N KRANJ I HORIZONT GROBLJA NA REDOVE 6. STOLJEĆA U ZAPADNOJ JUGOSLAVIJI Sažeti izvod ZDENKO VINSKI A rheološki m uzej, Zagreb A utor je u svom p red av an ju razm otrio dosadašnje stanje istraživa­ n ja o nekropoli seobe n aro d a u K ran ju , brojčano procijenjenoj na 700 do 750 grobova, daleko najvećoj na čitavom te rito riju Jugoslavije u od­ nosu na sva ostala do sada ustanovljena g ro b lja na redove, d atiran a po p u t navedene nekropole u 6. stoljeće. O svrnuvši se n a nepovoljne okol­ nosti nekadašnjeg iskopavanja nekropole K ran j, samo jednim dijelom sistem atski publicirane, au to r iznosi svoje g ledište o njoj, prem a reviziji grobnog fundusa u N arodnom m uzeju u L ju b ljan i. D atiranje nekropole je pouzdano određeno od oko 500. godine do oko 600. godine, tj. nekropola tra je kroz čitavo 6. stoljeće, u vrijem e 4 decenija ostrogotske prisutnosti i oko 5 decenija langobardske p risu tn o sti u panonsko-savijskom k aštelu C arnium . H istorijski je ondje m oguća tak o đ er ograničena alam anska p ri­ sutnost, ali se n ju arheološki teško m ože pouzdano fiksirati, za razliku od očitih tragova m anje ostrogotske posade kroz p rv a 4 decenija 6. stoljeća do 540. godine i brojčano jače langobardske posade od 546./8. godine do oko 600. godine. U in te rv a lu od 540. do 546./8. godine v alja raču n ati s barem nom inalnom istočnorim skom v lasti c ara Ju stin ijan a I. Kao apso­ lutno kronološki pokazatelj služi za navedeno d atiran je i optjecaj novca barbarskog kova u nekropoli K ranj. N ju se ne bi smjelo sim plicistički nazivati germ anskim grobljem na redove, odnosno ni langobardskim grobljem proprie dictu, je r nekropola K ran j je de facto složenog etnič­ kog sastava. Daleko najveći postotak grobova v alja nesum njivo p rip i­ sa ti rom aniziranim starosjediocim a tog predalpskog područja, koji p red ­ stav ljaju osnovicu ovog velikog groblja. Z atim se sum arno navode arheološki elem enti nekropole K ranj po određenom izboru. N adalje slijedi autorov osvrt na ostala groblja u Sloveniji, to je u prvom redu poznato groblje n a redove B led-P ristava I, koje nem a g er­ m anske prisutnosti, a tra je od sredine 6. stoljeća do u 7. stoljeće, s p a ra ­ lelam a na B latnom jezeru i pogotovo u alpskim predjelim a p o krajine Veneto. U novije vrijem e se iskopavalo dva groblja na redove 6. sto­ ljeća: R ifnik p ri Š e n t-Ju rju nedaleko C elja —- s analogijam a u nizu grobova bilo na B ledu bilo u K ran ju — i m anje groblje D ravlje na pe­ riferiji L jubljane s izrazitim ostrogotskim elem entim a. A utor ukazuje tak o đ er na susjednu H rvatsku, odnosno na groblja na redove u rim skoj provinciji Dalm aciji, gdje je veom a signifikant­ na za tam ošnja m an ja groblja nedavno iskopavana nekropola u K ninu. Na dalm atinskom tlu evidentno su borav ili do 537. godine O stro­ goti, vladajući njim e iz Italije, ali tam o nem a Langobarda n i bilo kakvog drugog germ anskog prisustva nakon 537. godine u 6. stoljeću. G roblja na redove m ogu se ondje većinom slijediti kroz prvu i drugu polovinu 6. stoljeća, baš kao i na predalpskom tlu u Sloveniji. N ekropola K nin je zapravo istovrem ena s nekropolom K ranj, usprkos uočljivim raz­ likam a, povezuje ova dva najznačajnija velika groblja na redove rom a­ niziranih starosjedilaca niz zajedničkih značajki i tipoloških paralela. U tim se nekropolam a 6. stoljeća zrcali horizont donekle barb ariziran e kasnoantičke baštine autohtonog etnikona, tj. substrata u odnosu n a sla­ venski superstrat, koji se tom su b stratu nam etnuo nakon 600. godine za avarske vojne dom inacije u K arpatskoj kotlini. K onfrontacija kom - pletnog arheološkog fundusa nekropole K ran j i nekropole K nin p red ­ stav lja jedan od esencijalnih zadataka budućeg proučavanja arheolo­ gije seobe naroda u zapadnoj Jugoslaviji. RÉSUMÉ Kranj et l’horizon dé nécropoles en rangées du 6e siècle en Yougoslavie occi­ dentale (Esquisse de conférence) La nécropole pas encore entièrement publiée de Kranj — avec ses 700— 750 tombes — se range parmi les plus vastes du même genre en Yougoslavie. Elle fut formée et servit environ entre les années 500 et 600 après J. C. A en juger d’après les matériaux, on y a enterré d’abord les Goths Orientaux (jusqu’à environ 540), puis les Lombards (après 546—548). Il n’est pas évident si nous devons compter entre les deux phases sur une domination byzantine de quelques années à Carnium. Le plus fort pourcentage des tombes appar­ tient à la couche autochtone romanisée. Dans la nécropole de Bled-Pristava I, qui dura de la moitié du 6e siècle aux premières décennies du 7e, il n’y a pas de Germains, mais seulement la population autochtone romanisée des Alpes Orientales. On peut la comparer à certaines nécropoles près du Lac Balaton et dans les régions alpestres de l’Italie du nord-est. A ces deux nécropoles ressemblent partiellement la nécropole sur le Rifnik et jusqu’à un certain point aussi la nécropole expressément gothique orientale de Dravlje près de Ljubljana. La vaste nécropole de Knin, qui est le cimetière des vieux habitants romanisés et dans une certaine mesure barba- risés, est de la même période que celle de Kranj. Il semble que précisément la comparaison entre les deux donnera des résultats décisifs pour la connais­ sance de l'époque des Grandes Migrations dans les Balkans occidentaux.