuto di arie ad orecchio. Cio non toglie che al maestro non sia concesso di varcare questo limite, e d’ insegnare anche sulle note, ove gli avvenga di poterlo fare con buon successo. Pero la scuola popolare terra per com- 277 liko spremljajoči glas poprej, preden začneš učiti napev. Mnogokrat se ne pazi na to, da imajo učenci peti stoje. Vedno je gledati, da oni stoje ravno, da primerno odpirajo usta, raz¬ ločno in čisto izgovarjajo be¬ sede in da pojo z naravnim in poprijemajo v pravem glasu. Di¬ hanje, toliko imenitno da se pesem dobro ponese, urediš naj¬ bolje, ako posebno v začetku označiš ona mesta, kjer se ima dihati po slogu pesmi, in ako to tudi strogo zahtevaš. Ker ste po našem učnem načrtu pouku za petje odmer¬ jeni v vsakem razredu ali od¬ delku le dve poluri na teden, to je razumljivo, da se v šolah, katere niso vsaj trirazrednice, ne zahteva več, kaker petje po sluhu. No, to ne brani učitelju, da ne bi smel v tacih krajih učiti tudi petja na note, kjer je pri¬ čakovati kakega uspeha; le rav¬ nati se ima ljudska šola po načelu, da je petje po sluhu glavno, na note pa manj ime-, lično dobro uvježba, prije nego se napjev počme učiti. Cesto se ne pazi na to, da učenici moraju stojati, kada pje- vaju. Treba dosljedno nastojati, da učenik pri pjevanju ravno stoji, da usta primjereno otvara, da čisto i razgovjetno izgovara rieči, da naravnim glasom pjeva i čisto zapjeva. Dihanje, koje je za ljepotu i valjan uspjeh kod pjevanja toli odlučno, može se najbolje urediti tim, ako učitelj osobito iz početka naznači ona mjesta, koja moraju djeca ob¬ zirom na slog napjeva upotre- biti, da odahnu i ako na to do¬ sljedno pazi. Pošto naša učevna osnova za svaki razred ili odjel opredje- ljuje za pjevanje samo dva pol sata na tjedan, to se razumije, da se zadača obuke u pjevanju u manje od trorazrednih pučkih škola mora stegnuti samo na to, da se djeca uvježbaju u pjevanju po sluhu. Time se pako ne veli, da učitelj ne smije ici dalje ondje, gdje je prilike, da bi mogao postiči kakov uspjeh i u pjevanju po notah, pak prema tomu uvjež- bati djecu i u takovom pjevanju Samo ne treba zaboravljati, da je ono prvo stvar poglavita, a 278 gleich immerhin erstrebenswerte angesehen wird. In hoher organisierten Schulen kanu in der zweiten Halfte des vierten Schuljahres mit der Ver- mittlung der Notenkenntnis der Anfang gemacht werden, und es ist die C-Dur und F-Dur Ton- leiter mit ihren Haupttonen nun auch mit den Notennamen in Ganzen-, Halben-, Viertel- und Achtelnoten zu singen. Zur Kenntnis der Notenarten tritt die der gleichartigen Pause. Immer finde das Gelernte An- wendung am Liede. Auf der Mittelstufe ist die Kenntnis der im Volksgesange gebrauchlichen Tonarten zu vermitteln; die Tonleiter derselben, die chro- matischen Zeichen, Taktarten, Notenarten, dynamischen Zeichen u. s. w. vverden bei der Ein- iibung des Liedes erklart und nicht selbstandig behandelt. Man treffe daher die Auswahl der Lieder so, dass dem Grundsatze „Vom Leichten zum Schweren“ entsprochen und ein richtiger Stufengang eingehalten wird. Die Grundlage alles Treffens bildet die Tonleiter; an ihr werden alle schwierigen Intervali e ver- anschaulichet, zum Verstandnisse gebracht und hierauf in moglichst melodiosen und kurzen Treff- tibungen, die dem Singen des Liedes vorangehen, mit den Notennamen und mit „la“ oder „a“ eingeubt. Man lasse fleiGig die Tone der Hauptdreiklange der Tonart, welche dem Liede zugrunde liegt, singen, lasse fleifiig Noten lesen, ihren Wert bestimmen, lasse mit dem Zeige- pito suo essenziale il canto ad orecchio. Nelle scuole di superiore organamento si potra nella se- conda meta del quarto anno scolastico impartire cognizioni di canto colla scorta delle note, e cantare le scale in Do mag- giore coi suoi toni principali anche con note intere, con guarti ed ottavi di nota. In uno alle note ha luogo la rispettiva cognizione delle pause. L’ ap- preso deve sempre applicarsi alla canzone. Nel grado medio e mestieri badare alle intona- zioni usate nel canto popolare; le scale delle stesse. i segni cro- matici, le specie del tempo, le specie delle note, i segni dina- mici e cosi avanti dovranno essere spiegati mentre si ap- prende la canzone, e non trat- tati separatamente. Si faccia percio la scelta delle canzoni in modo corrispondente alla mas- sima fondamentale »dal facile al difficile“ e ad una esatta gra- duazione. La base d’ ogni attacco dei suoni forma la scala, per mezzo della quale vengono resi intui- tivi e comprensibili i difficili in- tervalli; quindi si passera al solfeggio di brevi e possibil- mente melodiosi esercizi, a volte nominando le note, a volte usando per tutte la sillaba „la“ o la vocale „a # ; i quali esercizi do¬ vranno precedere al canto della canzone. Si faccciano diligente- mente cantare i toni deli’ ac- cordo principale deli’ intonazione, che formano la base della can- 279 nitno, dasi samo na sebi vse hvale in truda vredno. V drugi polovici četrtega šolskega leta morejo se učenci večrazrednih šol seznaniti z no¬ tami , in pojo naj se glasovi C- in F-dur škale se svojimi imeni v celih notah, polovicah, četrtinkah in osminkah. Ko po¬ znajo učenci razne vrsti not, razložiti jim je po raznih notah ukrojene različne pavze. Česar so se naučili, to naj sproti po¬ rabijo na pesmi. Na srednji stopnji seznaniti je učence s tonskimi načini na¬ rodnih pesmi; njihove škale, hro- matične znake, takte in dinamične znake razlagati je na napevih ne pa same za se. Odbrati ti je tedaj pesmi tako, da se ravnaš po na¬ čelu „iz lažjega na težje" in da napreduješ za vrstjo od stopnje do stopnje. Podlaga povzetju glasu je škala; v njej pokaži in razloži vse težke intervale in izvežbaj jih na kar moreš lepoglasnih in kratkih vajah, katere si od- bral nalašč za to, da vadiš ž njimi poprijemati glas; daj jih peti z imeni not in pa z „na“, preden daš peti samo pesem. Glasove poglavitnih trizvokov onega načina, v katerem je zložena pesem, daj ponavljati, note prečitati večkrat in dolo¬ čiti jim trajnost; pri petji je s kazalcem udarjati takt; rit- ono drugo manje znamenito, premda samo po sebi dobro. U višerazrednih školah može se u drugoj polovici četvrte školske godine početi time, da se učenici uvedu u poznavanje nota (kajda), te se ima pjevati u škali C-dur u svih njezinih glavnih tonovih, sada takodjer upotrebljavajuč nazive nota i to u cieloj noti, polovici, četvrtini i osmini note. Kada ih je učitelj naučio poznavati vrednoču nota, neka ih uvježba i u poznavanju odgovarajučih pauza. Ono, što se uči, treba uporabiti uviek kod pjesme. Na srednjem stupnju imaju se djeca podučiti, da znaju obične tonske načine u pučkoj pjesmi. Djeci valja protumačiti škale, kromatičke znakove, vrsti takta, kao što i vrsti nota i dinamičke znakove, kada se vjež- baju u pjevanju, a nikada se ne smije ta poduka od pjevanja odieliti. Zato se moraš pri izboru popievaka držati onoga načela, koje veli: „Od lagljega na teže", kaošto i onoga: „Korak za ko¬ rakom". Temelj svakomu pogadjanju tonova jest škala; na njoj pred- očuj djeci sve teže intervale, na njoj im sve razjasni. Gledaj za- tim, da se djeca prije nego li počmu pjevati samu pjesmu, uvježbaju u tom, da upotreblja¬ vajuč nazive notS i slovku „na“ znaju pjevati što krače i melo- dioznije, upravo za pogadjanje udešene vježbe. Nastoj da uče¬ nici marljivo pjevaju tonove glavnih zvuka onoga tonskoga načina, na kojem je pjesma za¬ snovana, nadalje da se vježbaju 280 finger beim Singen taktieren und hebe auch rythmisch schwie- rige Stellen heraus und ilbe sie in eigenen vorbereitenden Ubun- gen. Dem verstandnisvollen Vor- trage sind kurze Belehrungen zu widmen. Die Schiiler des 4. und 5. Schuljahres fiihren die Haupt- stimme beim Kirchengesange, deshalb dieser hier mit besonde- rer Aufmerksamkeit zu pflegen ist; dabeifindetnebstdemNoten- gesange auch der Gehorgesang seinen Platz, wenn fur kirchliche Zwecke ein Lied in einer Ton- art eingeubt werden muss, die noch nicht bekannt ist. In manchen Fallen wird auch eine Transposition eintreten mtissen, \venn die Tonhohe der Melodie dem Stimmumfange der Schtiler nicht entspricht. Um die Schiller an den zvveistimmigen Gesang zu gewohnen und sie dafur vorzubereiten, spiele oder singe der Lehrer die zweite Stimme mit. Als weitere Vor- bereitung wird im fiinften Schul- jahre die Tonleiter zweistimmig mit Terzen auf- und abwarts gesungen. Auf der Oberstufe wird der Kreis der Tonarten erweitert und auch der mehrstimmige Gesang gepflegt. Treffiibungen und Singen der Dreiklange er- folgen wie auf der Mittelstufe. Das zweistimmige Lied wird vorbereitet durch zweistimmiges zone, e leggere diligentemente le note, precisandone il valore; si faccia battere il tempo col- 1’ indice, si facciano rilevare le parti che secondo il ritmo sono difficili, e si esercitino i fan- ciulli con opportuni esercizi pre- paratori. 11 maestro ragioni con brevi avvertenze la varia espres- sione del canto. Nel canto di chiesa, a cui devesi porre speciale attenzione, gli scolari del quarto e quinto anno sostengono la voce prin- cipale. In esso, oltre il canto a note, si deve usar anche il canto ad orechio, particolarmente ove si tratti a scopo ecclesiastico, di una canzone in una intona- zione non ancora imparata dagli scolari. In alcuni časi šara neces- saria una trasposizione, se i toni troppo alti della melodia non corrispondono alla portata delle voci degli scolari. Per abi- tuare gli scolari al canto a due voci, e per prepararveli, dovra il maestro sonare e cantare la se- conda voce. Quale ulteriore pre- parazione, nel quinto anno sco- lastico, si cantera ascendendo e discendendo la scala a due voci coli e terze. Nei gradi su- periori verra ampliata la cerchia delle intonazioni, e coltivato il canto a piu voci. Esercizi di solfeggio e canto dei toni liberi hanno luogo come nel grado medio. La canzone a due voci viene preparata col canto a due voci della scala e con corrispondenti esercizi di solfeggio, che sieno adatti alla melodia Si scelga dapprima una 281 mično težka mesta odberi in izvežbaj jih posebej na nalašč za to pripravljenih vajah. Pouči ob kratkem učence, česa da se hoče izraznemu petju. Učenci 4. in 5. šolskega leta pojo v cerkvi prvi glas, zato je pri njih posebno pozornost obra¬ čati na cerkveno petje; tu je učiti ne samo petje na note, am¬ pak tudi petje po sluhu, ako je treba naučiti za božjo službo kako pesem, zloženo v načinu učencem neznanem. Kedar glas tvojih učencev ne sega v glasovno višino skladbe, treba je to z nižati ali zvišati. Da privadiš učence dvo¬ glasnemu petju in da jih za to pripraviš, igraj ali pevaj sam drugi glas ž njimi. Da jih bolje pripraviš, daj v 5. šolskem letu napevati in odpevati terce v škali. Na višji stopnji razširiti je obseg tonskih načinov in navaditi tudi petje v več glasovih. Vaje za povzetje glasu in trizvoki, kaker na srednji stopnji. Da pripraviš učence na dvoglasne pesmi, daj peti v dveh glasovih škalo in vaje za povzetje glasu, u čitanju tih nota, u označivanju njihove vrednoče i da pjevajuč kažiprstom udaraju takt. Mjesta, koja su s ritmičkog gledišta po- teža, izaberi, pa gledaj da uvjež- baš u tom djecu u posebnih vježbah. Hočeš li da ti djeca uzmognu pjevati izrazito, morat češ ih u kratko o tom podučiti. Pri crkvenom pjevanju pje- vaju učenici 4. i 5. školske go- dine prvi glas i poradi toga mora se kod njih što veča po- mnja uložiti na to pjevanje. Osim pjevanja po notah treba pri tom gojiti i pjevanje po sluhu, ako imaš uvježbati djecu u pje¬ vanju pjesme, namienjene službi božjoj i to u nekom tonskom načinu, koji im još nije poznat. U mnogih slučajih morat češ skladbu pjesme sniziti ili povi- siti, ako višina glasa u melodiji ne odgovara obsegu djetinjega glasa. Da uzmogneš priučiti djecu na pjevanje u dva glasa, i da ih za to pripraviš, gudi ili pjevaj s njimi drugi glas. Kao daljnu pripravu pjevat če uče- nici pete školske godine škalu u dva glasa, sa tercami i to uz- lazeč i silazeč glasom. Na višem stupnju imaju se tonski načini obširnije učiti, a uzet če se u obzir i pjevanje u više glasova. Vježbe u pogadjanju i pjevanju trozvuka uzimaju se kao i na srednjem stupnju. Dvoglasnim pjevanjem škale i prama melodiji udešenimi dvo- 282 Singen cler Tonleiter und ent- sprechende zvveistimmige Treff- iibungen, die der Melodie an- gepasst sind. Man wahle zuerst ein Lied, d as schon eingetibt wurde, und iibe die zweite Stiinme, die besonders im Rhyt- inus der ersten moglichst ahnlich sein soli. Dann lasse der Lehrer die erste Stiinme singen und spiele die zweite mit, wobei die Abtheilung, die fur die zweite Stimme bestimmt ist, zuhort. Ebenso wird die zweite gesun- gen und die erste gespielt. Hierauf erfolgt das Zusammensingen. Da sich, wie scbon ange- deutet wurde, der Sprach- und Gesangunterricht gegenseitig unterstiitzen sollen, so sollen, wo moglich, beide Gegenstande von einem und denselben Lehrer gelehrt werden. Mehr als auf der Elementar- und Unterstufe, lasse sich der Lehrer auf der Mittel- und Oberstufe die Pflege des patriotischen und des Kirchen- liedes, des Chorales angelegen sein. Dass iibrigens die eingeiibten Lieder nicht nur in den Gesangs- stunden, sondern auch sonst, und immer wenn der Gegenstand des Unterrichtes mit dem In- halte eines oder des anderen im Zusammenhange steht, ge- sungen werden sollen, bedarf wohl ebenso wenig der Er- wahnung, als dass bei Sehul- festen, Turnausfliigen, gemein- samen Spaziergangen die Jugend gern der jeweiligen ernsten oder heiteren Stimmung durch ein zweckma(?)ig gewahltes Lied Aus- druck gibt. Wahrend des Mu- canzone, nella quale sieno stati ammaestrati gli scolari, e vi si eserciti la seconda voce, che sia possibilmente per il ritmo si- mile alla prima; poi il maestro faccia cantare la prima voce e suoni la seconda; al quale eser- cizio attenda la sezione desti- nata per la seconda voce. Nello stesso modo si cantera la seconda, e si suoni la prima. Dopo cio segue il canto in coro. Dappoiche, come venne ac- cennato, la lingua e 1’insegna- mento del canto si devono so- stenere reciprocamente, šara utile che possibilmente ambedue siano insegnate dallo stesso maestro. Piu che nel grado elementare ed inferiore curi il maestro di coltivare nel grado medio e superiore il canto d’ inni patriotici, sacri e corali. Del resto non occorre di far osservare, che le arie ap- prese non saranno da cantarsi soltanto nelle ore destinate a questo insegnamento, ma ezian- dio in altre ore, ed ogni qual- volta 1’ oggetto su cui versa la lezione stia in rapporto coli’ ar- gomento d’ una di quelle; e del pari superfluo di ricordare che la gioventii, ali’ occasione di festivita scolastiche, di gin- nastiche escursioni e di pas- seggiate in comune e sempre pronta ad esalare le sue im- pressioni, sieno serie, o gaie 283 prikrojene po napevu. Začni pa s pesmijo, katero učenci že znajo, in vežbaj drugi glas, kateri bodi posebno v ritmu koli¬ kor mogoče podoben prvemu. Potem naj poje prvi glas in ti igraj drugi, oddelek pa, kateri ima peti drugi glas, naj po¬ sluša. Prav tako poje drugi glas, a ti igraš prvi. Sedaj še le za- pojo vsi skupaj. Kaker smo že nekaj malega omenili, imata se podpirati pouk v jeziku in pouk v petji; zato naj tudi oba predmeta poučuje jeden in isti učitelj, kjer je le mogoče. Bolj kaker na mali in nižji stopnji, goji naj učitelj domo¬ ljubno in cerkveno koralno petje na srednji in višji stopnji. Pač ni treba omenjati, da bi se pesmi, ki so se jih učenci navadili, smele peti le v urah odmenjenih petju, temveč pojo naj se tudi o drugih prilikah in vselej, kedar koli je kak učni predmet v zvezi s kako pesmijo. Naravno je, da mladina rada izlije svoje resne ali vesele čute v primerno pesmico tudi na šolskih veselicah, telovadbenih izletih in na skupnih sprehodih. glasnimi vježbami pripravljaju se učenici na pjevanje u dva glasa. Izaberi u tu svrhu po- najprije takovu pjesmu, koju su več učenici pjevali, pa tu gledaj, da se uvježba drugi glas, koji če onom prvom oso- bito ritmom biti koliko je ino- guče sličniji. Reci, neka zatim pjeva prvi glas, a ti ga prati guslami u drugom glasu, onaj pako skup učeniki, koji če pjevati drugi glas, neka medjutim sluša. Isto če tako pjevati zatim drugi glas, a prvi češ guditi. Istom sada pjevat če svi skupa. Pošto se mora, košto je več natuknuto, obuka u jeziku i pjevanju medjusobno podupirati, to če biti dobro, ako po mo- gučnosti u jednom i drugom predmetu bude podučavao jedan te isti učitelj. Na srednjem, i višem stupnju učitelj če njegovati rodoljubne i koralne pjesme mnogo večom pomnjom, nego li je to činio na prvom početnom stupnju. U ostalom ne treba posebice niti spominjati, da če učitelj uznastojati, da učenici pjevaju naučene pjesme ne samo u vrieme opredieljeno za pjevanje, nego takodjer drugda i to uviek, kada predmet obuke stoji u ne- kakvu savezu sa sadržajem koje od naučenih pjesama. Isto bi tako bilo suvišno spominjati, da mladež kod školskih svečanosti, izleta i skupnih šetnjah rado zapjeva shodno izabranu, prema okolnostim ozbiljnu ili veselu pjesmu. čim učitelj opazi, da je kod nekoga učenika budi kojega 284 tierens diirfen die Schiller keiner Classe zum Mitsingen zugelassen werden. Schliefilich wird be- merkt, dass behufs Ausniitzung der Zeit fur den Unterricht und Vermeidung des zeitraubenden Dictierens und oft fehlerhaften Abschreibens der Tonschrift und des Textes, die Kinder mit einem in Noten gedruckten, me- thodisch geordneten und wohl- feilen Gesangbiichlein, \velches die Texte und Gesangsweisen der besten Volks- und Kirchen- lieder enthalt, versehen sein soden. Als das beste Hilfsmittel beim Gesangsunterrichte bewahrt sich die Violine, da sie, abgesehen von ihren sonstigen Vorzugen, dem Lehrer wahrend er die Tone hervorstreicht, gestattet, zugleich zu sprechen, zu erkla- ren, zu mahnen und die Sanger zu iiberschauen, weshalb von demselben gefordert werden muss, dass er sie rein spiele und einen vollen runden Ton aus ihr ziehen konne. Turnen. „Mens sana in corpore sano“ lautete schon der Spruch der Lateiner, dessen Sinn dahin geht, dass nur ein gesunder Leib das Organ frischer und froher Wirksamkeit des Geistes sein kann. Wurde die Volks- schule ausschliefilich fiir die Ent- faltung und Erstarkung des Geistes wirken und sich um die Erhaltung und Kraftigung der gaie, mediante una qualche can- zone che vi risponda. Durante il cambiamento di voce gli sco- lari non si facciano cantare. Finalmente si noti, che i fanciulli devono essere provveduti d’ un libretto di canto stampato, di poco costo, su cui sieno disposti metodicamente colle note rela- tive i migliori inni popolari ed ecclesiastici. Per tal modo šara tolto di mezzo il bisogno di dettare che sciupa il tempo de- stinato ali’ istruzione, e del co- piare la mušica ed il testo, cio che i fanciulli fanno spesso con gravi errori. 11 miglior mezzo ausiliare per 1’ insegnamento del canto e il violino, che, prescindendo dalle sue particolari prerogative, concede al maestro, mentre pro- duce i suoni, di contemporanea- mente parlare, di spiegare, di ammonire, di tenere in attivita, di avere insomma sott’ occhio i cantori. Quindi e che il maestro deve trattare il violino in modo da produrre suoni chiari, pieni e rotondi. Ginnastica. „Mens sana in corpore sano“, suonava gia la nota sentenza dei Latini, esprimendo con cio 1’ im- portante verita, che soltanto un corpo sano puo essere 1’ organo d’ un’ azione vigorosa ed efficace dello spirito. Se la scuola popo- lare operasse esclusivamente per lo sviluppo e il rinvigorimento delle facolta intellettuali, senza curarsi della conservazione e del 285 Kedar učenci menjajo glas, ni jim dopuščati v nobenem raz¬ redu, da bi peli z drugimi vred. Sedaj je še opomniti, da je otrokom preskrbeti tiskano, metodično urejeno pesmarico, katera se dobiva dober kup in v kateri so teksti in napevi najboljših narodnih in cerkvenih pesmi; tako ti bo mogoče dobro obrniti ves čas in izogniti se zamudnemu narekovanju ter dostikrat napačnemu prepiso¬ vanju not in besed. Najboljše učilo pri petji so gosli; ne le to, da imajo same na sebi mnoge prednosti, temveč one dopuščajo učitelju igrati in sproti govoriti, razlagati, opo¬ minjati in učence držati v redu, in zato je tudi zahtevati od učitelja, da zna vbirati na njih čiste in polne glasove. Telovadba. „Mens sana in corpore sano“ bilo je geslo že starodavnih La- tincev ter pomeni, da morejo duševne sile le v zdravem in čilem telesu živahno in hitro razvijati se in krepko delovati. Ko bi ljudska šola skrbela le za to, da se razvijajo in krepe duševne moči, a se malo bri¬ gala, da vzdržuje in krepi zdravje, zanemarila bi jedno najbistvenijih razreda nastupila mutacija glasa, ne smije mu dopustiti da pjeva. Konačno neka bude spomenuto još i to, da djeca moraju imati pri ruci malu tiskanu, metodički uredjenu i jeftinu knjižicu pje- vanku, koja sadržava tekste i napjeve, po kojih valja pjevati lahke pučke i crkvene pjesme. Time če se prištediti mnogo vremena za obuku, izbječi če se diktovanju, kojim se mnogo vremena izgubi, a osim toga djeca često pogrešno prepisuju note i tekst. Najbolje pomagalo pri obuci u pjevanju jesu bez dvojbe gusle, pošto i ne gledajuč na ostale njihove priednosti, dopuštaju učitelju, da može, kada izvadja na njih glasove, u isto vrieme govoriti, tumačiti, opominjati i pjevače nadzirati. Radi toga mora se od učitelja zahtievati, da znade čisto guditi i na gu¬ slah podpune jedre tonove iz- vadjati. Tjelovježba. „Mens sana in corpore sano“ bijaše več geslo starodavnih Latina, a znači, da se samo u zdravu i Čilu tielu mogu živahno i hitro razvijati i raditi umne sile. Kad bi pučka škola samo oko toga nastojala, da razvija i kriepi duševne moči, a malo se brinula, da uzdržava i jači zdravlje, zanemarila bi jednu 286 Gesundheit nicht kiimmern, so wiirde dieselbe eine ihrer we- sentlichen Aufgaben vernach- lassigen. Da das Turnen eines der kraftigsten Mittel zur Losung der angedeuteten Aufgabe der Volksscbule ist, so ist dasselbe mit vollem Rechte in den Kreis der an der Volksschule zu be- handelnden Gegenstande aufge- nommen worden. Zwar wendet man gegen die Einfiihrung des Turnens in den Landscbulen ein, dass die Kinder auf dem Lande vielfache Gelegenheit zum Laufen und Springen und Kraftubungen haben, bedenkt jedoch nicht, dass ihre Muskelthatigkeit doch nur einseitig ist und Unbehilf- lichkeit und schwerfalliges Wesen erzeugt, und dass eine harmo- nische, d. h. eine sammtliche Organe vortheilhaft beeiniius- sende Wirkung nur das Turnen ausiibt, dass mit der hiedurch geforderten Gesundheit und Kraftigung des Leibes auch die Biegsamkeit der Glieder, die Leichtigkeit und Schnelligkeit ihrer Bewegungen, - sowie eine naturgemafie, schone, empfeh- lende Haltung des Korpers er- zielt wird, Eigenschaften, welche die Heiterkeit und Frische des Gemiithes und die nothwendige Spannkraft des Geistes und Aus- dauer in der Arbeit zu Folge haben. Nicht minder wichtig ist es fur die Erziehung des jungen Menschen, dass sich derselbe vom Turnplatze den Sinn fur Ordnung und Disciplin holt, dass er auf demselben lernt, sich selbst zu beherrschen. Eben, consolidamento della salute, essa negligerebbe uno dei suoi com- piti essenziali. Siccome la gin- nastica costituisce uno dei mezzi piu potenti per raggiungere T ac- cennato scopo della scuola po- polare, cosi essa venne giusta- mente annoverata tra le materie da insegnarsi in detta scuola. Veramente si obbietta contro 1’ introduzione della ginnastica nelle scuole rurali, che i fanciulli hanno in campagna molteplici occasioni per correre e saltare, e inoltre esercizt che richiedono forza; pero non si considera, che la loro attivita muscolare in co- tali esercizi e solamente parziale, donde uno sviluppo manchevole e una certa goffaggine, e che soltanto la ginnastica esercita un effetto armonico, cioe un’ azione benefica sul complesso degli organi , e che promo- vendo cosi la sanita e il rin- vigorimento del corpo si ottiene anche 1’ agilita delle membra, la scioltezza dei movimenti, come pure un portamento sicuro, disinvolto e bello; doti queste, che hanno per conseguenza la serenita e la freschezza del- 1’ animo, la necessaria elasticita dello spirito nonche la resistenza nel lavoro. Non meno importante per 1’ educazione del giovane si e, che le esercitazioni ginnastiche destano e sviluppano in lui il sen¬ timente deli’ ordine e della di¬ sciplina, e con cio lo educano a governare se stesso. Se la 287 svojih nalog. Omenjeni smoter ljudske šole se more doseči naj¬ bolje s telovadbo; zato so jo po vsej pravici uvrstili med učne predmete ljudske šole. Nekateri sicer nasprotujejo telovadbi v ljudskih šolah na deželi, češ otroci na deželi imajo dosti pri¬ like skakati, tekati ter razno¬ vrstno izkušati svoje telesne sile. Ali oni ne pomislijo, da je de¬ lavnost mišic pri takih vajah vendar le nepopolna, ter da iz tega izvira splošna nespretnost in okornost kmečkih otrok. Naj se tedaj nasprotniki telovadbe uverijo, da le telovadba deluje skladno in blagotvorno na raz- vitek vseh udov, pospešuje zdravje in krepi telo. Pojedini udje postanejo gib- čneji in se tudi lažje in hitreje krečejo, dete pa se privadi na¬ ravnemu in prikupljivemu kre- tanju. Iz teh telesnih svojstev pa niče vesela in živahna čud, ki daje dečku potrebno čilost in vstrajnost pri delu. Nič manj znamenito za vzgojo mladeniča ni to, da si pridobi v telovadnici čustvo za red in pokornost ter da se nauči brzdati samega sebe. Prav zato, ker je telovadba v ljudski šoli vzgojno sredstvo, ji ne izmedju najbitnijih zadača svojih. Označeni se cilj pučke škole može najbolje polučiti tjelovjež- bom; za to su ju punim pravom uvrstili medju učevne predmete u pučkih školah. Npkoji se do- ista tjelovježbi u pučkih školah na selu protive, veleč, da imaju seoska djeca dosta prilike uvjež- bati se u trčanju, skakanju i inom razvijanju svojih tjelesnih sila; ali oni ne promišljaju, da je djelatnost njihovih mišica ne- podpuna, te da iz toga izvire obična nespretnost i tromost seoske djece. Neka se dakle proti vnici tjelo- vježbe uvjere, da samo tjelo- vježba djeluje skladno i blago¬ tvorno na razvitak svih kolikih uda, pospješuje zdravlje i kriepi tielo, a tim da postaju pojedina uda gibčija, lakše se i brže kreču, a diete privikne narav- skomu i pristojnomu držanju. Iz ovih pak tjelesnih svoj- stva niče vesela i badra čud, potrebita pruživost duha i uz- trajnost u radinosti. Od ne manje znamenitosti za uzgoj mladiča jest, što si na vježbalištu stiče čustvo za red i Stegu, i što se na vježbalištu uči sam sobom vladati. Uprav jer je tjelovježba u pučkoj školi uzgojno sredstvo, ne može joj 288 weil das Turnen in der Volks- schule ein padagogisches sein soli, kann demselben die Auf- gabe nicht zugewiesen werden, vollendete Turner heranzubilden. Es miissen daher auf dem Turn- platze der Volksschule alle iiber- fliissigen gekiinstelten Ubungen unterlassen \verden und es ist die Wahl der Turntibungen mit Riicksicht auf den angedeu- teten Zweck und in Emagung des bei jeder Scbule nacb ihrer Organisation und ihren Turn- bilfsmitteln Erreicbbaren mit der grofiten Umsicht vorzunehmen. Unsere Lehrplane schreiben mit Riicksicht auf die im Kiistenlande bestehenden, dem Turnunter- richte wenig gunstigen auBeren Verhaltnisse der Volkssehulen, fiir die Unter-, Mittel- und Ober- stufe Ordnungs- undFreiiibungen und Turnspiele, und nur fiir die letzte Stufe Geratheiibungen vor. Wahrend namlich die Ordnungs- iibungen die Pflege des Ord¬ nungs-, Schonheits- und Gemein- sinnes, die Freiiibungen die Stellung des Korpers in den Dienst des Willens bezwecken und daher an allen Unterrichts- stufen am Platze sind, sind die Zielpunkte der Gerathiibungen Erhohung der Korperkraft, des Muthes, der Berechnungsgabe und der Geistesgegenwart und eignen sich daher fiir die Zeit einer hoheren physischen und geistigen Entwicklung des Schul- kindes. Wenn also einer Scliule die Geratke fehlen, so kann die- selbe einen der vvesentlichsten Zwecke des Turnunterriclites nicht verfolgen. ginnastica dev’ essere dunque nella scuola popolare educa- tiva, non si puo assegnarle il compito di formare ginnasti per- fetti. Percio devono escludersi dalla palestra della scuola popo¬ lare tutti gli esercizt esagerati, essendo questi affatto superflui. La scelta degli esescizi ginnici va fatta con riflesso ali’ accen- nato scopo, con la massima av- vedutezza per ogni scuola, in confonnita al suo organamento ed ai suoi mezzi sussidiari gin- nastici. I nostri piani d’ insegnamento prescrivono, con riguardo alle esistenti circostanze esterne, poco favorevoli ali’insegnamento della ginnastica nel Litorale, pei gradi inferiori, medi e superiori eser- cizl d’ ordine, elementari e giuo- chi, e soltanto per 1’ ultimo grado esercizl agli attrezzi. Siccome gli esercizl ordina- tivi mirano alla coltura del senso deli’ ordine, deli’ estetica e della solidarieta, e gli esercizl a corpo libero a fare del co rpo un istrumento ubbidiente della vo- lonta, essi vengono percio trat- tati in tutte le classi; mentreche gli esercizl agli attrezzi, cke hanno per iscopo 1’ aumento della forza lisica, del coraggio, della capacita di calcolare e della pre- senza di spirito convengono piu a quell’ eta, in cui il fanciullo ha raggiunto un maggior svi- luppo del corpo e dello spirito. Se ad una scuola mancano dunque gli attrezzi, essa non puo con- seguire uno degli scopi essenziali, a cui tende 1’ istruzione della ginnastica. 289 more biti svrha, da bi vzgoje- vala spretne in dovršne telo¬ vadce, da celo opuščati je pri gimnastičnih vajah v ljudski šoli vse, kar je nepotrebno in pri¬ siljeno. Zato naj učitelj odbira vaje z največo opreznostjo oziraje se pri tem na omenjeno svrho in na to, kar se more v vsaki šoli doseči po njeni uredbi in po njenih sredstvih. Z ozirom na obstoječe vnanje razmere, katere na ljudskih šolah v Primorji nikaker niso ugodne telovadbi, zaukazujejo naši učni načrti redne in proste vaje in igre za nižo, srednjo in višo stopnjo, a vaje na spravah samo za višo stopnjo. Redne vaje imajo negovati čustvo za red in lepoto in pri¬ pravljati otroke, da se zavedajo občestva, proste vaje pa vaditi telo, da se pokorava volji; zato so tudi te vaje prikladne na vsaki učni stopnji. Vaje na spravah pa, s katerimi se ima krepiti telesna moč, jačiti srčnost, pre- vdarnost in zavednost, so bolj primerne za ono dobo, v ka¬ teri so otroci telesno in du¬ ševno že bolj razviti. Ako tedaj šola nima potrebnih sprav, ne more doseči jedne najbistvenijih telovadbinih svrh. biti svrha, da iz pučke škole izadju izvrstni i savršeni gim- nastici, več se iz gimnastičkih vježba u pučkoj školi mora iz¬ pustiti sve ono, što je suvišno i prisiljeno. Zato se imaju vježbe naj- večim oprezom odabirati i oba- zirati se pri tom na označenu svrhu i na ono, što se u svakoj školi po njezinu ustrojstvu i njezinimi Sredstvi polučiti može. Obzirom na postoječe vanj- ske okolnosti, koje na pučkih školah u Primorju niesu nipošto tjelovježbi povoljne, propisuju naše učevne osnove redovne i proste vježbe i igre za niže, srednje i više, a vježbe na spravah samo za više razrede. Redovnimi se vježbami nje- guje čustvo za red i ljepotu i uzbudjuje zajednički duh, a pro¬ stimi se vježbami postizava to, da se tielo posvema pokorava volji; stoga i jesu ove vježbe prikladne svakomu stupnju ob- uke. Vježbe pako na spravah, kojimi se jači tjelesna snaga i umnožava srčanost, opreznost i prisutnost duha, prikladnije su za ono doba, kad su več djeca tjelesno i duševno razvijenija. Ako li dakle neka škola nema potrebitih sprava, ne može do- prieti do najbitnije svrhe tjelo- vježbe. Lehrplane f. d. Kiistenland. 19 290 Bei den bestehenden Turn- einrichtungsverhaltnissen an den kiistenlandischen Volksschulen ist es von grofier Wichtigkeit, dass die diesem Unterrichte zuge- messene Zeit vollstandig aus- geniitzt \verde. Der Lehrer ge- wohne daher die Schiller gleich vom Anfange, sich zu den Ord- nungs- und Freiiibungen rasch und ohne Zeitverlust aufzustellen, gebe auf die bei den Ubungen vorkommenden Fehler acht und lasse sie sofort verbessern. Er nehme daher einen solchen Stand- punkt ein, dass er jeden Schiller genau beobachten und dass auch ihn jeder Schiller sehen konne. Von Zeit zu Zeit sehe er sich die iibenden Schiller auch von der Kehrseite an, damit ihm keine fehlerhafte Stellung und Ausfiihrung entgehe. Zur Ver- meidung der Zeitversaumnis und fur die Erhaltung einer strengen Ordnung im Turnen ist auch die Befehlertheilungsweise sehr wich- tig. Der Befehl sei kurz und laut, mag er nun die Ubung an- kundigen oder die Ausfiihrung derselben anordnen. Der Ausfiihrungsbefehl werde mit erhohter Stimme ausgespro- chen. Zwischen dem Ankundi- gungs - und Ausfiihrungsbefehl lasse der Lehrer eine derSchwie- rigkeit der Ubung angemessene Pause eintreten, damit die Schiller zum NachdenkenZeitfinden. Hie- bei dulde er es niemals, dass sie die Ubung ausfiihren, ehe er den vollstandigen Befehl ausge- sprochen hat. Fur die auszu- fiihrenden Ubungen gebe er den Considerate le circostanze esistenti, in fatto di palestre di ginnastica, presso le scuole po- polari del Litorale, e di somma importanza, che il tempo asse- gnato per questo insegnamento venga impiegato in modo da trarne il massimo possibile pro- fitto. Il maestro abitui percio gli scolari gia dal principio a di- sporsi ali’ esecuzione degli eser- cizl d’ ordine e corpo libero ra- pidamente e senza perdita di tempo, faccia attenzione agli errori, correggendoli all’istante. A tale scopo bisogna ch’ egli si ponga dove gli sia possibile di vedere ogni allievo ed essere veduto da tutti. Di quando in quando sorvegli 1’ esecuzione anche dal lato opposto alla fronte degli scolari, perche non gli sfugga qualche sbagliata posi- zione od esecuzione. Per evitare nella ginnastica la perdita di tempo, come pure pel manteni- mento d’ un ordine rigoroso, e assai importante il modo d’ im- partire il comando. Esso sia breve e forte tanto per 1’ avver- timento quanto per 1’ esecuzione d’ un esercizio. Il comando d’ esecuzione venga pronunciato concisamente e con voce piu alta. Il maestro faccia tra il comando d’ avver- timento e quello d’ esecuzione una pausa corrispondente alla difficolta deli’ esercizio, affinche gli allievi abbiano tempo di pensare. Non tolleri pero giam- mai ch’ essi eseguiscano 1’ eser¬ cizio prima ch’ egli non abbia pronunziato il comando com- pletamente. Egli segni il tempo 291 Razmere na ljudskih šolah v Primorji zahtevajo glede pouka v telovadbi, da se čas, odločen temu predmetu, porabi do dob¬ rega. Učitelj mora tedaj že pre¬ cej od začetka otroke privaditi na to, da se za redne in proste vaje hitro in nevtegoma posta¬ vijo v vrsto, in paziti mora na vsak pogrešek v vajah ter ga precej popraviti. Radi tega naj se vstopi tako, da more točno nadzorovati vsako dete, a da tudi otroci vidijo njega. Večkrat naj pogleda otroke tudi od zadej, da vidi, če se katero dete ne drži prav ali slabo izvršuje vajo. Da se ne trati čas, a vendar strogo vzdržuje red, temu mnogo pri¬ pomore pravo in točno zapo¬ vedovanje. Zapoved mora biti kratka in glasna, bodisi da vajo napoveduješ, bodisi da jo za¬ poveduješ. Zapoved za izvršitev izgovarjaj s krepkejšim glasom. Med zapovedjo za napoved in za izvršitev bodi prenehljaj, pri¬ meren težavnosti vaje, da otrok more premisliti, kaj mu je storiti. Pri tem pa učitelj ne sme nikdar dopuščati, da bi otroci prej izvršili vajo, preden on ne izreče ukaza. Za vaje, katere se imajo izvršiti, naznani se takt, ali se ne sme preveč šteti, ne Stanje pučkih školah u Pri¬ morju glede obuke u tjelovježbi zahtieva, da se vrieme, toj obuci odredjeno, podpunoma izcrpi. Učitelj mora dakle več s početka djecu fomu priučiti, da se za redovne i proste vježbe brzo i bezodvlačno u red stave; za tim mora paziti na svaku pogrješku u vježbab, te ju od- mah popraviti. Stoga neka za- uzme mjesto, s kojega može svako diete točno nadzirati, a da i djeca njega vide. Svako toliko neka djecu i straga pogleda, da mu ne iz- bjegne. ako se koje diete krivo drži ili vježbu slabo vrši. Da se vrieme ne trati a red strogo uz- drži, tomu puno doprinaša pravo i točno zapoviedanje. Zapovied mora biti kratka i glasna, bud da se vježba samo najavlja, bud da se vršenje iste naredjuje. Provedbena zapovied mora se krepčijim glasom izgovoriti. Iz- medju najavnoga i provedbe- noga naloga neka bude Stanka (pauza) primjerena potežkoči vježbe, da si i diete uzmogne premisliti, sto mu valja činiti. Pri tom ne smije učitelj ni- kad dopustiti, da djeca vježbu prije provedu nego on posvema zapovied izreče. Za vježbe, koje se imadu izvršiti naznani se takt, ali se ne smije odviše ni 19 * 292 Takt an, wobei jedoch alles tiberflussige Zahlen uad Zurufen oder Handeklappen zu vermei- den ist. Ein bloftes Taktschwingen mit einem Arine fordert auch die Aufmerksamkeit der Schuler zur Regelung der Ubung. Jede Ordnungs- und Frei- tibung ist iibrigens nicht nur von den Schiilern im gleichen Tempo und in der festgesetzten Zeit, also piinktlich, sondern auch genau, indem nicbts weggelassen und nichts hinzugefugt wird, und energisch zu vollziehen. Fehler in der Ausfuhrung der Ubungen werden am besten dureh nocbmaliges Vormachen, Besprecben und Nachmachen- lassen der Ubung corrigiert. An kindlichen Spielen nehme der Lehrer selbst Antheil. I)ies wird seinem Ansehen und seiner Wiirde nicht abtraglich sein, vielmehr die Anh&nglichkeit umi Liebe der Kinder zu ihm er- hohen. Bei den Gerathubungen ent- falte der Lehrer seine volle Auf¬ merksamkeit und unterstiitze die Schuler nach Nothwendigkeit, damit ja keiner einen Schaden erleide. Auch unterlasse er es nicht bei schwierigeren Ubungen altere Schuler zur Unterstutzung schwacherer Schuler heranzu- ziehen. Damit die Ausfuhrung der Ubungen den Schiilern immer leichter werde, lasse er es an per gli esercizi da eseguirsi, evitando pero il contare e gridare, le battute delle mani ad ogni superfluita. Un semplice slancio del brac- cio, fatto a tempo, proinuove anche 1’ attenzione degli allievi per T esecuzione ordinata del- T esercizio. Del resto, ogni esercizio or- dinativo e a corpo libero dev’ es- sere eseguito dagli scolari con energia, nel giusto tempo e con la stabilita cadenza, dunque pun- tualmente e senza omissioni od aggiunte. Errori nell’ esecuzione degli esercizi vengono corretti mo- strando e spiegando ancora una volta e facendo ripetere 1’ eser¬ cizio. II maestro prenda parte attiva ai giuochi degli allievi. Cio non scema punto la sua autorita e dignita, anzi accresce f attaccamento e 1’ amore dei faneiulli per lui. II maestro spieghi durante le esercitazioni agli attrezzi tutta la sua attenzione, e aiuti gli scolari secondo il bisogno, accioc- che nessuno si faccia male. Egli non trascure pure di iniziare gli scolari piu avan- zati in eta ad assistere i piu deboli negli esercizi piu difficili. Affinche 1’ esecuzione degli eser¬ cizi riesca sempre piu facile, provveda per una frequente ri- 293 upiti, ne z rokami ploskati. Ako se takt udarja le z maha¬ njem roke* tedaj tudi učenci bolj pazijo, da pravilno izvrže vajo. Sicer pa morajo učenci izvr¬ ševati redno kaker prosto vajo ne le točno t. j. vsi h krati in vsi jednako v določenem času, temveč tudi čvrsto in natanko, tako, da se nič ne spusti, nič ne doda. Pogreške v izvrševanji vaj najbolje popravljaš s tem, da vajo še jedenkrat pokažeš, razjasniš ter jo daš izvršiti v novič. Dobro je, da se otroških iger vdeleži tudi učitelj. Njegovi ve¬ ljavi in časti to ne bo čisto nič škodovalo, ampak še povišala se bode udanost in ljubezen otrok do njega. Pri vajah na spravah bodi posebno pazljiv in otrokom po¬ magaj, kolikor je treba, da se kateri ne poškoduje. Za težje vaje odredi bolj odrasle učence, da pomagajo svojim slabejšim tovarišem. Da učenci vedno laže izvršu¬ jejo vaje, naj jih večkrat po¬ navljajo. brojiti ni dovikivati ni rukama pljeskati. Ako se takt udara samo mahanjem ruke, tada i učenici više paze, da vježbu pravilno vrše. U ostalom moraju učenici svaku, koli redovnu, toli proštu vježbu ne samo jednakomjerno, dakle točno u odredjeno vrieme, več i potanko i krepko izva- djati, tako da se ništa ne izpusti niti ne doda. Pogrješke u izvadjanju vježba, najbolje če se izpraviti time, da se vježba opet pokaže, razjasni, pak s nova izvede. Dobro je, da kod djetinjih igara i učitelj učestvuje; to ne če biti nipošto na uštrb njegovu ugledu i dostojanstvu, dapače povečat če odanost i ljubav djece prema njemu. Eod vježbž na spravah valja da učitelj što pozorniji bude i da djecu u koliko treba, podu- pire, da se nitko ne ozledi. Zato mora, osobito kod potežih vježba i odraslije učenike pozvati, da svoje slabije drugove podpo- mažu. Da učenici vježbe sve to lakše izvadjaju, treba ih često opetovati. 294 der Wiederholung derselben nicht fehlen. Anstrengende Ubungen sind arn Schlusse der Stunde nicht zulassig. Der Lebrer be- schliefie jede Stunde damit, dass er die Schtiler auseinandergeben, sicb ankleiden, paarweise auf- stelien und sodann geordnet ab- marschieren lasst. Wer Unterricht im Turnen geben will, muss sich des ganzen Ubungsstoffes bemachtiget haben und eine dem Alter der Kinder ensprechende Verbindung der Turnubungen fttr jede Stunde zu treffen wissen. ZurErleichterung dieser Auf- gabe und bebufs einer zweck- entsprechenden Ertheilung des Turnunterrichtes beachte der Lehrer noch folgende Gesichts- punkte: 1. Der Turnplan, die Turn- oder Gerathordnung soli derart verfasst sein, dass in einer ge- wissen Reihe von Turnstunden dieselben Gerathe und dieselben Ubungsarten, letztere in einer entspreehendenFortentwickelung wiederkehren. 2. Bei Auswahl der Ubungen ist vorherrschend darauf zu se- hen, dass nicht so sehr die systematische Entwickelung einer bestimmten Ubungsart an einem oder mehreren Gerathen, son- dern vielmehr die Durchbildung der gesammten Muskulatur an- gestrebt werde. 3. Die fiir die unteren Alters- classen zunaehst nothvvendigen und ntitzlichen Ubungen haben sich mit den beiteren Ubungen oder dem Spiele in der Turnzeit petizione dei medesimi. Si evi- tino esercizt faticosi al termine deli’ ora. II maestro chiuda ogni ora facendo rompere la formazione, acciocche gli sco- lari possano vestirsi e poi di- sporsi su due file per abbando- nare il locale in perfetto ordine. Colui che intende impartire 1’ istruzione ginnica, deve posse- dere tutto il materiale d’ in- segnamento e dev’ essere in grado di potersi formare, per ogni ora, le combinazioni degli esercizt ginnastici corrispondenti ali’ eta dei fanciulli. Per facilitare un tale compito e per impartire 1’ insegnamento della ginnastica corrispondente- mente allo scopo, il maestro os- servi ancora le seguenti regole: 1. Il piano ginno-didattico ed il turno degli attrezzi devono essere combinati in modo tale, che dopo un determinato numero di ore si ritorni agli stessi at¬ trezzi, e si ripeta la stessa specie di esercizt in ordine progressivo. 2. Nel fare la scelta degli esercizt si cerchera anzitutto di promuovere lo sviluppo di tutto il sistema muscolare senza vin- colarsi ad una successione di una determinata specie di eser- cizi ad uno od a piu attrezzi. 3. Gli esercizt cbe sono di prima necessita o utili agli allievi delle classi inferiori, saranno da alternarsi nella stessa ora con quegli esercizt che offrono mag- 295 Težkih (napornih) vaj ne smejo delati proti koncu ure. Po končanej uri učitelj zapove, da naj se otroci razidejo, ob¬ lečejo, po dva in dva uvrste in tako odidejo. Kdor hoče uspešno učiti te¬ lovadbo, mora v tej stroki prej sam popolnoma izuriti se in znati mora, kako je odbirati in razve¬ jati vaje za vsako uro in kako jih je združiti, da bodo najbolj primerne otroški starosti. Da si učitelj to nalogo olajša in da telovadbo namenu primerno poučuje, pazi naj na sledeča pravila: 1. Učni načrt za telovadbo in red, po katerem se imajo rabiti sprave, mora biti tak, da se po določenem številu ur iste vaje ponavljajo na istih spravah v napredovalnem redu. 2. Kedar izbiraš vaje, ni treba toliko gledati na to, da se učenci izurijo v določenih vajah na jed- nej ali več spravah, kolikor na to, da se jim celo mišičje krepko razvije. 3. Vaje, ki so zelo potrebne ali koristne mlajšim učencem, izmenjavati je v istej uri s kratkočasnimi vajami ali pa s telovadnimi igrami; posebno Naporne vježbe ne smiju se provadjati prema koncu sata. Na svršetku sata zapovjedit če učitelj, da se djeca razidju, obuku, po dva i dva urede i tako otidju. Tko hoče da uspješno podu- čava u tjelovježbi, mora da se prije sam u toj štruci podpu- noma uvježba i da za svaku uru umije odabrati i razrediti onu skupinu vježbe, koja djeti- njoj dobi najbolje odgovara. Da si ovu zadaču olahkoti, te da tjelovježbu na shodan način podučava, treba, da uči¬ telj pazi na sliedeča pravila: 1. Učevna osnova za tjelo¬ vježbu i red, po kojem se rabe sprave, mora biti takov, da se poslie stanovitoga broja uril opetuju na istih spravah iste vježbe postepeno napredujuč. 2. U izboru vježba ne tx - eba paziti toliko, da se učenici uvjež- baju u porabi sprava, koliko da se razvije cieli mišični sustav. 3. Vježbe, najpotrebitije i najkoristnije pitomcem nižih raz¬ reda, valjat če izmjenjivati u istoj uri zabavnimi igrami; re¬ dovne vježbe, pri kojih treba 296 zu theilen; und es sollen insbeson- dere die Ordnungsiibungen, weil sie die ganze Aufmerksamkeit der Schiller in Anspruch nehmen, mit diesen Altersclassen nur kurze Zeit vorgenommen und durch die mehr heiteren Freiiibungen im Gehen, Laufen, Hiipfen u. s. w. bis zur halben Turnzeit erganzt werden. Zur Erhohung des rhjthmi- schen Gefiihles, sowie des Sinnes fiir Geselligkeit konnen auch Liedchen gesungen werden. Hef- tige Bevvegungen und anstren- gende Ubungen sind jedoch nie- mals mit Gesang zu begleiten. Geratheiibungen miissen immer mit Freiiibungen eingeleitet werden. gior diletto o con giuochi gin- nastici; gli esercizl erdinativi che richiedono tutta I’ attenzione degli allievi, si limiteranno a pochi minuti e vi si surroghe- ranno per una meta deli’ ora gli esercizl a corpo libero. quali la marcia, la corsa, il saltellare ecc. Per elevare nei fanciulli il senso del ritmo, e il sentimento della socievolezza, si facciano cantare delle piccole canzoni. Movimenti concitati pero, ed esercizt faticosi non si accom- pagnino giammai col canto. Gli esercizi a corpo libero prece- dano ogni volta gli esercizl agli attrezzi ginnastici. redne vaje, katere zahtevajo vso pazljivost učencev, trajajo naj le malo minut ter nado- meste naj se za polovico ure s prostimi vajami, kaker n. pr. s hojo, tekanjem, skakanjem itd. Da se povzdigne učencem čustvo za ritem in družnost, smejo se peti kratke pesmice. A učenci naj ne pojo nikdar, kedar se gibljejo naglo in s silo, ali kedar izvajajo težke vaje. Preden začno telovaditi na spra¬ vah, izvajajo naj proste vaje. da pitomci dobro paze, trajat če malo čašaka te če se zamie- niti za p 6 ure prostimi vježbami kao što je stupanje, trčanje po- skakivanje i. t. d. Da se djeci poveča čustvo za ritam i smisao za druževan život, mogu za lakših vježba pjevati i pjesmice. Kada se pako naglo kreču i naporne vježbe izvadjaju, ne smiju ni- kada pjevati. Prije nego li se počmu vježbati na spravah, mo- raju izvadjati proste vježbe. A. 298 4. Die Ubungen sollen stets so gewahlt werden, dass sie ent- weder von allen Schiilern oder von dem dritten, vierten Theile derselben gleichzeitig gemaeht und mit geringen Ausnahmen auch wirklich von sammtlichen Schiilern ausgefuhrt werden konnen. 5. An keiner Ubungsart und an keinem Gerathe soli bis zur ganzlichen Ermildung oder bis zum Uberdruss der Schiller ge- turnt werden. 6. Keine Ubung darf, wenn sie besonderen Schwierigkeiten in der Auffassung und Ausfiih- rung begegnet, von dem Lehrer durch iibergroGen Eifer erzwun- gen werden wollen. 7. Alle jene Ubungen und Spiele, welche eine grofiere An- strengung und Aufregung der Schiller hervorrufen, miissen mit besonderer Vorsicht und in jenem Mafte vorgenommen werden, dass eine ubermaCige Erhitzung und dadurch sich leicht ergebende Verkuhlung derselben vermieden werden kann; endlich: 8. Wer vor kurzem einen Knochenbruch erlitten hat oder ofters Luxationen der Gelenke ausgesetzt war; wer uberhaupt an einem wichtigen korperlichen Gebrechen, z. B. einem Unter- leibsbruche leidet; wer bei an- strengender Bewegung schweren Athem, Herzklopfen, Seiten- stechen, Schwindel empfindet; wer ofters schwere Entzundungs- 4. La scelta degli esercizt dovra farsi sempre in guisa che tutti gli allievi, potendo, od al- meno una terza o quarta parte dei medesimi vi attendano simul- taneamente: saranno poi tali che, salvo poche eccezioni, pos- sano essere eseguiti da ciascuno di loro. 5. Si badera di non istan- care troppo od annoiare i fanci- ulli colla soverchia ripetizione di uno stesso esercizio, o coli’ uso del medesimo attrezzo. 6. Qualora un esercizio oflra qualche difficolta d’ apprendi- mento o d’ esecuzione, il maestro non insistera di soverchio perche venga eseguito. 7. Tutti quegli esercizl o giuochi che sono alquanto fati- cosi e percio di speciale diffi¬ colta in venire appresi ed ese¬ guiti , s’ intraprenderanno con molta prudenza e si faranno in misura tale da evitare qualsiasi causa di riscaldamento che poi esponga ad infreddature; infine 8. Chi fra gli allievi abbia riportato una frattura recente, o abbia avuto piu volte a soffrire delle lussazioni, o sia affetto d’ incomodi o d’ imperfezioni fisiche p. e. d’ernia; chi durante un movimento energico soffra d’ oppressioni al petto, di pulsa- zioni al cuore, di fitte, di capo- giri, od abbia avuto delle in- fiammazioni di cuore, di polmoni, 299 4. Izbirati je take vaje, da jih izvršujejo, ako je mogoče, h krati vsi učenci ali vsaj tret¬ jina al četrtina vseh učencev, in take, da jih morejo, izvzemši ne¬ katere, izvrševati vsi učenci. 5. Gledati ti je na to, da se učenci z vednim ponavljanjem jedne in iste vaje ali pa z vedno rabo iste sprave ne utrudijo ali ne naveličajo. 6. Ako je kaka vaja težko umljiva ali se ne da lehko iz¬ vršiti, naj učitelj ne sili učencev, da jo izvrše. 7. Vse one vaje ali igre, ki učence preveč utrudijo in raz¬ dražijo, izvajati je jako previdno in le toliko, da se nikdo ne pregreje ali prehladi. 8. Otrok, ki si je pred krat¬ kim zlomil kakšno kost, ali pa več¬ krat izvinil kak člen, ali je kako drugače težko poškodovan n. pr., če je počen ali če pri težavnem gibanji ne more dihati, komur utriplje srce, ali da ga bode, komur se vrti v glavi, ali da je imel večkrat opasna vnetja n. pr. srca, pljuč, trebuha, mož- gan, obraza itd., sme izvajati le 4. Vježbe imaju se tako iza- birati, da svi pitomci, ako je moguče, ili bar trečina njih ili četvrtina zajedno rade; valja pak, da budu takove, s malimi iznimkami, da jih može izvršiti svaki od njih. 5. Paziti treba, da se dje- čaci ne utrude i da njim ne do- dosadi prekomjerno opetovanje iste vježbe ili uporaba iste sprave. 6. Kad je vježbu potežko razumjeti ili izvršiti, ne če uči¬ telj strogo zahtievati, da ju učenici izvrše. 7. Sve vježbe ili igre, koje učenike preveč umore i raz- draže, moraju se obavljati ve- oma oprezno i tako, da se nitko ne pregrije, te ne prehladi; konačno 8. Pitomac, koji je slomio kakvu kost ili kojemu se češče koja kost spahne, ili koji nije u obče čitovat; kojega za silna gibanja prša zabole ili mu srce tuče, ili ga bode ili mu se vrti u glavi, ili koji je imao uzpa- ljeno srce, pluča, trbuh, mož- djane lica i t. d. neka obavlja 300 krankheiten, z. B. des Herzens, der Lunge, des Unterleibes, des Gehirnes, Gesichtes u. s. w. durchgemacht hat, der kann nur auf ausdruckliches Gutheifien eines turnverstandigen Arztes zu gewissen leichteren Turniibungen zugelassen vverden. b) Beim Turnunterrichte in Madchenschulen sind zu unter- lassen: 1. Bei den Freiilbungen: die Ubungen im Beinspreitzen, Grat- scken, raschen Rumpfschvvingen und Rumpfdrehen, das hohe Springen, das Hiipfen in der tiefen Kniebeuge u. s, w. 2. Bei den Ordnungsubungen: das heftige Stampfen beim Takt- gehen und Taktlaufen, unschones Hiipfen beim Hopsen, Schottisch- hiipfen, Galloppieren, ferner das Bilden von militarischen Ziigen und allen in dieses Gebiet ge- horigen Reihungen. 3. Bei den Stabiibungen: das Ubersteigen aus dem Eindreben des Stabes in dem Kammgriff, sowie alle Hiebarten an und von Ort und die Beniitzung eines Eisenstabes oder der Hantel in den verschiedenen Ausfalls- stellungen u. s. w. 4. Bei den Schwebestangen und Schwebebaumen: alle Stiitz- und Sitzarten im Seitsitz oder im Hockstande, oder mit sonsti- gen unpassenden Beinthatig- keiten. 5. Bei den wagrechten Hang- leitern: das Liegehangeln jeder Art von und an Ort. di bassoventre, al cervello, alla faccia ecc. non potra essere ammesso che a determinati eser¬ cizi facili, dietro espresso parere di un medico esperto in gin- nastica. b) Neli’ insegnamento della ginnastica nelle scuole femminili, si ometteranno: 1. Fra gli esercict a corpo libero: quegli a gambe divari- cate in avanti e di fianco, il piegamento e la rotazione rapida del busto, il saltare in alto, il saltellare con accosciamento com- pleto ecc. 2. Fra gli esercizi ordinativi le battute troppo forti nel passo cadenzato e nella corsa caden- zata, la formazione di schiera- menti militari, nonche tutte le evoluzioni di questa natura. 3. Fra gli esercizi con ba- stoni (canne, bacchette) il pas- saggio alternato delle gambe oltre il bastone, del pari che tutti gli esercizi di picca al pošto e dal pošto, e 1’ uso del bastone di ferro o delle manette nelle varie posizioni d’ assalto ecc. 4. Agli assi d’ equilibrio alle pertiche ed alle travi d’ equi- librio tutte le specie di appoggi e di piegamenti sulle anche di fianco o con accosciamento, o combinati con altri movimenti poco convenienti delle gambe. 5. Alle scale orizzontali la sospensione colle estremita supe- riori ed inferiori di qualsiasi specie al pošto e con traslocazione. 301 nekatere lahke vaje, ako temu pritrdi v telovadbi izveden zdravnik. b) V ženskih šolah naj se opuste : 1. Pri prostih vajah: raz- kračevanje nog naprej in na stran, hitro zibanje in obračanje trupa, visoko skakanje, poskako¬ vanje v velikem vpogibu kolen itd. 2. Pri rednih vajah: močno topotanje pri hoji in tekanji po taktu, neprilično poskakovanje v hoji s poskokom in v dirjanji, redanje vojaških vrst in vse drugo temu podobno vrstanje. 3. Pri vajah s palicami (trsti, šibicami): prestopati palico, obo¬ jestransko mahanje na mestu in z mesta; raba železne palice ali naročnikov v raznih napadnih stojah. 4. Na prekljah in na gredi: vse vaje v leži in seji, v stranski seji ali v počepu in vse druge, katere se vrše z malo pristojnim gibanjem nog. 5. Na vodoravni lestvi: vsako veskanje z rokami in nogami. samo lahke vježbe, kako od¬ redi liečnik, vješt tjelovježbi. b) U ženskih školah imaju se iz obuke u tjelovježbi izostaviti: 1. Od prostih vježba one, u kojih se noge razkre- čuju ili napried ili postrance; pregibanje i naglo kruženje trupa, skakanje u vis, poskaki- vanje s podpunim priegibom ko- ljena i t. d. 2. Od redovnih vježba pre- jako udaranje kod koracanja, trčanje po taktu, vojničko raz¬ metavanje i sve, što je tomu slično. 3. Od vježba palicami izmje- nički prielaz s nogami preko palice, svako mahanje na mjestu i s mjesta, te uporabu željezne palice ili ručka u raznih polo¬ žajih na juriš i t. d. 4. Na gredah, ljestvah i ra- vnotežnicah sve vrsti upora i priegiba o bedra ili s počepom ili napravljene drugim malo pri¬ stojnim gibanjem nogu. 5. Na razitih ljestvah svaki vis s rukami i s nogami na mjestu i premještanjem. 302 6. Bei senkrechten Leitern sowie an der Loch- und Latten- wand: dasAuslassenvonSprossen beim Taktsteigen vorlings und riicklings, wobei nocb besonders zu betonen ist, dass sowohl der Lehrer wie die ganze Classe in einer dem Anstandsgefiihle ent- sprecbenden Entfernung von den ubenden Schiilerinnen sich auf- stellt. 7. Beim Schaukelreck: das Hochschaukeln im Sitz oder Stand, im Streck- oder Beuge- hang, jeder Knie- oder Seitliege- hang und das Uberpurzeln vor- warts aus dem Strecksttitz u. s. w. 8. Bei den. Schaukelringen: die gleichen Ubungen, ferner das Uberdrehen aus dem Hang oder Stiitz und das Springen aus dem Schwingen iiber eine Springscbnur u. dgl. 9. Beim Rundlauf: die Ubun¬ gen im Riesenschritte sowie das Springen tiber eine Springschnur vvahrend des Schwingens, iiber- haupt Hochschwingen u. dgl. 10. Beim Stemmbalken und Sprungbock: alle Ubungen mit Ausnahme des Streckstiitzes und Seitsitzes. 11. Bei den wagrechten Stiitz- leitern sowie beim Barren: hohes Bein- und Rumpfschwingen, das Springen in die Kehre und Wende, 6. Alle scale perpendicolari del pari che alla parete forata ed a quella ad intagli 1’ o- missione di alcuni piuoli n el salire con cadenza si di fronte che indietro, ove si deve avver- tire particolarmente, che tanto il docente, quanto 1’ intera classe, si dispongano a tale distanza dalle fanciulle che vi si eser- citano, quale e richiesta dai ri- guardi della decenza. 7. Al trapezio 1’ oscillare troppo in alto sedendo tenendosi in piedi sulfialtrezzo nonche in sospeso a braccia teše ed a braccia Hesse qualsiasi sospen- sione al ginocchio od a corpo orrizontale di fianco, ed il capo- volgersi in avanti dali’ appoggio a braccia teše ecc. 8. Agli anelli gli stessi eser- cizi, inoltre il capovolgersi dalla sospensione o dali’ appoggio, i salti oltre il cordino, ed altri simili. 9. Al pass’ a volo gli esercizt a passi molto grandi, come per il saltare a volo oltre il cordino, ed in generale lo slanciarsi troppo in alto. 10. Alla trave di appoggio ed al cavalletto: tutti gli esercizi ad eccezione deli’ appoggio a braccia teše e del sedersi di fianco. 11. Alle scale orizzontali d’ appoggio del pari che alle parallele gli slanci molto alti colle gambe e col busto, i salti 303 6. Na navpični lestvi kaker tudi na luknjasti in prekljasti steni: vaje v prestopu klinov po taktu od spred in vznak; pri tej vaji je treba posebno poudarjati, da se naj učitelj ali učiteljica, kaker tudi cel razred postavijo v primerni oddaljenosti od deklic, katere se vadijo, kaker to tirja spodobnost. 7. Na gugalici: previsoko guganje sede ali stoje na spravi, kaker tudi stegnjena leža z raz¬ tegnjenima rokama in z razteg¬ njenima nogama; katero koli si bodi visenje ob koleno ali ob bok ali pa prekucavanje pred se iz stegnjene leže. 8. Na ročih: iste vaje, dalje prekucavanje iz vese ali iz opore in skok iz kolebanja čez ska¬ kalno vrvico in slične vaje. 9. Pri koloteku: vaje z zelo velikimi koraki, kaker tudi ska¬ kanje čez skakalno vrv med kolebanjem, sploh vse visoko kolebanje. 10. Na drogu za upor in na kozlu: vse vaje izvzemši steg¬ njene vese in stranske seje. 11. Na vodoravnih lestvah za upor, kaker tudi na kozi: previsoko kolebanje nog in telesa, skok v obrtu in okretu, 6. Na okomitih ljestvah, kao takodjer na probušenom i ure- zanom plotu izpuštanje nekojih stojača, kad se po taktu po¬ pinje naznačke ili poledjice, pri čem se osobito pripominje, da hude koli učitelj, ili učiteljica toli cio razred odaljen, kako se pristoji, od djevojčica, koje se vježbaju. 7. Na njihaljci ne smiju se njihati preveč u vis, sjedeč ili stoječ na spravi, kao što niti vješkati se raztegnutimi i skrče¬ nimi rukami, vješkati se kolje- nom ili vodoravnim tielom o bok, prekopitivati se uprtimi rukami i t. d. 8. Na karikah iste vježbe, osim toga prekopitak iz viša ili upora, skakanje preko užeta i slične. 9. Kod kolotrka vježbanje s prevelikimi korači kao takodjer preskakivanje preko užeta uz zamahi vanje i u obče previsoko uzdizanje. 10. Na brvi za upor i na cozliču sve vježbe osim upora raztegnutih ruku i pobočnoga sjedjenja. 11. Na razitih ljestvah za upor kao takodjer na ručah pre¬ visoko dizanje nogu i trupa, skokovi s okrenučem pred i za 304 das Ubergehen aus dem Liege- stiitz in den Liegebang u. dgl. 12. Beim Reck: alle Ubungen mit Ausnahme des Hangens und Hangelns im Streck- und Beuge- hang, des Seitstiitzes und Sttitz- springens und des Armbeugens im Liegestand. 13. Beim Sturmspringen: das Sturmhochspringen, das Tief- springen, sowie 14. das Stabspringen iiber die Springschnur oder vom hoch- gestellten Sturmbrett u. dgl. 15. Ubungen im Liegen: auf Matratzen und Strohmatten z. B. Walzen, Kriechen, Uberpurzeln sind unzulasslich. 16. Bei den Ubungen und Spielen im Werfen und Fangen, Heben und Tragen, Zieben und Schieben sind alle mit Wett kampfen und wildem Herum- rennen verbundenen, iiberhaupt alle die zarte Weiblichkeit ver- letzenden auszuschlieflen, und hat jeder Lehrer wohl darauf zu achten, bei derlei Ubungen und Spielen die padagogische Richtschnur nicbt aus dem Auge zu verlieren. Der Lehrstoff, der an fiinf- und seehsclassigen Schulen zu behandeln kommt und aus wel- con volteggio avanti e dietro le mani, il passaggio dali’ appoggio delle mani e dei piedi nella sospensione e simili. 12. Alla sbarra tutti gli eser¬ cizi ad eccezione della sospen¬ sione e della traslocazione a braccia teše ed a braccia flesse, deli’ appoggio e dei salti in appoggio, e della flessione e dello stendimento delle braccia nell’ appoggio delle mani alla sbarra e dei piedi a terra ecc. 13. Al ponte d’assalto il cor- rere sul ponte d’ assalto molto erto, ed il salto in basso, come pure, 14. I salti coli’ asta oltre il cordino oppure dal ponte d’ as¬ salto molto alto ecc. 15. Gli esercizi a corpo su- pino o prono su materazzi e stuoje p. e. rotolarsi, camminare carponi e capovolgersi. 16. Fra gli esercizi e giuochi consistenti nel getto, nel pigliare, nell’ alzare , nel portare, nel tirare e spingere si escludera la gara ed in generale tutti gli esercizi che non si addicono al- 1’ indole muliebre, mentre il ma- estro nell’ intraprendere simili esercizi e giuochi procurera di non perdere di vista la meta pedagogica. La materia d’ insegnamento da trattarsi nelle scuole di cin- que o sei classi, della qual materia 305 prehod iz opore v leži v vesno oporo. 12. Na drogu: vse vaje iz- vzemši stegnjene in skrčene vese in veskanja stranskega opora, oporskega skoka in upogibanja rok v leži. 13. Pri naskakovalnem mostu: previsoko in prenizko skakanje, kaker tudi 14. skakanje s palico čez skakalno vrv ali pa čez previsoko postavljeni naskakovalni most itd 15. Vaje v legi: na slamnicah in štorjah, n. pr. valjati se, pla¬ ziti se, kozle preobračati. 16. Pri vajah in igrah, pri katerih se učenke mečejo in love, vzdigujejo, prenašajo, vlačijo in prezivajo, izključiti je vsaktero poskušanje in tekmovanje in dir- jahanje in v obče vse vaje, ki ne pristoje nežnemu ženskemu spolu. Sploh naj pazi učitelj pri vsehvajahnapedagogična pravila. Učno gradivo za petero- in šesterorazredne šole, iz katerega naj, kaker smo že omenili, uči- Lehrplane f. d. Kiisteiiland. rukom, prielaz s upora o ruke i noge u njihov vis i što je tomu slično. 12. Na preči sve vježbe osim viša i pranještaja raztegnutimi i skrčenimi rukami, upora i Sko¬ kova s uporom, te krčenja i ste- zanja ruku, upiruč se rukami o preču a nogami o zemlju i t. d. 13. Skakanje na jurišaljki veoma strmoj, i skok u nizinu, kao takodjer 14. Skokovi sa palicom preko užeta ili s jurišaljke veoma vi¬ soke i t. d. 15. Vježbe uznačke i pole- djice na slamnjačah i sturah n. p. valjkati se, hoditi četveronožico i prekopitivati se. 16. Izmedju vježba i igara sastoječih u bacanju, u hvatanju, u dizanju, u nošenju, u vučenju i odrivavanju izpustit če se na- tjecanje i u obče sve vježbe, koje ne odgovaraju nježnoj na¬ ravi ženskoj. Učitelj če se brinuti u obče kod svih vježba i igara, da mu budu uviek pred očima uzgojna pravila. Učevno gradivo za petero- i šesterorazredno škole, iz kojega, kako se je več opazilo, moraju 20 306 chem die Lehrer - Conferenzen, respective die Schulleiter der niederer organisierten Schulen, wie schon angedeutet wurde, eine Auswahl zu treffen haben, ist folgender: I. Schuljahr. Ordnungsiibungen. — Bildung der Reihe — Richtung — Fiih- lung — Verwandlung einer Flan- kenreihe in eine Stirnreihe mit- telst V 4 Wendung — Zerstoren und Wiederherstellen der Reihe — Gehen in verschiedenen Rich- tungen — Aufstellen in 3 oder 4 Reihen mit Anwendung der zu einer einzelnen Reihe gebrauch- ten Bewegungen. Freiiibungen. — (An Ort und in offener Aufstellung) Grund- stellung — Einfache Bewegung der Glieder und Gelenke im Stehen — Hiipfen auf beiden Beinen. Turnspiele. — Ortsiibliche und sonst einfache Betvegungsspiele. II. Schuljahr. Ordnungsiibungen. —Wieder- holung und Einubung der ein¬ zelnen Glieder und Reihen des Reihenkorpers wie imVorjahre, ohne Zahlen — Gehen in Takt und mit Gleichtritt — Laufen mit Freitritt mit Einhalten der Reihe. Freiiibungen. — Erweiterung der Ubungen des Vorjahres — Verbindungen von Armstellungen zum Theile auch von Ort. Turnspiele. avranno da fare i docenti delle scuole minori, raccolti in con- ferenza, e i dirigenti delle scuole di una classe, come fu accennato, una scelta conveniente, e la se- guente: I. anno scolastico. Esercizi ordinativi. — For- mazione della riga — allinea- mento — contatto — trasformare una tila in una riga mediante V 4 di giro — rompere e ricom- porre la riga e fila — marciare in varie direzioni — schierarsi su 3 o 4 righe con applicazione dei movimenti impiegati per una riga sola. Esercizi a corpo libero — (al pošto e gli allievi schierati a di- stanza).—Posizioni di partenza— semplici movimenti delle membra e delle articolazioni dalla stazione — saltellare a piedi giunti. Giuochi. Giuochi comuni nel paese od in generale semplici giuochi ginnastici. II. anno scolastico. Esercizi ordinativi. — Ripe- tizione ed esercitazione delle singole righe e file dello schie- ramento come nell’ anno prece- dente senza numerazione — mar¬ ciare in cadenza ed al passo — correre a passo libero conser- vando pero 1’ allineamento. Esercizi a corpo libero. — Ampliamento degli esercizi del primo corso — combinazioni colle posizioni delle braccia, eseguen- doli in parte anche marciando. Giuochi. 307 teljske skupščine, oziroma vodi¬ telji nižjih šol odbero, kar bi se dalo učiti na dotičnih šolah, je sledeče: I. šolsko leto. Redne vaje. — Redanje — uravnavanje — dotika — pre¬ meščati bočne vrste v čelne — obrnivši vrsto za V 4 okreta — razid in nastop v vrsto — ho¬ diti na razne strani — nastopati v 3 ali 4 vrste in premestovati se, kaker v eni sami. Proste vaje. — (Na mestu in v razstopu.) — Stoja se stis¬ njenimi nogami — prosto gi¬ banje udov in členov v stoji — skakljati po obeh nogah. Igre. — Igre, navadne v do¬ ti čnem kraji ali v obče telovadne igre. II. šolsko leto. Redne vaje. — Ponavljati in dalje uriti posamne rede in vrste kaker v prejšnjem letu brez štetja — hoditi po taktu in z jednakim korakom — tekati v vrstah, vendar ne po taktu. Proste vaje. — Nadaljevanje vaj I. razreda — razne vaje z rokami na mestu in mej bojo. učiteljske skupštine, dotično ravnatelji manje razrednih škola, potrebito odabrati, jest ovo: I. Školska godina. Redovne vježbe. — Redanje — ravnanje — doticaj — pro- mjenjivanje bočkih vrsta u čelne sa V 4 okreta — razlazni nastup — stupanje u raznih smjerovih — vrstanje u tri ili četiri reda uporabom onih okretaja, koji su se upotrebljavali i kod jednoga samoga reda. Proste vježbe. — Na mjestu i u razmaku — temeljni stav — jednostavna gibanja uda i sglo- bova stoječke — poskok objema nogama. Gimnastičke igre. — Igre, obi¬ čajne u dotičnoj okolici i takove igre, kojim je temelj gibanje. II. Školska godina. Redovne vježbe. — Opeto- vanje i vježbe upojedinih redovih i vrstah sbora kao u predja- šnjoj godini bez brojenja. Stu¬ panje po mjeru (taktu) i jedna¬ kim stupajem — slobodno trčanje ostajuč ipak u vrstah. Proste vježbe. — Obširnije se izvadjaju vježbe predjašnje godine. — Spojevi rukami die- lomice i hodeči. Igre. Gimnastičke igre« 20 * 308 III. Schuljahr. Ordnungsiibungen. — Wen- dungen — Aufstellen der Reihen vor dem Ftihrer — Abstand- nehmen und SchliefSen in der- selben Richtung — die Reihen- iibungen des Vorjahres auch mit Rotten. Freiiibungen. — Erhohte For- derungen, die Dauer und das Mafi der Ubungen betreffend — Verschiedene Schrittarten bis zum zusammengesetzten Schritte (schiefen Schritte) — Beindrehen. Hupfen. — a) in den ver- schiedenen Schrittstellungen — b) auf einem Beine — c) in tiefer Hockstellung — Rumpf- dreken* — Armtibungen weiter entivickelt. Langes Schwungseil.— Durch- laufen — Hupfen an Ort — Springen iiber das ruhig gehal- tene Seil. Turnspiele. IV. Schuljahr. Ordnungsiibungen. — Wieder- holen — Das Einreihungsver- kaltnis nacb Rotten und Reihen bestimmter hervorzuheben — Bildung kleinerer Reihen durch Reihungen erster Ordnung — Gehen und Laufen in verschie- denen Richtungen — Drehen im Gehen bis zur halben Drehung. Freiiibungen. —Verschiedene Schrittarten bis einschliefilich Wiegelauf — Ful3- und Knie- beugen in verschiedenen Arten. (Fttr Madchen ist die tiefe Hock¬ stellung und die Seitgratsche- stellung iiber 1 / 2 Schritt ausge- III. anno scolastico. Esercizi ordinativi. — Volte — schieramenti delle file avanti il capofila — prendere la distanza e serrare nella stessa direzione — gli schieramenti deli’ anno precedente, schierando eziandio gli allievi in piu d’una fila. Esercizi a corpo libero. — Aumentare gradatamente la du- rata e il numero degli esercizi — varie specie di passo fino al mezzo passo composto (passo a sghembo) — volte delle estre- mita inferiori. Saltellare. — a) nelle varie posizioni di passo, b) su d’ una gamba sola, c) con accoscia- mento completo — volte del busto — estendere la cerchia degli esercizi di braccia. Cordino lungo, — Passare il cordino correndo — saltellare al pošto — saltare oltre il cordino fermo. Giuochi ginnastici. IV. anno scolastico. Esercizi ordinativi. — Ripe- tizione — distinguere con mag- gior precisioneirapporti d’ ordine fra righe e file — formazione di piccole righe mediante schie¬ ramenti di primo ordine — mar- ciare e correre in diverse dire- zioni — marciando eseguire delle volte col corpo fino a mezzo giro. Esercizi a corpo libero. — Varie specie di passo inclusiva- mente alla corsa con passo alta- lenato — flessione dei piedi e delle ginocchia in varie maniere (per fanciulle da escludersi 1’ ac- cosciamento completo e la di- 309 III. šolsko leto. Redne vaje. — Okretanje — nastopanje v vrste pred pred¬ nikom — razmak in zmak na isto stran — nastopanje kaker v prejšnjem letu — nastopati v raznih stranskih vrstah. Proste vaje. — Vaje naj se redoma pomnožujejo glede traj¬ nosti in števila — razne vaje v hoji do sestavljene — vrtenje nog. Skakljati: a) v raznih ko- raških stojah — b) po eni nogi — c) v nizkem počepu — obra¬ čati trup* — kolebati s trupom, vaje z rokami obširneje. Dolga vrvica. — V teku spod- lezavati pod vrvico — skakljati na n estu — skakati čez napeto vrvico. Igre. IV. šolsko leto. Redne vaje. — Ponavljanje — natančnejše redanje v krdelcih (rotah) in vrstah — nastopati v majhne vrste prvega reda — hoditi in tekati na razne strani — hode trup obračati do pol obrti. Proste vaje. — Razne vaje v hoji do tekanja s ponicanjem — različno krčiti in stezati noge in kolena (pri deklicah naj se opuste vaje v nizkem počepu in v razkreki čez V 2 koraka.) — Obračaje se skakljati, po eni III. Školska godina. Redovne vježbe. — Okretaji — nastup redova pred prednja- kom — Razmak i sastav u istom smjeru — Vježbanje u redovih k tomu još i vježbe u polu- redovih. Proste vježbe. — Vježbe valja da traju dulje vremena i da se ih uzme nešto više nego u predjašnjoj godini — Razne vrsti koraka do sastavljena (kosa) koraka — vrtenje nogama. Skakutanje. — a) u raznih koračnih stavili — b) na jednoj noži — c) u velikom čučnju — ogib trupom — daljne vježbe rukama. Dugi konopac. — Protrča- vanje —- skakutanje na mjestu — skakutanje preko napetoga konopca. Gimnastičke igre. IV. Školska godina. Redovne vježbe. — Opeto- vanje — Točnije razlikovanje izmedju vrstanja u poluredove i u redove — Tvorba manjih re¬ dova vrstanjem prvoga reda — stupanje i trčanje u raznih smje- rovih — stupanje uz polovicu okretaja. Proste vježbe. — Razne vrsti koraka do zibimičnoga trčanja — Razni načini pregibanja nogu i kol j ena. (Kod djevojčica valja izpuštati veliki čučanj i razkrok u stranu preko polovice koraka.) — skakutanje na jednoj noži 310 schlossen.) — Hupfen auf einem Beine mit Drehungen und zu- geordnetem Beinhalten. (Fur Madchen fallt das Fersen-, Knie- heben und Hochspreizen aus.) — Rumpfbeugen riickvvarts — Rumpfschwenken—Armubungen. Liegestiitz.* Langes Schwungseil. — Hu¬ pfen mit Drehungen — mit einem Beine iiber das geschwungene Seil — sodann TJbungen mit dem kurzen Schwungseile. Freispringen. — Geradeaus ohne Zuordnung von Beinthatig- keiten zu maBiger Weite und Hohe. Turnspiele. V. und VI. Schuljahr. Ordnungsiibungen. — Reihun- gen an hintere Fiihrer, zum Theile solche zweiter Ordnung — Sclrvvenkungen um gleich- und ungleichnamige Fliigel — um die Mitte und um die vorderen Fiihrer in Flankenreihen — Ab- standnehmen und SchliefJen aus und zu.der Mitte. Freiiibungen. — Fortbildung der Schrittarten durch Verande- rung der Richtung — Einschalten von Zvvischentritten — Hupfen in und zu verschiedenen Stellun- gen — Rumpfthatigkeiten im Bogen — Armubungen — Pas- varicazione delle gambe di fianco oltre a V 3 passo) — saltellare su d’ una gamba con volteggi del corpo e combinandovi varie posizioni delle gambe (per fan- ciulle da escludersi il piegamento delle gambe a segno di toccare le anche coi piedi, la flessione delle coscie e lo slancio delle gambe in alto) piegamento del busto indietro — slanciare il busto — esercizi delle braccia. Appoggio delle mani e dei piedi a corpo prono.* Cordino lungo. — Saltellare volteggiando col corpo — sopra una gamba saltare oltre il cor¬ dino che viene slanciato in giro — eziandio esercizi col cordino a mano. Salti liberi. — In avanti senza associarvi movimenti colle gambe, in distanza ed altezza mediocre. Giuochi ginnastici. V. e VI. anno scolastico. Esercizi ordinativi. —Schiera- menti dietro i serrafile, in parte quelli di secondo ordine — con- versioni intorno ad ale corri- spondenti ed ale opposte, intorno al centro ed attorno i capifila essendo gli allievi disposti in file — prendere la distanza dal centro e serrare al centro. Esercizi a corpo libero. — Sviluppo progressivo dei vari passi in diverse direzioni — intercalare con passi intermedi — saltellare in varie posizioni facendo il passaggio da una posizione in altra — rotazione 311 nogi in sicer v raznih stavah nog (pri deklicah naj se opusti vzdigovanje peta in kolen in vi¬ soko dviganje nog.) — Pripo¬ gibanje trupa vznak — kolebati s trupom — vaje z rokami. Vaje v oprti leži.* Dolga vrvica. — Obračaje se skakljati — po eni nogi skakati čez zakolebano vrvico — potem vaje z ročno vrvico. Prosto skakanje. — V srednji daljavi in visokosti prosto ska¬ kati naravnost naprej. Igre. V. in VI. šolsko leto. Redne vaje. — Za zadniki nastopati v stranske vrste de¬ loma v vrste drugega reda — obračati se krog dotičnih in na¬ sprotnih kril — krog središča in krog prednikov, ko stoje učenci v bočnih vrstah — razmikati se od srednjega učenca in zmikati se k njemu. Proste vaje. — Natančnejše vaje v različni hoji na razne strani — vpletati različne korake — po¬ skakovati v raznih nastavah in v tem prehajati iz nastave v na- stavo — kolebanje trupa v polu- krogu — vaje z rokami — pri- okretanjem i sklopljenih nogu. (Kod djevojčica valja izpuštati dizanje peta i koljena pa i vi¬ soko pružanje nogu.) — uzgib trupa natrag — mahanje trupom — vježbe rukama. Ležečki upor.* Dugi konopac. — Skakutanje s okreti — jednom nogom preko zamahnutoga konopa — zalim vježbe kratkim konopcem. Prosto skakanje. Gimnastičke igre. V. i VI. Školska godina. Redovne vježbe. — Vrstanje straga, dielomice i ono drugoga reda; okreti oko isto — i razno- imenih krila —• oko središta — bočko vrstanje sprieda — raz¬ mak (od središta) i sastav (k sre- dištu). Proste vježbe. — Daljne vježbe u raznovrstnih koracih, mienjajuč smjer i korak — upletavanje medjukoraka — ska¬ kanje u raznih i prema raznim stavom — vježbe u kruženju trupom — vježbe rukama — 312 sende Verbindungen lauf bis 3 Minuten. Liegestiitz.* Stabiibungen. Dauer- del busto — esercizl di braccia — combinazioni adatte — corsa di resistenza della durata mas- sima di tre minuti. Appoggio detle mani e dei piedi a corpo prono.* Esercizi con bastoni (canne, bacchette). 313 merne zveze — trajen tek k večemu 3 minute. Vaje v oprti leži.* Vaje s palicami. B. Prikladne sveže — uztrajan trk do 3 časa. Ležečki upor.* Vježbe palicami. 314 Langes Schvvungseil. — Dre- hungen — Einlaufen und Aus- springen oder umgekehrt — Durchlaufen und Uberspringen zweier Schiller zugleich — Audi Ubungen im kurzen Schvmngseile. Freispringen. — Ausbildung der Vorstufe. Schvvebebaum. — Aufsteigen und Abspringen — Gehen in verschiedenen Richtungen ohne Zuordnung von Beinthatigkeiten. Senkrechte oder schrage Lei- tern. — Steigen mit gleich- handigen Griffen. Wagrechte Leitern.—Hangeln mit grolieren Spannen — Dauer- halten im Beugehange, langsames Senken aus demselben — Griff- wechsel mit Armdrehung bis i / i . Schaukelringe. — Nieder- lassen, Kreisscbwingen im Hang- stande — Durchschweben — Schwengel — Schvvingen mit Abstofi — Uberdrehen aus Stand zu Stand* — Nest* — tjber- drehen zum Gratschscbwebe- hange. * Stangengerust. — Klettern mit Schlusswechsel, mit Um- kreisen* — Hang mit Beinbe- Cordino lungo. — Volteggi col corpo — correndo portarsi al centro del cordino e saltar fuori oppure viceversa — attra- versare il cordino correndo e saltare oltre due allievi alla volta — eziandio esercizi col cordino a mano. Salti liberi. — Sviluppare la gradazione precedente. Trave d’ equilibrio. — Montar su e saltar giii — camminare in varie direzioni senza combi- narvi altri movimenti colle gambe. Scale perpendicolari o scale oblique. — Salire avanzando simultaneamente colle mani. Scale orizzontali. — Trasloca- zione a tratti piu grandi — du- rar piu tempo in sospensione a braccia contratte e dalla mede- sima fare gradatamente 1’ esten- sione delle braccia — cambiare 1’ impugnatura per V 4 di volta del braccio tutto al piu. Anelli. — Dalla sospensione agli anelli ed appoggio dei piedi a terra passare avanti col busto e dalla stessa attitudine slanciare il corpo in giro (il vortice) — passaggio alternato da una al- 1’ altra estremita deli’ oscillazione — stando al pošto, slanciare le gambe avanti e indietro — oscil- lare con ispinta da terra—capo- volta con ispinta da terra arri- vando di nuovo in piedi a terra* — nicchia* — capovolgersi e far divergere le gambe di fianco*. Palco di šalita. — Arrampi- carsi cambiando 1’incrociamento delle gambe, girando attorno la 315 Dolga vrvica. — Obračanje trupa — v teku dospeti do sre¬ dišča vrvi in skočiti iz njega — tekati pod vrvico, in skakati čez njo po 2 učenca h krati — potem vaje z ročno vrvico. Prosto skakanje. — Nadalje¬ vanje prejšnjih vaj. Gred. — Prosti skok na gred in prosti odskok iz gredi — hoja na razne strani, pri kateri naj se ne vpleta drugo gibanje z nogami. Navpična ali poševna lestva. — Plezati poprijemaje se h krati z obema rokama. Razovna lestva. — Veskanje z večimi raztežaji — dalje časa viseti z upognjenima rokama in potem polagoma roki stegniti — menjavati prijem k večemu s četrtjo obrti rok. Roča. — Viseti na ročih in noge na tla vpiraje pripogniti trup naprej in iz te nastave kolebniti ga v krog — kolebati naprej in nazaj iz nastopa — na mestu pomoliti noge naprej in nazaj — kolebati z odpahom od tal, prevračati se z odrivom od tal — tako da se zopet stopa na tla* — gnjezdo* — prekuc in razkreka. Plezalna preklja. — Kvišku plezati krog preklje vrstoma preminjaje sklep z nogami* — Dugi konopac. — Okreti — zatrkivanje i odskakivanje i obratno — po dva učenika isto¬ dobno protrkuju i preskakuju — vježbe kratkim konopcem takodjer. Prosto skakanje. — U sa- vršivanje predjašnjih vježba. Brvno (Ravnotežnica). — Za- skok i odskok — Hodanje u raznih smjerovih al u istom nož- nom stavu. Okomite ili kose Ijestve. — Penjanje uz jednako hvatanje. Razite Ijestve. — Vješkanje razručice — uztrajni skučeni vis i polagano spuštanje — mienjanje hvata vrteč ruku za V4. Karike. — Spuštanje, kru- ženje u visečem osovu — prosuk — nihanje viseči razručice — Zamahivanje odtiskom — Pre- krenjivanje s mjesta.*— Gniezdo* — Prekobacivanje u lebdeči vis razkrečenih nogu.* Motka (družište). — Penjanje mienjajuč sklop nogu i vrteči se oko motke* — vis uz kretanje 316 wegungen — Beugehang mit AbstoG und langsames Senken. Barren. — Stiitz- und Innen- sitz hinter der Hand — an Ort und mit Sitzvvechsel — AuGen- sitz vor der Hand im Wechsel mit Stand und Stiitz — Stutz- und Beinbewegungen. (Dieses letztere ist fur Madchen weg- zulassen.) — Uberdrehen aus dem Stande mit AbstoG vom Boden.* Turnspiele. Anmerkung. Fur Madchen sind jene Ubungen, welche mit Sternchen bezeichnet sind, wegzulassen, die mit Cursiv- schrift gedruckten Ubungen hingegen sind hinzuzufiigen. Die oben fur das 5... und 6. Schuljahr angesetzten Ubun¬ gen konnen dort, wo die Schuler des 6. Schuljahres eine eigene Classe bilden, in der 6. Classe wiederholt, mit einigen schwie- rigeren Ubungen auf den ge- nannten Gerathen erweitert und durch Ubungen auf dem Recke:* Stutzhang brusthoch — Unter- und Oberarmhang—verschiedene Liegehangarten — Niederlassen im Hangstehen — Reck schulter- hoch — Stiitzeln, Griffvvechseln \vechselhandig — Wechsel von Stiitz undSitz — Abschwung vor- und riickwarts — im Liegehange an einem Beine — Wechselhang — Schwingen, Aufschwiinge — Uberdrehen—Felgenaufschwung, pertica* — sospensione e movi- menti colle gambe (questi ultimi da omettersi per le fanciulle) — sospendersi a braccia contratte con ispinta da terra e passare gradatamente a braccia teše. Parallele. — Sedersi al di dentro degli staggi e passare seduti dietro la mano, restando fermi al pošto e con trasloca- zione — sedersi al di fuori degli staggi avanti le mani passando alternatamente nella stazione od in appoggio — appoggio con movimenti delle gambe (quest’ ultimi da omettersi per fanciulle) — capovolta con ispinta da terra.* Giuochi ginnastici. Osservazione. Per le fan¬ ciulle si ometteranno gli eser- cizi segnati coli’ asterisco, e s’ aggiungeranno quelli stam- pati in corsivo. Gli esercizl sopra indicati per il quinto e sesto anno pos- sono essere ripetuti ed ampliati in quelle scuole, dove il sesto anno formi classe per se. Questa amplificazione si estendera ad esercizl piu difficili sugli attrezzi soprannominati ed ai seguenti esercizl: Sbarra.* — Posta la sbarra a livello del petto in ap¬ poggio — sospensione alle avam- braccia e agli omeri, varie sospen- sioni coli’ajuto delle estremita inferiori — dalla sospensione a braccia contratte passare a brac¬ cia teše, appoggiando i piedi a terra (la sbarra posta a livello delle spalle) — traslocazione in appoggio — cambiamento d’ im- pugnatura alternata — dalfap- 317 vesa in gibanje z nogami (zadnje vaje naj se pri deklicah opuste) — vesa z upognjenimi rokami z odrivom od tal in spuščanje v stegnjeno veso. Koza. — Opora in notranja sed in presedati se za roko — na mestu in iz mesta — iz zu¬ nanje sedi pred roko prehajati zaporedoma v stojo ali v oporo — opora kolebaje z nogami (zadnje te vaje naj se pri de¬ klicah opuste) — prekuc z odri¬ vom od tal.* Telovadne igre. Opazka. Pri deklicah naj se opuste vaje zaznamovane se zvezdico in naj se dodajo one, ki so tiskane z ležečimi črkami. Zgoraj navedene vaje za peti in šesti razred se morejo tam, kjer imajo učenci v šestem šol¬ skem letu poseben razred, ponav¬ ljati v šestem razredu ter raz¬ širiti z nekaterimi težimi vajami na imenovanih spravah in po¬ množiti z nekaterimi drugimi no¬ vimi. Tako bi se omenjenim vajam mogle dodati naslednje vaje na drogu:* Poskočiti v oporo na doprsni drog — vesa ob komolec in nadleht — razne prečne vese v leži, — vzdigovati in spuščati se v vesi z oporo na tla (drog je v dobradni visokosti) — oplr- kanje — redoma menjavati pri¬ jem — usedati se iz opore in narobe — odskakovati iz opore in sedi na tla — v vesi na ro- nogu — Skučeni vis uz odtisak — uz polagano spuštanje. Ruče. — Upor i nutrnji sied za rukom — na mjestu i mie- njajuč sied — vanjski sied pred rukom — izmjenjujuč stoj, upor i kretanje nogu (ovu posljednju vježbu treba izpuštati kod dje- vojčica) — prekopitivanje s mje- sta upiruč se o tla.* Gimnastičke igre. Opazka. Kod djevojčicd iz¬ pustit če se vježbe, zabilježene zvjezdieom, a dodati one, što su tiskane bježnim (kurzivnim) pismom. Gore navedene vježbe za peti i šesti razred mogu se tamo, gdje učenici šeste školske godine sačinjavaju poseban razred, u šestom razredu ponavljati i ne- kojimi težimi vježbami na rečenih spravah razširiti. Tako bi se tim spomenutim vježbam mogle do¬ dati i slledeče na preči*: ska¬ kanje uporom razi prsiju — vis 0 doljni lakat i izpod pazuhe — razne vrsti ležkoga viša — spu¬ štanje s visnoga osova (preča razi ramena) — mienjanje hvata izmjenice — mienjanje upora 1 sieda — odmašaj napried i natražke — vis o koljeno — izmjenični vis — njihanje na preči — zamahivanje — pre- krenjivanje — uzvitlac. — Mogu 318 durch Rundlaufiibungen : Laufen ohne und mit Drehung, auch mit gemischtem Gange — Galopp- hiipfen — Kreisschwingen mit Galoppabstofi und mit Sturm- und Bockspringiibungen vermehrt werden. Die oben aufgestellten Classen- ziele sind darauf berechnet, einer- seits die durch die Zeichnung A und B ersichtlich gemachte minder kostspielige Turnein- richtung moglichst auszunutzen, anderseits einen ausreichenden tibungsstoff filr jene Massen- iibungen und Spiele zu bieten, welche ohne oder nur mit den einfachsten Turngerathen aus- fiihrbar sind, wie z. B. mit Štaben (spanische Rohrchen), Reb- oder Weidenruthen, Wurfballen, Rei- fen und dgl. Die Einrichtung eines Turn- saales nach Zeichnung A ent- halt: a) ein Spiel3’sches Stangen- gertist, 6 Meter breit, 6 Meter hoch, mit 8 schragen und 24 senkrechten Stangen, 4 schragen Leitern, 1 Lattenwand, 1 Loch- wand, 1 Stege mit Gelander; der poggio passare seduti e viceversa — staccarsi dalla sbarra con islancio in avanti e retroslancio, toccando terra —■ stando sospesi colle mani e con una gamba cambiare la sospensione, oscil- lare, passare in appoggio — capo- volgersi — passare in appoggio con capovolta. — Passo a volo. — Essere in giro con volta del corpo e senza, eziandio in sospen¬ sione mista — saltellare al ga- loppo — slanciarsi in giro a volo. — Ponte d’assalto.* — Fino alla massima altezza di metri 1—1'20. — Salti alla cavallina* — solamente quale volteggia- mento misto ed in altezza e distanza graduata. La meta che si prefigge il piano didattico dei singoli corsi annuali, e da un lato di trarre il maggior profitto possibile dal- 1’ erezione poco dispendiosa di una palestra giusta il piano A e B, e di offrire dali’ altro un materiale sufficiente per quegli esercizt collettivi e giuochi gin- nici, che si possono eseguire senza ordigni, oppur solo coi piu semplici; come a cagione d’ esempio, bastoni (bacchette), canne d’ India, tralci, vimini, palle da getto, cerchi, e cosi via. L’ erezione di una Palestra coperta richiede giusta il piano A i seguenti ordigni ed amminicoli: a) Un palco di šalita secondo il sistema dello Spiess, della larghezza di metri 6 e di uguale altezza, con 8 pertiche oblique e 24 pertiche perpendicolari, 4 scale oblique, una parete con 319 kah in na eni nogi — menjavati veso — kolebati in prehajati v oporo — prekuc — prekucniti se v oporo. Potem vaje v kolo- teku: Tekati v krogu vrteč se in nevrteč in v mešanem hodu — vrteč se v krogu tekati v skok — vaje na naskočnici ter skakanje na kobilico. Namen, kateri ima učni načrt za posamezna šolska leta, je ta, da se po narisih A in B urejene ne preveč drage telovadne pri¬ prave kolikor moči koristno po¬ rabijo, pa tudi da ima učitelj dovolj gradiva za one skupne vaje in igre, katere se morejo izvrševati ali brez telovadnega orodja, ali z najpriprostejšimi pripravami, n. pr. s palicami (trstovci), trtnimi in vrbovimi ši¬ bami, kroglami, obročki itd. Po narisu A napravljena pokrita telovadnica naj ima sle¬ deče sprave: a) plezalno oprekelje naprav¬ ljeno po Spiess-ovem sestavu, široko 6 m in isto tako visoko z 8 poševnimi in 24 navpičnimi latami, s 4 poševnimi lestvami, s steno iz prekelj, s steno s pol- se uzeti jošte i vježbe u kolo- trku: trčanje vrteči se i ne vrteči i sa mješovitim hodom (višom) — skokimično trčanje — skokimično kruženje — skok na juriš i ska¬ kanje preko kozliča. S vrhe, koje smo gori u učev- nih osnovah naveli za pojedine razrede idu za tim, da se s jedne strane, koliko je moguče više okoristi ne preskupim gomba- lištem, uredjenim, kako vidiš na slici A i B, s druge strane, da se pruži dovoljno gradiva za one skupne vježbe i igre, koje se mogu bez sprava ili pak najjedno- stavnijimi spravami izvadjati, kao n. p. palicami (trskovci), rozgami, žukvami, loptami, ob- ruči i t. d. Pokriveno gombalište mora po načrtu A imati sliedeče sprave: a) družište napravljeno po Spiessovom sustavu, široko 6 m i isto toliko visoko, sa 8 kosih i sa 24 okomite motke, sa 4 kose ljestve, sa plotom, izbušenim plo¬ tom, sa jednom priečkom s pri- 320 Steg ist circa 4 Meter, das Ge- lander 1V 3 Meter hoch; b) vier Schwebekanten, jede 4 Meter lang mit 16 Fufigestellen, 8 zu je circa 30 cm und 8 starkere je 65 cm hoch; c) zwei tragbareBarren, ver- stellbar von verschiedener Weite; d) 8 Steigleitern, je 6 Meter hoch; e) zwei wagrechte Leitern je 6 Meter lang; f) ein oder zwei Eisenrecke, an dem Leitergeriiste einlegbar. Aufierdem sind fiir einen der- artigen Turnsaal nothwendig: Zwei stellbare kleine Sprung- bocke, zwei tragbare Steinbalken mit je 4 Pauschen, zwei Paar Sprunggestelle, ferner fiir jeden Schiiler ein Štab, O /3 Meter lang, 25 mm dick, ebenso viele spanische Rohrchen, Reb- oder Weidenruthen,Wurfballevon ver¬ schiedener GroBe, ein Ziehtau und einige Schiebstangen, end- lich zwei Strohmatratzen und einige Strohdecken. Das Gerust zur Aufnahme eines vierfachen Rundlaufes, fer- iscannellature orizzontali, una parete ad intagli semicircolari, nonche un ponte di riposo con parapetto, stando il ponte ali’ al- tezza di circa 4 metri e il para¬ petto elevandosi a un metroe 3 /^. b) Quattro assi d’ equilibrio (Scbvvebekanten) della lunghezzs di metri 4 con 16 zoccoli, di cui 8 aventi 1 ’ altezza di metri 0'30 ed 8 di costruzione piu solida deli’ altezza ciascuno di metri 0 65. c) Due paja di parallele por- tatili e mobili di varia larghezza. d) Otto scale perpendicolari lunghe ciascuna metri 6 . e) Due scale orizzontali lunghe ciascuna metri 6 . f) Una, o due sbarre di ferro, possibilmente rivestite di legno, da applicarsi fra i mon- tanti delle scale. Per una siffatta sala di gin- nastica occorrono inoltre: Due piccoli cavalletti mobili, due travi d’appoggio portatili con 4 maniglie per ciascuna, due paja di montanti o ritti pei salti, nonche per ciascun allievo un bastone (canna) di legno lungo metri U /3 e dello spes- sore di milliin. 25, altrettante canne d' India, tralci o vimini, cerchi con ispade di legno, palle da getto di varie dimensioni, una fune da slancio, alcune aste per la spinta, ed infine due ma- terazzi di paglia ed alcune stuoje. L’ impalcatura da applicarvi un pass’a volo con quattro ti- 321 krožnimi luknjami in z mostom za počivanje in z držajem; most je okoli4, držaj okoli lV-jm visok; b) 4 okoli 4 m dolge gredi s 16 podstavami, katerih mora biti 8 po 30 cm, 8 bolj močnih po 65 cm visokih; c) dve prenosljivi in pre¬ makljivi kozi razne širokosti; d) 8 navpičnih po 6 m vi¬ sokih lestev; e) 2 vodoravni po 6 m dolgi lestvi; f) jeden ali dva železna droga, če mogoče v lesenih držajih, ka¬ tera se dasta vtikati mej preč¬ nika lestev. V takej telovadnici treba dalje: Dva majhna premakljiva kozla, dva prenosljiva stebra za opiranje, vsakteri s 4 roči, dvoje stalcev za skakanje; dalje za vsakega učenca jedna lesena 173 »» dolga palica kakih 25 mm debela, prav toliko trstov, trtnih ali vrbovih šib, krogle za lučanje različne debelosti, vrv za skakanje, vrv za vlačenje, nekoliko drogov za potiskanje, slednjič dve slamnici in nekatere štorije. Za napravo koloteka, gugal- nega droga in ročev treba ve- Lehrplane f. d. Kiistenland. ručem; priečka valja da bude oko 4 metra visoka, a priruč 17 3 m; b) četiri štake svaka po 4 metra duga sa 16 podstavaka; 8 njih do 30 cm, 8 čvrščih do 65 cm visokih; c) dvoje pomične, nejednako široke ruče; d) 8 okomitih Ijestava po 6 metara dugih; e) dvoje razite Ijestve, duge po 6 metara. f) Jednu ili dvie željezne preče tako uredjene, da se mogu uložiti medju stalke Ijestava. Za takovo gombalište potre- bite su osim spomenutih još i sliedeče sprave: Dva malena pomična kozliča, dvie brvi, koje se dadu prena¬ šati; sa 4 hvataljke, dvoji stalci, za svakoga učenika 173 »* duga i 25 mm debela palica, isto to¬ liko trskovaca, rozaga ili žukava, lopte razne veličine, uže za po- tezanje nekoliko namicaljka i napokon dvie slamnjače i ne¬ koliko rogožina (stura). Sprave za kolotrk, nihaljku i karike trebaju veči prostor i 21 322 ner von einem Schaukelrecken und Schaukelringen ei’fordert einen groCeren Raum und ist daher fur den Freiturnplatz be- sonders geeignet. Die Einrichtung eines freien Turnplatzes nacli Zeichnug B enthalt : a) ein einfaches Stangen- geriist mit 8 schragen und 8 senk- rechten Stangen, 4 schragen Leitern, welche jedoch auch senk- recht gestellt werden konnen; die Hohe des Geriistes betragt 6 Meter; ferner: b) eine Strickleiter, ein Knotentau, ein glattes Tau; c) zwei Langbarren, 4 Meter lang, die jedoch viel starkere Fuf.ie und auch in der Mitte Stutzen haben miissen; d) einen vierfaclien Stemm- balken, sowie zwei Sprungbocke samint den Sprungbrettern und Sprunggestellen zum Freisprin- gen; e) zwei wagrechte Leitern, die auch tief gestellt werden konnen und als Stemmleitern zu dienen haben und einen Lang¬ barren ersetzen; f) zwei Eisenrecke, entvveder einlegbar in das Leitergeriist oder besser in zwei damit ver- bundene Saulen; ranti piu un trapezio ed otto anelli, richiede uno spazio mag- giore e le conviene meglio un luogo aperto. L’ erezione di una Palestra scoperta richiede giustailpiano B: a) Un semplice palco di ša¬ lita con 8 pertiche oblique ed 8 perpendicolari, 4 scale oblique da potersi disporre eziandio per- pendicolarmente. L’ altezza del palco di šalita e di metri 6; in- oltre: b) Una scala di corda, una fune a nodi, una fune liscia. c) Due paja di parallele lunghe metri 4 a 4 piuoli di solida costruzione e puntellate con sostegni nel mezzo. d) Una trave d’ appoggio, divisa in quattro parti, del pari due cavalletti colle rispettive pe- dane e montanti pei salti liberi. e) Due scale orizzontali da potersi abbassare in modo da servire eventualmente di scala d’ appoggio, in luogo delle pa¬ rallele di doppia lunghezza. f) Due sbarre di ferro, pos- sibilmente coperte di legno, da potersi fissare ai montanti delle scale, o meglio ancora fra due colonne disposte in prossimita di queste. 323 čega prostora in zato je dobro, da je na prostem. Po narisu B napravljena od¬ krita telovadnica naj ima: a) prosto oprekelje z 8 po¬ ševnimi in 8 navpičnimi prekljami, 4 poševnimi lestvicami, katere se morejo tudi navpično posta¬ viti; visokost odra je 6m; na¬ dalje: b) lestvo iz vrvi, vozljasto vrv, gladko vrv; c) dve kozi, dolgi 4 m, vsaka s 4 trdnimi nogami in na sredi podprti; d) na štiri dele razdeljeno vdolbeno bruno za opiranje, dva kozla s skakalkami in s stalci za skakanje; e) dve vodoravni lestvi, ki se daste znižati in morete služiti kot lestvi za opiranje in nado- mestujete kozo; f) dva železna droga, po mogoč osti z lesenimi držaji, ki se moreta pripeti na oder lestvic, ali pa, kar je še bolje, na dva stebra; zato je dobro, da budu na otvo- renu mjestu. Odkriveno gombalište po na¬ črtu B ima: a) jednostavno družište sa 8 kosih i 8 okomitih motaka, 4 kose ljestve, koje se mogu i okomito postaviti; družište je 6 metara visoko; nadalje b) ljestve iz užeta, jedno uzlovito i jedno gladko uže; c) dvoje ruče, duge 4 metra, koje moraju stojati na mnogo čvrščih stojačah (nogah), u sre¬ dini valja da budu poduprte; d) brv za upiranje razdie- ljenu u četiri diela, dva kozliča sa skakaljkami i stalci za prosto skakanje; e) dvoje razite ljestve, koje se mogu sniziti te tako upo- trebljavati kao ljestve za upor i mjesto dugih ruča; f) dvie željezne preče, koje se mogu ulagati u stalke lje- stava ili još bolje u dva time spojena stupa; 21 * 324 g) zwei Schvvebebaume, so- wie die Sprungbocke und der Stemmbalken zum Hoherstellen eingericbtet. Zur Vervollstandigung dieser Turneinrichtung gehort noch die nothige Anzabl von Holzstaben, spaniscben Rohrchen, Reb- oder Weidenruthen, WurfbalIen,Wurf- reifen, ein Ziebtau, einige Schieb- stangen und einige Fuhren Sand ftir den Sprunggraben. Weibliche Handarbeiten. Der Arbeitsunterricht ist so vvie jederandere Lehrgegenstand allgemein zu ertheilen, d. h. er soli ein Gesammtunterricbt sein. Die Vorztige dieses Vorganges sind einleucbtend. Er fordert namlich das allgemeine Interesse, fesselt die Aufmerksamkeit der Schtilerinnen, regt die Lust zur Arbeit bei den Kindern an und ist daher ein vorzuglicbes Mittel zur Aufrecbterhaltung der Disciplin. Bei Ertheilung des Arbeits- unterricbtes handelt es sich nicht blof-j um Aneignung mechanischer Fertigkeiten, sondern aucb um ein bewusstes Konnen; daher lasse dieLehrerin die verstandnis- volle Auffassung nie unberuck- sicbtigt, damit die Schiilerinnen dahin kommen, sich einen klaren Begriff iiber den bei ihrer Arbeit einzuhaltendenV organg zu bilden. Der Unterricbt in den weib- lichen Handarbeiten kann in hoher organisierten Schulen mit dem zvveiten Semester des ersten Schuljahres beginnen. g) Due travi d’ equilibrio, cavalletti e una trave d’ appoggio che si possano tutti alzare dal suolo. Per completare 1’ erezione di una palestra scoperta si aggiunga inoltre un numero corrispon- dente di bastoni di legno (canne, bacchette), canne d’ India, tralci o vimini, palle e cerchi da getto, una fune da slancio, alcune aste per 1’ esercizio della spinta, e sabbia pel fosso e pei salti liberi. Lavori femminili. II lavoro al par d’ ogni altra materia d’ istruzione dev’ essere insegnato a tutte le scolare si- multaneamente. Con tal metodo si desta 1’interesse e 1’ attenzione, s’ eccita in esse 1’ amore del la¬ voro, si consegue un progresso omogeneo, e si mantiene la di¬ sciplina nella classe. La maestra non s’ appaghi che le scolare s’ approprino una certa speditezza meccanica nel lavoro, ma procuri che vi ri- flettano e ne comprendano ap- pieno il processo. L’ insegnamento potra comin- ciare nelle scuole maggiori dal secondo semestre del primo anno di scuola. 325 g) dve gredi, kozle in brv za opor, vse tako narejeno, da se da vzdigniti ali znižati. Odkrita telovadnica naj ima še kolikor je treba lesenih palic, šib, španjskih trstov, trtnih mla¬ dik, krogel in obročev za me¬ tanje, vrv za vlačenje, droge za potiskanje in nekoliko vozov peska za jamo, v katero učenci skačejo. Ženska ročna dela. Nauk o ženskih ročnih delih naj se uči, kaker vsak drug predmet, skupno, to je za vse učenke ob enem. Tako pouče¬ vanje vnema zanimanje vseh učenk, spodbuja jih k pazljivosti pri delu in rodi jednakomerno napredovanje. Skupen pouk po¬ spešuje pri otrocih tudi veselje do dela in je zatorej učiteljici izdaten pripomoček, da tudi pri veči množici učenk vzdržuje lep red in mir. Učiteljica naj posebno pazi na to, da se učenke ne vadijo le mehanično ženskih del, tem¬ več da jih tudi dobro in temeljito umejo. Zato mora neprestano na skrbi imeti, da učenke zapo- padejo, kako jim je izvršiti delo. Ta pouk se more pričeti v večih šolah z drugim poluletjem prvega šolskega leta. g) dvie priečke (ravnotežnice), kozliče i brv za upor, koja se može sniziti i povisiti. Da bude gombalište posve obskrbljeno potrebitimi spravami, to treba osim ovoga, što smo do sada spomenuli, nabaviti jošte potrebiti broj palica, trskavaca, rozaga, ili žukava, lopta, obruča za bacanje, uže za potezanje, nekoliko namicaljka i nekoliko vozova pie- ska za jamu, kamo učenici skaču. Ženska ručna djela. Kao što u svakom drugom učevnom predmetu, tako se mo- raju učenice i u ručnih djelih podučavati skupno. Prednosti toga skupnoga podučavanja sva- komu su očevidne. Takovo po- dučavanje zanima sve učenice na jednom, zaokupljuje njihovu pazljivost, pobudjuje volju za rad i najlaglje je takovim po- stupkom uzdržati mir i poredak u školi. Pri toj obuci ne treba za tim iči, da učenice nauče samo mehanički raditi, več se radi o tom, da posvema temeljito razu- miju, što i kako im je raditi. Neka dakle učiteljica neprestano na to pazi, da joj učenice posve jasno shvačaju, kako imaju iz- radjivati svoja djela. Obuka u ženskih ručnih djelih ima da započme u vecih školah u drugom tečaju prve školske godine. 326 Das Hakeln. Lehrmittel: Eine gewohn- liche Schultafel, eine groGe, holzerne Hakelnadel, etwas rothe Teppichwolle. Gezeichnete Vor- lagen in der GroGe der Figur A. Die ersten Unterrichtsstunden werden zur Besprechung und V or- \veisung des zu dieser Arbeit erforderlichen Materiales und Werkzeuges benutzt; auch wer- den gehakelte Gegenstande den Kindern zur Anschauung ge- bracht. Der Unterrickt im Ha¬ keln soli damit beginnen, dass die Kinder die rechte Hand von der linken und die Finger gut zu unterscheidenund zu benennen lernen. Darauf kommt die Schlin- gung des Fadens. Zu diesem Zwecke ist es gut, wenn sieh die Lehrerin so zwischen die Reihen der Banke stellt, dass sie in gleicher Front mit den Kindern steht und den Schti- lerinnen von mindestens je zwei und zwei Banken die Faden- scblingung zu gleicher Zeit vor- zeigt. Die Lehrerin hat nun dar¬ auf zu achten, dass die von ihr wiederholt vorgemachte Schlin- gung gleichzeitig, tempoweise von allen Schiilerinnen nachge- macht wird. Sodann wird die Bildungder Auflegemasche (Luft- masche) gelehrt; ist diese ein- geiibt, so lasse die Lehrerin 30 bis 40 Maschen zu einem Ubungs- streifen auflegen (von weiGer Baumwolle Nr. 16 mit einer dazu passenden beinernen Hakel¬ nadel)', nun lehrt sie die ein- fachsten Maschenarten, die von ihr den Kindern mit der groGen Hakelnadel und rother Wolle Lavoro ad uncinetto. Mezzi d’insegnamento. Una tavola nera, un uncino di legno e della lana grossa. Dei modelli disegnati secondo la Fig. A. Le prime ore deH’insegna- mento s’ impiegheranno in mo- strare e descrivere la materia e gli strumenti del lavoro, fa- cendo pure vedere alle fan- ciulle alcuni lavori ad unci¬ netto gia compiuti. Indi s’ in- segnera loro a distinguere la mano destra dalla sinistra, e le dita f uno dali’ altro, ed a darvi il nome; poscia ad allacciare il filo. A tale scopo šara bene che la maestra si collochi tra le file delle panche in modo da stare di fronte alle fanciulle, ed in- segni alle scolare di due panche almeno ad allacciare il filo. Ella osservi che 1’ allacciamento da lei ripetutamente fatto, sia ese- guito contemporaneamente ed a battuta da tutte le scolare. Indi insegni a formare la maglia a catena o volante; e dopo averle bene esercitate in cio, faccia montare con un un¬ cinetto d’ osso adattato al cotone bianco No. 16, 30 o 40 di tali maglie per un imparaticcio. In seguito insegni le maglie piu semplici: maglie che ver- ranno eseguite dalla maestra con un grande uncino e colla lana rossa, cioe: la mezza bri- 327 Kačkanje. Učila: Navadna šolska tabla, velika lesena kačka in nekaj debele rdeče volne; nari¬ sani obrazci, veliki, kaker na po¬ dobi A. V prvih urah naj se uči¬ teljica z učenkami razgovarja o pripravah in orodji, kojega pri tem delu treba, in kaže naj jim tudi razne kačkane izdelke. Ona naj se najprej prepriča, ali učenke dobro ločijo desno roko od leve, ali znajo imenovati prste. Poučevanje v kačkanji prične se z vpletanjem niti. V ta namen naj se postavi učiteljica tako med klopi, da stoji vštric z otroci in da kaže za vrstjo vsaj dvema klopema, kako se vpleta nit. Vse učenke naj h krati in po taktu uvezejo nit tako, kaker jim je ona že večkrat pokazala. Ko so deklice tega dobro vajene naj učiteljica uči, kako se dela zračna petlja. Potem izdelajo učenke 30 do 40 petelj za vajenico (in sicer z belim bombažem štev. 16 in s primerno kosteno kačko). Zdaj učiteljica pokaže, kako se narejajo najbolj priproste peteljne osnove; z veliko svojo kačko in z rdečo volno naj po¬ časi sama dela pregibke, de- Promaljivanje (kačkanje). Učila: Obična školska ploča, velika drvena kukljica, nekoliko debele crvene vune; uzorci na- crtani u onakoj veličini, kako ih vidiš na slici A. Prve se ure obuke bavi uči¬ teljica tim, da se razgovara s učenkami o potrebitih stvarih i orudju za ova djela te da im sve to pokazuje. Osim toga po- kazivat če im i koje gotovo več djelo ove vrsti. Obuka u pro- maljivanju neka započne time, da se djevojčice uče razlikovati desnu ruku od lieve i prst od prsta, pa da ih znadu imenovati. Onda se počmu učiti, kako se prihvača nit. Zato če biti dobro, da se učiteljica postavi medju klupe tako, da bude licem okre- nuta kamo i djevojčice, da uz- mogne na jednom pokazati, kako se to čini, barem učenicam, što sjede u dviju bližnjih klupah, pa opet u drugih dviju i t. d. Pri tom valja, da na to gleda, da sve učenice istodobno i po taktu prihvačaju nit, kako im je ona više puta pokazala. Zatim se uče, kako se čine početne očice. Kada su se i to naučile, onda neka im naloži, da učine 30—40 karičica za vjež- ienicu (a to od biela pamuka ar. 16 i primjerenom koštenom iukljicom). Tada jih počme učiti najlaglje vrsti očidi i to tako, da ih ona čini pred njimi svojom velikom kukljicom i crvenom vunom, a učenice svaku pojedinu imenuju 328 vorgemacht, von den Kindern genannt und nachgearbeitet wer- den, und zwar: die feste Masche mit 5, die Stabchenmasche mit 8, das Doppelstabchen mit 11 Be- wegungen. Wahrend die Schii- lerinnen die Tempos laut zahlen, hakeln sie im Takte fort. Die Lehrerin mache sie nun mit den Zeicben der verschiedenenHakel- maschen bekannt, indem sie einen Punkt (•) als Zeichen der Auf- lege- oder Luftmascbe, einen senkrechten Strich mit zwei kurzen Querstrichen (j) als Zei¬ chen der festen Masche und einen senkrechten Strich (j) als Zeichen der Stabchenmasche auf die Tafel zeichnet. Die Leh¬ rerin bringe folgende Ubung zur Anschauung: ' |‘I’4"II"’" I I u. s. w.; des Verstandnisses we- gen lasse sie diese und andere Ubungen zuerst von den Schiile- rinnen von der Tafel lesen und dann von der Classe nacharbeiten. Nachdem die Ausfiihrung die- ser Maschenarten keine Sehwie- rigkeiten mehr bietet, werden nun Musterbander angefangen. Zu diesem Zwecke legt man 62 Ma- schen auf. Die dazu bestimmten Muster werden von der Lehrerin auf die Tafel gezeichnet und von den Schulerinnen nachgearbeitet. Bei der Auswahl derselben muss ein genauer Stufengang vom Leichten zum Sctrvveren, wie aus den Beispielen 1,2, 3, A ersicht- lich ist, beobachtet werden. Um die Aufmerksamkeit und das Interesse zu beleben, wird es gut sein, wenn die Lehrerin Muster dictiert und die Schule¬ rinnen sie in ihre Hefte schreiben. glia con 5 movimenti, la bri- glia con 8, e la briglia doppia con 11. Le scolare contando ll tempo ad alta voce, lavorano 1’ uncinetto a battuta. Mostri pure i segni diversi per le differenti maglie e pro- priamente: un punto (•) per la maglia voltante, una linea verticale tagliata da due brevi lineette orizzontali (4) per la maglia doppia, ed una linea ver¬ ticale (|) per la briglia. Ecco il primo esercizio Tmi-ii. Per assicurarsi che compren- dono bene, la maestra faccia rilevare dapprima il disegno da qualche alunna, e quindi copi- arlo da tutta la classe. Quando 1’esecuzione non pre- senti piu alcuna difficolta, s’ in- cominci un imparaticcio completo. Si montino a tal uopo 62 maglie; si traccino i disegni sulla tabella e si facciano copiare. La maestra osservi anche in cio un piano graduato, vale a dire proceda dal facile al dif- ficile come si scorge dagli esempl 1, 2, 3, A. Per animare T attenzione e 1’ interesse delle allieve, šara bene che la maestra detti loro dei campioni, ed esse se li scri- vano nei loro quaderni. Venti 329 klice pa naj jih imenujejo ter potem izdelujejo. Pri narejanji goste petlje štejemo 5, pri na¬ rejanji šibične petlje 8, in pri dvojni v šibieni petlji 11 pregib- kov. Štejoč na glas kačkajo učenke po taktu. Potem naj jim učiteljica nariše znake različnih petelj na tablo in sicer: piko (•) za znak naložne ali zračne pet¬ lje, pokončno potezo z dvema poprečnima krajšima poteza¬ ma (j) za znak goste, in po¬ končno potezo (|) za znak ši¬ bične petlje. Razkaže naj jim tudi to le vajo: *|’l*4 r *ll"*ll itd. Da učenke stvar dobro umejo, naj to in slične na tabli narisane vaje poprej bero, po¬ tem pa izdelujejo. Ko gre narejanje omenjenih petelj že dobro od rok, naj se prične z vzglednico. V ta namen nalože učenke 62 petelj in kač¬ kajo vzorec za vzorcem. Učite¬ ljica riše vzorce na tablo in učenke jih izdelujejo. Kako imaš odbirati vzorce za vrstjo, najprej laže potem teže, to razvidiš iz primerov 1, 2, 3, A. Da se pospešuje pazljivost in veselje do dela pri učenkah, naj učiteljica vzorce narekuje, deklice pa naj jih rišejo v za¬ pisno svojo knjižico. Ko so učenke i za njom čine i to čvrstu očicu sa 5 pokreta, jednostavni stupič sa 8 i sastavljeni sa 11 pokreta. Broječi mahove učenice same, promaljuju po taktu dalje. Onda treba da ih učiteljica nauči zna- kove za razne očice, rišuč im na ploči točku (•) kao znak po- četne očice, okomitu crtu sa dva kratka poprečna poteza 4 kao znak čvrste očice i jednu oko¬ mitu crtu kao znak Stupica (|). Zatim im neka pokaže sliedeču vježbu *|* |* 4 * 11 * *' 11 i t. d. Da to uzmognu posve dobro razu- mjeti, neka čitaju ove i druge vježbe sa školske ploče, a onda ih neka cieli razred izradjuje. Kada izradjivanje ovih vrsti očica ne bude več zadavalo uče- nicam nikakovih potežkoča, onda se počima raditi na izglednici. U tu se svrhu učine 62 očice; uzorke za to nariše učiteljica na ploči a učenice ih izradjuju. Izabiruč te uzorke treba iči postepeno od lagljih na teže, kako se to vidi na slikah br. i, 2, 3, A. Da učenice budu pazljive i da ih posao više zanima, dobro če biti, da im učiteljica diktuje uzorke, a one da ih pišu u svoje bilježnice. Dvadeset takovih uzo- 330 Zvvanzig solcher Muster werden genugen, darait die Schulerinnen jene Leichtigkeit im Arbeiten ge- winnen, die ihnen nothwendig ist. Nacbdem das Musterband vollendet ist, folgt die Ausfuhrung praktischer Gegenstande in wei- fžer und bunter Wolle, wozu bereits stahlerne Hakelnadeln vervvendet werden konnen. Das Stricken. Lehrmittel: Einegewohn- liche Schultafel, eineWandtabelle, enthaltend den Musterstrumpf, gezeichnet und eingetheilt nach Elisabeth Weil3enbach. Ein Paar grofie etwa 45 cm lange und 6 bis 9 mm dicke holzerne Strick- nadeln, etvvas rothe Teppiehwolle. Auch hier ist wie beim Ha- keln zuerst auf die Schlingung des Fadens zu sehen. Da jedoch diese letztere Ubung gewohnlicb den Anfangerinnen grofie Schwie- rigkeiten bereitet, so bringen diese haufig schon vom Hause aus einen Widerwillen gegen das Stricken mit. Deshalb lasse es sich dieLehrerin angelegen sein, diese Arbeit den Kindern leicht und angenehm zu machen. Zu diesem Zwecke wird sie ihnen \vahrend des Strickens ein hei- teres Geschichtchen erzahlen, vielleicht eines, das sich auf die Bewegungen der Finger beim Stricken bezieht. Konnen die Schulerinnen eine ziemlich gleiche Masche bilden, so lasse die Lehrerin etwa 25 bis 30 Maschen von weilier Wolle Nr. 14 auflegen und di questi basteranno a fare ac- quistare alle fanciulle la neces- saria facilita al lavoro. Compiuta la pezza delle mostre, si passera a lavorare d’ oggetti d’ uso in lana bianca e a colori, pei quali puo adoperarsi un uncinetto d’ acciaio. Maglia. Mezzi d’insegnamento. Una tavola nera; una tabella parietale portante il disegno della calza e delle sue parti (secondo Elisa Weissenbach); due aghi di legno della lun- ghezza di circa 45 cm, e della grossezza di6—9 mm-, della lana rossa da tappeto. Anche neH’insegnamento della maglia come nel lavoro ad unci¬ netto si comincera dal far al- lacciare il filo ecc. Siccome quest’ ultimo esercizio incontra spesso delle grandi difficolta e quindi avversione da parte delle principianti, la maestra procuri di renderlo per quanto le sia possibile facile ed interessante. A tale scopo, mentre insegnera a far le maglie, narrera qualche raccontino dilettevole e che abbia in pari tempo relazione coi mo- vimenti delle dita. Mostrato piu volte alle fan¬ ciulle come si facciano le maglie, la maestra ne ordini 1’ esecuzione a battuta. Vi si esercitino, fin- tantoche le maglie riescano 331 nakačkale 20 vzorcev, gre jim delo dovolj hitro od rok. Po dokončanej vzglednici naj kačkajo razne najnavadniše iz¬ delke iz belega bombaža intudi iz pisane volne; te bi mogle že izdelovati z jekleno kačko. Pletenje. Učila: Navadna šolska tabla, velik obrazec nogavice, kaker ga je narisala in razdelila uči¬ teljica Elizabeta WeiGenbach, dve veliki, 45 cm dolgi in 6 do 9 mm debeli leseni pletilni igli in debela rdeča volna. Prvi poduk v pletenji je jednak prvemu nauku o kač- kanji; učiteljica naj uči najprej, kako se uveže nit. Ta vaja zdi se začetnicam navadno silno te¬ žavna in zato jim pletenje mrzi. Zavoljo tega naj se učiteljica prizadeva, da učenkam ta uk olajša in priljubi. V ta namen naj jim pripoveduje-pri pletenji kako mično povestico, morebiti o prstih, kako da se gibljejo itd. Potem naj učiteljica uči ple¬ tenje posameznih petelj in sicer najprej, kako se pletek pričenja. Ko učenke znajo narejati jed- nake petlje, naj izdelajo 25 raka bit če dovoljno, da dodju do potrebite lahkoče u tom djelu. Kada dogotove izglednicu, izradjivat če razne praktične predmete i to bielom i šarenom vunom, a moči če se več služiti i nadenimi kukljicami. Pletenje. Učila: Obična školska ploča, obrazac uzorne čarape, kako ju je naslikala i razdielila učiteljica Elisabeta Weissenbachova; zatim dvie velike drvene pletilne igle, oko 45 cm duge, a debele ka- kovih 45 mm\ onda nešto debele crvene vune. I ovdje kao i kod promalji- vanja treba se ponajprije učiti, kako se prihvača predja. Pošto ovo zadaje učenicam, koje se istom počimaju učiti plesti, ve¬ likih potežkoča, to jim pletenje često več kod kuče omrzne. Zato se neka učiteljica potrudi, da im to djelo olahkoti i priljubi, pripoviedajuč im, kada pletu, kakovu zanimivu pričicu, u kojoj če biti možda štogod o gibanju prsta. Kada več znadu činiti pri- lično jednake očice, neka im kaže učiteljica, da učine kakovih 25— 30 očica bielim pamukom br. 14 i to tako, da dok ona pred 332 lehre das Maschenabstricken, indem sie taktmaCig vorzeigt und zabit: „hineinstechen, um- schlingen, durchziehen, ab- lassen.“ Dies wird getlbt und nacb und nacb blofi mit 1, 2, 3, 4 markiert. So wird nun im Takte gestrickt, bis die glatte oder reebte Masche fehlerlos gearbeitet wird. Nun lehre die Lebrerin die verkehrte Masche und mache die Schulerinnen mit den Zei- cben beider Maschenarten be- kannt; fiir die reebte Masche (O), fiir die linke Masche (—). Damit die Schulerinnen im Stricken beider Maschenarten gehorige Ubung bekommen und ihnen der Unterschied einer rechten und verkehrten Seite der Arbeit dargestellt wird, stricken sie eine Nadel mit rech¬ ten, eine mit verkehrten Ma- schen ab. Ist darin eine ziem- liche Fertigkeit erlangt, so \vird nach und nach die Kettenmasche, das Nahtchen und folgende Ar- ten des Abnehmens gelehrt, als das rechte, das linke, das Ab- nehmen und uber die Masche ziehen. Nachdem die Schulerinnen nun alle Maschenarten, die zu einem Strumpfe erforderlich sind, kennen gelernt haben, beginnt die Anfertigung desselben. Die Lehrerin benenne die Theile und erklare die Eintheilung des Strumpfes an der Wandtabelle und lasse diese Angaben an ei¬ nem gestrickten Strumpfe wieder- holen. Die Strumpfrander des eguali. Indi ne montino da 25 a 30 di cotone bianco N. 14; e la maestra insegni loro a la- vorarle, sempre pero a battuta, dicendo in sulle prime: „intro- durre il ferro, passare il filo sul ferro, oltrepassare la maglia, farla cadere“, ed in seguito con- tando soltanto 1, 2, 3, 4. Conti- nui cosi finche le maglie diritte si eseguiscano con esattezza e precisione. Insegni poi le maglie rovesce. Renda attente le fanciulle al segno che rappresenta il diritto (O) ed a quello che serve pel rovescio (—). Affinche esse acquistino una certa speditezza nel farle, e sappiano conoscere la dififerenza che passa fra 1’ una e 1’ altra, faranno un giro a maglie ritte ed uno a maglie rovesce. Si continuera 1’ alternare di ritti e di rovesci: s’insegnera poi il crescere, lo stringere, lo scavalcare delle maglie, e finalmente si fara incominciare 333 do 30 petelj (in sicer z belim bombažem štev. 14) in učiteljica naj jim pokaže, kako odpetlju- jemo, štejoč po taktu: „ubadam, uvezujem, prizanjkujem, spu¬ ščam." Tako naj se učenke vadijo, in ko so bolj izurjene, šteje se le: 1, 2, 3, 4. Učenke pleto štejoč po taktu na glas, da se nauče plesti pravo ali desno petljo brez napake. Potem naj pokaže učiteljica levo ali narobno petljo in znaka za obe vrsti petelj. Znak (O) velja za desno in znak (—) za levo petljo. Da se deklice bolje izurijo v pletenji in da razumejo tudi razloček med njima, napleto naj jedno iglo z desnimi in drugo z levimi petljami. Ko so v tem dobro vajene, potem jim učiteljica pokaže petljo na ve¬ rižico, šivček in še razne vrsti nabiranja in snemanja in sicer z desno, levo in nadvlečeno petljo. Sedaj poznajo vse petlje, kolikor jih potrebujejo za ple¬ tenje nogavic, ter začno plesti nogavico. Učiteljica pokaže narisano nogavičino podobo, kaže, imenuje in razlaga deklicam vse nje dele ter jim veli, naj jih na pleteni nogavici poiščejo in imenujejo. Umeje se samo ob sebi, da robce njimi po taktu plete i govori: uhodimo, ovijmo, provucimo, spu¬ stimo, rade to isto i učenice za njom. Ovako se vježbaju iz po- četka, a kasnije pletu broječi samo 1, 2, 3, 4. Tako po taktu pletu sve dotle , dok znadu bez pogreške činiti upravne očice. Zatira ih neka učiteljica uči naopaku očicu i znakove za obje vrsti očica; za upravnu očicu (O) za naopaku (—■). Da uzmognu dobro razlikovati jednu vrst ple¬ tenja od druge, neka pletu jed¬ ilom iglom upravne, drugom na- opake očice. Kada se u tom prilično izvježbaju, onda se neka polako uče plesti kosicu, putič i razne vrsti ujimanja. Pošto su se učenice več na¬ učile sve vrsti očica, koje trebaju pletuči čarapu, onda ju počimaju plesti. Učiteljica im mora imenovati dielove i razložiti na uzorku, od kojih dielova sastoji čarapa, a učenice neka to na opletenoj čarapi opetuju. Okraj ke na pr- vom paru čarapa smiju plesti 334 ersten Paares Striimpfe konnen selbstverstandlich nur aus rechten und linken Maschen gemacht werden; siehe Fig. B. Es sei erwahnt, dass wahrend der Ar- beit den Schiilerinnen die Ein- theilung des Strumpfes durch oftmaliges Wiederholen so ge- laufig werden muss, dass sie ohne Musterstrumpf selbstandig einen dem Auge vvohlgefalligen und der Form desFuGes anpassenden Strumpf verfertigen konnen. Beim Musterstricken muss wie beim Musterhakeln ein ge- nauer Stufengang vom Leichten zum Schweren beobachtet wer- den. Die Muster werden von der Lehrerin theils dictiert, theils an die Schultafel gezeichnet oder geschrieben und von den Mad- chen nachgearbeitet. Schliefilich folgt die Anfertigung praktischer Gegenstande. Das Merken. Lebrmittel: Eine gewohn- liche Schultafel, ein Merkrahmen (Fig. C), eine 10—15 cm lange Sticknadel, ein Meter langes, 7— 9 mm breites rothes wollenes Band, eine Wandtabelle (Fig. D) den Buchstaben A vorstellend, in der GroBe von 80 cm. Be- sprechung iiber das Material, Werkzeug etc. Die Schiilerinnen fangen ein Merktuch an und sind zu diesem Zwecke versehen: mit ungetheil- tem Stramin in der Lange von 55 bis 78 cm und in der Breite von 33 cm, mit Berlinerwolle und la calza (Fig. B). Qui conviene avvertire, che per mezzo di spesse ripetizioni le fanciulle devono appropriarsi una tal cognizione delle parti della calza e della loro proporzione, nonche del modo di eseguirle, che sappiano da se incominciarla e finirla senz’averne sott’ occhio un modello. II lembo superiore della calze, perche non s’ accartocci, consta di al- cuni giri rovesci; questi vengano disegnati dalla maestra sulla tabella e quindi copiati dalle scolare. I piii facili sarebbero i seguenti: S’ insegni a copiare lavori a maglia a traforo e si facciano eseguire camiciuole, cuffie e si- mili lavoretti che occorrono in famiglia. Marche. Mezzi d’inseguamento. Una tavola nera, un telaio col suo piedestallo Fig. C. Un ago della lunghezza da 10 a 15 cm a cruna allungata, un metro di fettuccia di lana rossa deli’ al- tezza da 7 a 9 mm. Una tabella parietale (Fig. D) per le lettere deli’ alfabeto lunga 80 cm ed altrettanto larga. Come per altre specie di lavori, cosi qui pure si parlera dapprima del ma¬ teriale e cosi via. Le scolare faranno un im- paraticcio, e dovranuo esser pro- vedute d’ un pezzo di canovaccio della lunghezza di circa 78 cm e della larghezza di 33 cm, di lana rossa di Berlino, e d’ un 335 prvih nogavic smejo plesti le z levimi in z desnimi petljami (glej obrazec B). Omeniti je še, da je učenkam pri delu ponav¬ ljati razdelitev nogavice toliko¬ krat, da si jo popolnoma utisnejo v glavo in da morejo brez vzorca splesti lično in nogi lepo pri- ležno nogavico. Pri pletenji kaker tudi pri kačkanji vzorcev pazi naj uči¬ teljica na to, da se vrši delo za vrstjo, najprej laže potem teže. Vzorce naj narekuje ali pa na šolsko tablo nariše. Bolj izurjene učenke naj pleto tudi po pletenih obrazcih. Končno naj izdelujejo stvari za razno porabo. Zaznamovanje. U čila: Navadna šolska tabla, zaznamovalni okvir (glej podobo C), 10 do 15 cm dolga vezilna igla, rdeč trak, kateri je 1 m dolg in 7 do 9 mm širok; stenska tabla (podoba D), na kateri je narisana črka A. Tabla naj ima po 80 cm dolge stranice. S početka kaže učiteljica lepo zaznamovano perilo, ter se raz- govarja z učenkami o tvarini in orodji, katero potrebuje za zaznamovanje. Potem prično učenke zazna- movalnico. V ta namen si pre¬ skrbe kos nerazdeljenega štra- mina, ki meri na dolgost 55 do 78 cm in na širokost 33 cm, rdeče berolinske volne in vezilne samo od upravnih i naopakih očica; (gledaj sliku B). Spome- nuti nam je, da se učenice čestim opetovanjem za vrieme radnje moraju tako izvježbati u razdiobi čarape, da mogu i ne gledajuč uzorka oplesti čarapu, koja če i oku goditi i nogi dobro pri¬ stajati. Pri pletenju uzoraka treba iči od lagljih na teže, kao što i kod promaljivanja. Uzorke im učiteljica dielom diktuje dielo- mice riše ili piše na školskoj ploči a učenice po tom pletu. Konačno neka pletu ono, što je u kučanstvu potrebito. Bilježenje. Učila: Obična školska ploča, okvir za bilježenje (slika C), igla vezanka, duga 10—15 cm, crven vunen trak 1 m dug, 7—9 mm širok, ploča za stienu, koja kaže slovo A (slika D), stranice ne¬ ka budu po 80 cm duge. Ponaj- prije če se učiteljica i kod ovoga ženskoga ručnoga d,jela ražgova- rati s učenicami o gradivu i orudju itd. Kada hoče, da započme po- dučavati djevojčice ovaj posao, to treba da imaju za to pri ruci nerazdieljene slamenine (štra- mina) duge od 55—78cm, a široke 33 cm, nadalje berlinske 336 dazu passenden Sticknadeln. Die Lehrerin lasse die Schnittkanten saumen, erklare bei dieser Ge- legenlieit die Langen- und Quer- faden, Kette und Einschlag, die Schnitt- und Webekanten; als- dann zeige sie das Einfadeln der Nadeln. Nun lehre sie den Kreuz- sticb machen; zu diesem Zwecke bedient sie sicbdesMerkrabraens (Fig. C ), der aus einem 60 cm langen und 45—50 cm hohen holzernen Rahmen besteht, der mit Streifen aus Cartonpapier bespannt ist (in der Breite von 15 mm), Reiche die Faden des Stramins veranschaulichen. Der Abstand dieser Streifen betragt 3 cm. Der Rahmen wird mit einem FuOgestelle so verbunden, dass er hoher oder tiefer gescho- ben und in beliebiger Hohe fest- gestellt werden kann. Die Lehrerin stelle denselben vor die Madchen und zahle laut in gerader Linie von der obern Kante nach abwarts 6 Faden, markiere mit der Nadel diesen Punkt, zahle dann von der linken Seitenkante wagrecht 8 Faden und steche dort, wo sich die Linien kreuzen, von ruckwarts nach vorne mit der langen Stick- nadel, durch die das rothe Band gezogen ist, heraus. Dasselbe miissen die Schiilerinnen gleich- zeitig an ihrem Merktuche mit ihrem Materiale ausfiihren. Die Lehrerin lasse nun vor den Au- gen der Schiilerinnen den halben Kreuzstich, welcher Unterstich genannt wird, entstehen; der zweite Stich ist der Deckstich. Auch die Hilfsstiche miissen er- klart werden, welche die Ver- ago adatto, vale a dire a cruna allungata. I lati tagliati del ca- novaccio si facciano orlare, perche non isfilaccino, ed ali’ occasione la maestra dica e faccia ripe- tere che cosa sia il lato tagliato, che cosa il vivagno, che cosa il lilo d’ ordito e di trama. Mostri come s’ infili 1’ ago. Passi quindi ad insegnare il punto in croce ed a tal uopo si serva del telaio (Fig. C). Questo dev’ essere di legno della lunghezza di 60 cm e deli’ altezzza di 45—50 cm. Sul medesimo si stendono 'delle liste di cartone deli’ altezza di 15 mm, che rappresentano i fili del canovaccio. La distanza fra una lista e 1’ altra sia di 3 cm. Il telaio poggia sopra un piedistallo in modo da poter venire alzato ed abbassato. La maestra ponga il telaio dinanzi alle scolare, e numeri ad alta voce 6 fili in linea retta dal lato superiore in giii, e questo punto segni coli’ ago: conti po- scia 8 fili in linea orizzontale in- cominciando dal lato sinistro. L’ ago, in cui e passata della fettuccia rossa, deve uscire nel punto in cui le suddette due linee s’ incontrano. Cio che la maestra ha fatto sul telaio, le scolare nel tempo stesso de- vono fare sui loro imparaticci. Dipoi la maestra faccia sorgere sotto gli occhi delle fanciulle la mezza crocetta, ed insegni quindi il punto in croce, spiegando come la prima linea obliqua che lo compone, si chiami punto in- feriore, la seconda punto supe¬ riore, ed il punto che le unisee 337 igle. Učiteljica zdaj veli robiti robce in razlaga pri tej prilož¬ nosti votek in osnutek, tekalne in vrezilne krajce. Kaže naj tudi, kako vdevamo volno v vezilno iglo. Potem naj uči, kako se nareja križec, in to na zaznamo- valnem okvirji (glej podobo C). Tako se namreč imenuje 45 do 50 cm visok in 60 cm dolg lesen okvir, preprežen s progami iz debelega papirja (15 mm širokimi), ki nadomeščajo niti štramina. Prostor med temi črtami naj bo 3 cm. Okvir je v takem stojalu, da ga lahko po všeči više ali niže postaviš in pritrdiš. Učiteljica postavi zaznamo- valni okvir pred učenke in šteje v ravnej vrsti od zgoraj navzdol 6 niti. To točko zaznamuje z iglo, potem pa šteje od leve strani še 8 niti in ubode z dolgo svojo iglo od zadej ven uprav tam, kjer se križajo črte. V vezilni igli naj bode rdeč trak. Isto delo izvrše učenke v istem času na svojih zaznamo- valnicah. Potem naredi učiteljica pred učenkami polukrižec, ka¬ terega zovemo spodnji križec, drugi pa je zgornji polukrižec. Razlaga naj tudi pomožne ubodce, Lehrplane f. d. Kiistenland. vune i shodnih vezanka. Tada zapoviedi djevojčicam, da zarube one krajeve, gdje je bio latak odstrižen. Tom prilikom neka im tumači, što su uzdužne i po¬ prečne žice, što je osnova i utka, što je odstrižena strana latka i što živac. Izza toga neka im pokaže kako se navadja nit u iglu. Sada valja da ih uči, kako se čini pokrstica; zato se posluži okvirom za bilježenje (slika C), a to je drven, 60 cm dug, i 45— 50 cm širok četverokut, po kojem su protegnuti trakovi od debela papira, 15 mm široki, a prikazuju štraminove niti. Ti su trakovi 3 cm jedan od drugoga raz- daleko. Okvir se postavi na stalak, koji se prema potrebi može diči ili spustiti. Učiteljica postavi stalak s okvirom pred učenice i broječ glasno ide prstom u ravnoj črti od gornje Strane prama dolnjoj za šest niti. Ovu točku označi iglom; zatim odbroji od lieve Strane ravno prema desnoj 8 niti. Tamo, gdje se črte križaju, neka provuče od dolnje Strane ili na¬ ličja na gornju stranu ili lice veliku vezanku, kroz koju je provučen crven trak. To isto moraju učiniti u isto vrieme i djevojčice na svojih tkaninah. Zatim učini učiteljica tako, da djevojčice vide doljnji dio po- krstice, koji se zove podbod, onda gbrnji, koji se zove na¬ bod. Treba, da im protumači i 22 338 bindung beider Stiche bewerk- stelligen und zum Anfangspunkte des neuen Stiches fiihren. Die Schtilerinnen machen eine wag- rechte Eeibe von Kreuzen, dann eine Reihe von schiefgestellten Kreuzen, als: X X X X und zur weitern Ubung welche einfaehe Bordiire. Nun wird mit dem Merken der Buchstaben begon- nen und zwar mit dem groGen Alphabete der lateiniscben Druck- schrift, weil dieses das leichteste ist; dabei bediene sich die Leh- rerin der Wandtabelle, Fig. D. Hier ist der Unterstich mitrotber, der Oberstich mit scliwarzer Farbe bezeichnet, um die Rich- tung dieser Stiche zur Anschau- ung zu bringen. Die nachfolgenden Buchstaben werden mit Kreuzen an die Schul- tafel gezeichnet. Nach diesem Alphabete kommen die groGen und kleinen Buchstaben der la- teinischen Schrift, dann die go- thischen Buchstaben und die Ziffern bis einschlieGend 12. Um namentlich in starkbesuchten Classen Zeit zu gewinnen, kann auch ein Merkbuchlein, das zum geringen Preise von 10 kr. zu haben ist, benutzt werden. Das Merken der Wasche bildet den Schluss dieses Unter- richtes. Das Nahen. Lehrmittel: Eine gewohn- liche Schultafel, das Nahkissen auf einem Gestelle, Fig. G, eine lange grobe Nahnadel, etwas dicasi punto ausiliare, nome che si da pure al punto che lega una crocetta ali’ altra. Le scolare faranno dapprima una serie di punti in croce da formare una linea orizzontale che vada da un vivagno ali’ altro; faranno poi due giri di tali punti disposti a zig-zag XXXX, quindi di semplici disegnetti che possano servire per bordi ed altro. Sin- segnano dipoi le lettere nell’ or- dine seguente: dapprima 1’ alfa- beto stampato maiuscolo, essendo il piu facile, e qui serve la ta- bella parietale Fig. D, sulla quale il punto inferiore vien segnato in nero ed il punto su- periore in rosso: e cio affinche le fanciulle comprendano che ciascuno dei detti punti deve correre sempre nella stessa di- rezione. Le lettere dopo \’A si dise- gneranno sulla tavola nera. Fi- nito quest’ alfabeto, si passa al corsivo minuscolo e maiuscolo, e poi al gotico ed alle cifre fino al 12. Per risparmiare tempo, specialmente in classi numerose, si potra far uso di un libretto da marcare, che non costa piu di 10 soldi. Per ultimo s’ insegna a mar¬ care le biancherie. Cueire. Mezzi d’insegnamento. Una tavola nera, un cuscinetto da spilli su d’ un piedistallo, Fig. G , un po’ di lana rossa, 339 ki vežejo ona dva križca z novim ubodcem. Učenke narede vrsto ravnih, potem vrsto poševnih križcev n. pr.: X X X X in pri dalnji vaji še kak priprost obšiv. Na to se delajo črke in sicer v tem-le redu: Sprva velike tis¬ kane latinske črke, ker so naj¬ laže (glej podobo D). Tu je spodnji polukrižec z rdečo, in zgornji s črno barvo zaznamovan, da deklice razumejo smer teh ubodcev. Ostale črke nariše učiteljica na tablo in to s križci. Po tej abecedi uči velike in majhne latinske črke in pozneje še go- tiško abecedo, končno še šte¬ vilke do 12. Da pridobiš časa, moreš rabiti posebno v šolah, v katerih je mnogo učenk, znameno- valno knjižico s tiskanimi abece¬ dami, katero moreš kupiti povsod za majhen denar (10 nov.). Ta nauk se konča z zaznamo¬ vanjem perila. Šivanje. Učila: Navadna šolska tabla, šivalnik na podnožji (glej po¬ dobo G), dolga in debela šivanka, rdeča volna, 39 cm dolgo in pomočne bode, koji spajaju ona dva s onimi, kojimi počima novi bod. Učenice če zatim učiniti vrstu razito položenih i vrstu koso položenih križaca na pr. ovako XX XX, a vježbajuč se dalje, neka učine i kakav pri¬ prost obrub. Poslie toga počimaju se učiti, kako se bilježe pismena i to ve¬ lika tiskača latinska, j er su naj- laglja, a pri tom se neka uči¬ teljica posluži obrazcem pod D. Dolnji dio boda ili podbod ozna¬ čen je na njem crvenem bojom, a gornji dio ili nabod crnom, da učenicam smjer tih bodova bude jasniji. Sliedeča pismena narisat če učiteljica na školskoj ploči i to od ovakovih križaca. Zatim dodje na red velika i mala latinska pisača abeceda, onda gotička i prvih dvanaest brojka. Da se osobito u onih školah, koje polazi mnogo djevojčica, prištedi vre¬ mena, može se upotrebljavati malu knjižicu za bilježenje s raz¬ nimi tiskačimi abecedami, ali neka ne bude skuplja od 10 novč. Obuka se ova svršava bilje- ženjem rublja. Šivanje. Učila: obična školska ploča, šivači jastučič na stalku (slika G), duga debela šivanka, nešto crvene vunene predje, debeloga platna, 22 * 340 rothe Wolle, 39 cm lange und 78 cm breite grobe Leinwand und ein dazu passender Zwirn. Die Schulerinnen verfertigen ein Mustertuch, woran sie die Sticbe und Nahte lernen, und bringen zu diesem Zwecke eine mittelstarke 78 cm breite und 39 cm lange Leinwand, zwei Sorten Zwirn, Nr. 40 und 60, einen Fingerhut, Nadeln, eine Schere und ein Nahkissen mit. Nachdem die Lebrerin die Be- standtbeile des Gewebes erklart hat, wird die Leinwand durch Fadenausziehen in 8 Theile ge- tbeilt, wovon zwei zu 15 und sechs zu 8 cm in der Breite messen. Zur ubersichtlichen Darstellung zeichne die Lehrerin diese Strei- fen an die Tafel und bezeichne sie mit Ziffern. Siehe Fig. E. Die Ziffern werden von den Scbiilerinnen mit Bleistift an ihren Mustertucbern gemacbt; dort wo der Faden herausge- zogen ist, werden die Streifen auseinander geschnitten und mit Berucksichtigung der Numerie- rung zuerst zusammengeheftet, dann durcb Nahte verbunden, wie Fig. 1 zeigt. Um diese ver- schiedenen Nahte zu lehren, zeige die Lehrerin auf der gro¬ ben Leinwand mit farbiger Wolle und Beniitzung des Nahkissens die einzelnen Sticharten. (Fig. G.) Sielasse mittelstEndelstiches die Webekanten der Streifen 1 und 2 zusammenfugen; 2 und 3 wird durch Neben- oder Vorder- Stiche, 3 und 4 durch Hinter- stiche verbunden; der Heftfaden, un ago lungo e grosso, della tela grossa lunga 39 cm ed alta 78 cm, e del refe adatto. Per imparare a cucire le scolare faranno un imparaticcio, sul quale apprenderanno i vari punti e le varie cuciture. Avran d’ uopo percio d’ un pezzo di tela di media grossezza, della lunghezza di 78 cm e della lar- ghezza di circa 39, di due sorta di refe N. 60 e N. 80, d’ aghi, d’ un ditale e di forbici. La ma- estra, accertatasi che le scolare conoscano il filo d’ ordito, il lilo dl trama, il vivagno ecc., faccia dividere il pezzo di tela nella lunghezza in modo da ritrarne sei liste della larghezza ciascuna di 8 cm, e due da 15 cm. Le divisioni si faranno levando un filo dalla tela. Queste liste ven- gono segnate a cifre come segue (Fig. E). Le cifre si faranno dalle scolare a matita sui loro impa- raticci. La tela si tagliera dove ne furono levati i fili, e le liste si uniranno secondo la numera- zione per mezzo delle seguenti cuciture. La maestra insegnera i vari punti mostrandoli, cioe facendoli ella stessa su della tela grossa con lana di colore, ser- vendosi ali’ uopo del cuscinetto. (Fig. G.) Le liste 1 e 2 si uniscono cucendone i vivagni a soprag- gitto; al numero 2 si unisce il 3 per mezzo d’ una filza; ed a punto addietro si congiunge al 3 il 4. La lista 4 si piega in 341 78 cm široko debelo platno in primeren sukanec. Učenke napravijo vajenico, na kateri se uče ubadati in ši¬ vati. Zato naj prineso se seboj 78 cm široko in 39 cm dolgo platno srednje debelosti, dvojen sukanec štev. 40 in štev. 60, naprstek, škarje, šivanke in ši- valnik. Sprva razlaga učiteljica tkaninske dele; potem razdele učenke platno, izvlekši niti, v 8 delov, od katerih sta dva po 15 cm široka, šest pa po 8 cm. Da deklice bolje razvidijo, kako se izvrši ta razdelitev, nariše učiteljica dotične črte na šolsko tablo, kaker kaže podoba E, in naj jih se številkami za¬ znamuje. Učenke napišejo se svinčni¬ kom te številke na svoje vajenice. Potem se proge razrežejo tam, kjer je nit izvlečena, in po šte¬ vilkah najprej spno, potem pa sešijejo, kaker vidimo na po¬ dobi I. Preden začne učiteljica učiti šive, pokaže naj, rabeč šivalnik, posamezne ubode na debelem platnu z rdečo volno. (Podoba G.) Tkaninska robca št. 1 in 2 šivajo naj učenke z robnim ali počreznim šivom, št. 2 in 3 s prednjim, št. 3 in 4 pa z zadnjim šivom. Nit, katera spenja št. 4 in 5, izvlečemo,prosti rob št. 4 dugoga 39 cm, a 78 cm širokoga i primjerena konca. Učenice priprave vježbenicu, na kojoj če se učiti bode i šve; zato donesu sa sobom u školu komad osrednjega platna, širok 78 cm, dug 39 cm; dvoje vrsti konca i to broj 40 i 60, na- prstnjak, igle, nožiče i šivači jastučič. Protumačiv učiteljica dielove latka, naloži učenicam, da izvuku 8 žica tako, da time razdiele latak u 8 dielova, od kojih valja da budu dva po 15 cm široki, a onih ostalih 6 po 8 cm. Da to učenice laglje shvate, neka im učiteljica nariše na ploči i pojedine dielove neka označi brojevi. (Gl. sliku E). Učenice če brojeve olovkom zabilježiti na svojih vježbenicah. Ondje, gdje su bile žice izvukle, razrezat če platno; komade če sputati po brojevih, zatim če ih sašiti, kako kaže slika I. Da se nauče razne vrsti šva, kazat če im učiteljica na debelom platnu bojadisanom vimenom predjom, kako se čine pojedine vrsti bo- dova upotrebljavajuč, kada treba, jastučič. (Slika G.) Živce (ivice) trakova broj t i 2 neka sašiju na šav preko prsta, broj 2 i 3 na pošav ili sprednji šav; 3 i 4 na stražnji šav; nit, kojom je spučen 4. i 5. trak, izvuče se, te se] slo- 342 der 4 und 5 verbindet, wird entfernt und die freie Kante von 4 nach der andern Seite als breiter Steppsaum umgebogen. Die freie Kante von Nr. 5 wird breit gesaumt und dient gleich- sam dem Steppsaum von Nr. 4 als Unterlage. Bei Nr. 5 und 6 kommt eine breite Ubernaht, bei 6 und 7 die runde Uber- naht, Nr. 7 und 8 wird durcb die franzosische Naht verbunden; die freien Kanten von Nr. 8 und 1 werden gesaumt; bei den Streifen Nr. 2, 3, 6 und 7 wer- den oben und unten einigeFalten gezogen. Die untere und obere Kante wird mit einem Leimvand- bande eingefasst. Der Steppsaum Nr. 4 wird mit Knopflochern, der breite Saum Nr. 5 mit Knopfen versehen, die beiden Theile des Mustertuches werden zusammengekntipft. Haben die Sehulerinnen im Nahen der ver- schiedenen Sticharten einige tibung erlangt, so wird ilinen das Nahen der Wasche wenig Sch\vierigkeiten mehr bieten. Das Schlingen. Lehrmittel: Eine gevvohn- liche Schultafel. Die Sehulerinnen haben ein Mustertuch anzufertigen und brauchen hiezu einen mittel- feinen Shirting in der Grofie von 26 cm Lange und 26 cm Breite, eine passende Nah- nadel, Schlingbaumwolle, Schere und Fingerhut. Die Randmuster und Alphabete werden auf das Mustertuch gezeichnet oder vor- gedruckt. Die Lehrerin zeichnet auf die Tafel das auszuarbeitende modo da formarne un orlo alto come per lo sparato d’ una ca- micia da uomo, e si cuce ad impuntura. La lista 5 si piega per un orlo della medesima al- tezza di quello della striscia 4; e le scolare vi si esercitano a fare il soppunto. Unendo i N. 5 e 6, imparano la costura piatta, unendo il N. 6 al 7 la costura rotonda, e cucendo assieme i numeri 7 ed 8 faranno la co¬ stura francese. I lati esterni dei numeri 8 ed 1 verranno orlati. Sulle liste 2, 3, 6 e 7 le fan- ciulle si abitueranno a fare a filza delle pieghettine. L’ orlo impuntito del N. 4 šara prov- veduto di tre o quattro occhielli, ed ali’ orlo semplice del N. 5 verranno attaccati tre o quattro bottoni. Si orli quindi tutt’ al- P ingiro 1’ imparaticcio di cor- della di filo. Imparate cosi le cuciture fondamentali, le fanci- ulle passeranno senza grave dif- ficolta a cucire le varie bian- cherie. Bičamo. Mezzi d’insegnamento. Una tabella nera comune. Il materiale di cui devono esser provvedute le fanciulle e un pezzo di tela di media gros- sezza, di 26 cm 2 , un ago, del cotone da ricamo, un ditale e forbici. I festoni ali’ intorno del- P imparaticcio vengono disegnati 0 stampati. La maestra disegni sulla tabella i festoncini, nonche 1 punti che servono ad imbastirli ed a coprirli; faccia quindi la- vorare. Sull’ imparaticcio si di- 343 pa upognemo na drugo stran kot širok prešivan rob. Prosti krajec št. 5 se zarobi na široko in je nekako prešivanemu robu v pod¬ lago. Pri št. 5 in 6 naj se na¬ pravi širok počrezni šiv, pri št. 6 v in 7 pa okrogli počrezni šiv. St. 7 in 8 sešiti je z fran¬ coskim šivom; prosta krajca 8 in 1 pa se zarobita. Pri progah št. 2, 3, 6 in 7 potegnemo zgo¬ raj in zdolaj nekoliko gub. Vaje- nični zgornji in spodnji krajec obšije se s platnenim trakom. Na prešivan rob št. 4 napravimo zapone, na široki rob št. 5 pa gumbe; tako se spneta oba vaje- ničina dela. Ko so se učenke naučile mnogovrstnih šivov, ne bode jim težko šivati perilo. Vezenje. Učila: Navadna šolska tabla. Učenke napravije vzornico; v ta namen morajo imeti srednje angleško platno (shirting) 26 cm široko in 26 cm dolgo, primerno šivanko, vezilni bombaž, napr- stek in škarje. Najpopred se rišejo ali tiskajo krajni vzorci in abecede na vzornico; potem nariše učiteljica vsak posamezen obrazec na šolsko tablo ter razlaga, kako narejamo pomožne in počrezue vezilne ubodce. bodni živac četvrtoga traka pre- vije na drugu stranu kao široki prošivni obrub. Prosti okrajak komada broj 5 zarubi se na široko, te služi prošvu br. 4 za podlog. Komadi broj 5 i 6 siju se na široki prešivni šav; broj 6 i 7 na obli. Komadi broj 7 i 8 šašiju se francuzkim švom; prosti se kraji broja 8 i 1 obrube. Na kusih br. 2, 3, 6 i 7 nabere se nekoliko (nabora) pletica. Gornji i dolnji kraj obšije se platnenom vrpcom. Na prošivnom obrubu br. 4 učine se zapučki, a na širokom rubu broj 5 prišiju se puceta, pa se onda ta dva diela zakopčaju. Kad su se djevojčice prilično uvježbale u raznih vrstih šva, bit če im lahko šivati svakojaku rubeninu. Vezenje. Učila: Obična školska ploča. Učenice valja da si priprave vježbenicu za vezenje, a treba im za to komad srednjega englez- koga platna, tako zvanog Shir- ting-a, dug 26 cm, širok 26 cm; prikladna igla, pamukove predje za vezenje, nožiče i naprstnjak. Uzorci i abeceda rišu se na ploči ili se utiskavaju u vježbe- |nicu. Učiteljica nariše na ploči 344 Muster. Sie erklart, wie die Hilfsstiche (das Unterziehen) und die Deckstiche auszufuhren sind, und begleitet die Erklarungen mit anschaulichen Zeichnungen. Sie achtet besonders auf das ge- naue Nachmacben von Seite der Schtilerinnen. Zu bemerken ist, dass die Buchstaben auf die leichteste und einfachste Art auszufuhren sind, und zwar so, wie sie im Haushalte anstatt des Merkens zum Waschezeichnen gebraucbt werden. Das Zusehneiden der Wasche. Lehrmittel: Filnf Wand- tabellen, entbaltend: Tabelle I, ein gezeichnetes, einfaches Frauenbemd; Tabelle II, Schnitt- muster einzelner Theile des Frauenhemdes; Tabelle III, ein gezeichnetes Mannerhemd; Ta¬ belle IV und V, Schnittmuster einzelner Theile des Manner- hemdes. Die Schtilerinnen haben sich mit Nadeln, Zwirn, Druckpapier, Schere, einem Centimetermafie und einem Schreibhefte zu ver- sehen. Die Schnittformen an den Wandtabellen werden von den Schtilerinnen auf der Tafel nach- gezeichnet, damit sie sich die Formen gut einpragen und faliig werden, dieselben ohne Vorlagen, aus dem Gedachtnisse zeichnen zu konnen. Die Lehrerin zeige ein einfaches Frauenhemd und bespreche, wie viel Stoff hiezu nothig sei. Nun \vird die Lange desRumpfes, sowie der einzelnen Theile des Hemdes von der Leh¬ rerin gemessen und den Schtile- segnera e quindi si ricamera il nome della scolara in corsivo; il cognome si potrebbe fare a lettere deli’ alfabeto stampato o gotico. Anche la data potrebbe starci. S’ avverta, che le lettere son da farsi piu semplici e piii fa- cili che sia possibile, e precisa- mente come vengono adoperate pelle biancherie piu comuni. Taglio. Mezzi d’insegnamento. Cinque tabelle contenenti quanto segue. Tabella I. Il modello d’ u- na camicia semplice da donna. Tabella II. Modelli delle singole parti della camicia da donna. Ta¬ bella III. Modello d’ una camicia da uorno. Tabella IV e V. Mo¬ delli delle varie parti della ca¬ micia da uomo. Le scolare dovranno esser provvedute di aghi, refe, carta, forbici, e d’ un quaderno. Si fa- ranno disegnare sulla tavola i modelli, facendoli copiare prima dalle apposite tabelle e poi a memoria senza disegno di sorta. Ad apprendere il taglio le sco¬ lare si provvederanno di carta da stampa per esercitarvisi. La maestra mostri p. e. una camicia semplice da donna, e dica quanta stoffa abbisogni per pre- pararla. Ogni scolara dev’ essere inoltre provveduta del metro. Le misure della camicia ver- ranno dettate dalla maestra, e 345 Posebno je še omeniti, daje dobro, ako učiteljica spremlja svoje raz¬ laganje z lahko umevnimi podo¬ bami. Tudi naj strogo pazi, da se učenke ravnajo pri vezenji natanko po obražčevih oblikah. Opomniti je še, da naj se črke izdelavajo po najlažem in najpriprostejšem načinu in sicer tako, kaker se rabijo doma, da se ž njimi zaznamuje perilo. Prikrojevanje perila. Učila: 5 stenskih tabel, katere predstavljajo: deskica I, narisano priprosto žensko košuljo; deskica II, krojne vzorce posa¬ meznih delov ženske koš ulje ; de¬ skica III, narisano možko ko¬ šuljo ; deskica IV in V, nje dele. Učenke prineso se seboj pa¬ pir, sukanec, šivanko, škarje, zapisno knjižico in metrično mero. One naj na šolski tabli prerisa- vajo obrazce posnete se stenskih tabel. S tem si razne oblike dobro zapomnijo in se tako iz- vežbajo, da jih morejo risati na pamet. Potem pokaže učiteljica pri¬ prosto narejeno žensko košuljo in veli deklicam, naj nje dele poiščejo in imenujejo; razlaga naj še, koliko tkanine potrebuje zanjo. Povedati mora tudi, kolika je dolgost in širokost posameznih uzorak, koji treba izraditi; tu- mači, kako se ima šiti podvezni i prevezni šav, te ujedno i riše ono, što razlaže. Osobito joj je paziti na to, da učenice vezu sasma točno po uzorcih i po onom, što im ona kaže. Opažamo jošte, da se imaju učenice naučiti najlaglja i naj- jednostavnija pismena, kakova se u kučanstvu običavaju činiti na rubenini mjesto bilježenja. Krojenje rubenine. Učila: Pet ploča za stienu; na prvoj je narisana obična žen¬ ska košulja, na drugoj uzorci pojedinih skrojenih dielova ženske košulje, na trečoj je narisana mužka košulja, a na četvrtoj i petoj pojedini uzorci njezinih skrojenih dielova. Učenice moraju imati uza se igala, konca, tiskačega pa- pira, nožiče, mjeru, podieljenu u centimetre i svaka svoju pi- sanku. Da dobro upamte oblike uzoraka i da se izvježbaju toliko, da ih mogu risati na pamet, to jest ne gledajuč u uzorke, to če ih prerisavati sa ploča za stienu na školsku ploču. Učiteljica im neka pokaže običnu žensku košulju te in neka razloži, koliko treba za nju tka¬ nine. Zatim mjeri pojedine dielove košulje, rnjere kaže učenicam, a one jih zabilježe u svoje pi¬ sanke. Po tih mjerah izmjere si 346 rinnen angegeben, welche es in ihre Schreibhefte eintragen. Nach diesen Angaben messen die Mad- chen ihr Papier und scbneiden daraus die Theile des Hemdes, welche sie mittelst Heftstichen zusammenfiigen. Ebenso wird ein Manner-, Madchen-, Kinderhemd zuerst besprochen, dann ausge- messen, zuletzt zugeschnitten. Nach den vorgenommenen Ubungen wird es den Schii- lerinnen keine Schwierigkeiten bieten, selbstandigWaschestiicke fur den Hausgebrauch zuschnei- den zu konnen. Beim Unterrichte im Zu- schneiden soli dieLehrerin nebst den Anforderungen des guten Geschmackes, auchjene der Spar- samkeit beriicksichtigen. Ferner sollen die Schiilerinnen genau anzugeben wissen, wieviel Stoff fur dieses oder jenes Wasche- stiick gebraucht wird. Das Flicken und Stopfen der "VVasche. In jedem wohlgeordneten Haushalte wird die Wichtigkeit dieser Arbeitsart anerkannt, denn sie ist die Grundbedingung zur Nettigkeit und Ordnung und zu- gleich eine Quelle der Ersparnis. Daher werden die Striimpfe so- wohl, als die iibrigen Wasche- stiicke ausgebessert: gestopft und geflickt. Weil das Stopfen und Flicken der Wasche der schwierigste Theil des Arbeits- unterrichtes ist, so erfordert er auch grofie Geduld von Seite der Schiilerinnen und wird folg- le scolare le scriveranno nel loro quaderno. Secondo questi dati le scolare misurano la loro carta, e ne tagliano le parti che quindi uniscono a filze lunghe. Con sirnih esercizl le scolare non troveranno difficolta alcuna a tagliare da se i vari capi di biancherie occorrenti in famiglia, e poi a cucirli assieme. Insegnando a tagliare, la ma- estra badi al buon gusto, e in pari tempo ali’economia. Impa- rino quindi le fanciulle a tagliare con risparmio. Dovranno di piu saper indicare con precisione la quantita di stoffa richiesta per questo o quel capo di biancheria, e sapere nello stesso tempo come convenga regolarsi rispetto al- 1’ altezza della stoffa stessa. Rammendare e rattoppare. In unasaggia economia questa specie di lavoro e d’ importanza riconosciuta; essa e condizione fondamentale di pulitezza e d’ or- dine, e nello stesso tempo sor- gente di risparmio. Le calze e la biancheria vengano percio rammendate e rattoppate. Essendo il rappezzare la parte piu difficile del lavoro, e quella che richiede maggior pa- zienza, s’ insegnera solo quando nelle altre parti le fanciulle 347 košuljinih delov, učenke pa naj si zapišejo te mere v svojo pisno knjižico. Po teh merah naj ume¬ rijo deklice papir in naj si na¬ rišejo kroje; potem pa jih ure¬ žejo in spno. Kedar učenke to dobro umejo, pokaže jim uči¬ teljica, kako se ureže otroška, dekliška in možka košulja. Po teh vajah deklicam ne bode težko, da si same vrezu¬ jejo v gospodinstvu potrebno perilo. Pri tem uku naj vadi uči¬ teljica svoje učenke ne le v dobrem okusu, ampak tudi v varčnosti; one morajo pa na¬ tanko znati i to, koliko blaga je potreba za to in drugo vrst perila. Popravljanje in krpanje perila. Vsaka vrla gospodinja zna ceniti potrebnost tega ženskega posla; kajti brez njega ni snaž¬ nosti niti reda, a ž njim se mnogo privaruje. Zato krpamo in popravljamo raztrgano perilo in obleko. Ker je popravljanje in krpanje perila najtežavniši del pouka v ženskih ročnih delih, zato tirja tudi večo potrpežljivost učenk nego drugo onda papir i kroje od njega po¬ jedine dielove košulje, pa ih spute. Isto se tako ponajprije govori i o mužkoj i djevojačkoj košulji i o bogovici (dječjoj ko- šulji) a onda se izmjere i skroje. Po što su se učenice u svem ovom izvježbale, moči če i same krojiti potrebno rublje u kučan- stvu. Kad učiteljica podučava djecu, kako se rubenina kroji, treba da gleda i na ljepotu i na šted- ljivost, a i na to, da učenice znaju na tanko, koliko se hoče latka za koji komad. Krpanje i vrpanje rublja. U svakoj dobro uredjenoj kuči znadu od kolike je koristi ovaj ženski posao. Bez njega nema čistoče ni reda, a njim se mnogo prištedi. Stoga se čarape i ostalo ru¬ blje popravlja, vrpa i krpa. Jer je vrpanje i krpanje rublja naj- teži dio obuke u ženskih ručnih djelih, to se hoče za to velike uztrpljivosti od strane učenica 348 lich erst dann gelehrt, wenn diese in den anderen Arbeitsarten bereits tibung erlangt haben. Lebrmittel: Eine gewohn- liehe Schultafel, ein Stopfrahmen (Fig. I). Die Schiilerinnen fertigen zu- erst ein Flickmustertuch an und gebrauchen hiezu ein Stuck Leinwand von 20 cm Breite und 60 cm Lange, ein Sttickcben ge- musterten farbigen Kattun, oder dergleichen Stoff von 20 cm Breite und 30 cm Lange, ein gleich grofles Stiick gestreiften farbi¬ gen Kattun und den dazu pas- senden Zwirn. Die Lehrerin lasse von der Lange der Leinwand 20 cm, von jedem farbigen Stoffstiicke 10 cm abschneiden. Diese abgeschnitte- nen Theile werden zum Einsetzen venvendet. Man naht die grofien Stofftheile zu einem Tuche zu- sammen, wie Fig. H veran- schaulicht. Nachdem dasselbe gesaumt ist, beginut die Lehrerin das Stopfen. Um die Spannung der Faden etc. zur Anschauung zu bringen, bediene sich die Leh¬ rerin des Stopfrahmens. Fig. /. Zuerst hat man die Lein- wand-, dann die Strumpf- und Damaststopfe vorzunehmen. Wie diese Stopfarten dem Raume nach am Mustertuche vorzu¬ nehmen sind, zeigt Fig. K. Die Nr. 1 bezeichnet die Leinwand-, Nr. 2 und 3 die abbiano acquistato speditezza e precisione. Mezzi d’insegnamento. Una tavola nera ed un telaio Fig. I. Le scolare facciano un im- paraticcio, e vi adoperino un pezzo di tela vecchia della lar- ghezza di 20 cm e della lunghezza di 60 cm, e due pezzetti di stoffa di colore (parimenti usata), 1’ uno a liste, 1’ altro a flori o a simil tessuto, ciascuno della larghezza di 20 cm e della lunghezza di 30 cm. La maestra faccia tagliare dal lungo della tela 20 cm e da ciascuno degli altri due pezzi 10 cm. Questi ritagli verranno poi impiegati a rattoppare. I pezzi piu grandi si cuciranno insieme, come dimostra la Fig. H. Uniti che questi siano, si or- lino tutt’ ali’ intorno; e s’ inco- minci allora ad insegnare il rammendare. Per dimostrare come debbansi tendere i fili, la maestra si serva del telaio Fig. I. Quando le scolare avranno appreso a rammendar la tela, s’ insegni loro a rammendar ma- glia e tela damascata; e final- mente si passi al rattoppare. Come siano da eseguirsi tutte queste specie di rammendature sull’ imparaticcio, e come vi si debbano disporre, lo dimostra la Fig. K. II N. 1 ritrae la rammen- datura in tela, i N. 2 e 3 in 349 delo. Iz istega vzroka je učiti krpanje še le tedaj, ko so učenke vže izurjene v drugih ročnih delih. Učila: Šolska tabla in okvir za krpanje (glej pod. 7). Učenke narede zaplatno za- znamovalnico. Za to potrebujejo kos platna, 20 cm širok in 60 cm dolg, kos pikčastega tiskanega katuna, ki meri na širokost 20 cm in na dolgost 30 cm ; tudi morajo imeti jednolik kos progastega, barvanega katuna in primeren sukanec. Učiteljica veli deklicam, da naj odrežejo od platna 20 cm in od barvanih katunskih koscev 10 cm. Ti kosci se porabijo za zaplate. Potem se veliki kosi v eno ruto sešijejo, kaker vidimo na podobi 77 Kedar je ruta zarobljena, prične učiteljica učiti krpanje. Da pokaže, kako je napeti niti, naj rabi okvir za krpanje (po¬ dobo 7). Sprva naj uči krpati platno, potem nogavice in damast. Kako je raznovrstno krpanje razdeliti po zaznamovalnici, to kaže po¬ doba K. Štev. 1 zaznamuje krpe na platnu, štev. 2 in 3 na nogavici i za to se uče tom poslu tek onda, kada su se več dobro uvježbale u ostalih vrstih žen¬ skih djela. Učila: Obična školska plo- ča, i vrpaljka (slika 7). Učenice si najprije naprave krpalnicu. Za to im treba 20 cm širok i 60 cm dug komad platna, komadič pisanoga, bojadisanoga katuna ili slična latka, 20 cm širok i 30 cm dug, jedan isto tako velik komad prugavoga, bojadisanoga katuna i priklad- noga konca. Učiteljica neka dade od du- žine platna odstriči 20 cm, a od obiju bojadisanih katuna 10 cm. Ti ostrižki rabe za krpe, veliki dielovi platna sašiju se u jedno, kako pokazuje slika 77 Pošto su to djevojčice zaru¬ bile, počme ih učiteljica učiti, kako se vrpa. Da im jasnije po¬ kaže, kako valja niti napinjati, neka upotrebi za to vrpaljku (slika 7). Najprije treba učiti krpanje platna, zatim čarapa i damastina. Slika K pokazuje, kako to treba činiti i razporedati. Broj 1 pokazuje krpe na platnu, broj 2 i 3 na čarapi; 350 Strumpf- und Nr. 4 und 5 die Damaststopfe. Dann wird das Fleckeinsetzen gezeigt. Haben dies die Schulerinnen gut ver- standen, so setzen sie Flecke von geometrischen Formen ein; zuerst in Leinwand, wie Fig. K, Nr. 6, 7, 8, 9 zeigt, und dann in farhigen Stoff, siehe Nr. 10 und 11. Beim Einsetzen gemu- sterter und gestreifter Flecke werden die Schulerinnen auf- merksam gemacht, dass das Muster des eingesetzten Theiles mit dem andern Stoffe genau zusammenpasst. Das Ausbessern von Wasche- stiicken bildet den Schluss dieses Unterrichtes. calze e maglie, i N. 4 e 5 in tela damascata. I N. 6, 7, 8, 9, 10 ed 11 rappresentano le varie toppe cucite nella tela. I N. 10 ed 11 si fanno in pezzi di colore, 1’ uno a liste, 1’ altro a diverso disegno; e qui con- viene rendere attente le allieve che i pezzi devono venir asse- stati per modo, che 1’ occhio dal- 1’interruzione del disegno non s’ accorga punto ove il pezzo sia cucito. Finalmente si rammendino e si rappezzino biancherie. 351 in štev. 4 in 5 na damastu. Potem pokaže učiteljica, kako se všivajo zaplate. Ko učenke to dobro razumejo, naj všijejo v svoje zaznamovalnice zaplate geometrijskih oblik, najpoprej v platno (glej podobo K , štev. 6, 7, 8, 9), potem v barvani katun (glej štev. 10 in 11). Pri tej priložnosti naj učiteljica opozori deklice, da se mora všita zaplata pri progastej in pikčastej tkanini natanko zlagati z blagom. broj 4 i 5 na damastinu. Zatim im pokaže kako se krpe priši- vaju. Kada su to učenice dobro razumjele, onda se prišivaju krpe geometrijskih oblika, najprije na platno, košto je broj 6, 7, 8, 9, na slici K; zatim na bojadisani latak, kako broj 10 i 11. Kada prišivaju pisane i prugave krpe treba upozoriti djevojčice, da im se ove krpe po boji i prugah moraju točno slagati sa bojom i prugami na haljini, koja se krpa. Ta uk se konča s poprav- Ta se obuka završi popra- ljanjem raznega perila. vljanjem i krpanjem rublja. 352 » 353 A. iriif inir"iii trT"in"T"Ttr inrT"tn"T" , n"T"ftrTftr Lehrplane f. d. Kiistenland. 23 355 D. 23 * — 356 - G. 357 H. I 358 Z 359 360 D er Abtheilungsimterricht. Wie aus der Fulle der in den vorgedruckten Abschnitten niedergelegten Andeutungen her- vorgeht, erfordert schon die er- folgreiche Durchfiihrung der Lehrplane fur Blirgerschulen, in welchen Fachlehrer zu wirken berufen sind, und des Lehr- planes fur sechsclassige allge- meine Volksschulen, an welchen Classenlehrer die Schiller nur je eines Schuljahres zu leiten haben, eine nur durch ein- gehendes Studium zu gewinnende Vertiefung in den zu behan- delnden Unterrichtsstoff, eine genaue Kenntnis der Classen- ziele und des Gesammtlehrzieles jedes einzelnenUnterrichtsgegen- standes und einen grofien pada- gogischen Takt. Yiel schwieriger gestaltet sich aber die Lehrthatigkeit des Lehrers an jenen Schulen, an welchen die einzelnen Classen in Schiilerabtheilungen zerfallen, und am schwierigsten in der einclassigen Volksschule, in wel- cher der Lehrer mehrere Ab- theilungen von Schulern von ungleichem Alter und von un- gleichen Kenntnissen gleichzeitig zu unterrichten hat. Da es beim Abtheilungs- unterrichte vorzugsweise auf eine gewissenhafte und ausgiebige Ausntitzung der Zeit und eine zveckmaGige Arbeitsvertheilung ankommt, und diese nicht so Le Sezioni. Ad ottenere un pieno suc- cesso nell’ esecuzione dei piani d’ insegnamento per iscuole cit- tadine, in cui sono chiamati a prestar T opera loro maestri specialisti, e nell’ esecuzione del piano d’ insegnamento per iscuole popolari generali di sei classi, in cui i maestri di classe non hanno a guidare che scolari di una sola annata, si ricbiede senza alcun dubbio, come si scorge dai copiosi cenni con- tenuti nei capitoli stampati, seria meditazione della ma- teria da trattarsi, frutto soltanto di studio profondo, 1’ esatta co- noscenza della meta di ciascuna classe e della meta complessiva di ogni singola materia d’ in¬ segnamento ed eziandio molto tatto pedagogico. Tuttavia ali’ attivita del ma- estro s’ affaccia meta piu ardua in quelle scuole, ove le singole classi vengono divise in sezioni, ed ardua in sommo grado nelle scuole popolari di una sola classe, nelle quali il maestro ha da istruire contemporaneamente piu sezioni di scolari non aventi la stessa eta e d’ ineguali cogni- zioni. Siccome nelle sezioni il tutto dipende a preferenza dal sapere coscienziosamente utilizzare il tempo e dividere convenevol- mente il lavoro, ed in cio non essendo tanto facile il coglier 361 Kako je poučevati y šolah razdeljenih na oddelke. Prebereš li opomnje in pre¬ misliš namigljeje, kolikor jih najdeš v dosedanjih oddelkih te knjige, prepričaš se iz njiho¬ vega izobilja, kako težavno je izvršiti že učne načrte za meš¬ čanske šole, v katerih poučuje vsak učitelj svoj predmet, in tudi za šesterorazredne ljudske šole, v katerih vodi razrednik učence le jednega šolskega leta. Že na teh šolah more učitelj uspešno rešiti svojo nalogo le tedaj, ako preuči svoje učno gradivo vse¬ stransko in temeljito, ako pozna točno svrho vsacega razreda za se in celotno svrho vsacega pred¬ meta posebej ter ako ga vodi pri poučevanji dar prirojene preudarnosti in premišljenosti. Mnogo težavneje poučevati je učitelju na onih šolah, v katerih so pojedini razredi razdeljeni na oddelke, naj težavnije pa na jednorazrednici, v katerih mora učiti h krati učence treh oddel¬ kov, in to učence različnih let in različnega znanja. Ker gre pri poučevanji po oddelkih največ za to, da vestno in do dobrega porabiš čas in da si primerno razdeliš delo, kar pa ni tako lahko, utegnili bi ustreči učiteljem, če jim podamo Rakova valja da hude obuka u onakih školah, u kojih su djeca podieljena u odjele. Iz onih mnogobrojnih opa- zaka, što smo ih u predjašnjih odsjecih nanizali, mogao je či- tatelj uvidjeti, da mora učitelj potanko proučiti i proniknuti učevno gradivo, da mora točno poznavati koli učevne svrhe po- jedinih razreda toli cjelokupnu učevnu svrhu svakoga pojedinoga učevnoga predmeta te da mu se hoče velike pedagogijske vještine, ako želi, da provede naukovne osnove za gradjanske škole, u kojih podučavaju strukovni uči¬ telji. Svega toga treba takodjer kod provadjanja naukovne osnove za šesterorazredne obče pučke škole, u kojih razredni učitelji vode učenike samo jedne školske godine. Mnogo večih potežkoča za¬ daje pako učitelju obuka u ona- kovih školah, u kojih pojedini razredi sačinjavaju odjele, al najteži je svakako posao u jedno- razrednicah, gdje ima učitelj, da istodobno podučava tri odjela učenika nejednake dobe i ne- jednaka znanja. Pošto kod ovako podieljene obuke stoji ponajviše do toga, da se savjestno i izdašno izcrpi opredieljeno vrieme i da se obuka shodno podieli, a to nije baš tako lahko, to mislimo, da 362 leicht zu treffen ist, so diirften den Lehrern einige Winke a) liber die feststehenden Stun- denplane, bj iiber die Aufstellung der Lectionsplane, c) liber den Abtheilungsunterricht iiberhaupt und d) ganz besonders in den einclassigen ungetheilten Volks- schulen nicht unwillkommen sein. Bei der Betrachtung der auf den Seiten 3, 29, 57, 83, 111, 137, 165, 193 des ersten Bandes aufgestellten Stundenplane wird es auffallen, dass auf der Ele- mentarstufe keine Scheidung zwischendem „Lesen und Schrei- ben" und der „Unterrichts- sprache“ durchgefiihrt erscheint. Der Grund hiefiir liegt darin, dass sich bei Anvvendung der Schreiblesemethode auf der Ele- mentarstufe diegenanntenUnter- richtszweige getrennt nicht be- handeln lassen, dass vielmehr a) das Lesen, b) das Schreiben, c) die Aufschreibiibungen und d) der Anschauungsunterricht in einander flieBen, sich gegen- seitig sttitzen, bedingen und er- ganzen. Doch wird der Lehrer gut thun, wenn er bei der Ent- vverfung des Lectionsplanes auf die gedachte Eintheilung Riick- sicht nimmt, damit er im Fort- schritte des Unterrichtes sowohl dem Anschauungsunterriclite, dem Schreiblesen, den Abschreib- und Dictieriibungen die ent- sprechende Beachtung zu Theil werden lassen konne. Vom zwei- ten Schuljahre an gliedert sich der Schreibleseunterricht: a) in den Unterricht im „Schreiben“ und b) im „Lesen“. Der Unter- nel segno, noi siam d’ avviso che ai maestri non riusciranno sgra- dite alcune cenni a) circa gli orari stabili, b) circa la compi- lazione del riparto settimanale delle ore d’ istruzione, c) circa 1’ insegnamento nelle sezioni in generale e soprattutto d) nelle scuole popolari indivise di una classe. Osservando gli orari posti alle pagine 3, 29, 57, 83, 111, 137, 165 e 193 del primo vo¬ hune, reca sorpresa il non ri- scontrare nel primo anno di scuola alcuna distinzione tra il „leggere e scrivere“ e „la lingua d’ insegnamento". La ragione di cio si e, che nel primo anno di scuola, giusta il metodo di scri- vere e leggere, le dette materie non si fanno trattare separata- mente, che anzi a) il leggere, b) lo scrivere, c) gli esercizi sulla tavola nera e d) 1’ istru¬ zione intuitiva si fondono insieme, si sostengono a vicenda, si ac- cordano e si completano. Non- dimeno šara cosa ben fatta, se il maestro nel compilare i ri- parti settimanali delle ore d’ i- struzione prendera in riflesso la detta spartizione, acciocche nel progredire deli’ istruzione ei possa avere i dovuti riguardi tanto ali’ istruzione intuitiva, quanto allo scrivere e leggere, al copiare ed al dettare. Dal secondo anno di scuola in poi 1’ insegnamento dello scrivere e leggere si scioglie a) in insegna¬ mento dello n scrivere“ e b) in insegnamento del , leggere"; 363 nekatera pojasnila a) o urnikih, kaker smo jih določili, b) o tem, kako je ustanavljati naukovni red, c) o pouku po oddelkih v obče, zlasti pa d) o nerazdeljenih jednorazrednicah. Ogleduješ li določene urnike na straneh 3, 29, 57, 83, 111, 137, 165, 193 I. zvezka, zdelo se ti bode znabiti čudno, kako da nismo na mali stopnji oči¬ tanje in pisanje" in „učni jezik" postavili vsako za se. Tega nismo storili zato, ker se po pisalno — bralni metodi ti predmeti ne dade poučevati vsak za se, temveč a) čitanje, b) pisanje, c) pismene vaje in d) nazorni nauk strinjajo se v jedno jedino celoto; oni se podpirajo med seboj, opirajo drug ob druzega in dopolnjujejo drug druzega. Vendar storiš prav, da se ravnaš nekoliko po omenjeni razdelitvi, ko na¬ pravljaš naukovni red, da bodeš mogel napredujoč v uku ozirati se, kolikor je treba, na vsako posebej, na nazorni nauk, pisalno- branje, na vaje v prepisovanji in narekovanji. Počenši z drugim šolskim letom razsnuje se pisalno- bralni pouk na nauk a) v branji, b) v pisanji; pouk v učnem je- čemo možda učiteljem ugoditi, ako im ovdje nataknemo nešto, a) ob obstoječih satnicah, b) o tom, kako treba postupati kod ustanovljivanja naukovnoga reda, c) kako valja podučavati ondje, gdje su škole podieljene u odjele u obče i d) kako posebice u nerazdieljenih pučkih školah. Razmatraš li satnice, što se nalaze na Stranah 3, 29, 57, 83, 111,137,165,193 prvogasvezka, to če ti u oči udariti, da nismo na osnovnom stepenu „čitanja i pisanja" odielili od „naukovnoga jezika". To nismo učinili s toga, što se spomenuti učevni predmeti, ako se učitelj drži metode piso- čitanja, ne dadu na početnom stepenu napose podučavati, več se dapače a) čitanje, b) pisanje, c) pismene vježbe i d) zorna obuka u jedno stječu, medju- sobno se podupiru, jedno se o drugo oslanja i uzajamno nado- punjuje. Ipak če dobro biti, ako se učitelj, sastavljajuč naukovni red, obazire na spomenutu ra- zdiobu i to stoga, da se na- predujuč u obuci uzmogne pri- mjereno osvrtati koli na zornu obuku, toli na pisočitanje i na vježbe u prepisivanju i dikto- vanju. Počam od druge šolske godine dieli se obuka u piso- čitanju a) u obuku u pisanju, 364 richt in der Unterrichtssprache: a) in den Anschauungsunterricht, b) in die Sprachlehre, c) in die Rechtschreibungs- und Aufsatz- lehre, zu welcher auch die Dictieriibungen gehoren. Der An¬ schauungsunterricht entvvickelt sich, wie schon bei den Erlaute- rungen zum Sprachunterrichte bemerkt wurde, vom vierten, und \vo das dritte Schuljahr eine Classe oder eine Abtheilung einer Classe fur sich bildet, vom dritten Schuljahre an zum selb- standigen Realunterrichte. Einige Andeutungen, in wel- cher Weise das „Lesen und Schreiben" mit einander in Ver- bindung und auch mit dem An- schauungsunterrichte in nahere Beziehung gebracht werden, diirften an dieser Stelle nicbt uberfliissig sein. Ist das Kind in das Schul- leben eingeftihrt (siebe die dies- bezuglichen oben envahnten Er- lauterungen), sind entsprechende Voriibungen fur den Schreib- leseunterricht, d. h. Ubungen der Hand und des Auges, indem die Kinder mit den Raumver- haltnissen bekannt gemacht, zu Zeichnungen von Punkten, loth- rechten, vvagrechten, schiefen Linien, Winkeln, Auf- und Abstrichen, krummen Linien, Schhngen angeleitet werden, und Ubungen des Ohres und der Sprechvverkzeuge, indem der Lehrer einen Satz, ein Wort deutlich und rein vorspricht und quello poi della lingua d’ in- segnamento a) nell’istruzione intuitiva, b) nella grammatica, cj nell’ ortografia e nella com- posizione, alla quale appartiene pure la dettatura. L’ istruzione intuitiva, come gia fu osservato nelle illustrazioni alla lingua d’ insegnamento, dal quarto anno in poi si sviluppa in insegna¬ mento realistko separato, e dove il terzo anno forma da se solo una classe, ovvero una sezione di una classe, cio succede dal terzo anno in avanti. Non šara qui superiiuo l’ac- cennare alcunche al come il „leggere e scrivere“ ed anche 1’ istruzione intuitiva possano essere combinate insieme. Intredotto che sia il fanciullo nella vita scolastica (veggansi le relative osservazioni nelle illu¬ strazioni summenzionate), con- verra dapprima passare ad ac- conci esercizi preparatori per 1’ insegnamento dello scrivere e leggere, vale a dire ad esercizi della mano e deli’ occhio (mentre i fanciulli, essendosi impratichiti delle relazioni dello spazio, ver- ranno guidati a tracciare dei punti, delle linee verticali, oriz- zontali ed oblique, degli angoli, dei tratti ascendenti e discen- denti, delle linee curve e degli incrociamenti), e cosi pure ad esercizi degli organi deli’ udito e della favella, mentre il maestro dira con cbiarezza e purita di linguaggio una proposizione o una parola e la fara piu volte 365 ziku pa a) na nazorni nauk, b) slovnico, c) pravopisjein spisje, kamor spadajo tudi narekovalne vaje. Nazorni nauk se razvije počenši s četrtim šolskim letom v samostalni stvarni uk, kaker smo že omenili v navodilu za jezikovni uk, a s tretjim šolskim letom v tistih šolah, v katerih je tretje šolsko leto razred za se, ali pa poseben oddelek v razredu. Najbrž ne bode odveč, ako tu¬ kaj spregovorimo nekoliko besed, kako se spaja »čitanje" s »pi¬ sanjem “ in prvo in drugo veže z nazornim naukom. Predno pričneš s pisalno- bralnim poukom, skrbi, da se otroci nekoliko udomačijo v šoli, kaker smo ti že priporočali v do- tičnih pojasnilih za jezikovni pouk. Pripravljaj jih potem s primernimi predvajami za pi- salno-bralni pouk: Vežbaj jim roko in oko s tem, da jih sezna¬ niš z razmerami v prostoru, da jim razkažeš in veliš delati točke in risati navpične, vodoravne in kose črte, kote, potegljeje gori in doli, krivulje in zanjke; vežbaj pa jim tudi uho in govorila s tem, da jim razločno in čisto na¬ rekuješ posamezne stavke in be¬ sede, katere naj govore za teboj. Stavke naj razkladajo na besede, besede na zloge; glasnike v zlo¬ gih naj izgovarjajo vsacega za se. Daj pa otrokom vselej kakov b) u obuku u čitanju; obuka se pako u naukovnom jeziku dieli a) u zornu obuku, b) slovnicu, c) u nauk o pravopisnih i pisme¬ nih sastavcih, a k ovim spadaju takodjer vježbe u pisanju po diktatu. Zorna se obuka, počam od četvrte školske godine, a i od trece, gdje ona sama za se sa- činjava razred ili jedan odjel jednoga razreda, razvije, košto smo več u naputcih za jeziko- slovnu obuku spomenuli, u samo- stalnu stvarnu obuku. Možda ne če biti suvišno, ako ovdje spomenemo nešto, na koji se način ima »čitanje" do- vadjati u savez s »pisanjem" te kako se opet ovo oboje pobliže veže sa zornom ohukom. Prije nego li se upustiš u samu obuku u pisočitanju, gledaj, da ti se djeca nekako sprijatelje sa školom, kako smo ti to več spomenuli na odnosnom mjestu u gore spomenutih naputcih. Pripravljaj ju zatim shodnimi predvježbami za pisočitanje, to jest, vježbaj im ruku i oko, nauči ih razpoznavati se u prostoru, činiti točke, okomite, razite i kose črte, tanke poteze gore, debele poteze dolje, krive črte i zamčice. Uho i govorila valja takodjer da im izvježbaš, a to češ postiči time, da pred njimi razgovietno i čisto izgovaraš po¬ jedine izreke i rieči, a ona da ih za toboin višeputa izgovaraju. Razstavljaj s djecom izreke u rieči, rieči u slovke pa im kaži, da ti jasno izgovaraju pojedine 366 ofter nachsprechen, die Satze in Worter, die Worter in Silben zerlegen, aus diesen einzelne Laute heraushoren lasst, und diese Zerlegungs-Operationen in der ihm geeignet scheinenden Weise (Klopfen mit dem Stab- chen, Handeklatschen) markiert, vorgenommen worden, so be- ginnt der eigentliche Schreiblese- unterricht. Es werden fur die Laute nach der Anlage der Fibel auch die entsprechenden gra- phischen Zeichen (Buchstaben) auf der Schultafel den Schiilern vorgefiihrt, analysierend und synthetisierend besprochen, von diesen im Takte in der Luft und auf der Schiefertafel nach- gebildet (geschrieben), in der Fibel aufgesucht, die gelernten im Fortschritte des Unterrichtes zu Silben, Wortern, Satzchen gruppiert, nachgeschrieben, vor- gelesen, wobei das Vorlesen des Lehrers, das laute Einzellesen oder leises Chorlesen der Schiller abzuwechseln hat, und die durch die gebildeten Worter und Satz¬ chen bezeichneten Gegenstande besprochen. Die Frage, ob denn der Realunterricht in den unteren Jahren keine Beriicksichtigung findet, hat schon durch den Hin- weis darauf, dass dieser Unter- richt auf dieser Unterrichtsstufe mit dem Anschauungsunterrichte zusammenfallt, ihre Losung ge- funden. Auch fur das Zeichnen er- scheinen im ersten Schuljahre keine besonderen Stunden an- ripetere, scomporra le propo- sizioni in parole e le parole in sillabe, facendone sentire i sin- goli suoni staccati e spiccare queste scomposizioni nel modo che gli parra piu adatto (battendo con una bacchetta o con le palme delle mani). Fatti questi esercizi, comincera 1’ insegnamento pro- priamente detto di scrivere e leggere. Attenendosi al sillabario in quanto ai suoni, sulla ta vola nera verranno mostrati agli sco- lari eziandio i corrispondenti segni grafiti (lettere) e spiegati col metodo analitico e sintetico. Gli scolari poi a battuta (a tempo) formeranno le lettere in aria, le imiteranno scrivendole sulla lavagna, le cercheranno nel sillabario e col progredire del- 1’ insegnamento metteranno a gruppi le apprese formando sillabe, parole e proposizioncelle, che scriveranno e leggeranno; nel che il leggere ad alta voce del maestro dovra alternarsi col leggere di qualche singolo scolaro o di tutti in coro a bassa voce, e degli oggetti indicati mediante le parole e le proposizioncelle verranno dati gli schiarimenti opportuni. Alla domanda, se nei primi anni di scuola non s’ abbia ad avere alcun riguardo all’insegna- mento delle materie realistiche, si e gia risposto coli’ avvertenza, che in questo grado inferiore siffatto insegnamento si fonde coli’ istruzione intuitiva. Nel primo anno di scuola non figurano ore speciali neppur pel disegno, giacche da quanto 367 znak, ali trkaje s palčico, ali ploskaje z rokami i. t. d., kedar morajo izgovarjati posamezne besede, zloge ali glasove. Sedaj začni s pisalno-bralnim poukom. Pisna znamenja za glasnike (črke) napisuj učencem na tablo za vrstjo, kaker je osnovan abece¬ dnik, in razkaži jim vsako črko, kako se da razstavljati in sestav¬ ljati. Učenci naj upodabljajo črke po taktu v zraku in na svojih plo- čicah (tablicah), poiščejo naj jih v abecedniku in, ko jih zadosti poznajo, sestavljajo naj ž njimi zloge, besede in kratke stavke, katere naj zapisujejo in prebi¬ rajo. Včasi jim beri sam, včasi naj bere kak učenec na glas, včasi pa vsi učenci skupaj na lahno. Razgovarjaj se potem z učenci o stvareh, katere so ozna¬ čili z besedami in stavki. Omenili smo že, da se nauk o realijah na tej stopnji strinja z nazornim naukom. S tem smo tudi odgovorili na vprašanje, mora li učitelj tudi v prvih šol¬ skih letih ozirati se na stvarni pouk ali ne. Niti risanju niso odmerjene v prvem šolskem letu posebne ure, in to zato, ker je tudi ta glasove, od kojih sastoje dotične slovke. Dobro če biti, da im pri ovom razstavljanju dadeš ne- kakov znak svaki put, kad imaju izgovoriti pojedine rieči, slovke ili glasove. Možda bi bilo shodno, da udariš paličicom po stolu ili da im pljesneš rukama. Kada si ovo sve obavio, možeš tek početi s pravom obukom u piso- čitanju. Prema tomu, kako je početnica zasnovana, pokaži djeci na školskoj ploči, kako se pišu i odnosni graiički znakovi (pi¬ smena) za pojedine glasove. Ra¬ zloži im, od kojih poteza ta pismena sastoje i kako ih valja sastavljati, da nastanil pismena. Učenici oponašaju (pišu) to po taktu ponajprije prstom u zraku zatim na svojoj pločici pa ih zatim traže u početnici. Kada su se več naučili nekoliko pi¬ smena, neka sastavljaju od njih slovke, rieči i izreke, a onda neka ih napisuju i čitaju. Pri tom ti treba postupati tako, da izmjenice čitaš napried ti sam, onda čitaju glasno pojedinci ili čitaju u sboru svi učenici, ali tiho. Razgovaraj se s djecom ob onih predmetih, što su ih riečmi i izrekami označili. Time, što smo spomenuli, da se ova obuka spaja na ovom stepenu obuke sa zornom obu¬ kom, odgovorili smo u isto vrieme i na ono pitanje, ima li se uči¬ telj u nizih školskih godinah obazirati štogod i na stvarnu obuku. Niti za risanje nisu u prvoj školskoj godini opredieljene po¬ sebne ure, pošto se po onom, 368 gesetzt, da nach dem Dargelegten auch dieser Gegenstand mit dem ubrigen Unterrichte in Ver- bindung steht; die Vorubungen zum Schreiben, die Zeichnungen zum Anschauungsunterrichte sind ja schlieftlich doch auch Ubungen im Zeichnen. Desgleichen sind dem Turnen im ersten Schul- jahre keine besonderen Stunden zugewiesen, weil der Lehrer in den Zwischenpausen und so oft es zur Aufmunterung der kleinen Anfanger nothig ist, Freiiibungen, selbstverstandlich in einer zweck- entsprechenden Reihenfolge, vor- zunehmen hat. Bei den Stundenplanen fiir die ein- und zweiclassigen Schu- len ist die Unterrichtszeit in haiben Stunden angesetzt. Diese Theilung der Stunden in halbe ist jedoch nur bei den Anfangern, vvelche ohne Wechsel in der Beschaftigung leicht ermuden, durchzufuhren—Ausnahmen von dieser Regel kommen fur be- stimmte Zwecke auch vor — wahrend auf den oberen Jahres- stufen, soferne es die Gliederung der Schule zulasst und pada- gogisch-didaktische Griinde da- fiir sprechen, den einzelnen Gegenstanden ganze Stunden zu \vidmen sind. In den gedacbten Stundenplanen ist demnacb die Theilung der Unterrichtszeit in haiben Stunden nur um der leichteren Ubersichtlichkeit und Berechnung willen durchgefuhrt. Auf sammtlichen Tafeln, in vvelchen der Stundenplan fiir Classen mit Abtbeilungen dar- gelegt ist, weisen Sterncben darauf hin, welcbe Gegenstande s’ e detto si fa manifesto, che anche questa materia sta in connessione con le altre. Gli esercizi preliminari dello scrivere ed i disegni per 1’ istruzione intuitiva altro non sono in con- clusione che esercizi di disegno. Cosi pure alla ginnastica non sono State nel primo anno di scuola assegnate ore speciali, essendoche il maestro nelle pause intermedie ed ogni qual volta e necessario ad incoraggiare i piccoli princi- pianti deve mettersi a fare degli esercizi liberi in ordine, s’ intende da se, progressivo e corrispon- dente allo scopo. Negli orari per le scuole di una e due classi le ore d’ istru¬ zione son divise in mezze ore. Questa divisione delle ore in tante mezze ore non e pero ammissibile che coi principianti, i quali facilmente si stancano col non cambiare di occupazione. Anche questa regola puo per motivi speciali avere le sue eccezioni, mentre nei gradi superiori alle singole materie vanno assegnate ore intere per- mettendolo pero 1’ organamento della scuola ed avendo in suo favore delle ragioni pedagogico didattiche. Per la qual cosa nei detti orari le ore d’istruzione sono state divise in mezze ore non per altro che per averne un chiaro prospetto. Gli asterischi di tutte le tavole, su cui si trova 1’ orario per classi con sezioni, indicano quali materie sieno da trattarsi in comune con iscolari di due 369 predmet že v zvezi z ostalim poukom ; kajti prav za prav učiš tudi risati, kedar pripravljaš učence za pisanje in kedar rišeš pri nazornem nauku. Prav tako tudi nismo odredili za telovadbo v prvem šolskem letu nobene posebne ure; v presledkih med posameznimi predmeti in kedar treba izdramiti male začetnike, pridejo namreč na vrsto proste vaje v primernem redu. V urnikih za jedno - in dvorazrednice najdeš učni čas razdeljen na polure. Ali ta razdelitev ur na polure velja le za začetnike, ker ti se radi utrudijo, ako jim dela ne menjaš. V posebnih slučajih ima to pravilo tudi svoje iz¬ jeme. Na viših stopnjah pa je odločiti posameznim predmetom po cele ure, kaker je pač na- redba šole in kaker kažejo pe- dagogično-didaktični razlogi. V naših urnikih razdeljen je učni čas na polure le zaradi lepšega pregleda in lahkega računa. V vseh urnikih, kateri so na¬ menjeni za razrede razdeljene na oddelke, kažejo ti zvezdice, da je dotični predmet obravnavati skupno z učenci dveh oddelkov Lehrplane f. d. Kustenland. što smo več dokazali, i ovaj predmet spaja s ostalom obukom. Ta predvježbe za pisanje i risa- rije za zornu obuku sačinja- vaju ipak konačno i vježbe u risanju. Tako isto nisu niti za tjelovježbu u prvoj školskoj go- dini odredjene posebne ure, pošto i onako treba da učitelj za vrieme stanka (odmora) i svagda, kadagod je potrebno, da razbadri male početnike, pre- duzme s njimi dakako shodnim redom proste vježbe. U satnicah za jedno- i dvo- razredne škole napisali smo vrieme obuke po polusatih. Ovako razpolavljati ure smiješ samo kod početnika, koji se lahko utrude, ako im radnje ne iz- mjenjuješ. Od ovoga pravila možeš odstupiti, kada to zahtie- vaju stalne svrhe obuke, ali u viših školskih godinah valja da se baviš pojedinimi predmeti ciele ure, u koliko to dopušta razvrstba škole, a nukaju te na to pedagogijska i didaktička na¬ čela. Razpolovili smo dakle ure obuke u spomenutih satnicah samo poradi lagljega pregleda i ravnanja. U svih skrižaljkah, koje pre- dočuju satnicu za razrede s odjeli, zvjezdice ti pokazuju, koje predmete imaš obradjivati skupno s učenici dviju odjela 24 370 fur die Schiller zweier Abtheilun- gen derselben Classe gemein- schaftlich zu behandeln sind. Durch den gemeinschaftlichen Unterricbt mebrerer Abtheilun- gen wird namlich der Zersplitte- rung des Unterrichtsstoffes vor- gebeugt, demnach eine ein- gehende Behandlung desselben ermoglicht und eine ausgiebige Ausniitzung der Zeit erzielt. Die Ertheilung des gemeinschaftli¬ chen Unterricbtes filr mehrere Schuljahre oder Abtheilungen in der ungetheilten zweiclassigen Volksscbule (S. 57 des ersten Bandes)in derReligion, imZeich- nen, Singen, Turnen und in den weibliehen Handarbeiten, dlirfte dem Lehrer keinc Schwierig- keiten bieten. Schwieriger ge- staltet sich der gemeinschaftliche Unterricht zweier Abtheilungen nach den auf Seite 83 des ersten Bandes fiir die getheilten zwei- classigen Volksschulen ersicht- lichen Andeutungen. Zunachst wolle bemerkt werden, 1. dass fiir die erste Abtheilung der zweiten Gruppe in der ersten Classe dem Lesen zwei be- sondere halbe Stunden in der Woche zu widmen sind, und zwar damit die Kinder des zwei- ten Schuljabres in der Beachtung der Unterscheidungszeichen und in der richtigen Betonung besser geiibt werden konnen; 2. dass die Schiller der oberen Abthei¬ lung in den fiir das zweite und dritte Schuljahr gemeinschaft- lichen Stunden aus der Unter- richtssprache jenen Lehrstoff zu wiederholen haben, welchen die Schiller der ersten Abtheilung sezioni della stessa classe. Col- 1’ insegnare in comune si ovvia ali’ inconveniente di sparpagliare la materia d’ insegnamento, e per conseguenza si rende possi- bile il trattarla piii a fondo, e si utilizza assai meglio il tempo. L’ istruire in comune scolari di piii annate o sezioni nella scuola popolare indivisa di due classi non presenta al maestro alcuna difficolta (pagina 57 del I volume) per la religione, pel disegno, pel canto, per la ginnastica e pei lavori muliebri. Da quanto vien accennato alla pagina 83 del primo volume si puo vedere non esser cosi facile 1’ istruire in comune gli scolari di due sezioni nelle scuole popolari divise di due classi. Prima di tutto si osservi, 1. che per la prima sezione del secondo gruppo debbono nella prima classe essere dedi- cate al leggere due mezze ore separate la settimana, affinche i fanciulli della seconda annata possano essere meglio esercitati nelf osservare i segni d’ inter- punzione e la retta accentuazione, 2. che gli scolari della sezione superiore nelle ore in cui s’ insegna la lingua in comune per la seconda e terza annata, hanno da ripetere quella materia d’ insegnamento, cui gli scolari della prima sezione (2“ annata) 371 istega razreda. Poučevaje več oddelkov skupaj dosežeš, da se ti učno gradivo preveč ne raz¬ cepi, da ga natančneje obravna¬ vati moreš pa da čas do dobrega izkoristiš. Skupno poučevanje več šol¬ skih let ali več oddelkov(str. 57. I. zv.) v verstvu, risanji, petji, telovadbi in ženskih ročnih delih pač ne bode delalo učiteljem nerazdeljenih dvorazrednic ni- kakeršnih težav. Težje je po¬ učevati skupaj dva oddelka na razdeljenih dvorazrednicah, kaker ti kaže 83. str. I. zvezka. Najprej opomnimo, 1. da ste v prvem razredu na drugem oddelku više skupine čitanju odmenjeni dve posebni poluri na teden, zato da se otroci druzega šolskega leta bolje na¬ vadijo paziti na ločila in prav naglašati besede, 2. da imajo učenci više skupine v urah, ka¬ tere so skupne za drugo in tretje šolsko leto, ponavljati ono učno gradivo iz maternega jezika, ka- istoga razreda. Podučavajuč više odjela na jednom uklanjaš se najine tomu, da ne cjepkaš učev- noga gradiva; možeš ga dakle temeljitije obraditi a i opredie- Ijeno vrieme za obuku bolje izcrpiti. To, što učitelj u dvoraž- rednih pučkih školah podučava učenike više školskih godina ili odjela skupno, ne če mu u vjeronauku, risanju, pjevanju, tjelovježbi i ženskih ručnih djelih zadavati nikakovih potežkoča (gledaj 57 prvoga svezka). Teži je posao, kako možeš vidjeti na strani 83 prvoga svezka, gdje mora učitelj u razdieljenih dvo- razrednih pučkih školah obuča- vati dva odjela skupno. Ponajprije opažamo 1. da treba „čitanju“ u prvom raz¬ redu druge skupine prvoga odjela posvetiti dvie posebne pol ure svakoga tjedna i to zato, da se djeca druge školske godine uzmognu bolje izvježbati u čitanju, pazeči na razgodke i pravilno naglasivanje; 2. da moraju učenici višega odjela u skupnih urah za 2. i 3. školsku godinu opetovati iz naukovnoga jezika ono, što su se učenici 24 * 372 (des zweiten Schuljahres) neu gelernt haben. Fiir die Schiller d er Unter- gruppe der zweiten Classe (vier- tes und ftlnftes Schuljabr) em- pfieblt es sich a) die Lese- und Spracbilbungen nach einem wohl- erwogenen Turnus zu ordnen und gemeinscbaftlicb zu behan- deln ; b) ebenso sind die Schiller des fiinften Schuljahres eine balbe Stunde wochentlich behufs Wiederholung des im vierten Schuljahre aus dem Rechnen durcbgenommenen Lehrstoffes und in den Flachenberechnungen mit den Kindern des vierten Schuljahres gemeinschaftlich zu unterrichten, wahrend der neue Lehrstoff aus dem Rechnen in den ftir jede Abtheilung be- sonders angesetzten drei halben Stunden zu behandeln ist. Es wird an dieser Stelle bemerkt, dass die Ziffern 3+1* und 2+1* aus den Rubriken „Ubung“ in in die Rubriken „Unterricht“ und die Ziffern 3 aus diesen Rubiuken in die Rubriken M Ubung“ zu verstellen sind. Was die Rubrik „Realien“ in der zweiten Classe dieser Schul- gattung betrifft, so ist in der ersten Gruppe dem gemein- schaftlichen Unterrichte beider Abtheilungen (viertes und fiinftes Schuljabr) aus der Geschichte und aus der Naturgeschichte je eine halbe Stunde zu widmen. Die zwei fiir jede Abtheilung bestimmten halben Stunden sind dem Unterrichte in der Geogra- phie zuzuwenden. Die obere Ab¬ theilung kann den bereits durch- genommenen Lehrstoff wieder- aveano nelle ore separate appresa di nuovo. Per gli scolari del gruppo inferiore della seconda classe (4 a e 5 a annata) si raccomanda a) di disporre gli esercizi di lettura e di lingua secondo un turno ben ponderato e di trat- tarli in comune, b) d’ istruire in comune per una mezz’ ora settimanale gli scolari della 5 a coi fanciulli della 4 a annata, onde ripetere nel conteggio e nei calcoli di superfičie la materia preša in quest’ ultima, ma di trattare la nuova materia del conteggio nelle tre mezze ore assegnate separatamente a ciascuna sezione. Qui si osserva esser d’ uopo il trasportare le cifre 3+1 e 2+1* dalle rubriche „esercizio“ (ripetizione) alle rubriche „istru- zione“ e la cifra 3 di queste alle rubriche „esercizio“ (ripe¬ tizione). Per quanto concerne la ru- brica „materie realistiche" della seconda classe, si dovra nel primo gruppo dedicare in co¬ mune ali’ insegnamento della storia e della storia naturale di ambe le sezioni (4 a e 5 a annata) una mezz’ ora per ciascuna di queste materie. Le due mezze ore assegnate a ciascuna sezione vogliono essere dedicate ali’ in¬ segnamento della geografia. La sezione superiore potra ripetere la materia d’ insegnamento, 373 tero so se učenci niže stopnje (2. šolskega leta) učili na novo. Za nižjo skupino druzega razreda (4. in 5. šolsko leto) priporočamo, a) da urediš bralne in govorne vaje po dobro pre¬ mišljenem povratnem vsporedu ter obravnavaš oboje h krati in h) da poučuješ v računstvu učence ‘5. šolskega leta po jedno poluro na teden skupaj z učenci 4. šolskega leta, da ponove učno gradivo 4. šolskega leta in ra- čunjenje ploščin, — novo učivo iz računstva obravnavaj pa v vsakem oddelku posebej po tri polure na teden, katere so za to odmerjene. Tu opomnimo, da je števili 3+1* in 2 + 1* prestaviti iz razpredela „Ponavljanje“ v raz¬ predel „Uk“ in število 3 iz razpredela „Uk“ v razpredel »Ponavljanje". Glede »razpredela realij “ omenimo, da ti je za prvo skupino (4. in 5. šolsko leto) druzega razreda odmeriti skupnemu pouku v zgodovini in prirodo¬ pisu po pol ure na teden, drugi dve za vsak oddelek posebej odločeni poluri porabi pa za zemljepisni pouk. V tem ko prvoga odjela 2. školske godine u posebnih urah nova učili. Za učenike niže skupine drugoga razreda (4. i 5. školska godina) preporučamo: a) da učitelj vježba djecu u čitanju i govoru dobro premišljenim redom i skupno, b) da obučava u ra¬ čunstvu i preračunavanju plo- ština pol ure svakoga tjedna učenike 5. školske godine skupno s učenici 4. školske godine, da uzmognu opetovati ono, što su se učili u 4. školskoj godini. Ono pako, što ima da nova iz ra¬ čunstva uči, treba da tumači u ona tri polusata, što su odre- djeni posebice za svaki odjek Ovdje nam je spomenuti, da treba brojke 3 + i*i2+l* pre- mjestiti iz stupaca „vježbe“ u odgovarajuče stupce „obuka“, a brojke 3 iz ovih stupaca pre¬ nesti u stupce „vježbe“. Glede stupca »stvarna obuka“ u drugom razredu ove vrsti škola upozorujemo učitelja, da ima u prvoj skupini upotrebljavati po jedan polusat za skupno obuča- vanje u poviesti i prirodopisu obiju odjela (4. i 5. školska go¬ dina). Ona dva polusata, što su opredieljeni za svaki odjel, valja upotrebljavati za obuku u zemljo- pisu. Dok učitelj podučava niži 374 holen, wahrend die untere Ab- theilung directen Unterricht erhalt. Die fur die zweite Gruppe der ersten Classe zweiclassiger Scbulen gemachten Bemerkun- gen gelten auch fur die zweite Classe dreiclassiger Volksschulen (StundeDplantafel auf S. 111 des ersten Bandes). ■ Fur die dritte Classe wird zum Unterrichte in den Realien bemerkt, dass in den fur beideAbtheilungen dieser Classe angesetzten gemeinschaft- lichen zwei kalben Stunden die Naturgeschicbte (nach einem Turnus) und Geschichte zu leh- ren, in den besonderen Stunden die untere Abtheilung (viertes u. funftes Schuljahr) in der Geo- grapbie nacb einem Turnus, die obere Abtheilung (seclistes Schul¬ jahr) eine halbe Stunde in der Geographie, eine halbe Stunde per Woche in der Naturlehre zu unterrickten ist. In Betreff der Behandlung des gemeinschaftlichen Unter- richtes aus der Unterrichts- sprache in der dritten Classe vierclassiger Volksschulen (siehe S. 137 des ersten Bandes) wird auf die oben hinsichtlich der fur zweiclassige Volksschulen (S. 83) zur ersten Classe und in Betreff des Realunterrichtes auf die hinsichtlich desselben Unterrichtes zur ersten Gruppe der zweiten Classe getheilter zweiclassiger Schulen gemachten Bemerkungen verwiesen. Was die Behandlung des Unterrichtes in den Realien in der vierten Classe dieser Schul- gattung und der ftlnften Classe I mentre 1’ inferiore ricevera 1’ istruzione diretta. Le osservazioni fatte pel secondo gruppo della prima classe di scuole di due classi valgono eziandio per la seconda classe di scuole popolari di tre classi (tavola deli’ orario alla p. 111 del primo volume). Circa 1’ insegnamento delle materie realistiche della terza classe si osserva, che nelle due mezze ore in coinune destinate per ambe le sezioni di questa classe bisognera insegnare per turno storia naturale e storia, e nelle ore separate converra pure per turno istruire nella geografia la sezione inferiore (4 a e 5 3 annata), la superiore poi (6 annata) per una mezz’ ora la settimana nella geografia e cosi nella storia naturale. Per quanto spetta alla tratta- zione in comune della lingua d’ insegnamento nella III classe di scuole popolari di quattro classi (veggasi la pagina 137 del primo volume) rimandiamo il lettore alle osservazioni fatte di sopra parlando della prima classe di scuole popolari di due classi (p. 83), e per quanto spetta ali’ insegnamento delle materie realistiche, lo rimandiamo a cio che a questo proposito e stato detto circa il secondo gruppo della seconda classe di scuole divise di due classi. Per quanto concerne la trattazione deli’ in¬ segnamento delle materie reali¬ stiche nella IV classe di questa categoria di scuole e della quinta classe di scuole di cinque classi poučuješ le nižji „ oddelek, naj višji oddelek ponavlja, kar se je že učil. Kar smo omenili za višjo skupino prvega razreda dvoraz- rednih, velja tudi za drugi raz¬ red trirazrednih šol (urnik na 111. str. I. zvezka). O stvarnem uku v tretjem razredu pomni to le: dve poluri, kateri ste na obeh oddelkih odmerjeni skup¬ nemu pouku, poučevati je pri¬ rodopis (po povratnem vsporedu) in zgodovino; one ure pa, katere so določene za vsak oddelek po¬ sebej, učiti je na nižjem oddelku (4. in 5. šolsko leto) zemljepis po povratnem vsporedu, na višjem oddelku (6. šolsko leto) pa pol ure na teden zemljepis in pol ure prirodoslovje. Glede tega, kako ti je ravnati, kedar skupno učiš učni jezik v tretjem razredu čveterorazrednih šol (137. str. I. zv.), zavračamo te na dotična navodila, katera smo ti dali za prvi razred dvorazrednih šol (str. 83.), glede stvarnega pouka pa na opazke o tem pouku za nižjo skupino druzega razreda razdeljenih dvorazrednih šol. Stvarni pouk v četrtem raz¬ redu teh šol in v petem razredu odjel, ima viši priliku, da to opetuje. Ono, što smo spomenuli za drugu skupinu prvoga razreda dvorazrednih škola, to 'vriedi takodjer za drugi razred tro- razrednih pučkih škola (gledaj satnicu na strani 111 prvoga svezka). Glede obuke u stvarnih predmetih pripominjemo za treči razred, da treba prirodopis i poviest podučavati skupno u ona dva polusata, koji su opredieljeni za oba odjela ovoga razreda i to stanovitim nekim redom; u posebnih urah valja podučavati niži odjel (4. i 5. školska godina) u zemljopisu opet nekim stano¬ vitim redom. U višem odjelu (d. školska godina) obučavaj pol sata na tjedan zemljopis i pol sata prirodoslovje. Što se tiče toga, kako valja postopati, kada se u III. razredu četverorazrednih pučkih školah podučava skupno naukovni jezik (gledaj stranu 137 prvoga svez¬ ka) , to upučujemo na ono, što smo gore napomenuli glede pr¬ voga razreda dvorazrednih puč¬ kih škola (gledaj stranu 83). Glede stvarne obuke u spome- nutom razredu, upozorujemo na ono, što smo o tom rekli za prvu skupinu drugoga razreda raz- dieljenih dvorazrednica. Ono, što smo gore kazali o stvarnoj obuci za treči razred 376 fiinfclassiger Schulen (S. 165 des ersten Bandes) betrifft, so gelten filr dieselbe die fur die dritte Classe dreiclassiger Schulen oben gemachten Bemerkungen. Durch die dargelegte Ein- richtung der Stunden- und Lehr- plane ist der Verfriihung und andererseits der ganzlichen Aus- schliefiung des sogenanntenFach- unterrichtes aus der Volksschule vorgebeugt, da der Lehrer an- gewiesen ist, die beztiglichen Partien des Lesebuehes in den hiefiir bestimmten Stunden zu berticksichtigen und durch Vor- fuhren einschlagiger Anschau- ungs-Objecte und erlauternder Demonstrationen dem Verstand- nisse der Kinder naher zu bringeu. Es ist oben mehrfach erwahnt worden, dass, falls Kinder mehrerer Jahresstufen zu einer Classe oder Abtheilung vereinigt sind, der Lehrstoff aus einzelnen Gegenstanden in einem mehr- jahrigen, der Zahl der Schuler- abtheilungen oder Schuljahre entsprechenden Turnus zu be- handeln ist. Hiebei ist die Wei- sung zu beachten, dass die Schiller, indem man den Lehr¬ stoff von Jahr zu Jahr in con- centrischen Kreisen ervveitert, auf jeder Unterrichtsstufe ein geschlossenes Ganzes kennen lernen, so dass der Schiller, wenn er die Classe oder Abtheilung verlasst, den ganzen fiir die Classe oder Abtheilung bestimm¬ ten Lehrstoff verarbeitet hat. Die Abtheilungen, welche directen Unterricht vom Lehrer bereits erhalten haben oder erst erhalten sollen, mussen wahrend (veggasi la pagina 165 del primo volume), valgono le osservazioni fatte di sopra per la terza classe di scuole di tre classi. Mediante questa disposizione degli orari e dei piani d’ inseg- namento si ovvia da un canto al precipitare T istruzione, e dali’ altro ali’ escludere per in- tero dalla scuola popolare il cosi detto insegnamento oggettivo, imperciocche il maestro e indotto a prendere in riflesso le relative partite del libro di lettura nelle ore destinate a tal uopo e di farle meglio capire ai fanciulli mediante la presentazione di oggetti d’ intuizione che vi hanno attinenza e mediante adatte spiegazioni. Di sopra e stata piu volte fatta menzione, che ove fanciulli di piu gradi di eta fossero uniti in una classe o sezione, le singole materie d’ in¬ segnamento dovrebbero essere trattate in un turno di piu anni corrispondente al numero delle sezioni o annate. Qui cade in acconcio di avvertire, che gli scolari, mentre la materia d’ in¬ segnamento di anno in anno si dilata in circoli concentrici, in ciascun grado d’ istruzione im- parino a conoscere un tutto complessivo e si fattamente, che lo scolaro abbandonando la classe o la sezione, abbia esaurito tutta la materia d’ insegnamento asse- gnata alla classe o alla sezione. Quelle sezioni, che hanno di gia ricevuta dal maestro un’ istru¬ zione diretta, o son per riceverla, dovranno durante 1’ intervallo 377 peterorazrednic (165. str. I. zv.) uravnaj po navodu, ki smo ti ga dali za tretji razred triraz- rednih šol. S temi urniki in z razloženo uredbo učevnega gradiva zapre- čili smo, da ne pričneš prezgodaj strokovnaški obravnavati stvarni uk, pa da ga tudi popolnoma ne izključiš; kajti obdelavati moraš dotične koščeke iz berila v na- vlašč za to odmerjenih urah in uk pojasnjevati s predmeti in poučljivim razkazivanjem. Ako so otroci različne starosti združeni v jeden razred ali od¬ delek, obravnavati je učno gra¬ divo iz posameznih predmetov — kar smo že večkrat povdarjali — v večletnem povratnem vsporedu, kaker je že število oddelkov ali šolskih let. Pomni pa, da se ima učno gradivo množiti od leta do leta v istosrediščnih širečih se krogih, tako da učenec na vsaki stopnji dobi zakroženo celoto in da zapustivši razred ali oddelek je izveden v naukih, kateri so odmerjeni za dotični razred ali oddelek. Oddelki, katere ne učiš ne¬ posredno, bodisi da so bili že na vrsti, bodisi da imajo še le priti na vrsto, morajo se v pre- trorazrednih škola, vriedi tako- djer za tu obuku u IV. razredu ove vrsti škohi, kaošto takodjer za peti razred peterorazrednic^ (gledaj str. 165 prvoga svezka). Eazjašnjenom satnicom i pro- tumačenimi učevnimi osnovami predusreče se s jedne strane, da se sa tako zvanom stvarnom obukom ne urani, s druge strane, da se je iz pučke škole posve ne odstrani, pošto je i onako dužnost učitelja, da se u za to odredjenih urah obazire na od¬ nosne komade iz čitanke te da nastoji, kako če djeci predočujuč im i razlažuč ono, što imaju zreti, što shvatljivijim učiniti. Da se ima učevno gradivo iz pojedinih predmeta u ouom slu¬ čaju, kada se djeca više školskih stepena združuju u jedan razred ili odjel, obradjivati nekim više- godišnjim shodnim redom, koji odgovara broju odjela ili broju školskih godina, to smo več gore više puta spomenuli. Pri tom se valja držati onoga naputka, koji nalaže, da razširujuč učenikom koncentrički od godine do go- dine učevno gradivo, imaju nau¬ čiti na svakom stepenu obuke neku zaokruženu cjelinu tako, da učenik, kada ostavi razred ili odjel, znade sve ono učevno gradivo, što je opredieljeno za dotični razred ili odjel. Za vrieme dok učitelj podu- čava neposredno jedan odjel, mora dati prilike učenikom onih ostalih odjela, da baveči se ti- 378 der Zwischenzeit durch stille Beschaftigung im Wissen und Konnen gefordert werden. Es ist einleuchtend, dass die Aus- wahl der Ubungsstoffe fur die stille Beschaftigung der Schiller ein Gegenstand ist, der bei der Ausarbeitung des Lectionsplanes und bei der taglichen Vorbe- reitung des Lehrers kaum ein geringeres MaB von Umsicht und Sorgfalt erfordert, als der miindliche Unterricbt selbst. Es braucht kaum hervorgehoben zu werden, dass sich der Inhalt der zur stillen Beschaftigung aufzugebenden Ubungen an die miindliche Unterweisung anzu- schlieBen, oder dieselbe vorzu- bereiten bat. Wenn nur thunlich, sind die schriftlichen Aufgaben der einzelnen Abtheilungen aus demselben Unterrichtsfache zu nehmen, mit dem sich auch die miindliche Belehrung in der be- treffenden Stunde befasst; wo aber von dieser Regel abge- wichen werden muss, da sollen die Ubungsaufgaben zur Wieder- holung des Lehrstoffes dienen, der in der miindlichen Unter- weisung vorher behandelt wurde, Die einzelnen Abtheilungen miis- sen wahrend der stillen Be- schaftigung iiberwacht werden. Die Uberwachung erleichtert sich der Lehrer dadurch, dass er die Schiiler der einzelnen Abtheilungen zusammensitzen und so deren Abstufung auch aufierlich deutlich hervortreten lasst. Ubrigens geniigt es nicht, die Arbeiten der stili beschaf- tigten Abtheilungen aufterlich zu iibenvachen, sondern die- di tempo in cui verranno istruite altre sezioni, essere sollecitate a rassodarsi nelle cognizioni acqui- site e ad esercitarsi nel pensare. E cosa evidente che la scelta della materia per gli scolari che sieno da occupare in silenzio e un oggetto, che e pel riparto setti- manale delle ore d’ istruzione e per la preparazione quotidiana da parte del maestro richiede a mala pena minore circospezione e premura che lo stesso inse- gnamento orale. Si rende quasi superfluo 1’ avvertimento, che il contenuto degli esercizi che si daranno a silenziosa occupazione, dovra unirsi ali’ istruzione orale o prepararla. I temi in iscritto delle singole sezioni vanno, per quanto e fattibile, preši dal medesimo ramo d’ istruzione, di cui si occupa nell’ ora rispettiva 1’ insegnamento orale. Ove poi sia necessaria un’ eccezione a questa regola, i temi da esercitarvi gli scolari dovranno servire di ripetizione della materia d’ insegnamento, che prima šara stata trattata nel- 1’ istruzione orale. Le singole sezioni dovranno durante 1’ occu¬ pazione silenziosa essere tenute d’ occhio. II maestro non si age- volera altrimenti l£ vigilanza, dove i fanciulli delle singole sezioni siedono assieme, che col distribuirli in modo, che la loro gradazione si scorga a prima vista. Del resto non basta invi- gilare esternamente sui lavori delle sezioni occupate in silenzio, ma essi vogliono eziandio essere 379 sledkih ali učiti ali vaditi sami za se na tihem. Razvidno je, da moraš vsak dan pripravljati in razpolagati gradivo za posredni pouk prav tako skrbno in pre- vdarno kaker za neposredni. Pač ni treba omenjati, da se morajo tihe vaje naslanjati na ustni pouk, ali pa naj učence nanj pripravljajo. Pismene naloge od- beri, če le moreš, za vse oddelke iz onega predmeta, ki ga učiš v isti uri; kedar se pa ne moreš ravnati po tem pravilu, tedaj odredi vaje tako, da učenci po¬ navljajo, kar so se prej učili pri ustnem pouku. Posamezne oddelke moraš pri tihih vajah nadzorovati. Nadzorovanje si olajšaš, ako posadiš učence tako, da se na prvi pogled vidi, kateri spadajo v ta ali ta oddelek. No, ni zadosti, da oddelek pri tihih opravilih nadzoruješ le od daleč. Ako hočeš, da bo kaj uspeha, moraš naloge pregledo- him radom uzmognu napredovati u znanju i umjenju. Očevidno je, da izabiranje vježba za taj tihi rad učeniki, jest takav posao, za koji težko da se hoče pri izradjivanju naukovnoga reda i svakidanjoj pripravi učitelja, manje opreznosti i pomnje, nego li za ustmeno podučavanje. Ne treba da istom iztaknemo, da se vježbe, što ih misliš zadati učenikom za tihi rad, moraju pri¬ slanjati na ono, što si ih ustmeno podučavao, ili da ih timi vje- žbami pripravljaš za ustmenu obuku. Pismene zadače pojedinih odjela uzimaj, ako se kako dade, iz onoga predmeta, kojim se bavi i ustmena obuka u dotičnoj uri. Kada pako moraš odustati od ovoga pravila, tada imaju te zadače služiti, da učenici opetuju ono, o čem si ih prije ustmeno podučavao. Taj tihi rad pojedinih odjela valja da nadzireš. Porazmje- stiš li učenike tako, da svi, koji spadaju u pojedine odjele, skupa sjede, to če ti njihova razvrstba več i spoljašnošču svo- jom jasno u oči udarati, pa češ ih tako mnogo lakše nadzirati. Znaj u ostalom, da nije dosta, ako samo izvana nadzireš ra- dnju po tiho zabavljenih odjela, več ti je tu njihovu radnju, 380 selben mtissen, sollen sie ihren Zweck nicht verfehlen, auch durchgesehen, beziehungsweise verbessert werden, und zwar in der Regel ehe die Kinder die Schule verlassen. Freilich wird aucb der fleifiigste Lehrer dies Geschaft nicht immer seibst und allein besorgen konnen, weshalb es gut sein wird, die Kinder die Tafeln oder Hefte wechseln zu lassen, damit ein Schtiler die Arbeit des andern durchsehe. Auch kann die Aufgabe auf die Schultafel aufgeschrieben wer- den, damit die Kinder die Ver- besserungen in ihren Heften nach der vorgeschriebenen Weise vornehmen. Bei der Aufstellung des Lectionsplanes sind die Wunsche des Katecheten, der auf dem Lande durch seine Seelsorge- pflichten inAnspruch genommen ist, zu beriicksichtigen und nach- stehende Regeln zu beachten: 1. Die jedem Gegenstande zugemessenenStunden sind thun- lichstgleichmaftigaufdieWochen- tage zu vertheilen. Dies gilt so- wohl fiir den directen Unterricht, als auch fiir tl bungen, damit ein angemessener Wechsel die Arbeitsfreudigkeit der Schtiler unterstiitze. DemgemaB diirfen einem Gegenstande, fiir welchen wenige Stunden bestimmt sind, nicht zwei Stunden nacheinander oder an demselben Tage zuge- ■vviesen werden. 2. Den wichtigsten und schwierigsten Gegenstanden wid- riveduti e debitamente corretti, e per solito prima che i fanciulli se ne vadano a časa. Gli e certo che neppure il piu diligente maestro šara sempre in caso di poter da se solo accudire a questa bisogna, il perche šara cosa ben fatta, che i fanciulli si cambino a vicenda le lavagne o i quaderni, acciocche uno scolaro rivegga il lavoro del- 1’ altro. Il compito potra anche essere scritto sulla tavola nera, affinche i fanciulli facciano nei loro quaderni le correzioni come vengono indicate. Nel compilare il riparto settimanale delle ore d’ istru- zione bisognera prendere in considerazione i desiderii del catechista, che in campagna e occupato nella cura delle anime, ed osservare in tal proposito le seguenti regole: 1. Le ore assegnate a cias- cuna materia vanno, per quanto e fattibile, distribuite, propor- zionatamente fra i giorni della settimana; il che vale tanto per 1’ istruzione diretta quanto per gli esercizi di ripetizione, accio che un cambiamento opportuno mantenga negli scolari il piacere che provano nei loro lavori. Per la qual cosa non šara lecito di assegnare due ore di seguito, od anche nello stesso giorno, ad una materia a cui sono destinate poche ore. 2. Alle materie di maggior polso e piu ardue si dedicheranno 381 vati, oziroma popravljati, in če je le mogoče, poprej, preden odidejo otroci iz šole, Se ve da tega ne more vselej storiti niti najmar¬ ljivejši učitelj sam, zato storiš prav, ako veliš otrokom, naj si zamene ploščice ali zvezke, da popravi drug druzemu nalogo. Lahko se tudi napiše izdele k na tablo, da otroci popravijo po¬ greške v svojih zvezkih, kaker si jih prej navadil. Kedar sestavljaš naukovni red, ozirati se moraš na kate¬ hetove želje, ker on ima na de¬ želi oskrbovati tudi dušno pa¬ stirstvo. Vrhu tega ravnaj se po sledečih pravilih: 1. Razdeli ure za vsak pred¬ met, kolikor se da, razmerno na posamezne dneve v tednu in sicer za neposredni in za po¬ sredni uk; kajti primerna me¬ njava daje učencem veselje do dela. Zato pa ne smeš odločiti predmetu, kateremu je odmer¬ jenih le malo ur na teden, dveh ur na isti dan ali pa celo zapo¬ redoma; 2. imenitnišim in težim pred¬ metom odkaži prve ure v dnevu, ako hočeš, da svoj cilj poluči, takodjer pregleda vati, dotično popravljati i to obično prije nego li djeca iz škole izadju. Dakako da ne če niti najmarljiviji učitelj moči to uviek sam obavljati i zato če biti dobro, da uredi to tako, da učenici svoje pločice ili zadačnice medjusobno izmjenjuju, pa da jedan pregledava radnju drugoga. Možeš i tako urediti, da ili sam ili tko od učenikd napiše izradak na školskoj ploči, pa da djeca popravljaju pogreške u svojih zadačnicah, kako si ih več priučio. Kada sastavljaš naukovni red, valja da se obazireš na vjerouči- teljeve želje, koji ima na la- danju, da obavlja i svoje dušobri žničke dužnbsti. Osim tega pazi i na sliedeča pravila: 1. Ure, što su za svaki pred¬ met opredieljene, imaju se, ko¬ liko je moguče, razmjerno po- razdieliti po danih u tjednu. To vriedi za onaj slučaj, kada imaš, da sam podučavaš djecu, kao što i za onaj, kada se imaju djeca sama vježbati. To biva zato, da primjerena izmjena rada pospješuje u djeci veselje za rad. Po tom se za jedan predmet, za koji je opredieljeno samo malo ura, ne smiju odrediti po dvie ure izasebce ili u isti dan. 2. Znamenitij im i težim pred¬ metom valja doznačiti one ure 382 me man diejenigen Stunden des Tages, in welchen der Geist noch frisch und zur Auffassung des beziiglichen Unterrichtes mehr befahigt ist; den leicbteren Gegenstanden raume man die letzten Stunden ein. 3. Man unterrichte nicht lan- ger als eine Stunde in einem und demselben Gegenstande. 4. In den Schulen mit Ab- theilungsunterricht erbalte jede Abtheilung, so oft sie in der Schule anwesend ist, d. h. vor- und nachmittags, soweit als thun- lich, aucb directen Unterricht. 5. Der directe Unterricht wechsle mit der stillen Beschaf- tigung thunlichst ab. 6. Die stille Beschaftigung ist durch den directen Unter¬ richt thunlichst zu unterbrechen und ihre Dauer moglichst ein- zuschranken. 7. Diejenigen Gegenstande, welche ein gleichzeitiges Unter- richten zweier oder mehrerer Abtheilungen einer Classe zu- lassen, sollen, wie schon oben erklart wurde, fiir alle Schiller gleichzeitig gelehrt werden, wie z. B. das Schreiben, Zeichnen, das Singen, der Anschauungs- unterricht, das Lesen, die Sprach- lehre, die Flachenberechnungen, die Realien (turnusmaBig). Da die Ausniitzung der einzelnen Stunden durch miindlichen Un- quelle ore del giorno, in cui lo spirito e ancor fresco e piii atto a comprendere il relativo inse- gnamento, ed alle materie piu facili si assegneranno le ultime ore. 3. Non s’ insegnera piu a lungo di un’ ora la stessa materia. 4. Nelle scuole con insegna- mento per sezioni ciascuna di queste verra, per quanto e fatti- bile, istruita anche direttamente ogni qual volta si trovera in iscuola, cioe nelle ore antimeri- diane e pomeridiane. 5. L’ istruzione diretta e 1’ occupazione in silenzio verranno sempre avvicendate. 6. L’ occupazione in silenzio verra, per quanto e fattibile, interrotta mediante 1’ istruzione diretta e, possibilmente, limitata la sua durata. 7. Quelle materie che am- mettono un’ istruzione simultanea in due o piu sezioni di una classe, verranno contemporanea- mente, come di sopra e gia stato spiegato, insegnate a tutti gli scolari, come p. e. la scrittura, il disegno, il canto, la gramma- tica, i calcoli di superficie e le materie realistiche, e cio secondo un certo turno, poiche 1’ utiliz- zare le singole ore mediante 1’ insegnamento orale e 1’ eser- cizio che lo completa e di tanta 383 ko je duh še živahen in bolj sposoben za uk; zadnje ure pri¬ hrani pa za lažje predmete; 3. jednega in istega pred¬ meta ne uči dlje kot jedno uro; 4. odredi tako, da ima v manjših šolah vsak oddelek pred- in popoldne neposredni in po¬ sredni uk; 5. neposredni pouk in vaje naj se, kolikor mogoče, vrste; 6. skrajšaj in pretrgaj vaje z neposrednim ukom, kedar in kolikor se da; 7. kaker smo že omenili zgorej, obravnavati je z vsemi učenci h krati one predmete, kateri se dade učiti istočasno na dveh ali več oddelkih jednega razreda, denimo n. p. pisanje, risanje, petje, nazorni nauk, branje, slovnica, računjenje plo¬ ščin, realije (V povratnem vspo- redu). Dober uspeh dosežeš le tedaj, če izdatno porabiš vsako uro, bodisi za ustni pouk, bodisi za dopolnjujoče vaje, in če prav razdeliš čas ter razvrstiš in me- dana, kada je djetinji um jošte čil i bodar te zato sposobniji, da shvača dotičnu obuku. Za laglje predmete dobre su i po- sljednje ure. 3. Jednim te istim predmetom nije dopušteno baviti se više od jedne ure. 4. U onakih školah, u kojih su učenici podieljeni u odjele, treba da podučava učitelj svaki odjel, koliko je moguče takodjer neposredno, i to koliko je god puti u školi, to jest prije i po- podne. 5. Neposrednu obuku valja po mogučnosti izmjenjivati tihim radom. 6. Tihim radom neka se djeca bave, koliko je moguče, samo kratko vrieme; zato ga treba što više zamjenjivati neposrednom obukom. 7. U onih predmetih, koji dopuštaju istodobnu obuku dviju ili više odjela jednoga razreda, treba, kaošto smo več gore rekli, podučavati sve učenike u isto vrieme. Ti predmeti jesu n. pr. pisanje, risanje, pjevanje, zorna obuka, čitanje, slovnica, prera¬ čunavanje ploština i obuka u stvarnih predmetih. Jednake je najme znamenitosti za uspjeh, izcrpljuješ li pojedine ure ust- menom obukom i popunjujučimi vježbami, kao što i ako pravo 384 terricht und erganzende Ubung von gleicher Bedeutung fiir den Erfolg ist, wie die richtige, das Interesse erregende und den Wechsel bezweckende Verthei- lung der Zeit. 8. Im ersten Schuljakre soli die Aufmerksamkeit der Kinder fiir einen und denselben Gegen- stand in der Regel nicbt uber eine halbe Stunde in Anspruch genommen werden, weil es sehr schwer halt, dieselbe durch eine ganze Stunde fiir denselben Un- terrichtszweig zu fesseln. Nur bestimmte Griinde sollen be- sonders darauf einwirken, dass einem Gegenstande eine ganze Stunde gewidmet werde, so z. B. im Sprachunterrichte, falls in der ersten halben Stunde ein Laut besprochen, in der zvveiten das entsprechende Lautzeichen geschrieben werden soli; im An- scbauungsunterrichte, falls ein Gegenstand besprochen und die Kinder sodann angeleitet werden sollen, denselben graphisch dar- zustellen; im Rechnungsunter- riehte, falls eine Zahl behandelt werden soli, die Kinder sich so¬ dann in der Darstellung der Ziffer oder des beziiglichen Zah- lenbildes iiben sollen und a. m. Fiir die mehrclassigen Schulen sind in der Voraussetzung, jeder Leiter werde nach den oben angegebenen Andeutungen den Lectionsplan fiir jede Classe in zvveckmaGiger Weise leicht entwerfen konnen, keine Lec- tionsplane in den revidierten Lehrplanen aufgestellt worden. importanza al buon successo, di quanta lo e 1’ esatta distribuzione del temper avente in mira la varieta che desta diletto. 8. Nel primo anno di scuola non si dovra esigere dai fanciulli che stieno regolarmente intenti alla medesima materia per piu d’ una mezz’ ora, giacche riesce oltremodo diffieile il tenerli per un’ ora intera applicati allo stesso ramo d’ istruzione. Soltanto ra- gioni positive decideranno, se ad una materia s’ abbia a dedi- care un’ ora intera, come p. e. nelf insegnamento della lingua, dato pero che nella prima mez- z’ ora si sia trattato di un suono, e che nella seconda mezz’ ora ši debba mostrare il suo segno grafico corrispondente; nell’ istru¬ zione intuitiva, in caso che sia stato prešo un oggetto, e che i fanciulli debbano poi essere guidati a disegnarlo; nell’ istru¬ zione aritmetica, pošto che s’ abbia a trattare di un numero, e che poi i fanciulli s’ abbiano ad esercitare nella rappresen- tazione della cifra o del quadro numerico corrispondente, e cosi in molti altri časi. Nella supposizione che ogni dirigente, seguendo le norme suddette, potra facilmente e nel modo piu acconcio fare il riparto settimanale delle ore d’ istru¬ zione per ciascuna classe, non sono stati messi nei nuovi piani ri veduti aleuni riparti settimanali delle ore d’ istruzione per le 385 njaš predmete tako, da vzbujajo zanimanje; 8. pri otrocih prvega šolskega leta navadno nemoreš zahtevati, da so ti pazljivi več nego pol ure v istem predmetu; kajti jako redko zanima jeden in isti pred¬ met prvence po celo uro. Le posebni razlogi mogli bi te sklo¬ niti, da odmeriš kakemu pred¬ metu celo uro. Kedar se n. pr. pri jezikovnem uku v prvi pol- uri razgovarjaš z otroci o kakem glasniku, lahko v drugi poluri daš pisati znak za ta glasnik; ali pri nazornem uku, kedar otro¬ kom razkažeš kak predmet in jih potem napeljuješ, da ga ri¬ šejo; pri računstvu, kedar se imajo otroci vaditi, kako je pi¬ sati številko ali sestaviti številni obrazec, ko si jim razložil šte¬ vilo i. t. d. Dosedanje opazke vtegnejo dovolj jasno kazati, kako je uči¬ teljem večrazrednic sestavljati naukovni red za posamezne raz¬ rede ; zato pa tudi v pregledane učne načrte nismo uvrstili nika- keršnih urnikov za te šole. razdjeljuješ vrieme, čime u uče- nicih uzbudjuješ živo zanimanje i uklanjaš se jednoličnosti. 8. Vrlo je težko, da djeca budu sabrana i pazljiva, ako im se je cielu jednu uru baviti je- dnim i istim predmetom i zato ne smije učitelj u prvoj školskoj godini istim poslom zaokupiti pozornost djece više od pol ure. Osobiti samo razlozi moraju vo- jevati za to, da se za neki predmet upotrebi ciela jedna ura. To se može n. pr. dogoditi u jeziko- slovnoj obuci, kada se prve pol ure govori o nekom glasu, a druge pol ure imaju učenici, da pišu znak (pisme) za taj glas. I u zornoj obuci može se za jedan te isti predmet upotrebiti ciela ura, ako se djeci neki predmet razloži, a onda se upu- čuju, kako da ga nacrtaju. U računstvu može do toga doči, kada se djeci tumači neki sta- noviti broj, pa se zatim imaju da vježbaju, kako se piše brojka ili obrazac dotičnoga broja i još m. dr. Predmnievajuči, da če po navedenih naputcih lahko svaki ravnajuči učitelj na shodan na¬ čin sastaviti naukovni red za svaki razred svoje škole, to ni¬ smo u popravljenih naukovnih osnovah napisali ni jednoga nau- kovnoga reda za višerazredne škole. Lehrplane f, d, Klistenland. 25 386 Viel schwieriger gestaltet sich die Entwerfung eines solchen Planeš, sowie die Behandlung des ganzen Unterrichtes in der getheilten einclassigen, und am schwierigsten in der ungetheilten einclassigen Volksschule. Aus diesem Grunde wurden den be- ziiglichen Stundenplanen auch die Lectionsplane (S. 6, 7, 8, 9, 32, 33, 34, 35) mit der be- stimmten Absicht beigegeben, dass sie den Schulleitern als Muster bei der Aufstellung tiber- sichtlicher Lectionsplane und zur anschaulichen Erlauterung der vorausgehenden Stundenplan- tafeln dienen. Welche von den beiden ge- nannten schwierigsten Schul- formen den Vorzug verdiene, hangt von verschiedenen Ver- haltnissen, namlieh von der An- zahl der Kinder, welche die Schule zu besuchen, von der Entfernung, welche dieselben vom Elternhause zur Schule zuriick- zulegen haben, von den Erwerbs- verhaltnissen der Bewohner des Schulsprengels und von der Ge- raumigkeit des Scbulzimmers ab, weshalb von Fali zu Fali ent- schieden werden muss, ob in einem Orte der Halbtagsunter- richt oder die ungetheilte ein- classige Volksschule eingerichtet werden soli. Fur einzelne Schul- orte wurde der Antrag gestellt, dass sich der Lehrer vormittags nur mit den Schiilern der Ober- gruppe zu beschaftigen babe, und die Kinder der Untergruppe nur eine Stunde behufs An- scuole aventi piu di una classe. Maggior difficolta presenta la compilazione d’un siffatto riparto, come anche la trattazione di tutto 1’insegnamento, nella scuola popolare divisa di una classe, e la massima difficolta nella scuola indivisa di una classe. Per queste ragioni ai relativi orari sono stati aggiunti anche i riparti settimanali delle ore d’ istruzione (p. 6, 7, 8, 9, 32, 33, 34, 35) e cio con la ferma intenzione, che servano ai diri¬ genti di modello nel formare i prospetti dei riparti settimanali delle ore d’ istruzione ed a schiarimento evidente delle tavole degli orari dalle quali son pre- ceduti. Quale delle due piu difficili forme di scuole teste nominate meriti la preferenza, dipende da varie circostanze, cioe dal numero dei fanciulli che avranno da frequentare la scuola, dalla distanza ch’ essi avranno da percorrere dalla časa alla scuola, dalle condizioni industriali degli abitanti del distretto scolastico e dalla stanza piu o meno ampia; il perche di volta in volta con- verra decidere, se in un luogo sia piu conveniente 1’ insegnare a mezze giornate, ovvero 1’ in- trodurvi una scuola indivisa di una classe. Per alcuni luoghi e stata fatta la proposta, che nelle ore antimeridiane il maestro s’ avesse da occupare soltanto con gli scolari del gruppo su- periore, e che i fanciulli del gruppo inferiore avessero da fermarsi in iscuola un’ ora sol¬ tanto per preparare i compiti 387 Mnogo teže je učiti in po- razvrstiti predmete v razdeljeni, in najteže v nerazdeljeni jedno- razrednici. Dodali smo tedaj do- tičnim urnikom tudi naukovne razpredelnice (str. 6, 7, 8, 9, 32, 33, 34, 35) prav zato, da bi si šolski voditelji po teh uzor- cih sestavili pregleden naukovni red in da bi razvideli, kako je umeti spredaj stoječe urnike. Na vsak način je jako težko dobro uravnati jednorazrednice. Ali se imajo razdeliti v skupine ali ne, to naj se določi po raz¬ ličnih razmerah, kaker: po šte¬ vilu všolanih otrok, po tem, kako daleč imajo otroci v šolo, s čim se pečajo prebivalci šolskega okrožja, je li šolska soba dosti prostorna ali ne i. t. d. Zavoljo tega se mora določiti za vsak kraj posebej, ali se ima uvesti poldnevni pouk, ali da ima ostati šola nerazdeljena jednorazred- nica. Za nekatere šolske kraje nasvetovalo se je, da bi uči¬ telj dopoldne učil le višjo sku¬ pino, in otroci nižje skupine naj bi prišli v šolo le za jedno uro, da bi izdelali svoje domače Mnogo je teži posao, kada se ima sastaviti takov red, kao što i u obče, kada se ima pod- učavati u razdieljenih jednoraz- rednicah, ali je to svakako naj- mučnije u nerazdieljenoj jedno- razrednoj pučkoj školi. Kad smo dakle na Stranah 8, 9, 34, 35 uz dotične satnice naveli takodjer i naukovne redove, učinili smo to upravo poradi toga, j er smo htjeli, da služe ravnajučim uči¬ teljem za uzor kod sastavljanja preglednih naukovnih redova pa i zato da zornije protumačimo prediduče satnice. Koju od ovih dviju najtežih vrsti škola ide prednost, to ovisi od raznih okolnosti, poimence od broja djece, koja školu po- laze, od daljine puta, što ga imaju prevaliti od roditeljske kuče do škole, nadalje od toga, čim se bave stanovnici dotičnoga školskoga kotara i od prostra¬ nosti dotične školske sobe. Zato se i mora za svaki slučaj na- pose odlučiti, ima li se u nekom mjestu ustrojiti škola sa polu- dnevnom obukom, ili pak neraz- dieljena jednorazredna pučka škola. Za nekoja se je školska mjesta savjetovalo, da se učitelj prije podne bavi samo djecora više skupine, a djeca niže sku¬ pine da dolaze samo jednu uru u školu, da izrade domače za- 25* 388 fertigung der hauslichen Arbeiten in die Schule zu kommen hatten, wahrend nachmittags der Lebrer nur die Kinder der Untergruppe unterrichten vviirde, und die Kinder der Obergruppe nur zum Zwecke der Einubung in die Scbule zu kommen hatten. Jeden- falls schliefit die ungetheilte Scbule mehr bildende und er- ziehliche Momente fur Lebrer und Schiller in sicb, als die getbeilte. Es sei demnacb der zweck- mafiigen Einrichtung dieser Schulgattung eine ganz beson- dere Betrachtung gewidmet. Die einclassige ungetheilte Volksschule unterscbeidet sich vor allen ubrigen schon durch ihre Gliederung in drei Schiiler- abtbeilungen, von deren jede mundlichen Unterricbt vom Leb¬ rer erhalt, \vahrend die beiden anderen gleichzeitig sich der stillen Bescbaftigung hinzugeben haben. Mit Riicksicht auf die durch die Vereinigung dreier Abtheilungen bedingte Beschran- kung der Unterrichtszeit fur jede derselben ist es daber Pflicht des Lehrers, fiir jede Abtheilung und fur jede halbe Stunde schon im Voraus die Aufgaben sorg- faltig auszuwahlen, damit er mit der Zuweisung derselben nur die allernothigste Zeit (2—4 Mi¬ nuten) verliere. Hat der Lehrer keine Gescbicklichkeit und ver- steht er es nicht, seine Schiller zur Aushilfe heranzuziehen, so verliert er fur die Controle der zur stillen Bescbaftigung auf- gegebenen Arbeiten noch mehr Zeit. Fur die Controle einzelner domestici; mentre che nelle ore pomeridiane il maestro non istruirebbe che i fanciulli del gruppo inferiore, ed i fanciulli del gruppo superiore avebbero da venire a scuola affine di fare degli esercizi di ripetizione. In ogni caso la scuola indivisa e piu confacente allo scopo del 1’ istruzione e deli’ educazione. Sicche si dovra prendere in ispeciale considerazione come si debba organizzare siffatta scuola, percbe corrisponda pienamente allo scopo. La scuola popolare indivisa di una classe si distingue gia coli’ essere composta di tre sezioni, ciascuna delle quali riceve dal maestro 1’ istruzione orale, mentre le altre due devono con- temporaneamente darsi ali’ occu- pazione in silenzio. Considerando che, essendo unite le tre sezioni, e giuocoforza limitare il tempo concesso ali’ istruzione per cias¬ cuna di esse, ne consegue che il maestro e in dovere di sce- gliere innanzi tratto con ogni diligenza i temi per ciascuna sezione ed anche per ciascuna mezz’ ora , affinche nelf asse- gnare i detti temi non perda che il tempo affatto indispen- sabile (2—4 minuti). Ove il maestro non abbia alcuna abilita, o non sappia farsi ajutare da’ suoi scolari, perdera ancor piu tempo nella revisione dei lavori dati agli scolari occupati in silenzio. Per la revisione dei singoli tem 389 naloge; popoldne pa naj bi po¬ učeval le nižjo skupino, otroci višje skupine pa bi hodili le vežbat se v šolo. Vsekako je nerazdeljena šola prikladnija učencem in učitelju za izobraževanje in odgojevanje. Zategadelj hočemo tu še po¬ sebej prevdarjati, kako bi se dala najprimernije uravnati ne¬ razdeljena jednorazrednica. Prva posebnost nerazdeljene jednorazrednice je ta, da so učenci razvrščeni v tri oddelke; en oddelek poučuje učitelj ustno, druga dva oddelka pa se med tem bavita s tihimi vajami. Ker so trije oddelki in se vsled tega vsakemu izmed njih prikrajša učni čas, je učitelju dolžnost, da že poprej skrbno odbere in pri¬ pravi naloge za vsak oddelek in vsako poluro, da odkazovaje naloge izgubi k večemu 2—4 minute časa. Še več časa potrati učitelj, kedar pregleduje naloge, katere so učenci izdelali na tihem, ako nima dovolj spretnosti in ako ne zna učence navaditi, da mu po¬ magajo pri tem delu. Za pre¬ gledovanje nekaterih nalog (pre- dače; poslie podne pako da pod- učava samo djecu niže skupine, a ona više skupine, da dolaze u školu samo da se vježbaju. Ne- razdieljena je škola s obrazovnih i uzgojnih razloga svakako sho- dnija koli za učitelja toli za učenike nego li razdieljena. Zato čemo se ovdje nešto pozabaviti, da posebice promo- trimo, kako bi se što shodnije imale urediti ovakove škole. Jednorazredna se nerazdie- ljena pučka škola razlikuje od svih ostalih več time, što sujoj učenici porazdieljeni u tri odjela. Dok učitelj ustmeno podučava jedan odjel, ona se ostala dva odjela imaju baviti tihim radom. Sbog ograničenosti vremena, što je opredieljeno za obuku svakoga odjela, a potiče odtuda, što su tri odjela sjedinjena, dužnost je učiteljeva, da zadače več una- pried i pomnjivo izabire za svaki odjel za svaki polusat, da zada- vajuč ih, izgubi, koliko je moguče, manje vremena (2 — 4 časa). Još če više izgubiti vremena za nadziranje onih radnja, što ih je zadao odjelom, koji su bili za- bavljeni tihim radom, ako jene- vješt te ne znade priučiti nekoje učenike, da mu u tom pomažu. Za nadziranje pojedinih zadataka 390 Aufgaben (Abschreiben, Memo- rieren) lassen sich die Schiller der betreffenden Abtheilungen selbst verwenden, wenn sie der Lehrer hiezu anleitet; andere Ubungen der unteren Abthei- lungen (z. B. aus dem Rechnen, Aufsatziibungen, Wiederholungen aus dem im Anschauungsunter- richte vorgenommenen Štolfe) konnen Helfer aus den hoheren Abtheilungen controlieren. Selbst- verstandlich aber hat der Lehrer die Leitung und Controle dieser Helferdienste selbst zu fiihren, dieselben nur den tiichtigsten und altesten Schulern und nur auf kurze Zeit zu iiberlassen, nie aber den Helferdienst, und dies aus padagogischen Grtinden, zu einem standigen Amte zu gestalten. Auch hat der Lehrer strenge darauf zu sehen, dass den Schulern keine Helferdienste zugewiesen werden, wahrend die Abtheilung, der sie angehoren, Unterricht erhalt, und dass ihnen niemals der eigentliche Unter¬ richt oder gar die Handhabung der Schulzucht anvertraut \verde. Was insbesondere die Be- handlung der Anfanger betritft, so muss der Lehrer in Erwa- gung dessen, dass ihre tagliche Schulzeit ohnehin kleiner ist als jene der alteren Schiller, und dass die anhaltende gleichmafiige Beschaftigung ihnen leicht Lang- vveile und Widerwillen gegen die Schule einflofot, ganz beson- ders darauf Bedacht nehmen, wie er ihr Interesse wach erhalte, und wie sie die Zeit der stillen Beschaftigung ersprieftlich aus- niltzen. (Copie, esercizi mnemonici) si potranno adoperare gli stessi scolari delle relative sezioni, purche il maestro ve li inizii; gli altri esercizi delle sezioni inferiori (p. e. nel conteggio, nel comporre, nel ripetere la materia preša nell’ istruzione intuitiva) potranno essere controllati da ajutanti delle sezioni superiori. Ma, s’ intende da se, lo stesso maestro dovra avere la direzione e la controlleria di questi inca- richi sussidiari, e questi saranno affidati agli scolari piii idonei e piu adulti e solo per breve tempo; ma per riguardi pedagogici 1’ in- carico sussidiario non si dovra mai trasformare in una specie d’ impiego stabile. Inoltre con- verra che il maestro guardi molto bene, che siffatti incarichi non vengano affidati agli scolari, mentre la sezione a cui essi appartengono riceve istruzione diretta, e che giammai si affidi ad essi 1’ istruzione propriamente detta od anche il mantenimento della disciplina scolastica. Per quanto concerne in parti- colare il trattamento dei prin- cipianti, fa d’ uopo che il maestro sia oltremodo cauto nel come egli possa in loro mantener desto 1’ interesse per lo studio, ed essi impieghino proficuamente il tempo destinato ali’ occupazione in silenzio; il che gli verra fatto, ove rifletta che, avendo un orario piii ristretto di quello degli sco¬ lari piii adulti, un’ occupazione continua ed eguale fara lor facil- mente venire a noja ed in avver- sione la scuola. 391 — pisovanje, učenje iz glave) moreš porabiti učence dotičnih oddel¬ kov, le povedati jim moraš, kako naj ravnajo; druge vaje na nižjih oddelkih (n. pr. iz račun stva, spisja, ponavljanje gradiva iz nazornega uka) pregledujejo naj pomočniki iz višjih oddelkov. Voditi in nadzorovati moraš, se ve da, te pomočnike sam; po- verjati smeš taka opravila le najsposobnejšim in naj starejšim učencem in le za nekaj časa, a iz pedagogičnih razlogov nikdar ne smeš ustanoviti stalne take službe. Tudi nimaš nikdar od¬ birati za pomočnike učence onega oddelka, kateri ima neposredni pouk, nikdar jim nimaš izročati pouka samega, ali celb dopuščati, da bi v strahu imeli svoje sou- čence. Z začetniki ravnaj posebno previdno, da jim ne skališ ve¬ selja do uka in da uspešno iz¬ koristiš čas, odmerjen tihim va¬ jam ; kajti pomisliti moraš, da je njim že tako odmerjenih menj ur na dan nego starejšim učen¬ cem in pa da jih jedno in isto nepretrgano opravilo lahko dolgo¬ časi ter jim omrzi šolo. Pre- vdariti moraš tedaj dobro, kakšne vaje ti je dajati otrokom prvega šolskega leta, da dosežeš ome¬ njeno svrho. (kao što je prepisivanje i učenje na izust) dadu se upotrebiti učenici onoga istoga odjela, u koji i sami spadaju, ako ih uči¬ telj u to uputi, Ine vježbe nižih odjela (kao što su n. pr. vježbe u računstvu, pismenih sastavcih, opetovanju i onom, što se je učilo u zornoj obuci) mogu nad- gledati pomočnici iz viših odjela. Samo se pako po sebi razumieva, da mora učitelj sam ravnati i nadzirati rad ovih svojih pomoč¬ nika i da taj nadzor smijfe po- vjeriti samo najvrstnijim i naj- starijim učenikom i to samo za kratko vrieme. To se pomočniško nadgledanje pako ne smije ni- kada izvrči u stalnu službu. I toga se mora učitelj strogo ču¬ vati, da ne pozivlje nikada na pomoč učenikd iz onoga odjela, koji u isto vrieme sam podučava. Neka ne smetne s uma ni toga, da su pomočnici samo na pomoč, a da im ne smije nikada po- vjeriti samo obučavanje, a još manje da rukovode školsku stegu. Pošto su početnici i ouako manje vremena svaki dan u školi nego li stariji učenici i pošto im trajan a jednak rad vrlo lahko dosadi i školu omrazi, to mora učitelj paziti osobito kod tih početnika, kako da im zanimanje što življim uzčuva i kako če vrieme, što im je odredjeno za tihi rad, što koristnije upotre¬ biti. Cime upravo da se učenici prve školske godine bave, to je pitanje, koje valja, obzirom na spomenutu svrhu, dobro promoz- gati. 392 Womit haben sich die Kinder des ersten Schuljahres selbst zu beschaftigen, ist eine Frage, welche mit Rucksicht auf den angedeuteten Zweck eingehend envogen werden muss. Im Muster- Lectionsplane (S. 6 und 7 des ersten Bandes) erscheinen in Durchfuhrung der oben gegebe- nen Andeutung, dass bei der Entwerfung des Lectionsplanes auf die nacbangegebenen Unter- richtszweige Rucksicht zu nebmen ist, je eine halbe Stunde an- dauernde Ubungen a) im Rech- nen, b) im Anschauungsunter- richte, c) im Abschreiben, d) im Memorieren, e) im Aufsatze an- gesetzt. Waskonnen die Anfanger wohl uben ? Indem wir auf das in Betreff der Behandlung der Anfanger in den ersten Wochen des Schul¬ jahres Gesagte verweisen, be- merken wir ad a), dass das Zeichnen einer bestimmten An- zabl von Punkten, selbstverstand- lich im behandelten Zahlenraume, von Linien, von senkrecbten oder wagrechten Kreuzzeichen, Fen- sterchen (Quadraten), Tafelchen, Sternchen, Stuhlen u. a. m. in der einfacbsten Form, das Bilden von Zahlenbildern, Rechen- bildern, das Uben im Schreiben der erlernten Ziffern, das Auf- schreiben derselben der Reibe nacb, bald in fortschreitender, bald in ruckschreiteuder Ord- nung; das Aufschreiben von Ziffern, welche eine gerade oder eine ungerade Zabl bezeichnen, im Fortschritte des Unterrichtes das Abschreiben der durchgear- beiteten Rechnungsaufgaben von In che s’ abbiano da occupare da se soli gli scolari della prima annata, e tale domanda che va ben ponderata con riflesso allo scopo accennato. Nel riparto modello settimanale delle ore d’ istruzione (p. 6, 7 del I volume) comparso per mandare ad effetto le indicazioni sopraccennate, cioe che nel compilare il detto riparto si dovra aver riguardo alle se- guenti materie, e stata fissata la durata di una mezz’ ora agli esercizi a) nel conteggio, b) nel- 1’ istruzione intuitiva, c) nel copiare, d) nell’ imparare a memoria, e) nella composizione. In che cosa potranno poi eserci- tarsi i principianti ? Mentre ci facciamo pre- sente rjuanto e stato detto in- torno al trattamento dei princi¬ pianti nella prima settimana di scuola, osserviamo ad a), che per 1’ occupazione in silenzio offrono sufficiente materia il tracciare nella forma piu semplice e sempre nel periodo numerico gia prešo un determinato numero di punti, di linee verticali ed orizzontali, di crocette, di fine- strini (quadrati), di tavolette, di stellette, di sedie ecc. il formare quadri numerici e quadri di scomposizione, 1’ esercitarsi nello scrivere le cifre apprese, pero secondo la serie ora in ordine progressivo, ora regressivo, lo scrivere delle cifre indicanti un numero pari, o dispari; nel progresso poi deli’ insegnamento 393 Že gori smo opomnili, na katere učne predmete se imamo ozirati, kedar ustanavljamo nau- kovni red. Ravnaje se po teli opomnjah, odkazali smo v uzorci za naukovno razpredelnico (str. 6, 7, I. zv.) popolurne vaje a) računstvu, b) nazornemu na¬ uku, c ) prepisovanju, d) učenju na pamet, e) spisju. V čem bi se pač mogli mali začetniki vežbati? Tu opozar¬ jamo učitelja na dana mu na¬ vodila, kako ima ravnati z za¬ četniki prve tedne šolskega leta, ter dostavljamo: Ad a). Veli jim risati dolo¬ čeno število toček, to se ve iz obsega že obravnavanih števil, potem črte, pokončne in nepre- vesne križce, okenca (kvadratke), pločice, zvezdice, stolčeke in drugo, vse v najjednostavnejših oblikah; daj jim sestavljati šte¬ vilne in računske obrazce, pi¬ sati za vrstjo znane jim številke, kaker slede druga za drugo in obratno, zapisavati soda in liha števila in pozneje, ko si prišel s poukom že dalje, ukaži jim na pločice prepisavati račune, izvedene na šolski tabli, raču¬ nom dodajati izvode, katere si izbrisal na tabli, in pisati in ra- Kako smo več gore spome- nuli, valja se pri sastavljanju naukovnoga reda obazirati na učevne predmete, koji sliede; s toga smo u primjerku za nau- kovni red (strana 7. i 8. prvoga svezka) odredili vježbe, koje imaju trajati po pol sata, a) za računstvo, b) zornu obuku, c) za prepisivanje, d) učenje na pa¬ met, e) za pismene sastavke. Pa u čem da se vježbaju početnici? Glede toga upučujemo čitatelja na ono, što smo rekli o postupanju s početnici za prvih tjedana školske godine te opa¬ žamo glede točke a) Učitelj če za tihi rad učenika nači dovoljno gradiva u tom, što če im zadavati, da prave neki stanoviti broj to- čaka, dakako prema obsegu proučenih brojeva; nadalje če im reči, da risu nekoliko črta, okomitih ili razitih križiča, pro- zorčiča (četvorina), pločicž, zvje- zdici, stolicti i mn. dr. ali sve to u najjednostavnijem obliku. Moči če ih po tiho zabaviti i time, što če im naložiti, da prave brojevne i računstvene obrazce, da se vježbaju u pisanju nau¬ čenih brojka, da redom napi- suju brojke i to sad iduč od manjih na veče, sad opet od 394 der Schultafel in die Schiefer- tafel mit Hinzufugung des auf der Schultafel ausgeloschten Resultates, das Schreiben und Bearbeiten der Rechnungsauf- gaben aus ihrem Rechenbuche u. a. m., hinlanglichen Stoff zur stillen Selbstbeschaftigung bieten. Ad b). Der Anschauungs- unterricht kann nur dann mit gutem Erfolge ertheilt werden, wenn derLebrer den beztiglichen Stoff genetisch ordnet und in einer der Auffassungsfahigkeit der Schiller angemessenen Weise darlegt. Das Kind merkt sich und reproduciert den Stoff um so leichter, je mehr die Anord- nung und Darlegung desselben dem kindlichen Geiste entspricht. Da man bei der Besprechung concreter Dinge in heuristischer Weise und nach einer gevvissen Ordnung vorzugehen hat und entsprechende, auf die Schul¬ tafel gezeichnete einfache Figuren die Auffassung und das Behalten des Lehrstoffes fordern, so wird der Lehrer gut thun, wenn er die Schiller anvveist, diese Fi¬ guren zur Befestigung des im Anschauungsunterrichte Aufge- fassten auf ihre Tafekhen in derselben Ordnung nachzubilden, in welcher sie der Lehrer auf die Tafel gezeichnet hat. So wird sich der Anfanger an eine gewisse Ordnung gewohnen, an welche er sich bei der Wieder- holung des Gehorten halten vvird, und bei der Darstellung der il copiare dalla tavola nera nelle lavagne i problemi gia sciolti coli’ aggiunta del risultato can- cellatovi, lo scrivere e sciogliere problemi dal testo di arit- metica ecc. Ad b). L’ istruzione intuitiva potra essere impartita solo allora con buon successo, quando il maestro avra disposta la materia in ordine genetico e saputo acco- modarla alla capacita intellettiva degli scolari. Il fanciullo prendera nota della materia e lariprodurra con tanto maggior facilita, quanto meglio 1’ ordine e 1’ esposizione di essa corrisponderanno alla sua piccola mente. Essondoche nel trattare cose concrete fa di mestieri procedere col metodo euristico e secondo un certo ordine, e che le figure corri- spondenti disegnate sulla tavola nera promuovono 1’ afferrare ed il ritenere la materia d’ inse- gnamento, il maestro fara cosa ben fatta, qualora egli per con- solidare quanto avranno appreso gli scolari nell’ istruzione intui- tiva, li guidi a copiare sopra le loro lavagne queste figure nello stesso ordine in che il maestro le avra disegnate sulla tavola nera. In questo modo il principiante si avvezzera ad un certo ordine, al quale si atterra nel ripetere quanto avra udito, si rammentera, essendogli pre- sentate le dette figure, di quanto 395 čuniti naloge, katere najdejo v svojih računicah i. t. d. To je dosti gradiva za tihe vaje. Ad b). Nazorni uk ti bode le tedaj mogoče uspešno obravna¬ vati, ako genetično razrediš učivo ter je razlagaš primerno detinji razumnosti. Otrok si zapomni in obnavlja gradivo tem laglje, čim primernije je urediš in razložiš detinjemu duhu. Ker se ti je ravnati po hevristični metodi in po nekem stalnem redu, kedar govoriš o konkretnih stvareh, in ker pri¬ merne priproste podobe, nasli¬ kane na šolsko tablo, mnogo pri¬ pomorejo, da učenci razumejo ter si zapomnijo učivo, storiš prav, da jim ukažeš prerisovati te podobe na pločieo v istem redu, kaker si jih sam risal na šolsko tablo. S tem si učenci živo utisnejo v spomin tvarino, ako so jo prej umeli pri nazor¬ nem pouku. Tako se začetnik privadi tudi nekemu redu in tega se drži, kedar ponavlja, kar je slišal; kedar riše ome¬ njene podobe, domisli se uči¬ teljevih razprav in pojasnil ter zbere one, rekli bi, v celotno vecih na manje, da napisuju brojke, koje pokazuju taki ili lihi koji broj. Kada več ponešto uzna- preduju u računstvu, dat če im, da sa školske ploče prepisuju na svoje pločice izradjene račun- stvene zadatke, pa da dodavaju u svojih pločicah i iznosak tih zadataka, koji je bio na školskoj ploči izbrisan; konačno, da pišu i izradjuju računstvene zadatke iz svoje računice. Glede točke b). Učitelj može samo tada podučavati s dobrim uspjehom u zornoj obuci, ako odnosno učivo genetički poreda, te ga tumači onako, kako ga učenici laglje shvačaju. Cim se poredanje i razlaganje više pod- udara sa djetinjim umom, tim če ga diete laglje pamtiti i ob¬ navljati. Kod razpravljanja konkret¬ nih stvari valja da se učitelj drži heurističnoga učevnoga oblika i nekoga stalnoga reda. Rišuč na školskoj ploči u jednostavnih slikah ono, što djeci tumači, promiče time kod njih to, da nauk laglje pojimaju i u pa¬ meti drže. Kad je tomu tako, to če biti dobro, ako uputi uče¬ nike, da i oni na svojih pločicah oponašaju istim redom ono, što su vidjeli, da je on na ploči risao, ne bi li se time bolje učvrstili u onom, što su učili u zornoj obuci. Tim če načinom počet- nik priviknuti nekom stalnom redu, kojega če se držati, kada bude ponavljao ono, što je čuo od učitelja. Crtajuč spomenute slike, sječat če se onoga, što je 396 gedachten Figuren an das vom Lehrer Entwickelte und Gesagte erinnern und es im Bilde gleich- sam concentrieren. Wenn er einmal schreiben kann, so wird fiir ihn die Fixierung und Wieder- holung des im Anschauungs- unterrichte behandelten Lehr- stoffes ein wirksames Mittel zur Ani’egung und Festhaltung der Aufmerksamkeit sein. Ad c). In den fiir das Ab- schreiben fixierten balben Stun- den schreiben die Kinder, so lange sie noch keine Buchstaben kennen, Punkte oder solche schon gelernte Linien, die als Vor- iibungen zum Schreiben dienen. Ad d) wird zunachst be- mei - kt, dass in dem Stunden- plane fiir den Dienstag auf S. 6 des ersten Bandes die Rubrik der zweiten halben Stunde mit einem Striche statt mit „Memo- rieren* ausgefiillt worden ist, was richtig gestelltwerden wolle. Die Memorieriibungen konnen selbstverstandlich erst dann ein- treten, wenn die Kinder im Lesen vorgeschritten sind. Anfanglich sind die fiir diese Ubungen an- gesetzten halben Stunden in der suh c) angedeuteten Weise zu verwerten. Konnen die Kinder einmal lesen, so konnen ihnen aus der Fibel lehrreiche und iiber- haupt solche Satze, welche das Interesse des Schiilers zu fesseln geeignet sind, nach vorgenom- mener Erklarung zum Memo- rieren gegeben werden. Die Memorieraufgabe erstrecke sich anfanglich auf eine, spater auf zwei und dann auf mehrere Zeilen. Jene Kinder, vvelche das avra spiegato e detto il maestro, e concentrera il tutto come in un quadro. Tostoche egli sapra scrivere, il determinare ed il ripetere la materia trattata nel- 1’ istruzione intuitiva šara per lui un mezzo efficace ad eccitare e mantener 1’ attenzione. Ad c). I fanciulli nelle mezze ore fissate al copiare tracceranno, finche non sappiano scrivere alcuna lettera, dei punti od anche delle linee gia apprese quali eser- cizi preparatori allo scrivere. Ad d). Innanzi tratto si osserva che nell’ orario per il martedi alla p. 8 del primo volume la rubrica della seconda mezz’ ora e riempiuta di una lineetta, anziche di „Apprendi- mento a memoria", il che ab- bisogna d’ una rettifica. Gli eser- cizi mnemonici non possono naturalmente sottentrare, se non quando i fanciulli sieno gia progrediti nella lettura. In sul principio le mezze ore fissate per sifFatti esercizi verranno utilizzate nel modo indicato sub c). Non si tosto i fanciulli sapranno leggere, si potra dar loro ad imparare a memoria dal sillabario delle proposizioni istruttive e generalmente propo¬ sizioni atte a cattivar 1’ interesse del fanciullo, pero dopo una congrua spiegazione. La lezione mnemonica si estendera da prin¬ cipio ad una, piu tardi a due e poscia a piu righe. Que’ fanciulli 397 sliko. Ko se je naučil pisati, po¬ navlja in zapisuje učivo nazor¬ nega uka. To pa je izvrstno sredstvo, da se mu vzbudi ve¬ selje do uka in pazljivost. Ad c). Dokler otroci ne po¬ znajo črk, pišejo naj v polurah, odmerjenih prepisovanju, točke ali pa potegljeje, katerih so se že učili iu s katerimi jih pri¬ pravljaš za pisanje. Ad d). Najprej opozarjamo, da je v urniku za torek (str. 6) v razpredelu za drugo poluro po pomoti tiskana črta, namesto »Učenje na pamet,“ kar naj či- tatelj sam popravi. Razume se, da morejo otroci še le tedaj za¬ četi učiti se na pamet, ko so že nekoliko spretni v čitanji. Sprva porabi za te vaje odmenjeni pol- uri, tako, kaker smo ti priporo¬ čali sub c). Ko otroci že znajo brati, razloži jim iz abecednika poučne in sploh take stavke, ki bi jih utegnili zanimati; potem pa naj se jih uče na pamet, od kraja le po jedno vrstico, potem po dve in na zadnje po več vr¬ stic. Otroci, ki so se pred od- učitelj razvio i rekao, te če si to sve u slici kao nekako usredo - točiti. Kada več jednom znade pisati, to če mu napisivanje i ponavljanje onoga, što se je učio uzornoj obuci, služiti kao krepko sredstvo, da u njem uzbudi i uzdrži pazljivost. Glede točke c). Dok djeca ne znadu jošte pisati pismena, čine za vrieme onih pol ura, što su opredieljene za prepisivanje, točke ili takove poteze, koje su se več naučila, a služe kao pred- vježbe za pisanje. Glede točke d). Upozorujemo ponajprije, da je u satnici za utorak na strani 8 prvoga svezka u stupcu za drugi polusat po- pogrešno napisanjedan »potezič", a moralo bi biti napisano »učenje na pamet." Neka dakle čitatelj ovo izvoli izpraviti. Djeca se da- kako mogu istom onda početi vježbati u napametnom učenju, kadasuse večprilično izvještila u čitanju. One polusate, što su opredieljeni za ove vježbe, treba upotrebiti iz početka onako, kako smo natuknuli pod točkom c). Kada več djeca znadu čitati, to im može učitelj protumačiti poučne izreke iz početnice ili u obče takove, koje ih mogu za¬ nimati, pa onda neka im reče, da ih nauče na pamet. Iz po¬ četka neka uče na pamet jedan redak, zatim dva, a kasnije i više redaka. Djeca, koja su na- 398 zuMemorierende vor Schluss der hiezu bestimraten Zeit erlernt haben, haben das Memorierte, damit sie nicht ohne Beschafti- gung bleiben, niederzuschreiben. Das Ausfragen des Memorierten kann der Lehrer den Kindern selbst iibertragen, indem er sie in zur ersten Bank senkrecht stehende Reiben abzahlt und an- ordnet, dass die erste Reihe die zweite, die dritte die vierte u. s. w. abpriift, und ist dies geschehen, die zweite Reihe die dritte, die vierte die fiinfte, in der ersten Reihe der erste Schil¬ ler den zweiten, der dritte den vierten u. s. w., sodann der Lehrer selbst den ersten Schiller, der zweite den dritten u. s. w. abhort. Die Controle geht so vor sich, dass der Lehrer fragt, wer seine Aufgaben auswendig gekannt hat, wer nicht; das Ur- theil sprechen jedesmal die Pril- fenden durch Aufheben der Hand aus. Der Lehrer hat sich aber durch Stichproben von der Rich- tigkeit der Angaben zu iiber- zeugen. Indes konnen die Me- morieriibungen und die gedachte Controlsweise nur unter giinstigen Verhaltnissen (geringe Schuler- zahl, gutes Interesse der Schiller u. a. m.) mit den jiingsten Schii- lern mit Erfolg vorgenommen werden, weil es schwer halt, sie daran zu gewohnen, nicht laut zu memorieren. Ad f). In Betreff der Auf- satzubungen der Anfanger wolle das sub c) Gesagte beachtet che avranno imparato a memoria la lezione prima del tempo sta- bilito a tal uopo, dovranno scriverla per non rimanere disoccupati. II maestro potra incaricare gli stessi fanciulli di esaminarsi a vicenda su quanto avranno appreso a memoria, tenendo questo modo. Egli li numerera ed ordinera in file verticali alla prima panca per modo, che la prima fila esamini la seconda, la terza la quarta, e cosi via. Cio fatto, la seconda fila esaminera la terza, la quarta la quinta, il primo scolaro della prima fila verticale fara recitare ia lezione al secondo, il terzo al quarto e cosi avanti; quindi lo stesso maestro fara la mede- sima cosa col primo scolaro, il secondo scolaro col terzo e cosi di seguito. La controlleria pro- cede in guisa, che il maestro domanda chi abbia saputo a memoria la sua lezione, e chi no. Il giudizio sull’ esito verra ogni volta emesso dagli esamina- tori mediante alzata di mano, pero il maestro dovra persua- dersi deli’ esattezza di tali indi- cazioni esaminando qua e la qualche scolaro per averne la certezza. Gli esercizi mnemonici e il detto modo di controllare non si potranno peraltro effettuare a dovere che in circostanze fa- vorevoli (numero esiguo di scolari, indole buona di essi ecc.) e con gli scolari piii giovani, riuscendo difficile 1’ avvezzarli ad imparare a memoria sottovoce. Ad f). Riguardo agli esercizi di composizione dei principianti non converra trasandare quanto 399 ločenim časom naučili, kar jim je bilo ukazano, naj zapišejo, kar so se naučili, da ne sede brez dela. Izpraševanje moreš izročiti učencem samim; pre- števši jih po vrstah pravokotnih na prvo klop, zaukažeš prvi vrsti, da naj izpraša drugo, tretji, da naj izpraša četrto i. t. d.; ko se je to zgodilo, izpraša naj druga vrsta tretjo, četrta peto, v prvi vrsti prvi učenec druzega, tretji četrtega i. t. d., učitelj sam pa prvega učenca, drugi učenec tretjega i. t. d. — Učenje in izpraševanje nadzoruješ s tem, da vprašaš, kdo je znal svojo nalogo iz glave in kdo ne, in za odgovor in razsodbo vzdignejo izpraševalci roke. Vendar moreš tu in tam vprašati sam kakega učenca, da se prepričaš, ali si izvedel resnico ali ne. No, učenje iz glave in omenjeno nadzoro¬ vanje imelo bode pri najmlajših učencih svoj uspeh le tam, kjer so razmere ugodne (malo učen¬ cev, živo zanimanje i. t. d.), ker le težko jih navadiš, da se ne uče na glas. učila na pamet ono, što si im bio zadao, prije nego li je prošlo za to odredjeno vrieme, neka to, što su naučila, napisuju, da ne budu bezposlena. Izpitivanje možeš povjeriti samim učenikom a pri tom postupaj na sliedeči način: Prebrojiv i poredav uče¬ nike tako, da svaki red sačinjava prema prvoj klupi kao okomit stup, naloži, da učenici prvoga reda izpituju one drugoga, oni trečega one četvrtoga reda itd., a kad su ovi dovršili neka uče¬ nki drugoga reda izpituju one trečega, oni četvrtoga one iz pe- toga reda; zatim prvi učenik prvoga reda izpituje drugoga, treči četvrtoga i t. d. Napokon izpitaj sam prvoga učenika, drugi trečega i t. d. Koli učenje toli izpitivanje nadzirat češ tako, da pitaš, tko je znao na pamet svoju zadaču i tko nije. Sud iz- riču o tom uviek oni, koji su izpitivali i to time, što dignu ruku. Da se uvjeriš, je li istina, što su ti izpitivači rekli, morat češ jednoga ili drugoga i sam izpitati. Vježbe u napametnom učenju i spomenuti način nad¬ ziranja mogu se medjutim uspje- šno obavljati sa najmladjimi uče¬ nici i to samo uz povoljne okol- nosti (to jest gdje imade malo učenika u školi, gdje se rado za nauk zanimaju i mn. dr.). Težko je najme priučiti djecu, da se glasno ne uče na pamet. Ad/). Pri spisnih vajah malih Glede točke/). Kod vježba začetnikov ravnaj se po opomnji u pismenih sastavcih pazi kod sub c). Vaje iz spisja se začno I početnika na ono, što smo rekli 400 werden. Sobald aber die Kinder die ersten Buchstaben kennen, beginnen die Aufsatziibungen, d. h. die Schiller haben zunachst unter Beachtung der Trennungs- zeichen abzuschreiben, was der Lehrer bestimmt, z. B. eine be- stimmte Anzahl von Wortern, von Wortern, in denen sich ein be- stimmter Buchstabe einmal, zwei- mal, am Anfang, am Ende, in der Mitte vorfindet, von ein-, zwei-, drei- oder mehrsilbigen Wortern, von Wortern, denen ein Laut hinzuzuftlgen ist, von Wortern, die einen Menschen, ein Thier u. s. w. bezeichnen, von Satzen, die aus zwei, drei Wortern gebildet sind, die am Ende ein Ausrufungs-, ein Frage- zeicben haben, von gegebenen Satzen, in 'vvelchen bestimmten Wortern ein Zahlwort (zwei, drei, vier u. s. w.) vorzusetzen ist, und welche darnach zu an- dern sind; sie haben aufzu- schreiben, wie beschaffen eine genannte Person oder ein be- nanntes Ding ist, oder \vas sie thut, wie der Schiller heifit, wie die Tauf- und Zunamen der Mitschiiler heifien u. a. m. Trifft es sich, dass den Anfangern aus Rucksichten der Unterrichts- zeitbemessung fiir die vorge- riickteren Schiller eine ganze Stunde fiir die stille Beschafti- gung zugewiesen werden muss, so erwage man, 1. dass dies nach dem Dargelegten docli nicht eine volle ganze Stunde ist, zumal wenn der Lehrer darauf acht gibt, dass die An- fanger zuletzt ihre Aufgaben erhalten und dass ihre Arbeiten e stato detto a d c ); pero, tostoche i fanciulli conosceranno le prime lettere, cominceranno gli esercizi nel comporre, cioe gli scolari dovranno innanzi tratto, osser- vando i segni disgiuntivi e d’ interpunzione, copiare quanto verra stabilito dal maestro, p. e. un numero determinato di parole; di parole in cui una data lettera si trovi una o due volte in prin- cipio, in fine ed in mezzo; di parole di una, di due, di tre e di quattro sillabe; di parole a cui abbiasi da aggiungere una lettera; di parole indicanti un uomo, una bestia, una pianta e cosi avanti; di proposizioni for¬ mate di due o tre parole ed aventi alla fine un punto ammi- rativo o interrogativo; di propo¬ sizioni date dal maestro, nelle quali a certe parole abbiasi da preporre un numerale (due, tre, quattro ecc.), e che percio dovranno cambiare di numero. I fanciulli dovranno scrivere come sia una detta persona o una cosa, o che cosa faccia, come si chiami uno scolaro, quale sia il nome di battesimo ed il eo- gnome dei condiscepoli e cosi via. Se per avventura succede, che, avendo riguardo al tempo destinato ali’ istruzione degli scolari piu adulti, si debba dare ai principianti un’ ora intera di occupazione in silenzio, allora fa d’ uopo riflettere 1. che da quanto fu esposto si scorge, che questa non e in sostanza un’ ora intera, specialmente se il maestro badi, che gli ultimi a ricevere i loro compiti sieno i princi¬ pianti, e che i loro lavori ven- 401 precej, ko so se otroci naučili pisati prve črke. Učenci naj pre¬ pisujejo z ločili vred, kar jim odkaže učitelj, n. pr. besede za vrstjo, besede, v katerih je kaka določena črka jedenkrat, dva¬ krat, v začetku, na konci, v sredi, jedno-, dvo-, tro- ali večzložne besede in take, katerim imajo dostaviti kak glasnik, potem be¬ sede, ki pomenijo kakega člo¬ veka ali kako žival i. š. d.; dalje stavke zložene iz dveh, treh besed, potem stavke, za¬ taknjene z vprašanjem in klica¬ jem, odkazane stavke, v katerih imajo postaviti pred določene besede kak števnik (dva, tri, štiri i. t. d.) ter jih po tem pre- meniti. Katere besede ali stavke in koliko naj jih zapišejo, mora učitelj točno določiti. Dalje naj pišejo, kakšna da je kaka imeno¬ vana oseba ali stvar ali kaj da dela, kako da se piše ta ali ta učenec, katera so njih krstna imena in pridevki — i. t. d. Ker je gledati tudi na na- prednije učence, kedar odmerjaš učni čas, nameri se, da moraš odkazati začetnikom za tihe vaje tudi kako celo uro. Tu je po¬ misliti, 1. da ta ura po tem, kar smo povedali, vendar le ni cela ura, sosebno tedaj ne, ako učitelj pazi, da začetniki do- bodo naloge zadnji in da se jim Lehrplane f. d. Kiistenland. sub c). Cim su se pako naučili prva pismena, počimaju se vježbati u pismenih sastavcili, to jest uče- nici imaju skupa sa razgodci prepisivati ono, što im ti odlučiš. Zadaj im na primjer, da pre- pisuju neki stanoviti broj riečt, pa takovih rieči, u kojih se neko stanovito pisme nalazi jedanput, dvaput, na početku, na koncu, u sredini. Nadalje neka pišu ne¬ koliko jedno-, dvo- ili višeslov- čanih rieči, onda opet takovih rieči, kojim valja dodati kakav glas i takovih, koje pokazuju kojega čovjeka, životinju i t. d, Onda im kaži, da pišu takovih izreka, koje sastoje od dvie, tri rieči, kojim stoji na koncu uz- kličnik, upitnik. Kaži im neko¬ liko takovih izreka, kojim imaju pred stan ovite rieči postaviti brojnik (dva, tri, četiri) te ih prema tomu promieniti. Neka pišu i to, kakova je neka ime¬ novana osoba ili imenovana stvar, ili što radi: kako je ime onomu, koji piše; kako je krstno ime i prezime njegovih suučenika i mn. dr. Dogodi li se, da se mo- raju početnici baviti delu uru tihim radom, jer satnica propi- suje učitelju, da toliko vremena podučava odraslije učenike, to treba promisliti, 1. da to ipak po onom, što smo razložili, nije ciela i podpuna ura osobito onda ne, ako učitelj pazi na to, da početnici dobiju najzadnji svoje 26 402 zuerst durchgeseben werden; 2. dass das Kind bei der stillen Beschaftigung nieht so in An- spruch genommen wird, wie bei der miindlichen Unterweisung; 3. dass es zweckma6ig ist, dass schon die Anfanger sich ange- wohnen, zeitweise langer dauern- den Arbeiten sicb binzugeben. Wie erwahnt wurde, ist die Eintbeilung der Unterrichtszeit in halbe Stunden auch fur die Schiller der Mittel- und Ober- stufe zumeist durch die Biick- sichten auf die Anfanger be- dingt. Doch gibt es Gegenstande, wie z. B. das Zeichnen, die Naturgeschichte, die Geographie, mitunter auch das Bechnen, die Sprachlehre, in denen sicb in einer balben Stunde nur wenig oder nichts Nennenswertes er- reicben lasst. Aus diesem Grunde muss beim Entwurfe des Lec- tionsplanes darauf Bedacht ge- nommen werden, dass dem Unter- ricbte auch ganze Stunden zuge- wiesen werden. Am leiclitesten wird dies erreicht, wenn die gan- zen Stunden auf den Schluss ver- legt vverden, da die Anfanger be- reits entlassen worden sind. Fiir die meisten der genannten Ge¬ genstande ist dasjenige zu beob- achten, was in Betreff des turnus- mafiigen . Unterrichtes bereits oben gesagt worden ist. Der Schreibunterricht zahlt zwar zu den wichtigsten Gegen- standen der Volksschule; trotz- dem kann in der einclassigen Schule diesem Unterrichtszweige nur eine geringe Zeit gewidmet werden. Aus diesem Grunde hat der Lebrer ganz besonders in gano riveduti prima degli altri, 2. che nell’ occupazione in silenzio non si richiede dal fanciullo un’ applicazione cosi intensa come nell’ istruzione orale, 3. che e conveniente, che fino i princi- pianti si avvezzino di quando in quando a lavori di maggior durata. Come fu gia accennato, il tempo destinato ali’istruzione e stato diviso in mezze ore anche per gli scolari dei corsi medi e superiori, e cio il piu deli e volte pei riguardi dovuti ai princi- pianti. Pero havvi delle materie, come p. e. il disegno, la storia naturale, la geografia e talvolta anche il conteggio, nelle quali in una mezz’ ora non si puo ottenere che poco o nulla di rilevante. Per la qual cosa nel compilare il riparto settimanale delle ore d’ istruzione converra aver cura che ali’ istruzione tocchino eziandio delle ore intere. Cio si otterra con maggior faci- lita, qualora vengano ultime le ore intere, essendo stati di gia mandati a časa i principianti. Si noti che quanto e stato detto di sopra circa 1’ insegnamento in turno, si attaglia alla maggior parte delle suddette materie. La scrittura viene, a dir vero, annoverata fra le materie piu importanti della scuola popolare; nondimeno in una scuola di una classe non vi si potra dedicare che poco tempo. Per questo motivo il maestro dovra, specie nella scuola popolare di una 403 pregledajo prvim, 2. da tihe vaje ne utrudijo toliko otroka, kolikor ustno poučevanje in 3. da je koristno, ako se že začet¬ niki od časa do časa privajajo daljšemu delu. Kaker smo rekli, razdeljen je učni čas za učence srednjih in višjih stopinj na polure že zaradi začetnikov. Ali za nekatere predmete n. pr. za risanje, pri¬ rodopis, zemljepis, tu in tam za računstvo, slovnico, izda jedna polura malo, ali vsaj toliko ne, da bi bilo imena vredno. Usta- novljaje naukovni red moraš tedaj paziti, da ohraniš za pouk tudi nekaj celih ur. Najbolje storiš, ako nastaviš cele ure zadnje, ko so začetniki že odšli domov. Skoraj pri vseh navede¬ nih predmetih paziti je na opomnje,katere smo zapisali glede pouka po povratnem vsporedu. Da sije pouk v pisanji jeden najimenitnejših predmetov ljud¬ ske šole, vendar mu more jedno- razrednica odmeriti le malo časa. Zato je učitelju posebno na jednorazrednici strogo gledati, zadatke, a njihove radnje da najprije pregleda, 2. da diete, kada se bavi tihim radom, nije tako obterečeno, kao kada se ga ustmeno podučava, 3. da je dobro, ako se več početnici priuče ba- viti se kadkada radnjami, koje nešto više vremena traju. Sto se i za učenike srednjega i višega stepena mora vrieme obuke porazdieliti u polusate, to potiče, košto smo več spomenuli, ponajviše odtuda, što se valja obazirati na početnike. Imade ipak predmeta, kao što je na primjer, risanje, prirodopis, ze- mljopis, slovnica a donekle i ra¬ čunstvo, u kojih se za vrieme od pol ure dade polučiti malo, ili ništa znamenita. Poradi toga moraš kod sastavljanja naukov- noga reda na to paziti, da dodje u njem nekoliko cielih ura za obuku. To češ najlaglje po- stiči tim, da preneseš ciele ure na konac, to jest, kada su več početnici iz škole izašli. Kod največega diela spomenutih pred¬ meta valja ti paziti na ono, što smo gore rekli o stalnom, sho- dnom redu u obuci. Obuka u pisanju spada do- duše medju najznamenitije pred¬ mete pučke škole, pa ipak se ovoj grani obuke može u jedno- razrednoj školi posvetiti samo malo vremena. Zato mora učitelj ponajpače u jednorazrednoj puč- 26* 404 der einclassigen Volksscliule strenge darauf zu sehen, dass seine Schiller sammtliche Auf- gaben rein schreiben und die Bucbstaben tbunlichst regelmafiig bilden, da nur auf diese Weise das Lebrziel erreicht werden kanu. Das Zeichnen haben die Schiller der zweiten und dritten Abtheilung dieser Scbulgattung gemeinscbaftlicb. (Siehe S. 2, 3 und 7 des ersten Bandes.) Da aber in dieser Stunde Kinder des 2., 3., 4., 5. und 6. Schuljahres zu beschaftigen sind, so kann natiirlich den Kindern des 2. und 6. Schuljahres nicht die- selbe Aufgabe zugewiesen wer- den. Der Lehrer zeichne da- her fiir die eine Abtheilung ein Gebilde auf die Tafel, fiir die zweite dictiere er ein anderes. Das Dictieren erfolgt nur dann leicbt und mit Nutzen, wenn das herzustellende Gebilde er- klart ivorden ist und aus ge- raden Linien oder Kreisen, Halb- kreisen, oder aus Combinationen gerader Linien und des Kreises besteht. Zur Tafel auf Seite 29 des ersten Bandes sei bemerkt, dass fiir das 4., 5. und 6. Scbuljahr aus der Naturgeschichte, 1 1 Naturlehre, ( i _lh*( o i h* Geographie, i j Geschichte j ) balbe Stunden anzusetzen sind, und der auf der gedachten Seite enthaltene Ansatz demgemaC richtig zu stellen ist. In der besondern balben Stunde wer- den in der I. Abtheilung (4. classe, badar bene che i suoi scolari scrivano tutti i loro temi con un carattere nitido e facciano le lettere di forma regolare, potendo soltanto in tal modo raggiungere la meta deli’ istru- zione. Gli scolari della II e della III sezione di questa categoria di scuole banno il disegno in in comune (veggansi le p. 2, 3 e 9 del primo volume); ma siccome bisogna nella stessa ora tener occupati fanciulli della 2", 3*, 4*, 5" e 6“ annata, non si potra naturalmente dare il medesimo tema ai fanciulli della 2“ e della 6‘ annata. Per lo che il maestro disegnera sulla tavola nera una figura per una sezione, e per 1’ altra sezione ne dettera un’ altra. Il dettare riuscira facile e proficuo, ove la figura da disegnarsi sia stata prima spiegata e consti di linee rette, o di circoli e semicircoli, ovvero di combinazioni di linee rette con circoli o con segmenti di circolo. Circa la tavola alla pagina 29 del primo volume fa d’ uopo osservare, che per la 4*, 5‘ e 6’ annata nella storia ] j naturale, I I „ fisica, 1 + 1* 2+1* » geografia i l e storia ] ] bisogna mettere mezz’ ora, e cosi rettificare T indicazione con- tenuta nella suddetta pagina. Nella mezz’ ora separata della prima sezione (4° e 5* annata) 405 da pišejo učenci vse naloge čisto in da delajo črke, kar se da, pravilno; kajti le tako je moči doseči učno svrho. Na teh šolah je risanje za učence II. i III. oddelka skupno (glej str. 2., 3. in 7.1. zvezka). Ker se to uro otroci 2., 3., 4., 5. in 6. šolskega leta pečajo z istim predmetom, to se ve, da ni mogoče odkazati otrokom 2. in 6. šolskega leta jedne in iste naloge. Učencem jednega oddelka nariši tedaj na tablo kak lik, učencem druzega oddelka pa narekuj kak drugi. To gre pa le tedaj od rok in je koristno, ako jim prej razložiš lik, kate¬ rega imajo risati, in ako je ta iz samih prem, krogov ali polu- krogov ali polukrogov ali pa ob enem iz prem in krožnih delov. koj školi strogo na to paziti, da mu učenici sve zadače čisto pišu i da pismena, koliko je moguče, pravilno čine, jer se samo ovako može polučiti učevna svrha. U risanju se učenici II. i III. odjela ovakih škola vježbaju skupno. (Gledaj na strani 2, 3, 8 i 9 prvoga svezka.) Pošto se pako djeca 2., 3., 4., 5. i 6. školske godine za vrieme ove ure mo- raju baviti tihim radom, to je sasma naravski, da se djeci 2. i 6. školske godine ne može za¬ dati ista radnja. Neka dakle učitelj nariše na školskoj ploči jedan lik za jedan odjel, a dru¬ gim neka diktuje drugi. To dik- tovanje bit če lahko i koristno samo tada, ako učitelj taj lik učenikom prije razloži, i ako sa- stoji iz pravaca, krugova, polu- krugova, ili ako je sastavljen od pravaca i krugova, ili dielova kruga. Glede urnika na strani 29. I. zvezka opažamo, da je za 4. in 5. in 6. šolsko leto postaviti za prirodopis in \ 1 prirodoslovje, ( , , * I 9 , , * zemljepis in | " zgodovino J J polure, ter v tem smislu popra¬ viti, kar je tam tiskano. V po¬ sebni poluri učiti je na prvem oddelku (4. in 5. šolsko leto) Glede satnice na strani 29 prvoga svezka upozorujemo čita- telja, da mora za Prirodopis, 1 + 1* } 2 + V Prirodoslovje, Zemljopis, Poviest postaviti za 4. i o. školsku go- dinu polusate, te da ima dakle na spomenutoj strani to izpra- viti prema ovomu. Za vrieme posebne pol ure podučava se u prvom odjelu (4. i 5. školska 406 und5. Schuljahr) geographische, in der besondern Stunde der II. Abtheilung (6. Schuljahr) geographische und physikaiische Kenntnisse, in der gemeinschaft- lichen halben Stunde eine Woche naturgeschichtliche, in der zwei- ten Woche geschichtliche Kennt¬ nisse vermittelt. Auf Seite 33 in der Kubrik B Samstag“, II. Gruppe, II. Ab¬ theilung, zweite Stunde, muss es Iauten: so dass eine Woche die Natur- lehre eine ganze Stunde, und in der zweiten Woche die Geographie eine ganze Stunde behandelt wiirde. tibrigens kann nach Umstanden den beiden genannten Gegenstanden auch nur je eine halbe Stunde per "VVoche gewidmet werden, wenn es der Lehrer versteht, nur diesen Zeitumfang in Anspruch nehmende Bilder zu entwerfen. (S. die friiheren Bemerkungen.) An dieser Stelle mogen noch folgende Berichtigungen zum ersten Bande Platz finden: In dem Stundenplane fur vier- classige Volksschulen (S. 137) ist in der Rubrik »Religions- unterricht 11 fur die 3. und vanno date delle nozioni di geo¬ grafk, nell’ ora separata della seconda sezione (6“ annata) delle nozioni di geografia e di fisica e nella mezz’ ora in comune una settimana nozioni di storia naturale, e 1’ altra settimana storia. Alla pagina 35, nella rubrica sabato, II. gruppo, II. sezione, seconda ora deve sonare ed in guisa, che una settimana si tratterebbe fisica per un’ ora intera, e 1’ altra settimana geo¬ grafia pure per un’ ora intera. Del resto a ciascuna delle anzi- dette materie si potra, secondo le circostanze, dedicare solo una mezz’ ora la settimana, purche il maestro sappia for- mare dei quadri che non richie- dano tempo maggiore. (Veggansi le osservazioni precedenti.) Qui non e fuor di luogo il fare al primo volume ancora le seguenti rettifiche. Neli’ orario per iscuole popolari di quattro classi (p. 137) nella rubrica „religione“ per la III. e per la IV. classe e stato omesso 1’ aste- 4.07 zemljepis, v posebni uri na dru¬ gem oddelku (6. šolsko leto) zemljepis in naravoslovje, v skupni poluri pa en teden prirodopis, drugi teden zgodovino. Na 33. strani v razpredelu „sobota, II. skupina, II. oddelek, 2. ura“ glasiti se ima Obravnavati je tedaj ta teden naravoslovje celo uro, naslednji teden pa zemljepis celo uro. No, odmeriti smeš včasi ome¬ njenima predmetoma vsakemu po pol ure na teden, ako moreš pripraviti slike, ki se dade v pol ure razpraviti. (Glej prejšnje opomnje.) Tu hočemo popraviti še ne¬ katere tiskovne pogreške I. zvez. V urniku za čveterorazrednice (str. 137.) je v predelu »Ver¬ stvo" za III. in IV. razred godina) zemljopis; za vrieme po¬ sebne dele ure uči se u drugom odjelu (6. školska godina) zemljo¬ pis i prirodoznanstvo, a u skupnoj polovici ure jedan tjedan prirodo¬ znanstvo, drugi tjedan poviest. Na strani 35 u stupcu su- bota, II. skupina, II. odjel, druga ura, mora stajati tako da se jedne nedjelje obra- djuje cielu uru prirodoslovne, druge nedjelje cielu uru zemljo¬ pis. U ostalom može se učitelj prema okolnostim baviti spome- nutimi predmeti takodjer po pol ure svake nedjelje, ako umije stvarati tako ve slike iz o vib pred¬ meta, koje može prikazati uče¬ nikom u vrieme od pol ure. (Gledaj predjašnje opazke.) Ovdje čemo izpraviti jošte sliedeče pogrieške, štono su se uvukle u prvi svezak. U stupcu vjeronauk za III. i IV. razred izpuštena je (na strani 137) u 408 4. Classe, in jener fiir fiinf- classige Schulen in der nam- lichen Rubrik fiir die 5. Classe das Sternchen, welches die Ge- meinschaftlichkeit des Unter- richtes bezeichnet, ausgefallen; auf S. 144 ist die Angabe I. und II. Abtheilung iiberfliissig, weil die 2. Classe der vierclassi- gen Schulen in Abtheilungen nicht zerfallt; im Kopfe der Seiten 232, 233, 236 und 237 soli es „getheilte“ und nicht „unge- theilte 11 heifien; auf Seite 254, Zeile 22 v. o. soli es heifien „Aggregationsformen der Kor- per“ statt „die aufiere Ver- schiedenheit der Korper“, und endlich ist auf Seite 256, Zeile 15 v. o. statt „Weinessiggahrung“ — „Wein- und Essiggahrung" zu lesen. Der Fortbildungsunterricht. Nach unseren Lehrplanen haben sich an die Alltagsvolks- schule Fortbildungsschulen an- zuschlielžen, zu deren Besuch jene Kinder verpflichtet sind, welche die Alltagsvolksschule durch volle sechs Jahre besucht haben (§. 21 des Reichsvolks- schulgesetzes vom 2. Mai 1883). Sie haben den Zweck, denjenigen Kindern, vvelche der Alltags¬ volksschule entwachsen sind, die allgemeine Fort- und Ausbildung zu sichern, iiberdies die Knaben je nach den ortlichen Bediirf- nissen in den rationellen Betrieb der Landwirtschaft einzufiihren und sie fiir jed en weiteren Fort- risco indicante 1’ istruzione in comune, e cosi pure in quello per iscuole di cinque classi nella stessa rubrica per la quinta classe. L’ indicazione 1. e 2. sezione (p. 144) e superflua, giacche la seconda classe delle scuole di quattro classi non e divisa in sezioni. Per ultimo in testa alle pagine 234, 235, 238 e 239 va detto „divisa“ e non gia „indivisa“, e alla pa- gina 254 v. 22. dal di sopra si legga invece di „e loro diffe- renze esteriori“: „Stato d’ag- gi’egazione dei corpi.“ L’istruzione di perfeziona- mento. Secondo i nostri piani di- dattici alla scuola popolare gior- naliera s’ hanno da unire le scuole di perfezionamento, alla cui frequentazione sono obbligati quei fanciulli che hanno frequen- tata la scuola giornaliera per sei anni interi (§. 21 della Legge deli’ Impero sulle scuole popolari generali 2 Maggio 1883). Scopo di esse si e di fornire ai fanciulli licenziati dalla scuola giornaliera un’ ulteriore coltura, introdurli nel maneggio razionale deli’ economia rurale secondo i bisogni locali, disporli a pro- 409 odletela zvezdica, ki pomenja, da je ondi pouk skupen, in prav tam tudi v urniku za petero- razrednice pri V. razredu; na strani 145. ni potreba določila „l.in2. oddelek,* ker na čvetero- razrednicah drugi razred ni raz¬ deljen na oddelke; na čelu 232., 233, 236. in 237. strani bi imelo biti tiskano „ razdeljeno, 11 ne pa „nerazdeljeno“, in na 255. strani v 19. vrstici o. z. beri »Skupnost teles* namesto »Vnanja razlika teles.* Nadaljevalni pouk. Po naših učnih načrtih ima slediti vsakdanji šoli nadalje¬ valna šola; obiskovati jo, zave¬ zani so otroci, kateri so hodili celih šest let v vsakdanjo šolo (§. 21. državnega zakona za ljudske šole od 2. maja 1883). Svrha nadaljevalni šoli je utrditi in dovršiti občo izobraže¬ nost tistim otrokom, kateri so odrasli vsakdanji šoli; krajevnim razmeram primerno uvesti ima vrhu tega ta šola dečke v umno kmetijstvo ter vzbuditi jim za- satnici za četverorazredne pučke škole zvjezdica, koja naznačuje skupnu obuku. I na strani 165, to jest u satnici za peteroraz- redne pučke škole, izpala je ta zvjezdica u istom stupcu. Na strani 145 suvišno je 1. i 2. odjel, j er se drugi razred četveroraz- rednih škola ne dieli u odjele. Konačno molimo, da se izpravi i ono, gdje na čelu Strane 234, 235, 238 i 239 stoji »nerazdie- Ijenu, a mora da bude »razdie- Ijenu*. Na str. 255 u 19 redku od zgora mora glasiti »Skupnosti tjelesa* namjesto »Po čem se x’azlikuju izvana*. Pouka u tečajih za dalnje izobraženje. Po naših učevnih osnovah ima se svagdanjoj školi pripojiti tečaj za dalnje izobraženje, koji su dužna pohadjati ona djeca, koja su pumh šest godina polazila svagdanju školu (§. 21. drž. škol. zak. od 2. sv. 1883.) Svrha je ovim tečajem omo- gučiti dalnje izobrazovanje onoj djeci, koja su za svagdanju školu prevelika, a k tomu po mjestnih potrebah uputiti djecu u umno poljodjelstvo i činiti ju pristupnom svakomu napredku 410 schritt auf diesem Gebiete em- pfanglich zu machen, oder im ge- werblichen Zeichnen einzuiiben, den Madchen aber jene yon den Bediirfnissen des Hausbaltes ge- forderte Fertigkeit in den weib- lichen Handarbeiten zu ver- mitteln, welche die Alltagsschule zwar vorbereiten, aber nicbt erzielen konnte. Sie verfolgen demnach den doppelten Zweek der Befestigung und der Erweiterung der durch die Alltagsschule vermittelten Kennt- nisse in praktischer Richtung und bilden sonach den ab- schlieftenden Tbeil des Gesammt- Organismus der Volksschule. Diese Fortbildungscurse sind daber nicht mit jenen zu ver- wechseln, von denen im §. 10 desReichsvolksschulgesetzes vom 2. Mai 1883 die Rede ist, und deren Errichtung und Einrich- tung mit dem h. Ministerial- Erlasse vom 10. April 1885, Z. 1085 geordnet worden ist. Mit der durch unsere Lehrplane geregelten Einrichtung des Fort- bildungsunterricbtes \verden der kiistenlandischen Scbuljugend, \velche imAlter von 12—14 Jabre keine Biirgerschule besucbt, jene Erleichterungen in Bezug auf das MaG des regelmafiigen Schul- besuches gewahrt, welche die besonderen Verhaltnisse der kiistenlandischen Bevolkerung erheischen. Die Frage, ob nicht der Landwirtschaftslekre schon in der Alltagsschule nicht nur Raum gegeben, sondern sogar eine herrschende Stellung hatte zu- ge\viesen werden sollen, erscbeint gredire su questo campo, op- pure perfezionarli nel disegno professionale, e procurare al- 1’ incontro alle fanciulle quella speditezza ne’ lavori femminili che 1’ economia domestica esige, e cbe la scuola giornaliera ha potuto bensi apparecchiare ma non eonseguire. Esse tendono quindi a un duplice fine: a quello di rassodare, ed a quello d’ ampliare con indirizzo pra- tico le cognizioni acquistate nelle scuole popolari, e sono quasi il compimento deli’ intiero orga- nismo della scuola popolare. Questi corsi di perfeziona- mento non sono pero da con- fondersi con quelli di cui si fa parola al §. 10 della Legge del- 1’ Impero sulle scuole popolari generali del 2. Maggio 1883, 1’ erezione e 1’ ordinamento dei quali furono regolati col dispaccio ministeriale 10. Aprile 1885, No. 1085. Coli’ istituzione dei corsi di perfezionamento, regolati secondo i nostri piani didattici, sono concesse alla scolaresca del Litorale, che dai 12—14 anni d’ eta non frequenta scuole citta- dine, facilitazioni, quanto alla misura della regolare frequen- tazione, richieste dalle condizioni peculiari del Litorale. Alla domanda poi, se 1’ istru- zione nell’ economia rurale possa aver luogo od occupare eziandio un pošto predominante nella scuola giornaliera, risponde il § 3 della succitata Legge del- 411 nimanje in razumnost za vsakteri napredek v tej stroki, ali pa izvežbati jih v obrtnijskem ri¬ sanji; deklicam pa ima zagoto¬ viti v gospodinjstvu potrebno spretnost za ženska ročna dela, katero je vsakdanja šola mogla pripraviti, ali ne dovršiti. Na¬ daljevalnim šolam je tedaj na¬ men dvojen: da utrdijo in raz¬ širijo znanje, pridobljeno na ljudski šoli, kaker je zahtevajo vsakdanje potrebe; one torej dovršujejo celokupno osnovo ljud¬ ske šole. Teh nadaljevalnih tečajev zatorej ni zamenjavati z onimi, o katerih govori §. 16. držav- nego zakona za ljudske šole od 2. maja 1883. in katere usta- novlja in ureja minist. ukaz od 10. aprila 1885. št. 1985. Na¬ daljevalni tečaji, urejeni po naših učnih načrtih, imajo pa tudi dati mladini, katera od 12—14 leta ne obiskuje meščan¬ ske šole, oni polajšek glede dolžnosti rednega obiskovanja šole, ki ga zahtevajo posebne razmere na Primorskem. Ali pa ne zasluži kmetijstvo, ne le da se uči v vsakdanji šoli, temveč da se postavi na odlično mesto? To vprašanje rešujeta §. 3. in §.17. navede¬ nega zakona za ljudske šole. u toj štruci ili uvježbati ju u obrtnom risanju, djevojčicam pri- baviti onu vještinu u ženskih ručnih djelih, što ju zahtievaju potrebe kučnoga gospodarstva, a do koje u svagdanjoj školi nisu mogle posvema doprieti. Tečaji za dalnje izobrazovanje imaju dakle dvojaku svrhu: učvr¬ stiti znanje, stečeno u svagdanjoj pučkoj školi i razširiti ga za svagdanje potrebe; njimi se dakle cjelokupna osnova pučke škole završuje. S toga se ovi tečaji za dal- nju naobrazbu ne smiju zamie- niti s onimi, o kojih govori §• 10. drž. šk. zak. od 2. svibnja 1883. i za koje se vis. minist. odpisom od 10. travnja 1885. br. 1985 na- redjuje, kako se imaju osnovati i urediti. Ustanovljenjem tečaja za dalnje naobraženje uredjenih po naših učevnih osnovah pružaju se primorskoj djeci, koja od 12. do 14. godine ne polaze nijedne gradjanske škole, one polakšice glede dužnosti redovitogapolazka škole, što ih osobite okolnosti primorskoga pučanstva zahtie¬ vaju. Pitanje, da li se nije morao uvesti več u svagdanju pučku školu nauk o gospodarstvu, pače odrediti mu najglavnije mjesto, riešeno je §. 3. navedenoga školskoga zakona, u kojem se 412 durch den §. 3 des gedachten Reichsvolksschulgesetzes, in wel- chem die Landvvirtschaft in der Reihe der fiir die Volksschule bestimmten Gegenstande nicht vorkommt, und durch den §.17 des angegebenen Gesetzes, wel- cker besagt, dass die Biirger- scbule der schulpflicbtigen Jugend eine iiber das Lebrziel der all- gemeinen Volksschule hinaus- reichende Bildung namentlich mit Rticksicht auf die Be- diirfnisse der Gewerbetrei- benden und der Landwirte zu gewahren bat, entscbieden. Er- wagt man, dass die Volksschule die schwierige Aufgabe zu Ibsen bat, allen Schulern ohne Aus- nabme jenen Grad allgemeiner Bildung zu vermitteln, deren Jeder ohne Ausnabme zu einem menschenwiirdigenDaseinbedarf, und sie mit einer solchen in- tellectuellen und sittlichen Kraft auszurtisten, dass sie sicb mit Erfolg einem Berufe und den von demselben bedingten Be- schaftigungen bingeben konnen, nicht aber dieselben fiir einen bestimmten Beruf zu bilden, und bedenkt man, dass die Landwirt- scbaft heutigen Tages nicht blofi eine mechanische Thatigkeit ist, sondern dass ihr erfolgreicher Be- trieb aufderKenntnis einer Reihe von Naturkorpern und Natur- gesetzen beruht, so wird man es nur billigen konnen,dass die Land- wirtschaftslehre in den Kreis der der Alltagsschule zugewiesenen Unterrichtsgegenstande nicht aufgenommen erscheint. Der oben angedeutete Charakter der AU- gemeinheit des Volksschulunter- 1’ Impero, secondo il quale 1’ eco- nomia rurale non e compresa fra gli oggetti d’ insegnamento della scuola popolare, ed il § 17 della detta Legge, giusta il quale la scuola cittadina deve offrire a coloro che la frequentano una coltura superiore a quella della scuola popolare, ed aver parti- colare riguardo ai bisogni del- 1’ industria e deli’ agricoltura. Chi consideri che alla scuola popolare e assegnato 1’ arduo compito, di procurare a tutti gli alunni indistintamente quel grado di coltura generale di che abbisogna ogni uomo per un’ esistenza degna di questo nome, di dotarli di tal forza morale, e di addestrare i loro ingegni per modo, che possano dedicarsi con successo a qual- siasi occupazione, non gia di prepararli ad un dato mestiere ; chi inoltre rifletta che 1’ agri¬ coltura oggidi non e un esercizio puramente meccanico, ma che, se uno voglia occuparsene con successo, deve conoscere di molti corpi naturali e leggi fi- siche; non potra che approvare, che 1’ economia rurale ne sia stata esclusa. Il carattere di utilita gene¬ rale, che, come fu accennato, e proprio alla scuola popolare, e 413 Prvi §. ne omenja kmetijstva med predmeti, odmenjenimi ljud¬ ski šoli, drugi pa zaukazuje me¬ ščanski šoli, da naj preskrbi mladini, obvezani obiskovati šolo, ono izobraženost, ki presega učno svrho ljudske šole, oziraje se posebno na potrebe obrtnikov in poljedelcev. Kdor presodi, da je ljudski šoli odmerjena težavna naloga, da naj preskrbi vsem učencem brez izjeme toliko obče izobra¬ ženosti, kolikor je slednji in sle¬ herni potrebuje za življenje, kaker dostoji človeku, pa da ima tudi učencem vzbuditi in razviti ra¬ zum in okrepiti voljo, da se mo¬ rejo uspešno poprijeti kakega poklica in opravljati ga — ali da nima jih pripravljati za kak do¬ ločen poklic; kdor še pomisli, da kmetijstvo dandanes ni le prosta tlaka, temveč da je um¬ nemu kmetovalcu poznati celo vrsto naravnih zakonov in pri- rodnin: ta mora le odobravati, da poljedelstvo ni uvrščeno med obvezne predmete vsakdanje šole. Značaj splošnosti, ki ga mora imeti ljudskošolski pouk, pa ne brani, da se učitelj, kolikor mo- nauk o gospodarstvu ne nalazi medju predmeti odredjenimi za pučku školu, za tim §. 17. istoga zakona, koji veli, da ima gra- djanska škola mladičem dužnim polaziti školu, pribaviti osobito s obzirom na potrebe obrtnikft i poljodjelacA onu obrazovanost, koja ide preko granica, postav¬ ljenih učevnoj svrsi u pučkoj školi. Ako pomislimo, da pučkoj školi pripada težka zadača, da svakomu čovjeku bez iznimke nabavi onoliko znanja, koliko ga svakomu bez iznimke treba, da može živjeti na način, koji ljud- skomu dostojanstvu dolikuje; ako nadalje promotrimo, da ona ima providjeti učenike tolikom umnom i čudorednom snagom, da se uspješno mogu latiti kojega zvanja i posala s njim skopčanih, a nema ih za koje stanovito zvanje usposobljivati; ako još promislimo, daratarstvo dandanas nije više puka, mekanička radnja, več se uspješno gospodarenje temelji na poznavanju mnogih prirodnih stvari i zakona, to mo¬ ramo odobravati, što poljodjelstvo nije uvršteno medju redovite predmete svagdanje škole. Akoprem mora nauk u pučkoj školi biti po svom načelu obče- nit, to ipak ne zabranjuje, da se 414 richtes, an dem jedenfalls fest- gehalten werden muss, schliefiit es iibrigens nicht aus, dass dort, wo es die Emverbsverhaltnisse der Bevolkerung erheischen, schon in der Alltagsschule auf die Landwirtschaft thunlichst Riicksicht genommen werde, und dass der Lehrer, in Wiirdigung des Wertes der physiscken Arbeit fur die beruflicke, moralische und physische Erziehung der Jugend, die Kinder aufier der Sckulzeit, wo die Bedingungen hiezu vorhanden sind, zur ra- tionellen Ausfiihrung einzelner landwirtschaftlichen Arbeiten an- leite. Aus den angedeuteten Griinden ist in den Lekrplanen fur Volksschuien die Bestimmung getroffen und in dem beziig- lichen Abschnitte der Instruc- tionen neuerdings auf dieselbe bingewiesen worden, dass die Naturkunde mit Beziehung auf den kiinftigen Beruf der Schiller als Landwirte zu bebandeln, und dass hiedurch der Boden fur eine fruchtbringendeBehandlungland- wirtschaftlicher Lehren in den Fortbildungsschulen vorzuberei- ten ist. Erst wenn den Schiilern die Vorkenntnisse auf der unteren und mittleren Unterrichtsstufe vermittelt worden und ihre Fahig- keit zur Auffassung landwirt- schaftlicher Lehren gehorig ent- wickelt ist, kann die Ackerbau- kunde mit Aussicht auf Erfolg in der Schule zur Behandlung kommen und das Interesse der Kinder fur dieselbe in Anspruch genommen werden. Soli aber dieses Interesse wacherhalten werden, so muss der Fortbil- al quale bisogna tener fermo, non esclude pero, che, ove la popolazione ritrae il sostenta- mento dali’ agricoltura, si prenda riflesso nell’ istruzione ali’ eco- nomia rurale gia nella scuola giornaliera, e che il maestro, apprezzando 1’ importanza del lavoro materiale per 1’ educa- zione fisica, e per la prepara- zione degli allievi al loro stato, eserciti i fanciulli nelle ore li- bere ad eseguire in modo razio- nale alcuni lavori agricoli. Laonde si stabiliva ne’ piani d’ insegna- mento e s’ inculca di nuovo ne' relativi capitoli delle istruzioni, che di fisica e di storia naturale si dieno agli alunni quelle nozioni che riguardano la futura loro occupazione di agricoltori e possano rendere proficua nelle scuole di perfezionamento 1’ istru¬ zione d’ economia rurale. Questa pero puo trattarsi con buon suc- cesso nelle scuole sol quando gli alunni nei gradi inferiori e medii delle scuole popolari sieno stati forniti delle necessarie cognizioni preliminari, ed abbiano acquistata 1’ attitudine ad inten- dere un insegnamento teoretico di agronomia. Per tener desto 1’interesse degli alunni, 1’ istruzione di per¬ fezionamento deve essere pratica, 415 goče že- v ljudski šoli ozira na kmetijstvo in da jemaje v po¬ štev , kako dobrodejno vpliva delo na nravno in telesno vzgojo mladine, pa kako jo dobro pri¬ pravlja na njen poklic, vadi svoje učence v prostih urah umno izvrševati nekatera kmetijska dela. Zato smo odredili v učnih načrtih za ljudske šole, da se ima obravnavati prirodoznanstvo tako, da bode na korist bodočemu poklicu učencev t. j. prihodnjim poljedelcem ter da se pripravi podlaga izdatnemu kmetijskemu pouku na nadaljevalni šoli, in v dotičnih odstavkih navodil pokazali smo znova na to odredbo. Še le potem more se pričakovati uspeha od kmetij¬ skega nauka v šoli in zahtevati zanimanje od učencev, ako so si ti na nižji in srednji stopnji pri¬ dobili potrebnega znanja in ako se jim je razvila razumnost za kmetijske nauke. učitelj več u pučkoj školi oba- zire na poljodjelstvo, i da pro- matrajuč, koliko upliva ima rad za moralni i tjelesni uzgoj mladeži i kako ju dobro pri¬ pravlja za njeno buduče zvanje, u prostih urah, gdje to okolnosti dopuštaju, učenike vježba pra¬ vilno raditi u nekojih strukah poljodjelstva. Radi toga je u učevnih osnovah za pučku školu odredjeno, a u dotičnom odsjeku naputaka upučuje se na to, da se prirodoznanstvo ima poduča- vati s obzirom na zvanje uče¬ nika, kao budučih gospodara i tako pripravljati tlo plodonosnu nauku o gospodarstvu u školah za dalnje naobraženje. Istom kad si učenici nabave predtečno znanje na nižih i srednjih stup- njevih pouke, te se njihova spo¬ sobnost za shvačanje gospodarskih nauka dostatno razvije, može se uspješno podučavati u školi nauk o ratarstvu i zahtievati, da se djeca za ovu struku zanimaju. Da bode pa zanimanje trajno, poučuj praktično v nadaljeval- nej šoli. Bavi se tedaj le s Ako pak želimo, da ovo zani¬ manje bude uviek živo, mora nauka u dalnjoj naobrazbi biti 416 dungsunterricht praktisch sein, d. h. in demselben diirfen nur solche Theorien behandelt wer- den, welcke nach der Natur des Bodens und seiner Productivitat, so\vie nach dem Klima im Be- reicbe des Schulsprengels Ver- wertung finden konnen, und es sind dieselben aueh durch Ver- sucbe im Schulgarten, welche sicb natiirlich den Jahreszeiten anzuschlieften haben, zu erharten. Die Lehrer-Conferenzen (Leiter) werden bei der Entwerfung des Lehrplanes ftir den Fortbildungs- unterricht an jeder einzelnen Schule (§. 6, Seite 272 des I. Bandes) diesen Grundsatzen Rechnung zu tragen haben. Prak¬ tisch wird sich der Unterricht auch dann gestalten, wenn der Lehrer seine Schiller auf im Schulsprengel etwa vorhandene Musterwirtschaften fuhrt und ihnen in denselben dasjenige, was er in der Schule gelehrt hat, zeigt, oder wenn er die¬ selben, wo es die Verhaltnisse gestatten, unter seiner person- lichen Leitung auf den Griinden der einzelnen Besitzer der Schul- gemeinde, selbstverstandlich nach gepflogenem diesbeziiglichenEin- vernehmen mit denselben, nach einer bestimmten, wohldurch- dachten Reihe in passender Zeit Pfropfungen der Baume und Pflanzungen vornehmen lasst. Hiedurch wird der Lehrer zur Hebung des Wohlstandes der Gemeindegenossen und der gan- zen Gemeinde und nicht wenig zur Erhohung der Schulfreund- lichkeit in derselben beitragen. Der Lehrer meine aber nicht, conviene cioe ch’ insegni solo quelle regole agronomiche che la natura, la fertilita del terreno, e il clima del distretto scolastico consentono d’ applicare, e che si possono dimostrare mediante sperimenti nell’ orto scolastico fatti alle debite stagioni. Le conferenze de’ maestri e diri¬ genti nel fissare il piano didat- tico per ogni singola scuola (§ 6, pag. 272 del vol. I) hanno da tener conto di queste massime fondamentali. Pratico šara pure 1’ insegna- mento, qualora il maestro con- durra gli scolari a visitare delle tenute agrarie di modello, che si trovassero nel circondario scolastico, e mostrera in esse cio che in iscuola avra spie- gato, ovvero qualora consenten- dolo le circostanze, fara fare agli alunni, sotto la personale sua direzione, sui fondi nel co- mune scolastico, previi i devuti accordi coi possidenti, degl’ in- nesti e delle piantagioni d’alberi con ordine ben ponderato e de- terminato. Per tal modo egli contri- buira al prosperamento del comune, ed accrescera la stima ed il rispetto al maestro ed alla scuola. Non presuma pero nelle poche ore che gli stanno a 417 takimi nauki, katere je moči praktično uporabljati z ozirom na zemljo in njeno plodnost tei¬ na podnebje šolskega okrožja, in podkrepi jih v šolskem vrtu s poskusi, katere moraš se ve da primerno uravnati po letnem času. Po teh načelih imajo pri¬ rediti učiteljske konference in voditelji šol učni načrt za vsako nadaljevalno šolo posebej (§. 6. št. 272. I, zvez.). Dejansko poraben bode pouk tudi tedaj, ako bode učitelj se svojimi učenci obiskaval iz- gledna gospodarstva ter tamkaj razkazoval vse to, kar je učil v šoli, ali če bode ž njimi hodil, kjer je to mogoče, po zemljiščih posameznih posestni¬ kov šolske občine cepit in pre¬ sajat drevje. To se ve, da se mora poprej dogovoriti z doti- čnimi lastniki. Obiskuje pa naj gospodarja za gospodarjem ; ka¬ terega in kedaj, naj dobro pre¬ sodi in določi. S tem pripomore učitelj k blagostanju svojim bližnjim ob¬ čanom in celi občini ter zelo povzdigne ugled in veselje za šolo. Nikar pa naj učitelj ne misli, da mu bode mogoče te- T,ehrplane f. d. Kiistenland. praktična, to jest razpravljati se smiju samo one teorije, koje se po naravi tla i njegove plodo- vitosti i s obzirom na podnebje mogu upotrebiti u dotičnom školskom kotaru; ove teorije valja podkriepiti i pokusi u školskom vrtu, koji se dakako imaju prilagoditi godišnjim do¬ bam. Učiteljske skupštine, kao što i ravnajuči učitelji neka na ova načela paze, kad budu na¬ pravljali učevne osnove za dalnje izobraženje u pojedinih školah (§. (I. str. 272. I. svezka). Praktičan bit če nauk i tada, ako učitelj bude vodio učenike na uzorna gospodarstva i ovdje ih upozoravao na ono, što njim je u školi predavao, ili gdj e to dopuštaju okolnosti, ako bude sam vodio djecu na zemljišta pojedinih posjednika školske ob¬ čine, te ju, dakako sporazumno s dotičnimi posjednici u shodno doba stanovitim, dobro promiš- ljenim redom, bude uvježbao u oplemenjivanju i sadjenju vočaka i t. d. Tim če učitelj podiči bla¬ gostanje pojedinih občinara i ciele občine i povečavati njihovu naklonost prema školi. Ali si učitelj ne smije utvarati, da če u ono malo sati, što su u školah 27 418 dass er in den wenigen Stunden, die ihm in den Fortbildungs- schulen fiir den Unterricht zur Veriugung stehen, den Schiilern eine grundliche Einsicht in die Bodenbaukunde vermittelnkonne; er hat sich damit zu begnilgen, seine Horer zur Anwendung der landvvirtschaftlichen Grundsatze auf die verschiedenen Zweige der Landwirtschaft anzuleiten und den Sinn derseiben fiir den Fortschritt auf dem landwirt- seliaftlichen Gebiete ernpfanglich zu machen. Er beniitze daher die Unterrichtsstunden zur Ent- wiekelung allgemein giltiger Grundsatze, welche zum blei- benden Eigenthume der Schiller werden miissen, und vergesse es nie, diese Grundsatze auch in ihren Beziehungen zu den ver¬ schiedenen Zweigen der Land- wirtschaft darzustellen. So weise er zum Beispiele, wenn er von der Pflanzenernah- rung spricht, darauf hin, dass eine und dieselbe Pflanze auf einem und demselben Acker nicht mehreremale nacheinander, es sei denn bei einer entspre- chenden, die Bodenerschopfung hintanhaltenden Diingung gebaut vverden kann, dass man dem Boden die entzogenen Grund- stoffe zuruckgeben rnuss u. a. m. Was insbesondere die hiermit angedeutete Chemie betrifft, so bescbriinke sich der Lehrer bei der Behandlung derseiben auf die nothwendigsten, leicht fass- lichsten und durch Versuche ohne Schwierigkeit zu veran- schaubchenden Grundlehren der¬ seiben. Hiebei ist moglichst disposizione nella scuola di per- fezionamento di procacciare agli alunni una fondata cognizione deli’ agroriomia. Sia pago di solo avviarli ad applicarne i principii fondamentali ai varii rami del- 1’ economia rurale, e di renderli suscettibili di progressi e rni- glioramenti agricoli. Si limiti quindi alla spiegazione di quelle leggi che per la loro importanza gli alunni devono ribadire nella mente. Procuri di far compren- dere i rapporti di esse leggi coi singoli rami deli’ economia rurale. Faccia p. e. vedere, allorche parla della nutrizione delle piante, che nonconviene coltivare di seguito la stessa pianta sullo stesso terreno fuorche se ne venga impedito 1’ esaurimento con acconcia concimazione; che e necessario rendere gli ele¬ menti che gli furono sottratti ecc. Per cio che concerne parti- colarmente 1’ insegnamento della chimica, il maestro si limiti al piu necessario, al piu facile, a cio ch’ egli puo dimostrare intuitiva- mente agli alunni. Sia popolare, 419 meljito seznaniti učence s kme¬ tijstvom v teh malih urah, ka¬ tere so mu odločene za pouk v nadaljevalne) šoli; zadosti mu hodi, da pripravlja svoje učence na to, kako da je uporabljati kmetijska načela v raznih gospo¬ darskih strokah, in da jim vzbudi zanimanje in razumnost za na¬ predek v kmetijstvu. Učne ure naj tedaj porabi v to, da raz¬ vije učencem le take obče pri¬ znane nauke, katere si imajo učenci zapomniti za celo svoje življenje. Nikar naj ne pozablja obračati te nauke na razne stroke kmetijstva. Ako razlaga — recimo, kako se hranijo rastline, opozori naj, da ni moči sejati ali saditi ene in iste rastline več let za vrstjo na eni in isti njivi; to bi se dalo le tedaj, ako bi se zemlja s primernim gnojem varovala izmolženosti; prav tako naj omeni, da je treba njivi povrniti tvarine, katere smo z rastli¬ nami spravili domov i. t. d. V kemiji, katero smo ravno¬ kar v misel vzeli, ostane naj učitelj pri poglavitnih naukih in od teh naj odbere najpotrebniše, najrazumljivejše in sploh take, ki se dade brez težave po¬ za dalnje izobrazovanje opredie- ljeni za poduk, učenike temeljito uputiti u ratarstvu, več se mora zadovaljavati tim, da svoje slu- šaoce upučuje, kako bi upotrebili gospodarstvena načela u raznih strukah gospodarstva i da ih čini pristupne svakomu napredku na gospodarstvenom polju. Neka dakle u satih, toj obuci opredie- ljenih, razvija občenito istinita načela, koja valja da si učeniei za uviek prisvoje, a ta načela neka prikaže u njihovu odnošaju prama različitim strukam gospo¬ darstva. Tako na primjer, kada bude razlagao, kako se biline hrane, valja da ih upozori, da se jedna te ista bilina ne smije više puta zapored na istom polju gojiti, ako se shodnim gnojenjem ne preprieči, da se tlo ne iztroši, da se tvarine, kojih se je tlo lišilo, moraju zemljištu povratiti i t. d. Osobito kod razlaganja netom spomenute lučbe, valja da se učitelj stegne na najpotrebitije i najshvatljivije temeljne nauke, koje se bez ikakve potežkoče mogu i pokusi predočiti. A pri 27 * 420 popular zu verfahren und sind die wissenschaftlichen Benen- nungen und Begriindungen auf das Nothwendigste zu beschran- ken. tiberbaupt hat der Lehrer die Methode seines Unterricktes in den Fortbildungsschulen der Auffassungsfahigkeit der Volks- schulschuler entsprechend ein- zurichten, nicht vorzutragen. Er biete den Unterrichtsstoff in selbstandigen abgerundeten Bil- dern, welche jedocli nach ihrem Zusammenhange geordnet sein miissen. Sollen solcbe Bilder wirken, so muss ihnen eine klare Disposition zu Grunde liegen. Der Erfolg des Unterricktes in den landwirtschaftlichen Fort- bildungscursen kann durch die Beniitzung eines guten landwirt- sckaftlicken Lesebucbes, welches jedoch auGer Lesestiicken aus dem Gebiete der Natur- und Ackerbaukunde auch solche zu enthalten hat, weiche die Fort- bildung der Schiller in der Sprache und die Enveiterung der von ihnen in der Alltags- schule aus der Geographie und Gesehichte gewonnenen Kennt- nisse bezwecken, denn eine tiichtige allgemeine Bildung for- dert auch den bessern „Giiter- betrieb. 11 Die gemeinschaftliche Lecture dierie zur Wiederholung des erklarten Lehrstoifes und gebe dem Lehrer Gelegenheit, etwaige Liicken in der Kenntnis der angegebenen Gegenstande auszufiillen, welche die Alltags- schule nicht ausfiillen konnte. Selbstverstandlich konnen solche Partien des Lesebuches nur in den mit den hoher organisierten eviti la nomenclatura scientifica, e restringa le teoriche al piu. necessario. Come nella scuola popolare, cosi nella scuola di perfezionamento convien adattare il metodo alla capacita intellet- tuale degli alunni: bisogna in- segnare e non esporre. II sog- getto deli’ istruzione 1’ inse- gnante lo presenti in quadri separati, ma ordinatamente e chiaramente disposti. II buon successo ne’ corsi di perfezionamento šara agevo- lato mediante un buon libro di lettura, il quale oltre gli squarci tolti dalla storia naturale e dal- 1’ economia rurale contenga anche dei brani, che abbiano di mira il perfezionamento nella lingua e 1’ ampliamento delle cognizioni storiche e geografiche degli alunni, perche una soda coltura generale giova anche ali’ eco¬ nomia rurale. La lettura fatta in iscuola dovra pure servire alla ripe- tizione delle cose insegnate, ed offrire occasione al maestro di riempiere quelle lacune nelle cognizioni degli alunni, che vi ha lasciate la scuola popolare. E chiaro che siffatte partite del libro di lettura non possono servire che per quei corsi di perfezionamento che m kazati s poskusi. Poučuj kar mo¬ reš lahkoumevno, v znanstveno nazivanje in dokazovanje spu¬ ščaj se le takrat, kedar uprav moraš. Vsekako bodi tvoja učna metoda na nadaljevalni šoli pri¬ merna razumnosti ljudskošolskik učencev; poučuj tedaj, a ne pre¬ davaj! Učivo združi v samo- stalne celotne obrazce in uredi jih tako, da se bodo skladali med seboj. Ako hočeš, da bodo obrazci imeli svoj uspeh, sestaviti jih moraš po jasnem načrtu. Pouk na kmetijskih nadalje¬ valnih tečajih podpira tudi dobra čitanka, čitanka pa bi morala -obsegati raz ven naravoznanskih in kmetijskih tudi taka berila, da bi se ž njimi učencem likal jezik in razširjalo zemljepisno in zgodovinsko znanje, katero so si pridobili v vsakdanji šoli. Temeljita obča izobraženost po¬ spešuje pač tudi napredno kme¬ tijstvo. Skupno branje služi naj v to, da se ponavlja razloženo učivo, in učitelj naj pri priložnosti popolni v navedenih predmetih tu in tam kak presledek, katerega je mo¬ rala pustiti vsakdanja šola. Taka berila moči je upotrebljevati se ve da samo v nadaljevalnih šolah, katere so v zvezi z tom valja da veoma popularno postupa, znanstveno nazivlje i dokazivanje na najpotrebitije stvari ograniči. U obče mora učitelj metodu ove poduke prema dokučnosti učenika pučkih škola udesiti: njegova je dakle dužnost podučavati, a ne predavati. Učevno gradivo treba da pre- dočuje u samostalnib, savršenih slikah, koje valja skladno pose¬ dati. Hoče li, da te slike poluče svoju svrhu, valja da budu ure- djene po jasnoj osnovi. Uspješno može se podučavati u gospodarstvenik tečajih za dalnje obrazovanje pomoču dobre gospodarstvene čitanke, koja osim štiva iz prirodopisa i poljodjel- stva morala bi sadržavati i ko¬ mada smjerajučih na dalnju iz- obrazbu učenika u jeziku i na razširenje njihova znanja uzemljo- pisu i poviesti, stečenogusvagda- njoj školi. Jer valjana obča iz¬ obraženost pospješuje i valjanije gospodaren) e. Skupnim se čitanjem pona¬ vlja več tumačeno učevno gra¬ divo i daje učitelju prilika usavršiti nauke o rečenih pred¬ metih, ako su možda svagda- njoj školi ostale nepodpune. Samo po sebi se razumije, da se ova- kovi komadi iz čitanke dadu upotrebiti samo u onih školah za dalnju izobrazbu, koje su 422 Alltagsschulen verbundenen Fort- bildungsschulen (V. S. 248 des I. Bandes) verwertet werden. Die Beniitzung des Lesebuches hat aueh den Zweck, die Schiller anzuregen und zu befahigen, sind sie einmal der Schule voll- standig entwachsen, gemeinfass- liche Biicher und Fachschriften liber Landwirtschaft mit Ver- standnis zu lesen und dje so erweiterten Kenntnisse im In- teresse ihrer beruflichen Fort- bildung zu verwerten. In Stadten und in manchen Markten Avird an Stelle des landwirtschaftlichen Unterrichtes der Unterricht im gewerblichen Zeichnen, und wo besonders giinstige Verhaltnisse, die von Fali zu Fali erwogen werden Avollen, obwalten (S. h. Min.- Verordnung vom 21. Sept. 1886, Zahl 6810), auch der Hand- fertigkeitsunterricht zu setzen sein. Auch fur diesen Unterrichts- zweig gilt die Weisung: „Ge- stalte ihn praktisch. 8 Der Unterricht ware aber nicht praktisch, wenn man dem Schiller zu schwierige odersolche Zeichnungen aufgeben wiirde, welche fttr das praktisch e Leben Aveder niitzlich, nocli Avichtig sind. Damit der Lehrer dieser Forderung leichter geniigen konne, besuche er fleifiig die Werkstatten und nehme mit in- telligenten GeAverbetreibenden Riicksprache iiber die Bediirf- nisse ihres Standes. Er halte sich vor Augen, dass der Zeichen- unterricht die Aufgabe hat, die Schiller mit der in der geiverb- lichen I’raxis tiblichen Methode sono congiunti con le scuole po- polari con un programina di- dattico superiore (p. 248 vol. I.). 11 libro di lettura infine ha pur e lo scopo di abilitare gli aluni alla lettura intelligente di facili libri e giornali agrarii, perche possano, abbandonata la scuola, perfezionarsi ulteriormente. Nelle citta ed in alcune borgate in luogo deli’ economia rurale s’ insegnera il disegno iudustriale, e ove il consentano condizioni favorevoli, che pero vogliono essere preše di caso in caso in accurato esame (v. 1’ or- - dinanza deli’ Eccelso Ministero del Culto e della pubblica istru- zione di d. 21. Settembre 1886 Nr. 6810) anche i lavori manuali. Anche per la materia del di¬ segno vale la massima: „In- segna praticamente. 8 Ma 1’ insegnamento non sa- rebbe pratico, se agli alunni ve- nissero assegnati disegni troppo difficili o tali che non avessero utilita ed importanza per la vita pratica. Per sodisfare a quest’ esigenza 1’ insegnante visiti dili- gentemente le officine e consulti intelligenti artieri sui bisogni della loro arte. Abbia sempre dinanzi agli occhi che 1’istru- zione del disegno ha il compito di far conoscere agli alunni il modo di rappresentare grafica- 423 večrazrednimi vsakdanjimi šo¬ lami (gl. str. 248. I. zv.). Poraba čitanke ima tudi namen vzbuditi veselje do branja in učence povzbuditi, da bi potem, ko so že popolnoma odrasli šoli, brali obče umevne knjige in stro¬ kovnjaške spise ter jih tudi razu¬ meli in svoje razširjeno znanje porabljali v prospeb daljne izo¬ braženosti v svojem poklici. V mestih in nekaterih trgih ima mesto kmetijskega pouka zavzeti pouk v obrtnijskem ri¬ sanji, in kjer so pogoji za to, ki se morajo pa v vsakem slučaji resno v pretres vzeti (glej na- redbo v. min. za uk in boga- častje od dne 21. septembra 1886. štev. 6810), tudi pouk v ročnih delih. Tudi za to učno stroko velja načelo: „Daj ji porabno lice! “ Ali pouk ne bi bil poraben, ako bi se učencem nalagale pretežke risarije, ali pa take, katere za navadno življenje niso ne koristne ne imenitne. Da učitelj tu laglje pogodi pravo, obiskuje naj marljivo delalnice in porazgovarja naj se z razum¬ nimi obrtniki o potrebah nji¬ hovega stanu. Učitelj naj ima na pameti, da ima pouk v risanji spojene višerazrednimi svagda- njimi školami (V. str. 248. I. svezka). Upotrebljavanjem ta- kove čitanke, mogu se učenici poticati i usposobljavati, da kad jednom posvema izadju iz pučke škole, čitaju i razumiju lahko shvatljive knjige i strukovne spise o gospodarstvu i tako raz- širenim znanjem u svojoj se zva- ničnoj naobrazbi okoriste. U gradovih i njekojih trgo- vištih mjesto u gospodarstvu po- dučavat če se mladež u obrtnom risanju i rukodjelstvu, gdje vla- daju osobito povoljne okolnosti, koje treba u pojedinom slučaju uvažavati (gl. min. nar. od 21. rujna 1886. br. 6810). I za ovu poduku vriedi pravilo, da ima biti praktična. A to ne bi bila, kad bi se od učenika zahtievalo, da risu po¬ teze stvari, koje nisu ni koristne ni znamenite za praktični život. A da ovomu zahtievu bolje od¬ govori, valja da učitelj marljivo polazi djelaonice, te da se sa razumnimi obrtnici razgovara o potrehočah njihova stališa. On ne smije nikada s uma metnuti, da je zadača obuke u risanju. 424 der graphischen Darstellung einfacher Objecte bekannt zu maehen und in denselben, inso- weit dies in einer Fortbildungs- scbule moglich ist, den Sinn tur die sehoneForm zu wecken und auszubilden. Der Zeichenunterrieht um- fasst sowohl das Freihand- als auch das geometrische Zeichnen. Durch den Unterricht im Freihandzeichnen sollen die Schiiler befahigt werden, leich- tere Ornamente correct aus- zufuhren. Dies wird der Lehrer erzielen, wenn er sammtliche darziistellende Formen auf der Schultafel in groBem MaBstabe anfertigt, gehorig erklart und hierauf von den Schtilern nach- zeicbnen lasst. Das geometrische Zeichnen im engeren Sinne hat zur Aufgabe, den Schiiler mit dem Gebrauche des Zirkels und Lineals und mit den am haufigsten vorkommenden geo- metrischen Constructionen ver- traut zu maehen. Dem fachlichen Zeichnen hat ein kurzer Abriss der Projectionslehre voranzu- gehen. Doch ist damit keines- wegs eine theoretische Behand- lung der Lehre der darstellenden Geometrie gemeint; es sollen vielmehr die Schiiler auf rein praktischem Wege, also auf Grund der Anschauung mit der Bedeutung des Grund-, Auf- und Seitenrisses bekannt gemacht werden. Zu diesem Zwecke sind einfache geometrische Korper, insbesondere der Wiirfel, das regelmaBige sechsseitige Prisma, die regelmaBige sechsseitige mente oggetti semplici usati nella pratica industriale, e di affinare per quanto si possa il loro gusto estetico. L’ insegnamento del disegno comprende tanto il disegno a mano libera, quanto il disegno geometrico. Mediante il primo si devono rendere abili gli alunni ad ese- guire correttamente facili orna¬ menti. Cio verra fatto al mae- stro di conseguire col disegnare sulla tavola nera, nelle dimen- sioni maggiori che si possano, le forme da rappresentarsi, e con lo spiegare debitamente il disegno prima di farlo copiare agli alunni. Il disegno geometrico, nel senso piu stretto, ha il compito di rendere famigliare agli alunni 1’ uso del compasso e della riga e le piu frequenti costruzioni geometriche. A queste pero ha da precedere un cenno sulle proiezioni. Con la qual cosa non si vuol dire che si esponga un trattato di geometria deserittiva, ma che si proceda praticamente, cioe che si faccia capire me¬ diante intuizione agli allievi che cosa sia pianta, prospetto e pro- filo d’ un oggetto. A questo scopo 1’ insegnante si valga di semplici corpi geo- metrici: del cubo, del prisma regolare esagonale, della pira¬ mide regolare esagonale, del 425 seznaniti učence z metodo, kako je grafično predstavljati priproste predmete po načinu, kaker je v rabi pri obrtnikih, vrhu tega pa tudi vzbuditi in izobraziti učencem čut za lepo obliko, kolikor je to pač sploh mogoče v nadaljevalnej soli. Pouk obsega tu prostoročno in geometrijsko risanje. Pouk v prostoročnem risanji ima usposobiti učence, da prav rišejo laglje okrase. Da učitelj to doseže, nariše naj vsak lik v velikem merilu na tablo, naj ga primerno razloži in potem da učencem ponarisati. Geometrijsko risanje v ožjem smislu ima učence pripraviti do tega, da znajo spretno rabiti šestilo in ravnilo in izvršiti tiste geometrijske konstrukcije, katere se rabijo posebno pogosto. Pre¬ den začneš risati predmete, ka¬ teri so v prostoru, razložiti mo¬ raš nekoliko nauk o projekciji, nikaker pa se ne spuščaj v teo¬ retično obravnavanje opisne geo¬ metrije, ampak po zgolj prak tičnem načinu, torej nazorno dopovej učencem, kaj je načrt, glavni in postranski očrt. V to naj ti služijo jedno- stavna geometrijska telesa, na prvem mestu kocka, pravilna šesterostrana prizma, pravilna pokazati učenikom, kako se obi- čavaju u obrtu slikati jednostavni predmeti i uzbudjivati i razvi¬ jati čustva za ljepotu, u koliko se to postiči može u školi za dalnje izobraženje. Obuka u risanju obuhvača koli prostoručno, toli geometrijsko risanje. Prostoročnim risanjem imaju se učenici usposobiti, da lakše urese točno crtaju. To če učitelj polučiti, ako svaki oblik, koji se ima predstaviti, na školskoj daski u velikoj mjeri nariše, točno raz¬ jasni i za tim zahtieva, da ga učenici prerišu. Svrha geometrijskoga risanja u užein smislu jest uvježbati učenike u porabi šestila i ravnala, upoznati ga s najobičnijimi geo¬ metrijskimi konstrukcijami. Prije nego se počne poučavati stru- kovno risanje, valja podati kratak pregled o projekciji. Tim se pako nipošto ne misli na teoretičko razglabanje nauka o opisnom mjerstvu, več treba učenikom samo praktičkim putem, to jest na temelju zorne obuke razjasniti, što znači temeljni načrt, sastav, i bočni načrt. U tu s vrhu upotrebljavaju se jednostavna geometrijska tje- lesa, osobito kocka, pravilni šesterostrani bridnjak, pravilni šesterostrani šiljnik, pravilni 426 Pvramide, der senkrechte Kreis- cylinder und Kreiskegel, die Kugel zu verwenden und die- selben in den verschiedensten Stellungen im Grund-, Auf- und Seitenrisse darzustellen. Hiebei sind gute Vorlagen und sorg- faltig ausgewahlte Modelle zu benutzen. Die darzustellenden Objecte sind von Seite des Lehrers mit den Schiilern ein- gehend zu besprechen und hiebei insbesondere die richtige Auf- fassung des Zusammenhanges zwischen dem Grund-, Auf- und Seitenrisse anzustreben. Specieil bei dem Maschinenzeichnen muss es der Lehrer als eine seiner ersten Aufgaben ansehen, die Schuler mit dem geometrischen Zusammenhange der Theile be- kannt zu machen und demgemafi bei der Darstellung solcher Ob¬ jecte darauf sehen, dass dufch den ersten Entwurf derselben der genannte Zusammenhang klar und bestimmt hervortrete. SchlieDlich wird bemerkt, dass der Schulbesuch bis zum 14. Lebensjahre kaum ausreicht, um die Knaben dahin zu bringen, dass sie den Unterrichtsstoff auf- nehmen, welchen die Fortschritte auf dem Gebiete der Landwirt- schaft und der Gewerbe bieten, und mit dem sich jeder Ein- zelne, will er seinen Wohlstand begriinden und erhalten, bekannt machen muss. Der Lehrer wirke daher, wo sich ihm Gelegenheit bietet, belehrend und aufklarend dahin ein, dass auch filnfzehn-, sechzehnjahrige und altere Jiing- linge die Fortbildungsschulen besuchen. cilindro e cono retto a base circolare e della sfera. I quali corpi egli li fara rappresentare nelle piu svariate posizioni. A questo fine faccia uso di buoni esemplari e di modelli scelti con la massima cura. Prima di far disegnare un og- getto spieghi diffusamente il nesso e rapporto che v’ ha fra le linee della pianta, del pro- spetto e del profilo di esso. In particolar modo, trattandosi del disegno di una macchina, 1’ in- segnante ne mostri la connes- sione geometrica delle parti, sicche, abbozzando lo schizzo d’ un tale oggetto, apparisca tosto in modo chiaro e distinto la detta connessione. Conviene osservare in fine che la frequentazione della scuola finoalquattordicesimo anno deta e appena sufficiente perche la mente de’ ragazzi possa ricevere in se tutta la materia che i pro- gressi deli’ agricoltura e deli’ in- dustria offrono allo studio di chiunque voglia provvedere al suo benessere morale e mate¬ riale. Egli e per cio che bisogna che il maestro s’ adoperi nel convincere e persuadere che giovinetti di quindici e sedici anni, e di un eta ancor mag- giore, frequentino la scuola di perfezionamento. 427 šesterostrana piramida, pokončni krožni val in stožec in krogla. Ta telesa je risati v najraz¬ ličnejših legah v načrtu, v glav¬ nem in postranskem očrtu; hkrati upotrebljavaj dobreuzorce in skrbno odbrane kalupe. O predmetih, katere hočeš ri¬ sati, porazgovori se z učenci na drobno in posebno glej na to, da bodo prav razumeli, v kaki zvezi da so med seboj načrt, glavni in postranski očrt. Po¬ sebno kedar rišeš stroje, bodi ti prva in poglavitna skrb, da se¬ znaniš učence z geometrijskim skladom pojedinih delov; kedar tedaj rišeš take predmete, pazi na to, da bode ta sklad že v črtežu viden razločno in določno. Končno še opomnimo, da učni čas do 14. leta pač ne za¬ dostuje, da bi si posameznik prisvojil učivo, katero mu podaja napredek v kmetijstvu in obrtu in katero mora poznati, ako hoče priti do imetka in ohraniti si ga. Zato naj učitelj pri pri¬ liki ljudstvo pouči ter naj mu priporoča, da bi tudi 15 letni in 16 letni in tudi starejši mla- denči obiskovali nadaljevalno šolo. kružni valjak, kružni čunj i kruglja, te se u raznih polo¬ žajih u temeljnom načrtu, u sastavu i bočnom načrtu pri- kazuju. Pri tom se imaju upotrebljavati valjani obrazci i pomljivo birani uzorci. Predmete, koji se imaju črtati, mora učitelj sa učenici potanko promotriti i osobito oko toga nastojati, da shvate pravilni vez medju te¬ meljnim načrtom, ‘sastavom i bočnim načrtom. Napose pri slikanju Strojeva valja da učitelj smatra svojom glavnom zadačom, predočiti uče¬ nikom geometrijski vez pojedinih diela i prema tomu kod črtanja takovih predmeta gledati, da se več kod prvoga načrta rečeni vez jasno i točno iztakne. Napokon treba pripomenuti, da vrieme do 14. godine, opre- dieljeno za polazak škole, jedva dostaje, da obuhvati sve ono učevno gradivo, koje napredak u gospodarstvu i obrtu svakomu pojedincu pruža, te koje valja dapoznaje, ako hoče, da si svoje blagostanje podigne. Za to valja, da učitelj, kad bude prilika, uputom i razjašnjivanjem pobu- djuje petnajst- i šestnajstgodišnje, pače i starije mladiče, da po- laze tečaj za dalnje izobraženje. 428 Schlusswort. Wir haben bisher den Aufbau der Volksschule von der beschei- densten Form der einclassigen Landschule und der entvvickel- teren mehrclassigen Volksschule fiir kleinere Stadte und Maikte mit den Fortbildungsschulen bis zur ausgebildetsten Form der- selben, welcbe das Reichsvolks- scbulgesetz vorsebreibt, der Biirgerschule, dem geistigen Auge des angebenden Docenten -vorgefilhrt und ihm die Wege gewiesen, die er zu wandeln hat, damit er durcb seine Lehr- und Erziehungsthatigkeit das Wissen und noch mehr das K on n en, die intellectuelle Kraft seiner Zoglinge entwickele; wir haben dabei angedeutet, wie er durcb Angewohnung an eine piinktliche und vernunftige Unterordnung unter die Vorschriften der Schule die Zoglinge auf den Weg zur treuen Pflichterfullung im spa- teren Leben zu leiten, wie er den Unterrichtsstoff zu behandeln habe, damit die ibnen vermit- telten Erkenntnisse Motive ibres Handelns, Triebkrafte ihres Willens vverden, d. b. damit er sie befahige, das Gute selbst mitUberwindung grofier Scbwie- rigkeiten zu wollen und den 'Reizen undLockungen des Bosen zu vviderstehen; wir baben darauf hingewiesen, wie er auf das Gefiihlsleben, auf das Gemiith der Kinder einzuvvirken babe, dass sie vor allem Rohen, Ge- meinen und Niedrigen, vor jeg- bcber Umvahrheit, vor jeglicbem Unrechte zuriicksckeuen und Conclnsione. Noi abbiamo cosi presentato al novello maestro il completo ordinamento della scuola popo- lare, cominciando dalla forma piii semplice della scuola ru- rale, avente una sola classe, venendo poi a quella amplificata per grandi borgate e citta mi- nori con piu classi e con piii esteso programma d’ insegna- mento ed ai corsi di perfeziona- mento, e progredendo in fine alla sua forma piii sviluppata e perfetta, cioe alla scuola citta- dina, come preserive la legge deli’ Impero sulle scuole popo- I ari. Abbiamo anche tracciato la via da seguirsi, affinche istruendo ed educando, 1’ ope- roso maestro riesca non solo a somministrare ai suoi allievi un corredo sufficiente d’ utili cognizioni, ma piii ancora a svi- luppare in loro 1’ attitudine al fare, la potenza intellettiva. Abbiamo pure indicato, come i precetti e gl’ insegnamenti della scuola debbano incarnarsi sotto forma di puntuali e disci- plinate abitudini nel giovane allievo per estrinsecarsi poi nel- 1’ uomo futuro col fedele adempi- mento dei propri doveri, e come si debba svolgere e trattare la materia del proprio insegna- mento, acciocche le cognizioni impartite diventino, quasi a dire, fermenti di proficua attivita ed eccitamenti di forte volere, co- sicche il giovanetto sia fatto ca- pace di superare vittoriosamente grandi difficolta e di resistere con fermezza a tutte le male 429 Sklep. Dragi učitelj začetnik! Do sedaj smo ti razložili razsnovo ljudske šole od skromne vaške jedno- in bolj razvite večraz- rednice v malih mestih in trgih in nadaljevalnih tečajev do naj¬ bolj dovršene, t. j. meščanske šole, kaker jo zahteva državni šolski zakon. Pokazali smo ti pota, po ka¬ terih imaš hoditi, da poučevaje in odgojevaje razviješ znanje svojih učencev, še bolj pa zmo¬ žnosti, razumnost in prevdarnost njihovo. H krati omenili smo, kako imaš navajati učence, da se točno in zavedno ravnajo po šolskih predpisih ter takim po¬ tem napeljati jih, da bodo ka¬ sneje v življenji zvesto spolno- vali svoje dolžnosti; povedali smo, kako imaš obravnavati učno gradivo, da bode znanje, katero si učenci pridobe v šoli, vodilo delovanje in nagibalo voljo nji¬ hovo, t. j. kako da jih usposobiš, da bodo volili, kar je dobro, če tudi jih bode stalo veliko težave, pa da se bodo ustavljali zlu, kedar bode mamilo jih in vabilo. Povedali smo, kako ti je upli- vati na čuvstva, vnemati srca mla¬ dih gojencev, da se jim pristudi vse. kar je surovo, grdo in podlo, Zaglavak. Dosada smo razložili učitelju početniku ustrojstvo raznih vrsti pučkih škola i to od najskrom- nije jednorazredne seoske i raz- vijenije višerazredne pučke škole za manje gradove i trgovišta te školš, za daljno naobraženje do najsavršenije pučke škole, štoju propisuje državni školski zakon, to jest do gradjanske škole. Pokazali smo mu puteve, ko- jimi mora stupati, da obukom i uzgojem razvije znanje svojih gojenaca, i još više umne spo¬ sobnosti, umnu snagu njihovu. Natuknuli smo pri tom, kako mu je voditi gojence, da naviknuv točno i razložno pokoravati se školskim propisom u poznijem svom životu vjerno izpunjuju svoje dužnosti. Spomenuli smo, kako mu valja obradjivati učevno gradivo, da učenici svoje djelo- vanje i volju udesuju jednom prema onom, što su se u školi naučili, to jest, kako ih ima uspo¬ sobiti, da prionu uz dobro, pa ih to stalo i največih potežkoča, a da se opiru dražestim i na- pastim zla. I na to smo uputili učitelja, kako mu je djelovati na djetinja čustva i srce da zaziru od svega, što je surovo, ružno, podlo, da 430 ohne in sclavische Demuth und Heuchelei zu verfallen, durch die Tugenden der Bescheidenheit und Sittsamkeit und durch ihr ofifenes Wesen liebenswiirdig we'rden; kurz, wir haben ange- deutet, wie er in den Kindern den Grund zur Ent\vickelung der schonsten Frucht der Er- ziehungsthatigkeit, eines festen sittlichen Charakters zu legen babe; wir haben betont, dass er in ibnen den Gemeinsinn zu wecken und zu pflegen habe, damit sie mit der Liebe zum Volke, dem sie angehoren, die Achtung fiir die Rechte und Ge- fuble derjenigen, welehe eine andere Sprache sprecben, mit der Liebe zur engeren Heimat, die Liebe zum groften gemein- samen Vaterlande, zum Reiche, dem Horte aller Volker, die es umschliefit, und die Anhanglich- keit an das Allerhochste Kaiser- haus verbinden. Wir haben hervorgehoben, dass er den Blick der Jugend auf das Ewige, auf Gott, den Ausfluss aller Wahrheit, die der Mensch hienieden erken- nen, die Quelle alles Guten und Schonen, das er in seinem irdischen Lebenslaufe geniefien kann, hinzulenken, dass er in seduzioni per operare il bene. Abbiamo mostrato come si debba influire sul sentimento e sul cuore dei fanciulli, affinche ri- fuggano dalla rozzezza, dalla tri- vialita, dalla bassezza, dalla fal- sita, dali’ ingiustizia; ed affin¬ che, senza cadere nella servilita e nell’ ipocrisia, si rendano anzi čari a tutti colla lor modestia e schietezza; in somma abbiamo delineato come il maestro debba porre e coltivare nell’ animo delfallievo il gerrne di un ca- rattere fermo e morale, che e il frutto piu bello e piu pre- zioso di una sana e ben con- dotta educazione. Abbiamo an- che raccomandato di eccitare e promuovere negli allievi il sentimento di devozione al bene pubblico, affinche Tamore del pro- prio popolo sia sempre con delica- ta armonia congiunto al piu scru- poloso rispetto pei diritti e pei sentimenti di coloro che parlano un’ altra lingua, e 1’ affetto verso la piccola patria, cui appartiene il luogo natio, sia percio con saldo vincolo unito ali’ affetto per la grande patria comune, che e l’Impero, baluardo e di- fesa sicura di tutti i popoli che lo compongono; ed in fine al¬ fi affetto per 1’ Augusta Časa Imperiale. Abbiamo pošto in rilievo la necessita di tener fiocchio del fanciullo sempre rivolto a Dio, principio e fondamento d’ ogni verita, fonte di tutto il bene e di tutto il bello, di cui puo 1’ uomo godere in questo terreno pellegrinaggio; come pure il bisogno di destare nelfiallievo 431 — vsaktera neresnica in krivica, da bodo ljubeznjivi po krepostih ponižnosti, čednosti, odkrito¬ srčnosti, ne da bi se udali rob- ski pokorščini in hinavščini. Skratka omenili smo, kako imaš položiti v otroških srcih temelj, da ti dozori najlepši sad vzgojevalnega truda — dober, jeklen značaj. Poudarjali smo, da ti je dol¬ žnost vzbujati in vzgajati čut za složnost in občni blagor, da bodo učenci ljubili svoj rod, a tudi spoštovali pravice in čustva onih, ki govore kak drugi jezik, da bodo ljubili svojo ožjo domovino, a tudi veliko skupno očetnjavo, ki brani in varuje vse v njej živeče narode, pa da bodo tudi udani prevzvišenej cesarskej ro¬ dovini. Veleli smo, da obračaj po¬ gled svojih učencev na večnost, na Boga, ki je vir vsakej resnici, katero more človek spoznati na tem svetu, na začetnika vsemu, kar je dobrega in lepega, in kar more človek uživati, dokler živi na zemlji; opomnili smo, da imaš spominjati in preverjati se čuvaju neistine, nepravde, da čednošču, krotkošču, iskrenošču i smjernošču, postanu ljubezni, a da pri tom ne upadnu u rob- sku ponižnost i himbenost. U kratko mi smo naznačili učitelju, kako ima djeci položiti temelj za razvitak najljepšega uzgojnoga ploda, to jest čeličnoga čudorednoga značaja. Naglasili smo, da mu je u uzgojenicik buditi i njegovati čustvo zajedinstva, da uzljube narod, kojega su sinovi, al da poštuju takodjer prava i čustva onih ljudi, koji nisu njihova roda i jezika. Neka ljube svoju užu domovinu, ali neka budu odani i velikoj svojoj skupnoj domo¬ vini, državi, tomu štitu svih na¬ roda, koji u njoj živu, kaošto takodjer i previšnjoj carskoj porodici. Iztaknusmo, da učitelj mora upravljati pogled mladeži na vječnost, na Boga, početnika svake istine, koju može čovjek spoznati na ovom svietu, izvor svake dobrote i ljepote, što ih može uživati za svoga zemalj- skoga života. Rekli smo i to, da mu je buditi u djeci sviest, da je čo- 432 ihr das Bewusstsein zu wecken habe, dass das gesammte Leben des Menschen, das innere und aufiere, sein Privat-, sein Fa- milien- und sein offentlicbes Leben, ali sein Thun und Lassen unter dem Gesetze der Verant- wortlicbkeit vor Gott stehe. Auch baben wir nicht ver- saumt, auf die Bedeutung der physiscben Erziehung als der Voraussetzung und Grundlage jeder Erziehung hinzuweisen, datnit der Lebrer weder den physischen, noch den psycbischen Tbeil der Menscbennatur bei der Losung seiner Erziehungs- und Unterrichtsaufgabe auGer- acht lasse. Und damit derselbe bei dem zweiten Theile seiner Aufgabe das MaG des Anstreb- baren und Erreichbaren nicht iiberschreite, wurde er darauf aufmerksam gemacht, er babe sich vor Augen zu halten, dass die Volksschule bei der be- schrankten Zeit, die ihr zur Verfiigung steht, dem Kinde kein abgescblossenes und gefestigtes Wissen fur das Leben mitgeben kann, dass sich dieselbe vielmehr damit bescbeiden muss, dass sie in dem Zoglinge auGer der Denkkraft die Lern- und Arbeits- freudigkeit und das Streben nach berufsmaGiger Fortbildung, sowie die Fahigkeit entwickele, aus der eigenen und der ihm durcb Biicher und Zeitschriften ver- mittelten Erfabrung anderer fur die Vervollkommnung im eigenen Berufe unablassig Nutzen zu schopfen, obne hiebei das ewige Zrel, dem derMenschzuzustreben la coscienza della propria re- sponsibilita davanti a Dio per tutte le sue azioni interne ed esterne, si nella vita domestica corne nella privata e pubblica, e per tutte le trascuranze ed omissioni dei propri doverl. Ne abbiamo tralasciato di far intendere 1’importanza dello sviluppo fisico, quale condizione d’una perfetta educazione e cio affinche il maestro neHadem- pimento del suo duplice uffi- cio, che e quello di educare e d’istruire, non trascuri ne la parte spirituale, ne la parte materiale deli’ umana natura. Acciocche poi nell’ istruire non si prefigga una meta superiore a quella, cui si puo ragione- volmente aspirare e giun- gere, egli deve aver sempre presente il fatto, che la scuola popolare nel tempo ristretto, ond’essa dispone, non puo dare al fanciullo un completo e finito sistema di cognizioni che basti per la vita, ma deve limitarsi e star contenta se nell’ allievo, oltre ali’attitudine del pensare logico e corretto, sappia svegliare un vivo amore allo studio ed ali’ordinato lavoro, il desiderio di perfezionarsi nelle sue atti- tudini secondo la sua vocazione rendendolo capace di sapersi av- vantaggiare deli’esperienza pro¬ pria e di quella ricevuta dagli altri per mezzo di libri e di fogli periodici per sempre piu perfezionarsi nel proprio stato, tenendo ognora fisso lo sguardo al fine supremo. a cui l’uomo 433 svoje učence, da je človek od¬ govoren pred Bogom za svoje celo življenje, duševno in telesno, zasobno, družbinsko in javno, za vse svoje delovanje in nehanje. Tudi nismo opustili opozoriti te, kako da je znamenita vzgoja telesa, katera je pogoj in temelj vsakej vzgoji, da izvrševaje svojo vzgojevalno in učno nalogo ne pustiš v nemar niti telesnega niti duševnega dela človeške na¬ rave. Pa da ne prestopiš pri drugem delu svoje naloge meje tega, kar smemo želeti in kar se da doseči v ljudski šoli, opo¬ zorili smo te, naj dobro pomniš, da ljudska šola zbog omejenega časa, ki jej je odmerjen, ne more dati otroku na pot v živ¬ ljenje celotnega in utrjenega znanja, marveč da se mora ona zadovoljiti s tem, da razvije v učenci razven sposobnosti miš¬ ljenja tudi veselje do dela in učenja in željo, da se za svoj poklic izobraža, in pa da ga usposobi obrniti v svoj prid lastne in drugih ljudi skušnje, katere doznava po knjigah in časopisih, ne da bi pri tem kedaj Lehrplane f. d. Kustenland. vjek za cieli svoj život, duševni i tjelesni, privatni, obiteljski i javni, za sva svoja djela i ne- djela odgovoran pred Bogom. Ne zaboravismo upozoriti uči¬ telja ni na znamenitost tjelesnoga uzgoja, koji je uvjet i temelj sva- koga uzgoja, da ne pusta s vida, kada vrši svoju uzgojnu i obučnu zadaču, ni tjelesnoga ni duše- vnoga diela čovječje naravi. Pa da pri tom drugom dielu svoje zadače ne prekorači mjere onoga, za čim ide pučka škola, i što se u njoj postiči može, upozorismo ga, da mu je pred očima držati, da pučka škola uz kratko vneme, što joj je od- mjereno, ne može dati djetetu za život zaokružena i utvrdjena znanja, nego da se dapače mora zadovoljiti time, da uzgojeniku osim umnih sposobnosti razvije veselje za nauk, i težnju za dalj¬ nim obrazovanjem u svom zvanju, te sposobnost, da se izkustvom svojim i izkustvom drugih ljudi, što mu ga pružaju knjige i no- vine, neprestano znade koristiti za usavršivanje u svom zvanju, 28 434 hat, je aus den Augen zu ver- lieren. Es wurde daher darauf hin- gewiesen, dass namentlich in den Landschulen auf Religion, auf das Lesen und Schreiben und das Iiechnen das Hauptgewicht der Arbeit zu legen ist und dass dem Realunterricbte nur deshalb eine bestimmte Zeit zugewiesen erscbeint, damit ja nicht ver- saumt werde, auch denselben als Mittel zu verwerten, um das Gemtith der Kinder anzuregen, ihr Interesse fur das Wissens- gebiet, welches dieser Unterricht beruhrt, zu wecken, und endlich damit ein Theil des geistigen Horizontes, dessen Aufschlieftung die heutige Zeit erheischt, fur das Volk nicht ganz unbeleuchtet bleibe; es wurde erklart, wie der Lehrer in jeder Schul- gattung den angedeuteten Zielen mit allen Kraften zuzustreben babe. Indes werden weder die in den vorliegenden Banden ent- haltenen Lehrplane, noch die an dieselben gekniipften Erlaute- rungen den erwiinschten Erfolg herbeifiibren, wenn der Lehrer dieselben nicht eingehend erwagt und gewissenhaft beachtet, wenn er nicht durchdrungen von der grofien Verantwortlichkeit, die auf ihm lastet, seine ganze Kraft, sein ganzes Konnen einsetzt, um die ihm anvertraute hohe Auf- gabe befriedigend zu losen. Zwar hangt nicht alles von der Personlichkeit des Lehrers ab, da ja auf den Erfolg seines Wirkens die Schullocalitaten, der Schulbesuch der Kinder, die dee tendere. Ed e cosi, che specialmente nella scuola rurale la religione, il leggere, lo scri- vere ed il conteggio sono le parti principali deli’ insegna- mento, e solo venne assegnato un qualche tempo anche ali’ in- segnamento realistko, perche non venga trascurato questo mezzo, che e pur acconcio ad influire utilimente sull’animo dei fanciulli e ad eccitare il loro interesse per un ordine di fe¬ nomeni, che forma tanta parte della moderna coltura e deli’ oriz- zonte intellettuale, la cui luce e ben giusto che penetri .ed irradii anche la mente del po- polo; ne abbiamo tralasciato di esporre il modo, come il maestro di qualsiasi scuola debba ten¬ dere ai predetti ideali. Tuttavia ne i piani d’inse- gnamento, contenuti in questi volumi, ne le relative istruzioni otterranno 1’ effetto bramatO, qua- lora il maestro non ponderi a dovere e non osservi coscien- ziosamente gli uni e le altre, e qualora, non penetrandosi della sua grave responsabilita, tralasci di sacrificare tutto se stesso e di adoperare ogni mezzo per corrispondere alFalto compito, che gli e affidato. E’ vero che non tutto di- spende dalla persona del mae¬ stro; poiche sul buon esito del- 1’opera sua influiscono potente- mente lo stato in cui si tro- 435 pozabil večnega cilja, za katerim je človeku težiti. Zategadelj smo opozorili, da je posvetiti, posebno v šolah na deželi, veronauku, čitanju, pisa¬ nju in računstvu največ truda in dela, ter omenili, da je pouku v realnih predmetih le zato od¬ mevno nekoliko časa, danikaker ne opustiš posluževati se tudi teh lepih sredstev, da vnemaš blaga čustva v srcih svojih učencev, pa da vzbudiš v njih veselje do vede, v katero sega ta uk, in slednjič, da ne ostane zakrit jeden del znanstvenega obzorja, ki se pač mora, kaker zahteva sedanji vek, vsaj nekoliko po¬ jasniti ljudstvu; pravili smo, kako ti je truditi se na vso moč, delaj na tej ali na oni šoli, da dosežeš označene svrhe; ali niti učni načrti, niti pojasnila, ki smo jih dali natisniti v teh zvez¬ kih , ne bodo imeli pravega uspeha, ako jih dobro ne pre- vdarjaš, ako se ne bodeš vestno po njih ravnal in ako si nisi svest velike svoje odgovornosti ter ako ne napneš vseh sil, vseh svojih zmožnosti, da povoljno rešiš poverjeno ti imenitno na¬ logo. Res da ni vse odvisno od učiteljeve osebnosti, ker na uspeh njegovega delovanja mogočno vplivajo šolski prostori, šolsko a da pri svem tom nikada ne smetne s uma vječnoga cilja, za kojim je čovjeku težiti. S toga smo i spomenuli, da su poimence u seoskih školah vjeronauk, čitanje, pisanje i ra¬ čunanje glavni predmeti, oko kojih se rad učiteljev ima po- glavito kretati, dočirn je stvarnoj obuci samo zato odredjeno neko vrieme, da ne bi možda učitelj kakogod zaboravio služiti se ta- kodjer ovim liepim sredstvom, da gane djetinja srca za shva¬ ranje svega, što je dobro i liepo, da uzbudi u mladeži zanimanje za onu granu znanja, koju ova obuhvača i da se napokon pri- lično razjasni puku jedan dio duševnoga obzorja, kako to zahtieva današnje vrieme. Razložismo, kako mora uči¬ telj u svakoj vrsti škole svimi svojimi silami težiti za tim, da postigne spomenute svrhe. Nu niti če učevne osnove, što ih sadržavaju ovi svezci dovesti do željenoga uspjeha, niti če to po- lučiti razjašnjenja, koja smo na nje nadovezali, ako ih učitelj temeljito ne promozga i savjestno na nje ne pazi, ako proniknut velikom svojom odgovornošču, ne uloži sve svoje sile, sve svoje duševne sposobnosti, da zadovolji povjerenoj mu velikoj zadači. Ne stoji doduše sve do oseb¬ nosti učiteljeve, jer na uspjeh njegova rada djeluju silno školske prostorije, polazak škole, učila, 28 * Lehrmittel, die Umgebung des Kindes und die Verhaltnisse, in denen es lebt, machtig einvvirken, aber man kann mit Riicksicht darauf, dass selbst die giinstigsten aufieren Verhaltnisse einer Schule einen guten Erziehungs- und Unterrichtserfolg nicht ver- biirgen und dass die Thatigkeit des Lehrers selbst iiber un- giinstige Verhaltnisse, in denen sich sein Wirken bewegt, den Sieg davontragt, doch mit Recht behaupten, dass der g ute Lehrer die gute Schule macht. Ist der Lehrer von der Be- deutung, vonder Heiligkeit seines Amtes durchdrungen, hiilt er sich vor Augen, dass ihm die Familien ihr Bestes, ihre Kinder, anvertraut haben, erwagt er, dass er, indem er dieselben in Zucht und Unterricht ubernimmt, den Grand filr ihre gluckliche Zukunft, filr die einstige Ge- staltung des Familien- und des socialen Lebens zu Iegen berufen ist, und dass er sonach den Familien, den Gemeinden, dem Staate, und weil er nicht nur fur die Zeit des irdischen Lebens des Individuums, sondern auch fur sein evviges Leben vvirkt, auch Gott, dem unbestechlichen, klarsehenden, gerechten, aber auch strengen Richter seiner Thatigkeit verantwortlich ist, so wird derselbe nicht verfehlen, seines Amtes mit der grafiten Gewissenhaftigkeit, mit dem grafiten Eifer, mit der grafiten Hingebung und mit aufopferungs- vano gli edificii scolastici, la piii o meno assidua frequentazione della scuola, la somma dei mezzi didattici, le condizioni famigliari degli allievi, e l’am- biente in cui si muovono e vi- vono. Ad ogni modo, conside- rando che le piu favorevoli con¬ dizioni esterne di una scuola non ne assicurano il buon suc- cesso, e che 1’ oculata ed ener- gica attivita del maestro trionfa finanche delle circostanze piu sfavorevoli, nelle quali si eser- cita e si svolge 1’opera sua, si puo a tutta ragione sostenere, che il buon maestro fa la buona scuola. Ove il maestro sia penetrato deli’importanza e della santita del suo ministero, qualora egli ricordi sempre, che le famiglie gli hanno affidato quanto hanno di piu caro, cioe i figli, qualora ldfletta, che prendendo egli ad educare ed istruire i fanciulli pone il fondamento del loro av- venire come pure quello delle famiglie e della futura societa, e che quindi sopra di lui pesa una somma responsabilita di fronte alle famiglie, al comune ed allo stato; se infine pensi seriamente, che egli deve ope- rare non solo pel bene tempo- rale dei suoi allievi, ma anche per la loro vita eterna, e che quindi dovra rendere stretto conto del suo op er ato a Dio onnisciente, giudice infallibile, e quanto giusto altrettanto se¬ vera; quando pensi tutto cio, il maestro non manchera certa- mente di adempiere i doveri del suo ministero colla piu seru- 437 obiskovanje, učila, društvo in razmere, v katerih otrok živi. Ali ko pomislimo, da tudi naj- povoljniše vnanje razmere ne jamčijo dobrega uspeha pri vzgoji in pouku, a da izvrsten učitelj premaga največje ovire uspešnega delovanja, smemo vendar le po vsej pravici trditi, da dober učitelj stori šolo dobro. Ako si si svest imenitnosti in svetosti svojega poklica, ako ne zabiš, da so ti družine po¬ verile to, kar jim je najdražje, svoje otroke, ako pomisliš dalje, da si kot odgojitelj in učitelj pozvan, da postaviš temelj nji¬ hovi bodoči sreči in zdravemu razvoju družinskega in društve¬ nega življenja, da si tedaj od¬ govoren za svoje delovanje dru¬ žinam, občinam, državi in, ker ne deluješ le za njihovo sedanje, ampak tudi za večno življenje, da si odgovoren, pravimo, tudi Bogu, nepodkupljivemu, bistro¬ vidnemu, pravičnemu, pa tudi strogemu sodniku; ako vse to prevdariš in presodiš, ne bodeš zanemarjal dolžnosti svojega stanu, temveč, izvrševal jih bodeš točno in vestno, z gorečo uda- družtvo uzgojenikovo i okolnosti, u kojih živi. Ali kada se pomisli, da i najpovoljnije okolnosti neke škole ne zajamčuju joj dobra uspjeha u uzgoju i obuci, dočim valjan učitelj nadvladjuje i najnepovolj- nije neprilike, koje mu stoje na putu u njegovu djelovanju, to se može punim pravom uztvrditi, da je dobra ona škola, u kojoj je učitelj vrstan. Shvača li učitelj dobro zna¬ menitost i svetost svojega zvanja, drži li pred očima, da su mu obitelji povjerile svoje največe blago, svoju djecu, promisli li na¬ dalje, da mu je, uzgajajuč i obu- čavajuč djecu, sveta dužnost po¬ lagati temelj sretnoj budučnosti njihovoj, budučoj uredbi obitelj- skoga i družtvenoga života, i da je dakle za svoje djelovanje od- govoran obiteljim, občinam, dr¬ žavi, a jer mu se je starati ne samo za zemaljsko žice pojedinca, nego takodjer za njegov vječni život, da je dakle odgovoran i Bogu, tomu nepodmitljivomu, bistrovidnomu, pravednomu ali i strogomu sudcu, ako li sve ovo dobro promisli, to ne če pre¬ pustiti, a da dužnosti svojega zvanja ne izpunjava s največom odanošču i najpožrtvovnijom lju- 438 voller Liebe zu der ihm anver- trauten Jugend zu walten; er wird sieh bewusst sein, dass ihm in der Lehrerbildungsanstalt nur die Wege zu einem erfolg- reichen Wirken ge\viesen werden konnten, dass man die Kunst des Lehrens und die Erziehungs- wissenschaft nie auslernt, dass er daher unablassig an seiner Vervollkommnung sowohl in sittlicher Hinsicht, als auch in Betreif auf den Umfang und die Tiefe seines Wissens, sowie in Bezug auf die Erkenntnis der Grofie der ihm zugewiesenen Erziehungs- und Unterrichts- aufgabe zu arbeiten habe; er wird eingedenk des Satzes, dass das personliche Beispiel die grdftte ethische Trieb- und Zug- kraft ist, von dem Streben durch- drungen sein, in der Gemeinde, in welcher er zu wirken berufen ist, als leuchtendes Beispiel jeglichen guten Strebens, als Muster eines allseitig tadellosen, lobenswerten Verhaltens, das die Familienvater und die Kinder nachzuahmen haben, dazustehen habe; er wird bedenken, dass er sich nur hiedurch und, wie erwahnt wurde, nur durch das mit seinem Amte verbundene Wirken die Liebe und das Zu- trauen der Gemeindeangehorigen zu erwerben im Stande ist. Die Lehre namlich ohne Be- thatigung, namentlich aber der religiosen Gesinnung, die Auf- munterung zum Fortschritte ohne eigene Vervollkommnung und Fortbildung auf allen Wissens- polosa esattezza, col piu ardente zelo, eolla piu grande e sentita devozione e con quell’ amore che tutto sacrifica pel bene della gioventii alle sue cure affidata; allora il maestro šara convinto che a lui, discente, l’Istituto magistrale non poteva che trac- ciare con linee generali le vie di una proficua operosita; che f arte deli’ insegnare, e la scienza dell’educare non si linisce mai di apprenderle e che percio egli deve porre ogni studio nel per- fezionare continuamente se stesso sia in linea morale che scienti- fica, dilatando ad approfondando vieppiii le sue cognizioni e sem- pre piu penetrandosi deli’ al- tezza del compito aducativo e didattico a lui affidato. Allora egli, memore deli’ aforismo che 1’ esempio e quel fascino po- tente, quella gran forza morale, che piu muove e attrae, com- prendera il dovere di essere agli altri luminoso esempio di ogni generosa aspirazione, e mo- dello perfetto col suo contegno sotto ogni riguardo incensurabile e comendevole, cui e figli e ge- nitori saranno tratti ad imitare, e intendera come soltanto in forza dali’operosita inerente al proprio ufficio, e non altrimenti, potra conquistarsi e meritare 1’ affetto e la fiducia delle popo- lazioni. Chi insegni a parole cio che poi non pratica e non insegni coli’esempio e coli’esercizio di una condotta religiosamente cor- retta; chi predichi e si faccia 1’apostolo del progresso e non 4.39 nostjo in požrtvovalno ljubeznijo do izročene ti mladine. Že sprevidiš, da ti je učite¬ ljišče moglo pokazati le pota za uspešno delovanje, da se pa umeteljnost, kako je poučevati, znanost, kako je odgojevati, nikdar do kraja izučiti ne dade, temveč da se ti je truditi ne¬ prestano, da napreduješ v čed¬ nosti in da razširiš in popolniš svoje znanje ter da spoznaš bolje in bolje imenitnost izro¬ čene ti odgojevalne in učne naloge. Svest si resnice, da je oseben vzgled največja vspodbuda in bodrilo kreposti, prizadeval si bodeš na vso moč, da bodeš celi občini, v kateri deluješ, pravi vzor plemenitega napredka, vzor v vsakem obziru lepega in hva¬ levrednega vedenja, po katerem naj bi se ravnali očetje in otroci. Pomisli, da si moreš pridobiti ljubezen in zaupanje občanov le tem potom in, kaker smo omenili, če se držiš le svojega posla in če vestno opravljaš svoje dolžnosti. Ce daješ drugim še tako lepe nauke, sam pa jih ne izpol- nuješ, posebno pa, kar se tiče vere; spodbujaš li koga, da naj napreduje, ti pa ne napreduješ, ampak nazaduješ na vsakem bavlju prama povjerenoj mu mladeži. On če znati, da mu je uči- teljište moglo pokazati samo pu- teve za uspješno djelovanje; znat če i to, da vještine u poduča- vanju i uzgojne znanosti nije moguče nikada do kraja izučiti, da mu je dakle neprestance na¬ stajati o tom, da se čudoredno usavršuje, da mu znanje bude što dublje i što obširnije, te da što više proniče znamenitost po- vjerene mu uzgojne i obučne zadače. Imajuči neprestano pred očima staru onu poznatu istinu, da osobni primjer najviše potiče i privlači u čudorednom pogledu, sve če svoje sile uprieti, da bude občini, gdje učiteljuje, sjajnim primjerom svakomu plemenitemu nastajanju, uzorom posve nepri- kornu, pohvalnu ponašanju, za kojim se imaju povadjati otci obitelji i djeca one občine. Neka pomisli, da si može samo time i, košto jur spome- nusmo, samo izpunjavanjem du- žnosti, skopčanih sa njegovim zvanjem, steči ljubav i povjerenje svojih občinara. Daješ li najme nekomu još bolje nauke, a sam ih se ne držiš, poimence ako se to tiče vjerskih čustva, nukaš li nekoga, da napreduje, a sam se ne usa- vršuješ i ne napreduješ u svem, 440 gebieten, die mit dem.Amte in Beziehung stehen, ware ebenso obne Erfolg und vergeblich, wie die Aufmunterung des Krebses in der Fabel an seine Jungen, nur fleiOig fortzuschreiten, wahrend er selbst zuriickschritt und sich deshalb von denselben den Vor- wurf des Widerspruches zwischen seiner Lehre und seinem Bei- spiele gefallen lassen musste. Wie das Reichsvolksschul- gesetz im ersten Paragraphe als eine der Hauptaufgaben der Volksschuie die sittlich-religiose Erziehung der Jugend hinsteilt, so sei an dieser Stelle die Noth- wendigkeit, dass aueh derLehrer religios sei, will er auf die Jugend Einfluss gewinnen und diesen Theil seiner Aufgabe losen, nochmals betont. Hat es ja doch die Erfahrung umviderleglich bestatigt, „dass jede menschliche Autoritat, welche nicht an die gottliche gekniipft ist und schliefilich auf dieser beruht, nur zeitweilig Dienste leistet und solcbe ver- sagt, wenn der Zogling zu dem Bewusstsein kommt, dass Schlau- heit die Wachsamkeit tauschen kann, oder dass seines Erziehers hohere Weisheit docb zvveifel- haft ist“. Wir schliefien, indem wir betonen, dass der Lehrer seinem progredisca e non si perfezioni in ogni ramo dello scibile che abbia attinenza col proprio uf- fizio, fa opera vana che rimane sterile e che a nulla approda, come a nulla approdo 1’ intento del gambero della favola, che spingeva ed incoraggiava i suoi piccoli perche procedessero in- nanzi mentre egli andava in- dietro, e percio dovette rasse- gnarsi ad essere tacciato di con- tradizione e deriso. Siccome la legge deli’ Im- pero sulle scuole popolari pone ed accentua nel primo para¬ grafe P educazione morale e re- ligiosa della gioventu quale com- pito principale e scopo della scuola popolare, cosi vogliamo qui ancora una volta ripetere e dichiarare la necessita, che re- ligione e morale debbono, quasi a dire, risplendere nella condotta del maestro, il quale voglia effi- cacemente influire sulla gioventii e disimpegnare felicemente que- sta parte della sua missione. Imperocche 1’esperienza ha gia messo in sodo „che ogni au- torita umana, che non si col- leghi colla divina, e che a questa non si appoggi, e au- torita transitoria, la cui azione ha poca efficacia, seppure ne ha, e non ne avra certo 1’ autorita del maestro, quando 1’ allievo venga a sospettare e conoscere, che 1’astuzia occupa il pošto deli’ onesta, e che e dubbia la creduta alta sapienza del suo maestro 1 '. Noi terminiamo col dichia¬ rare altamente, che il maestro 441 znanstvenem polji, ki sega v tvoj delokrog: bil bi ti trud tako nevspešen in prazen, kaker je bil poziv onega raka v basni, ki je svojim račkom klical „le naprej", sam pa je korakal nazaj; zato pa je moral molčati, ko so mu ti očitali, da se mu ne vjemata nauk in vzgled. Državni zakon za ljudske šole poudarja v 1. §-u, da je naravno-verska vzgoja jedna naj¬ imenitnejših nalog ljudske šole; zato pa mi na tem mestu znova poudarjamo, da mora biti učitelj tudi pobožen, ako hoče, da bode njegova beseda veljala pri mla¬ dini, in ako mu je do tega, da reši dobro tudi ta del svoje na¬ loge. Saj je skušnja neovrgljivo potrdila, „da vsaka človeška oblast, katera ni osnovana na božji in se ne opira na njo, le nekaj časa velja in zgubi svojo moč, ko gojenec sprevidi, da more zvijača prekaniti pazljivost, ali da je odgojiteljeva modrost vendar le dvomljiva". Sklepamo ter pravimo, da ne moreš dati svojemu gojencu, Lehrplane f. d. Kustenland. što spada u tvoj posao, bit če ti trud isto onako jalov i brez- uspješan, košto je bio i onomu raku, koji je nagovarao svoje mlade, da liepo samo napred idu, a sam je natražke hodio, te je napokon morao mučati, kada su mu njegovi mladi račiči spo- čitnuli, da se njegove rieči i čini nimalo ne slažu, dapače da si protuslove. Kako je pučkoj školi po para¬ grafu prvom državnoga školskoga zakona glavna zadača, da uzgaja mladež čudoredno i nabožno, to naglasujemo ovdje jošte jednom, kako je nuždno, da bude i uči¬ telj bogoljuban čovjek, ako hoče, da djeluje na mladež te da tako izvrši i taj dio svoje zadače. Ta izkustvo je nepobitno do¬ kazalo, da svaka čovječanska vlast postoji samo za kratko vrieme, ako se ne oslanja na vlast božju, i ako se na njoj ne osniva, a da prestaje, čim goje- nac uvidi, da lukavština može prevariti pomnju ili da je visoka mudrost njegova uzgojitelja ipak dvojbena. Završujemo, naglasujuč ti dobro, dragi učitelju, da ne 29 442 Zoglinge, wenn er ihn aus der Schule entlasst, keine. besseren Gaben ins Leben mitgeben kann, als den Glauben an seine ewige Bestimmung, die Neigung, sich in sittlicher Beziehung zu ver- vollkommnen und die Fahigkeit und das Streben, sich fortzu- bilden und auf allen Wissens- gebieten, aus welchen er fiir seinen Beruf Forderung holen kann, fortzuschreiten. non puo lasciare ali’ allievo elie abbandona la scuola doni piu preziosi di questi, cioe la fede ferma nella sua eterna destina- zione, il . desiderio efficace di perfezionarsi moralmente, 1’atti- tudine e la costante tendenza a coltivarsi in tutti quei rami del sapere, d’onde, in armonia colla sua vocazione, puo trarre il maggior prolitto. 443 ko ga izpustiš iz šole, boljših darov na pot v življenje, ko so : vera v njegov večni namen, želja, da bode od dne do dne boljši, ter sposobnost in veselje dalje izobraževati se in napredovati v vsakem znanji, katero mu more v njegovem stanu prav priti. možeš dati svojemu uzgojeniku, kada ga iz šlcole odpuštaš, boljih darova za život, nego li ako u njegovo mladjahno srce uciepiš vjeru u njegov vječni cilj, sklo- nost, da se čudoredno sve više usavršuje, te sposobnost i težnju, da se i dalje naobrazuje i na¬ preduje u svih onih granab znanja, koje mu u njegovu zvanju može koristiti. 29 * 444 Inhalts - Obersicht. Seite Einleitung. 3 Lebrplan fiir die 6., 7. und 8. Classe der k. k. allgemeinen Volks- und Biirgerschule (J., 2., 3. Classe der Biirgerschule) fiir Madclien in Triest. 9 Lehrplan fiir die italieniscken Biirgersckulen in Triest.19 Erlauterungen.33 Allgeraeine Bemerkungen.• 34 Mutterspracke.40 Der Schreibunterricht. 70 Unterricht in einer zweiten Sprache.80 Rechenunterricbt.90 Geometrie.130 Naturkunde.142 Geographie.198 Geschichte.222 Instruction fiir den Unterricht im Freikandzeichnen an Volksschulen 232 Instrnction fiir den Unterricht im Freihandzeichnen an Biirgerschnlen 250 Gesang.270 Tumen.284 Weibliche Handarbeiten.324 Der Abtheilungsunterricht.360 Der Fortbildungsunterricbt.408 Schlusswort.428