— 406 — Slavia Centralis 1/2022 Ocene, zapiski, poročila – Reviews, Notes, Reports vedno bolj dozdeva, tudi danes potrebu - jemo Majniško deklaracijo ‒ sinonim za borbo pri uveljavljanju slovenskega jezi - ka ‒, ki bo zaščitila slovenski učni jezik na slovenskih univerzah in zahtevala, da mora slovenski profesor na slovenski univerzi slovenskemu študentu preda - vati v slovenščini. Kot je zagovarjal že jezikoslovec Jože Toporišič. Ob natančnem pregledu monografije Poglavja iz razvoja slovenskega jezi- ka dr . Marka J esenška lahk o pri trdim besedam ene od recenzentk monogra - fije, dr. Metke Furlan: »Monografijo odlikuje avtorjevo natančno dokumen - tiranje stvarnih podatkov, s katerim dobro utemeljuje posamezne teze. Od - raz tega je bogat popis bibliografskih enot. Predstavljene vsebine so podane v tekoči, nezapleteni slovenščini. To pa je pomemben pogoj, da po znanstveni monografiji ne bodo posegali le domači in tuji strokovnjaki, ampak tudi drugi radovedni uporabniki.« (str. 316) Predstavljena monografija je vseka - kor bogat prispevek k obravnavi in ra - zumevanju razvoja slovenskega jezika skozi njegova uspešna in manj uspešna obdobja ter k skrbi za njegovo mesto, ki si ga nedvomno zasluži. Polonca Šek Pedagoška fakulteta Univerze v Mariboru polonca.sek@um.si Tjaša MARKEŽIČ, Irena STRAMLJIČ BREZNIK, 2021: Feminativi v slovenskem jeziku. M ar ib o r : Univ er zit e t na z al ož ba Univ er z e v M ar ib o r u . (M e dnar o dna k nj i ž n a z b i r k a Z o r a, 1 4 3 ) . Pišući članak o tvorbenom statusu žen - skoga mocijskog parnjaka u hrvatskome jeziku 1987. godine Eugenija Barić s osobitim je zadovoljstvom zapazila da u središtu Zagreba na javnom profesij - skom natpisu stoji Odvjetnica Dafinka Večerina, a ne odvjetnik kao što j e u tadašnjoj praksi bilo uobičajeno. 1 T a bi vrsna hrvatska jezikoslovka, čijim je jednim od znanstvenih interesa bila i mocijska tvorba, godine 2022. sa za - dovoljstvom utvrdila da na pločama u današnjem Zagrebu uz ženska imena i prezimena pretežu profesijski femi - nativi. Ova anegdota koja ukazuje na promjenu do koje je došlo u jezičnoj uporabi tijekom tridestak godina poka - zuje nesmanjenu aktualnost proučava - nja mocijske problematike. U svojoj se monografiji Feminativi v slovenskem jeziku autorice Tjaša Mar - kežič i Irena Stramljič Breznik bave upravo mocijskom tvorbom – temom koja je slovenistiku počela zanimati devedesetih godina prošloga stoljeća (Žagar, Miharčič Hladnik 1995., Be - šter 1997., Vidovič Muha 1997.). Mo - cija, međutim, nije samo rječotvorbeni problem, već ju je i moguće i potrebno razmatrati s više gledišta jer se s društ - venim promjenama mijenja se i jezična situacija koju valja ponovno analizirati i opisati. Upravo je zato mocija uvijek aktualna tema koja zaokuplja mnoge filologije. 1 Eugenija BARIĆ, 1987: Tvorbeni status ženskog mocijskog parnjaka. Rasprave Zavoda za jezik 14, 45. Podrubna bilješka 7. — 407 — Ocene, zapiski, poročila – Reviews, Notes, Reports Višedimenzionalnom i složenom problemu tvorbe i uporabe feminati - va autorice pristupaju sa stajališta više relevantnih disciplina. Tako u prvome poglavlju ( Sociološki pristop: družbeno vrednotenje spolov) daju pregled društ - venih zbivanja i promjena koje su izmi- jenile položaj žena te ostavile tragove u jeziku počevši od prvih promišljanja o položaju žena u doba prosvjetiteljstva, preko događanja tijekom 19. i 20. stolje - ća i različitih faza feminizma. Posebna je pozornost, dakako, posvećena polo - žaju žena u Sloveniji. Dok se u prvome poglavlju bave po - ložajem žene u društvu, u drugome se, slijedeći lingvokulturološki pristup, bave ženama u jeziku: prvo u velikim svjet - skim jezicima (engleskome, francusko - me i njemačkome), a potom u slavenskim jezicima (srpski, hrvatski, češki, poljski, ruski, slovački). Dakako, ponovno se po - sebna pozornost posvećuje slovenskoj jezičnoj situaciji ( (Ne)seksistična raba v slovenskem jeziku). Svjesne da jezik prvenstveno zrcali društvenu realnost, daju iscrpan pregled rasprava o seksiz - mu u slovenskom jeziku. Posebni su di - jelovi posvećeni diskusiji o imenicama koje označuju osobu ženskoga spola u službenim i pravnim aktima te ženskim nomina professionis. U svojoj temelji - toj i akribičnoj analizi autorice polaze od podataka Statističnog ureda RS, je- zikoslovnih izvora i oglasa za posao. U poglavlju Neseksistična raba jezika raspravlja se o svekolikim naputcima i strategijama za izbjegavanje seksizma u jeziku. Riječ je o dijelu veoma zanimlji - vom i korisnom ne samo za lingviste, već i za širu javnost, npr. zaposlenike u državnoj administraciji. Vrijednost mo - nografije svakako je i to što Markežič i Stramljič Breznik kritički promišljaju prednosti i nedostatke predloženih stra - tegija za neseksističku uporabu jezika (Pomanjkljivosti neseksistične rabe jezi- ka), tj. probleme koji se javljaju pri upora - bi ženskih i muških mocijskih parnjaka u pravno-administrativnim aktima. U trećem se dijelu monografije ( Ling- vistični pristop) daje iznimno iscrpna i detaljna analiza mocije, tj. mocijske tvorbe u slovenskome. Prvo se donosi pregled proučavanja mocijske tvorbe u slovenistici: od prikaza u starim slo - venskim gramatikama (npr. Bohorič, Vodnik, Dajnko) do suvremenih istra - živanja (Anton Bajec, Jože Toporišič, Majda Merše, Ada Vidovič Muha, Irena Stramljič Breznik). Pitanje položaja feminativa u sloven - skim jedno- i višejezičnim rječnicima (jesu li uopće zastupljeni u rječniku, obrađuju li se kao zasebne natuknice), počevši od povijesnih rječnika pa do onih suvremenih, obrađuje se u poglav - lju Feminativi kot iztočnice v slovarjih. Osobitu vrijednost monografiji daje činjenica da autorice u namjeri da utvrde funkcijsku produktivnost feminativnih sufiksalnih izvedenica rabe suvremenu korpusnu metodu koja omogućuje sta - tistički relevantniju, veću vjerojatnost prikaza realnoga stanja na različitim područjima jezične uporabe. Pri tome su se koristile milijardnim korpusom Gigafida 2.0 Monografija Tjaše Markežič i Irene Stramljič Breznik Feminativi v sloven- skem jeziku iznimno je važno izvor - no znanstveno djelo koje daje cjelovit i akribičan prikaz mocijske tvorbe u slovenskome. Autorice se ne ograni - čavaju samo na rječotvorbeni aspekt ovoga problema, već ga promatraju i u širem društvenom kontekstu. Poveziva - nje slovenističkih istraživanja s onima u drugim slavistikama djelo čini neizbjež - nom i relevantnom literaturom u širem slavističkom kontekstu te inspirativnim poticajem za daljnja istraživanja. — 408 — Slavia Centralis 1/2022 Ocene, zapiski, poročila – Reviews, Notes, Reports Rad Tjaše Markežič i Irene Stramljič Breznik ističe se preciznošću, temelji - tošću i nesvakidašnjom znanstvenom akribijom. Iscrpan popis literature po - kazuje informiranost autorica i duboko poznavanje problema. Riječ je o djelu koje je neizbježna polaznišna točka za sva daljnja istraživanja te teme, ne samo u slovenistici već u slavistici općenito. Barbara Štebih Golub Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, bstebih@ihjj.hr Marko JESENŠEK (ur.), 2021: Deroči vrelec Antona Krempla. M ar ib o r : U niv er zit e t na z al ož ba . (M e dn a r o dn a k nj i ž n a z b i r k a Z o r a, 1 4 1 ) . 2 0 6 st r a ni . Julija 2021 je pri Univerzitetni založbi Univerze v Mariboru izšla monografija o enem najplodovitejših in najodmev - nejših vzhodnoslovenskih piscev prve polovice 19. stoletja Antonu Kremplu. Publikacija je rezultat slovenističnih raziskav, ki so nastale ob 230-letnici rojstva Antona Krempla in 140-letnici smrti njegovega rojaka Jakoba Radosla - va Razlaga. Oboje je bilo obeleženo tudi z znanstvenim simpozijem, ki je sep - tembra 2020 potekal pri Mali Nedelji. Metafora v naslovu monografije izhaja iz zapisa Antona Martina Slomška o Kremplovih zaslugah, objavljenem v Drobtinicah za leto 1862, v katerem Kremplovo silno ljubezen do domovine in naroda primerja z deročim vrelcem, ki v sušnem obdobju izdatno pripomore k rodovitnosti pokrajine. Monografija, katere urednik je Mar - ko Jesenšek, je izšla kot 141. publika - cija v Mednarodni knjižni zbirki Zora. Naslovnico krasi slika Orači Riharda Jakopiča iz leta 1924, na zavihkih plat - nic pa najdemo Slomškov citat in dva Kremplova odlomka o pomenu sloven - ščine iz zgodovinskega dela Dogodivši- ne štajerske zemle ( 1 845). Uvodoma je natisnjena Kremplova slika iz župnišča pri Mali Nedelji, kjer je služboval; pod sliko je napis: »ANTON KREMPL, bivši župnik pri Sv. Lovrenci v Slov. Goricah, roj. 29. januarja 1790, † pri Malinedli 21. dec. 1844«. Sledijo trije uvodni nagovori s simpozija in deset prispevkov, ki imajo nemške sinopsise ter povzetke, kar je v času prevladujoče angleščine prijetno presenečenje. Mo - nografija se zaključuje z urednikovim povzetkom v slovenščini in angleščini ter kronološkim pregledom vseh publi - kacij iz zbirke Zora. Marko Jesenšek v svojem prispev - ku izpostavlja vpliv Antona Krempla na oblikovanje slovenskega knjižnega jezika. Poudarja, da je bil Krempl eden redkih vzhodnoštajerskih piscev svojega časa, ki ni sledil Dajnkovi ideji razvoja štajerske različice knjižnega jezika, tem - več se je zavzemal za enoten slovenski knjižni jezik in t. i. češko-ilirski črko - pis. Jesenšek ugotavlja, da je Krempl ob Murku in Slomšku za uveljavitev te pisave naredil največ, s tem pa je bil storjen tudi pomemben korak k združit - vi jezikovnih različic v enoten knjižni jezik. Avtor navaja, da je na Kremplov jezikovni nazor vplivalo več ljudi, in sicer Ivan Narat, gimnazijski učitelj ve - rouka, Janez Nepomuk Primic, profesor slovenščine na graški univerzi, po za - ključenem izobraževanju pa tudi ilirec Mihael Jaklin in slovaški jezikoslovec ter panslavist Ján Kollár. Izpostavljeno je tudi Kremplovo prizadevanje za slo - venski učni jezik in slovenske šole. Nina Ditmajer obravnava Anto - na Krempla in etnične identitete na