ANNAIE S • Ser. hist. naí. • 10 - 2000 • 1 (19) 
stručni rad UD C 929 Brusina S. 
59:56 

SPÍRIDION BRUSINA-ZOOLO G ! PALEONTOLOG (1845-1908) 
. Jakov DULČIČ 
institut za oceanografiju i ribarstvo, HR-2100G Split, P.P. 50Q 
SAŽETAK 

Spiridion Brusina (1845-1908) je jedan od najpoznatijih hrvatskih prirodosfovaca 19, stolječa i uopče. Preko trideset godina radio je u muzeju i to od 1868. godine kao pristav; od 1876. godine kao utemeljitelj i ravnatelj Hrvatskog narod nog zoološkog muzeja. Bio je i prvi sveučilišni profesor na katedri za zoologiju novoga zagrebačkog Sveučilišta (1876-1901), inicijator i jedan od osnivača Hrvatskoga naravoslovnog druživa (1885), pokretač i prvi urednik njegova Glasnika, utemeljitelj znanstvene knjižnice današnjeg Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, pisac prvih prirodoznanstvenih bibliografija u Hrvata. Svojim organizatorskim sposobnostima znatno je pridonjeo napredku bioloških znanosti i njihovo povezivanje sa svijetom, dok je svojim stručnim i znan­stvenoistraživačkim radom u području ornitologije, ihtiologije, malakologije i mamalogije stekao velike zasluge u domovini, a svojim temeljitim istraživanjima faune neogenskih mekušaca Hrvatske i jugoistočne Europe postao je izuzetno poznat i priznat u svijetu. 
Ključne riječi: Spiridion Brusina, prirodopis, Jadransko more, životopis 
SPIRIDIO N BRUSiNA - ZOOLOG O E PALEONTOLOG O (1845-1908) 
SlNTBSl 

L 'autore presenta la biografía ed il lavoro di Spiridion Brusina, scienziato croato, nel centocinquantacinquesimo anniversario delta sua nascita. Il lavoro di Spiridion Brusina raggiunse il suo ápice nella zoología generale e nella paleontología di molluschi e gasteropodi. !n questi campi, lo scienziato scopri e descrisse un ampio numero, piú di 600, nuove specie (in prevalenza fossili). Brusina fondci la Societa Naturale Croata ed il suo giomale 'Glasnik hrvaiskog prirodoslovnog druílva' (l'odierno 'Periodicum Biologorum') nonché la biblioteca zoologica. La sua grande collezione paleomalacologica e conservata nel Museo Naturale Croato di Zagabria e viene protetta come monumento di categoría zero. Brusina vanta, inoltre, diverse pubblicazioni moho interessanti nei campi del­I'ornitología e dell'ittíologia. Brusina fu non solo un grande scienziato ma puré uno dei piu grandi darwinisti del suo lempo. 
Parole chiave: Spiridion Brustna, scienze natural!, Mare Adriático, biografía 
UVO D za napredak prirodnih znanosti na ovim prostorima. Postao je poznat i u svijetu, osobito po svojim rado v ima Ov e godine se navršava 155. godina od rodenja iz paleontologije mekušaca. U drugoj polovici 19. Spiridiona Brusine, zoologa i paleontologa, koji je svoj stolječa Brusina je bio prava iznimka na ovim pro­radni vijek proveo u Zagrebu u Zooioškom muzeju i na storima po shvačanju mjesta i važnosti prirodne zna­Sveučilištu (1868-1901), a svojim istraživanjima i nosti za život naroda. Neumorno je isticao kako svaki velikim organizatorskim sposobnostima mnogo je učinio duhovni i materijalni napredak bitno ovisi o stupnju 
99 

A N NALES • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) 
lakov DULČIČ: SPIRSDION B«USIN A - ZOOLO G I PALCONTOIO C (1845-130S). 99-10-1 
Sl./Fig. 1: Spiridion Brusina (1845-1908). 
razvoja prirodnih znanosti u nekom narodu. U skladu s tim svojim temeljnim uvjerenjem Brusina je cijelog života poduzimao veliki broj akcija da bi se prije svega u Hrvatskoj stvori I i osnovni preduvjeti za znanstveni i istraživački rad, da taj rad Uide dobro organiziran i uspjesan na europskoj i svjetskoj razini. Nema uopče dvojbe da je tim svojim osnovnim uvjerenjem Brusina i danas aktuaian i suvremen. Za malakoiogiju neogena i današnjice, osobito faune kopna i uzemnih voda, još i danas predstavlja medu klasičnim autorima jednu od najviše navodenih ličnosti. Njegova se djela još danas mnogo upotrebljavaju. Održana je večina njegovih taksona koje je on vješto uočio i uveo u znanost. 


ŽIVOTOPi S 
Spiridion Brusina (Si. 1), hrvatski zoolog i pale­ontolog, roden je u Zadru 11. prosinca 1845. godine od oca jurja (Giorgio), učitelja, i majke Josipe. Bio je sedmo od petnaestoro njihove djece. Njegov djed Ivan doselio se početkom 19. stolječa iz Palmanove (Furlanija, Italija) u Zadar. Tijekom tri naraštaja obitelj Brusina se posve pohrvatila, tako da se Spiridion isticao i kao gorljivi hrvatski rodoljub. Još kao gimnazijalac priklanjao se autonomašima, ali se kao maturant okrenuo idealima narodnjaka (Strossmayera., Račkoga i Mrazoviča). Zala­ga o se za sjedinjenje Dalmacije s ostafom Hrvatskom. Bio je takoder veliki poklonik tafijanske kulture i tra­dicije, pa i one koje je ostavila traga u Dalmaciji. IMakon završene zadarske gimnazije (1865) četiri semestra studirao je prirodne znanosti na Sveučiiištu u Beču. ( J jesen 1867. godine vratio se u Zadar i neko vrijeme bio supient na gimnaziji. Umro je u Zagrebu, 21. svibnja 1908. godine. 
STRUČN I RAD 
Brusina je jedan od najpoznatijih hrvatskih prirodo­slovaca 19. stolječa i uopče. Preko trideset godina radio je u muzeju i to od 1868. godine kao pristav, od 1876. godine kao utemeljitelj i ravnatelj Brvatskog narodnog zooloâkog muzeja. Bio je i prvi sveučiiiSni profesor na katedri za zoologiju novoga zagrebačkog Sveučilišta (1876-1901), inicijator i jedan od osnivača Hrvatskoga naravoslovnog družtva (1885), pokretač i prvi urednik njegova Glasnika (SI. 2), utemeljitelj i velikim dijelom tvorac bogate i vrlo vrijedne visoko stručne i znanstvene knjižnice današnjeg Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, pisar: prvih prirodoznanstvenih bibliografija u Hrvata. Svojim znatnim organizatorskim sposobnostima znatno je pridonjeo napredku bioloških znanosti i njihovo povezivanje sa svijetom, dok je svojim stručnim i znanstvenoistraživačkim radom u području ©mitologije, ihtiologije, malakologije i mamalogije stekao velike zasluge u domovini, a svojim temeijitim istraživanjima faune neogenskih mekušaca Hn/atske i jugoistočne Europe postao je izuzetno poznat i priznat u svijetu. jedan je od klasičnih autora koji se i danas citira. Hrvatsko naravoslovno družtvo utemeljeno je 27. pro­sinca 1885. godine Î veliku zasluge zato upravo se pripisuju Brusini koji je družtvo utemeijio prigodom 50. obljetnice hrvatskoga narodnog preporoda. Okupio je oko 30 pri rod os I o va ca koji su se bavili znanstvenim i nastavnim radom u Zagrebu, nakon što je 1875. godine osnovan Mate matic ko-pri rod os lovni odjel Mudroslov­nog (filozofskog) fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Brusina je očekivao da če 1885. godina biti prekretnica za prirodne znanosti u Hrvatskoj, te kaže: "Mi smo se za ovo po! vleka liepo ponieli na polju liepe književnosti, poviesti, filologije itd., a početkom druge polovice neka se izpuni moje nastajanje još od god. 1868, neka oživi hrvatsko družtvo naravoshvaca u našem bielom Za­grebu, družtvo, kojem je Darwin god. 1869. želio naj­bolji uspjeh. Pa kad se proslavi stogodišnjica književnog preporoda, neka bi Hrvati mogli dokazati, da poŠto su, kao Sto je naravno, ponajprije njegovali, što im je najpreče bilo, naime poviest svoju i jezik svoj, da su napregnuli napokon s ve svoje sile, mnogo !lepa izkazali se na polju ovih znanosti; kao što su se davno prije preporoda proslavili Dominisi i Boškoviči". 
Spiridion Brusina je osobito zaslužan za napredak i razvoj zooloških i paleomalakoloških zbirki, koje je ure­dio i svrstao po načelima muzejske strukture. Medu zoološkim zbirkama njegovom zaslugom obogačene su i sredene osobito ornitološka i malakološka zbirka, zatim zbirke kojima se prikazuje fauna jadranskoga mo­

100 

ANNALE S • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) 
lakov DU1ČIČ : SPIRIDfO N BR US IN A - ZOOIQ G I PAIEON'TOIO C 0845-1908), 39-104 
SOCIETAS IltSTORICO-RATURALiS CR0AT1CA. 


GLASNIK 

HKVA'fSKOG.A 

NARAVOSLOYNOG A DRUŽTVA . 
1J!!I»IHI',UC 
S. BKOSiiN' A 
GO D I N A nr. 
S A 4 I U TAUUC A I i niLVOKEZOM . 

BIBLIOTEKA 
OOEASOGRAFSKOG INSTITUTA. 
ipfii. !oil. L. L....;.---J 
/««. fa-. ^..f^l-jA 
ZAOKEE T 
iU!Tili;rO 3 H A KtAE>A UllSiUi 
J8SB. 

SI, 2: "Glasnik hrvatskog naravoslovnog druživa". 
Fig, 2; "Glasnik hrvatskog naravoslovnog druživa" ("He­rald of the Croatian Society of Natural Science"), 

ra. Za njegova upravljanja Hrvatskim narodnim zoološ­kim muzejem ta ustanova stekla je velik ugled i bila je medu najuglednijim u ovome dijeiu Europe, Brusina je bio strastveni prikupljač i sistematičar. U svome muzej­skom radu težio je da prirodoslovni muzej bude mjesto gdje se prikupljaju i istražuju prirodnine kao dokumenti 
o stanju i mijenama tla, flore i faune. Medu prvima je na ovim prostorima spoznao veliki značaj sastavljanja znanstvenih bibliografija, te je pokušao popisati autore, djela, razna izdanja koja se tiču zoologije u Hrvata. Takvi popisi, s analitičkim i kritičkim primjedbama, kao informacija istraživačirna, bili su presudno važni za daljnja istraživanja. Drugo važno Brusinino djelo jest velika bogata i vrlo vrijedna zoologijska knjižnica koju je u potpunosti iz temelja sam stvorio, Večtnu knjiga i časopisa uspijevao je sam nabaviti i to na dar od svojih prijatelja, znanstvenika, sa svih strana svijeta, pa j od ustanova, od vlada i slično. Kao primjer može se navesti veliki niz svezaka izvješča raznih istraživačkih ekspe­dicija (Novara, Challenger..), serija Folinovih Les Fonds de la Mer (1967-1883), zatim mnogobrojni prirodo­slovni časopisi (Transaction of the Zoological Society of London, Proceedings of the Zoological Society, Archives de Zoologie experimentaie et generale ...). Tu su takoder i velika klasična djela Linnaeusa, Lamarcka, Cuviera, Darwina i drugih velikih svjetskih prirodoslovaca. Bru­sina je odigrao veliku ulogu u dvije vilo značajne stvari, a to su uloga pri osnutku Hrvatskoga naraslovnog druži­va (1885), zatim i njegovo dalekovidno zalaganje (od 1886, godine nadalje) da se osnuje hrvatska postaja za istraživanje jadranskog mora (ostvarena tek 1930. osnut­kom današnjega Instituta za. oceanografiju i ribarstvo u Splitu). Vrlo su značajna i Brusinina znanstvena puto­vanja na hrvatski Jadran (1868, 1871, 1873), zatim znanstvena putovanje jahiom Margita na kojem je (1894) predvodio tim prirodoslovaca biologa i geologa, te putovanje 1901, koja su mu dala mnoštvo podataka tako da je mogao pri samom kraju života objaviti (1907 i 1908) za tada najpotpuniju Faunu Jadrana popisavši 563 svojte krednjaka, žarnjaka, kolutičavaca, spužava, mekušaca, rakova, ramenonožaca, mahovnjaka, bodlji-
S 

SI. 3: Brusinina knjiga o izumrlim mekušcima bila je izvršno primi !ena u stručnim i znanstvenim krtigovima, a zapažena je njezina visoka tehnička razina. Fig. 3: Brusina's hook about extinct molluscs reached a truly high technical level and was excellently received by the professional and scientific circles. 
101 

ANNALES • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) 
lakov DUIČIČ: SPIRIÖION BRUSINA-ZOOIO C I PALEONTOLOG !1845-1908), 93-104 

JADRANSKOGA MORA. 
GRAOJA ZA FAUNtJ HRVATSKU ÜZ OBZIR KA OSTALE 8ISAVCE SKJBDOZEMNOGA MOSA. 
S. BRUSIKA . 
(SA 1 TABL1C0M). 

ü ACknjige Radarjvgoilavtiuke ^h'ini'^i i ^ vmjehiüJlii.J , r' [ 
U ZAGREBU 

5'ISiS 1)) O K I Č K I; r J « K A It K 
1SS0. 

5/. 4:S. Brusina: "Sisavci Jadranskog mora". Fig. 4: S. Brusina: "Mammals of the Adriatic Sea". 
kaša, riba i sisavaca. Izuzetno je vrijedno njegovo istraživanje malakofaune Prukljanskog jezera (132 svoj­te, od kojih 21 nova za Jadran), zatim, što je otkrio neke nove vrste sjevernomorskih mnogočekinjasa u Kvarneru, kojima se potvrdivala tzv. borealna teorija o postanku faune toga dijeia jadranskog mora. U svtjeiu je stekao slavu svojim neizmjernim doprinosom paleontologiji mekuSaca, jer je otkrio i opisao oko 600 za znanost no­vih svojti fosilinih puževa i Skoljkaša {S!. 3). Rezultate svojih istraživanja objavio je u oko 30-ak radova u ino­zemnim časopisima. Lstražio je osobito faunu meiano­psidnih slojeva, posebice origocerase i neritodonte Dalmacije i Slavonije, zatim faunu poniskih oblika iz kongerijskih sloieva zagrebačke okolice, Istražujuči ter­cijarnu faunu mekušaca iz MarkuSevca utvrdio je neke sličnosti s recentnom takvom faunom Bajkaiskog jezera. Nedavno su svjetski znanstvenici biii ugodno iznena­deni kada su Brusinina kritičnost i oko velikog struč­njaka biii fascinantno potvrdeni otkričem predstavnika Brusinina fosilnog gastropodnog roda Orygoceras u podzemnim vodama države Texas. Brusina je napisao i dva vrio važna monografska paleomalakološka djela: 
"C ragj a za neogensku malakološku faunu Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, uz neke vrste iz Bosne, Herce­govine i Srbije" (1897), te atlas "Iconographia mollus­corum fossilium" (1902). Brusinina paleornaiakološka zbirka se danas čuva u Hrvatskom prirodoslovnom mu­zeju u Zagrebu i proglašena je spomeničkom baštinom nufte-kategodje. Neprestano je isticao veitku važnost istraživanja i racionainog iskorištavanja živih bogatstava jadranskoga mora. Dosta je pisao o problemima ribar­stva na Jadranu i uspio da bude donesen poseban zakon 
o toj važnoj prtvrednoj grani, odnosno prvi je predložio načrt Zakona o ribarstvu. Bio je začetnik hrvatske omitoiogije i radio je na osnivanju Ornitoioškog centra. Obavljao je složena biološka istraživanja mora (SI. 4), te je povremeno dobivao vojni brod za svoja istraživačfca 
•
 v'^Ä u :v"""' 
!•: •,..;.'-LIF^Y}I:'^,V' " " -^ 1 •"•.L1 : • [ • • 
^iÄlltal . 
Si. 5: Pismo Charlesa Darwina od 8. svtbnja 1869. Spiridionu Brusini, kojem upuduje najbolje želje za napredak Druztva. Fig. 5: The letter written on May 8th 1869 by Charles Darwin to Spiridion Brusina, in which the famous scientist expressed his best wishes for the Society's progress. 
102 

ANNALE S • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) 
Inkov DUlCiČ : SPIRIDION BRUSINA - ZOOLO C I PALEONTOLO G (1845-1503), 99-104 
putovanja. Sudjelovao je kod medunarodne publikacije "Les fonds de la mer", te ga neki stranci navode medu prvima koji je potaknuo istraživanje faune morskih dubina. 
Svoje znanstvene radove je objavljivao diljem svije­ta, suradivao je sa Smithsonian Institution u Washing­tonu, predsjedao je i sudjelovao na mnogim meduna­rodnim kongresima, bio član mnogih akademija i struč­nih prirodoslovnih društava. Več zarana je prihvatio darvinizam i 1869. kad je kanio utemeljiti družtvo hrvatskih prirodoslovaca pisao je velikom Chariesu Dar­winu o tome i zamolio ga da mu pošaije svoju foto­grafij u kako bi njome ukrasio diplomu Družtva. U svib­nju 1869. Darwin mu je vlastoručno odgovorio (SI. 5) i več je 1870. godine Brusina održao prvo javno pre­davanje o darvinizmu, prihvativši i braneči Darwina. Brusina je 16. 12. 1870. i 24. 3. 1871. godine predavao na "Gospojinskim sastancima" i pisao u tada mnogo čitanom listu "Vienac zabavi i pouči": "Nešto o Dar­winovoj teoriji" i "O starosti čovječjeg roda". Negativni odjek pojavljuje se iste godine u "Zagrebačkom katoličkom listu" i u "La Dalmazia cattolica". Kasnije se Katoiički list još nekoliko puta napao Brusinu u vezi sa "darvinizmom", a osobito onda, kad je Brusina bio jedan od osnivača slobodno-zidarske lože 1892. godine. S obzirom na veliki doprinos znanosti i značaj na ovim prostorima mogli bi Spiridona Brusinu z vati i "hrvat­skim", ili još bolje "jadranskim Darwinom". Brusina je bio i članom Uprave Hrvatskog glazbenog zavoda {izuzetno glazbeno nadaren}, masonske lože "Hrvatska vila" i Družtva hrvatskih književnika od njegovog osnut­ka 1900. godine. 
Prated Brusinine radove uočavamo kako je od sakupljača i sistematičara postupno evoluirao do tipa znanstvenika-managera. Sasvim s u vremen i blizak po­staje Brusina, ako se zamislimo u silne poslove koje je obavijao i koje iznosi u jednom pismu: "i ako raci na­pornog rada-pošto moram bez ikakve moralne i materijalne potpore za trojic.u raditi-nemam kada na se i na svoje misliti, a kamo li prijatelje pohoditi, to smo mi uvijek bili dobri prijatelji." Brusina je bio veliki protivnik profesionalnog svaštarenja. Kao čovjek žive naravi i velike životne energije, u svome radnom vijeku počeo je t priveo kraju mnoge zamisli, alt glavninom svojih snaga želio je biti zoolog i paleontolog u muzeju. U susretu sa Brusinom i njegovim stvaralaštvom možda se možemo ponovno zapitati o smislu i značenju feno­mena prirodne znanosti, o znanju i informacijama kao izuzetno važnom dijelu društvenog života. Takoder bi se mogli zapitati o onome što smo danas i, još više, što bismo mogli t treba I i biti. 
SPIRIDIO N BRUSINA - ZOOLOGIS T AN D PALEONTOLOGIS T (1 845-1908) 
Jakov DULČIČ 
Institute of Oceanography and Fisheries, HR-21000 Split, P.O.BOX 500 
SUMMARY 
The author presents the biography and professional work of Spiridion Brusina, the Croatian natural scientist, at the 155th anniversary of his birth. Spiridion Brusina was most successful in general zoology and palaeontology of molluscs and gastropods. In these fields he discovered and described a great number, more than 600, new specie s (mostly fossils). He established the Croatian Natural Society and its journal "Glasnik hrvatskog prirodoslovnog družtva' (the present-day "Periodicum Biologorum'), as well as the zoological library. His great paleomalacological collection is deposited in the Croatian Natural Museum in Zagreb and protected as the monument of zero category. Brusina has some very interesting papers in the field of ornithology and ichthyology. He was a great scientist and one of the greatest Darwinists of that time. 
Key words: Spiridion Brusina, natural sciences, Adriatic Sea, biography 
IZVO D IZ OBJAVLJENI H RADOV A 
SPIRiDION A 8RUSINE 


Brusina, S. (1865): Conchiglie daimate inedite. Verb. k. 
k. zoof.-botan. Ges., 15, 1-42. 
Brusina, S. (1866): Contribuzione della Fauna dei Mof­luschi dalmati. Edit. Zool. botan. Ges., 134 pp., 1 tab. 

Brusina, S. (1867): Prinesci malakologiji hrvatskoj. Rad 
jugosf. akad., 1, 78-105. 
Brusina, S. (1869): Gastéropodes nouveaux de l'Adri­atique. j. Conchyiiol., 1 7, 230-249, 
Brusina, S. (1869): Monographie des CampySaea de la 
Dalmatie et de la Croatie. Ann. Soc. Malacol. Belg., 4, 
39-79. 

10 3 
ANNALES • Ser. hist. nat. • 10 • 2000 • 1 (19) 
Jakov DULČICi: SMROO N BRUSIN A ~ ZOOLO G ( PALfONTOlO C {I84S-1908}, 99-104 
Brusina, S. (1870): îpsa Chiereghinii Conchylia ovvero 
Contribuzione pella Malacoloigia Adriatica. Biblioteca 
Malacologtca, 2, 280pp. 
Brusina, S. (1870): Specie nuove. Cingula Schlos­ser iarta. Buli. Malacoi. !ta!., 3, 9-H . 
Brusina, S. (1870): Rissoa filosa. Les Fonds de ia mer, 
tome I, p. 260. 
Brusina, S, (1870): Monographie der Gattungen Errime­ricia und Fossarulus. Verh. zooi. bot. Ges., 20, 925-938. 
Brusina, S. (1871): Saggio dalla Malacologia Adriatica. 
Bull. Maiac. Ital., 4, 5-9. 
Brusina, S. (1872): Naravoslovne crtice sa sjevero-iz­
točne obale jadranskog mora sabrao god. 1868. I 1871. 
(Dio I). Rad Jugosl. akad. znan. umjetn., 19, 105-177. 
Brusina, S. (1874): Naravoslovne crtice sa sjevero-iz­točne obale jadranskog mora sabrao god. 1873. (Dio 
drugi). Rad Jugosl. akad. znan. umjetn., 27, 131-193. 
Brusina, S. (1876): Aggiunte alla Monografia deüe Cam­pylaea della Dalmazia e Croazia. Bull. Soc. Maiac. Ital, 
2, 53-61. 
Brusina, S. (1876): Description d'especes nouvelles, 
provenant des terrains tertiaires de Dalmatie. J. Couch., 
24, 109-116. 
Brusina, S. (1878): Molluscorum fossilium species no­vae et emendatae in tellure tertiana Dalmatiae, Croatiae 
et Slavoniae inventae. j. Conch., 26, 347-356. 
Brusina, S. (1882): Le Pyrgulinae dell'F.uropa orientale. 
Note. Bull. Soc. Malacoi. Ital., 7, 229-292. 
Brusina, S. (1882): Orygoceras, eine neue Gastropo­dengattung der Melanopsiden-Mergei Dalmatiens. Beitr. 
Pal. Österr.-Ungarn u. des Orientes, 2, 33-46. 
Brusina, S. (1883): Anomalien der Omis Croatica. Min. 
des Ornithol. Vereines in Wien, 57-63. 
Brusina, S. (1885): 5ull7-fe//x homoleuca del Littorale 
croato. Bull. Soc. Malacoi. Ital., 11,5-10. 
Brusina, S. (1885): Velriba i ulješura od Lastova u Dal­maciji. Narodni list, 2.4(42), str. 2. 
Brusina, S. (1888); Morski psi Sredozemnoga i Crlje­noga mora. Glasnik Hrv. naravosl. družtva, 3, 167-230. 
Brusina, S. (1888): Psina ljudožder {Carcharodon verus). 
Glasnik Hrv. naravosl. družtva, 3, 335-337. 
Brusina, S. (1888): Strani omitolozi i zbirka ptica Na­rodnog zoološkog muzeja. Glasnik Hrv. naravosl. 
družtva, 3, 337-338. 

Brusina, S. (1888): Piscicoltura. Bolletîno Agrario della 
Dalmazia. Gospodarski list dalmatinski, 17, 273-279. 
Brusina, S. (1888): O ribaštini u Dalmaciji. Nar. list (Il 
Nazionale), 27(67), 1-2. 

Brusina, S. (1888): Ptice hrvatsko-srpske s obzirom na ostali slovenski jug. Priprema za hrvatsko-srpsku ornt­tologiju. Spomenik Srp. kralj, akad., 1, 1-51. Brusina, S. (1889): Riba 'mSijeko1 u Dalmatinaca. Glas­nik Hrv. naravosl. družtva, 4, 56-71. Brusina, S. (1889): Sisavci jadranskoga mora. Gradja za faunu hrvatsku uz obzir na ostale sisavce Sredozemnoga mora. Rad Jugosi. akad. znan. umjetn., 95, 79-177. Brusina, S. (1890): Poziv odjela za ribarstvo jubflame gospoda rsko-šumarske izložbe. Glasnik Hrv. naravosl. družtva, 5, 251-257. 
Brusina, S. (1892): Fauna fossile terziaria dl Markusevac in Croazia, con un elenco delle Dreissenidae della Dalmazia, Croazia e Slavonia. Glasnik Hrv. naravosl. družtva, 7, 113-210. Brusina, S. (1893): Drei Euüma microstoma. Nach­richtsblatt deutsch. Malakozool. Ges., 25, 79-83. Brusina, S. (1893): U zaštitu ribarstva. Viestnik prvoga občega hrv. družtva za gonjenje lova i ribarstva, 3, 36­
42. 
Brusina, S. (1894): Die fossile Fauna von Dubovac bei 
Karlstadt in Kroatien, jahrb. Geol. Relchsanst, 43(2), 
369-376. 
Brusina, S. (1900); Megalesiris skua. Nova ptica za 
hrvatsku faunu. Lovačko-r ibarski viestnik, 9, 3-8. 
Brusina, S. (1902): Naše jesetre. Rad jugosi, akad. znan. 
umjetn., 149,1-62­Brusina, S. (1904): La zoologia nel giornalismo. Bolle­tino del Naturalista, 15, 76-77, 
Brusina, S. (1906): L'Ornitoiogia della Buigaria, del 
Montenegro e della Grecia de! Reiser. Avicula, 10, 57­
69. 
Brusina, S. (1906): Strossmayer i evolucija. Strossmayer 
koledar za 1907, 121-123. 
Brusina, S. (1909): Šipovo und seine Tertiar-Faunuia, 
Wiss. Mitt. Aus Bosn. u. Herzegow., 11, 572-578. 
Brusina, S. (1916-1917): Zoologie in Kroatien. Izvješča 

o raspr. Matem.-prir. razr. Za g. 1867-1914, jugosl. 
akad. znan. umjetn. VS Zoologie, 214-216. 

LITERATURA 

Baiabanič, J. (1989): Spiro Brusina - i danas suvremen 
(1908-1988). Priroda, 5, 26-27. 
Dadtč, Ž. (1990/1991): Priroda od 1911. do 1990/91. 2. 
Utemeljenje Hrvatskoga prirodoslovnoga družtva 1885. 
godine. Priroda, 2, 6-9. 
Kochansky-Devide, V. (1975): Priloži povijesti geoloških 
znanosti u Hrvatsko]. II Spiridion Brusina. Geol. vjesnik, 
28, 365-385. 

104