KRALJEVINA JUGOSLAVIJA \|P^AYA ZA ZAŠTITNI Klasa 77 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 februara 19.33. Hornby Frank, Liverpool, Engleza. Automatska spojnica za železničke vagone a naročito za igračke železnice. Prijava od 20 juna 1931. Važi od 1 februara 1932- 1': i:) a •. 1 ’ " "" ’ Traženo pravo prvenstva od 18 novembra 1930 (Engleska). ' ' " ■ ..... '• I| i:t I i *| .' I I . Ovaj se pronalazak odnosi na automatske'sp jitice1 (kvačila) za železničke vagone, i on se mo'že primeniti ha kvačila voz-nog materijalb'za TkTdčk^'i modele. • Kod 6Vbg 'pdšledn'jfeg ' iožn'Og materijala potrebno je, da kvačilo bude 1 lako >i dosta tprošttV i, isto tako, da kvkčilo bude pristupačno za kvačEhjč sa kvačilima' drugih i-gfkčki-vozilh' hekog drugogJ Sistema, koji ne mora biti istog tipa 'kad prvb kvačilo. S dfllge strane 'potrebno jfe, da se takva naprava rrtbžč adtdmatški kvačiti kada' se vozila za kvačen'jč iialaze na krivini. Cilj je oom pronalasku dkr zadđvolji gornje zahteve. Po ovom pronalasku svaki spojni ele-menat sastoji se iz kuke i ‘Slana, Sifokog zgloba ili t. sl., koji rritže, kada se spojki elementi dva vagona dodirnu, da se podigne i "kVači sa suprotnom kukom ‘drugog vagona. Članak, ž'glcb 'ilf t. sl. 'Slankasto se utvrđuju. Da bi se gorepomenuto podizanje zglobaktog 'članka ‘moglo izvesti, prednji deo spojne kuke ima nagnutu površinu. Zapira?"ima isto tako; ha zadnjem delu spojnfc' kuke, koje služe za' ograničenje ulaska članka pre nego što upadne iza spojne kuke. Kada se oba članka ukvače iza Svojih kuka i vagoni spoje, podižu se preklop■ članka i donji članak;'da bi se is-kvačilo. Ovim se podiže dhigi članak i o-slobađaju' oba članka iz svojih kuka-. Podizanje se može izvesti poiiioću ' jednog kraka ili produžetka na člafikb, ko ji se nalazi iza zgloba, i koji'se stavlja bočno bd vagona, da bi’mu se lakše prišlo. Na priloženim nacrtima sl. 1 do 5 pokazuju pronalazak u primeni. za železuičk’i va-goh-igraČke. Sl'. 1 je vertikalan' izgled dg-lonr u preseku; si. 2 je izgled od pozadi, a si. 3 je izgled odozgo vagona sa spojnim elemeritlmav SI.1 4 je Šematski ‘izgled, koji pokazuje ‘položaj spojnih ' elemenata vhgbna 'zr Treme prvog potez'a kva'čenj'aj' dok1 St. 5 p:.l>ažiije !potpuno'1 izvedeno' kva-čefije. ' Sl.'6—9 pckažiljti Vfštu kočnice pri-menljivu za pulntaho^a 'koTa;1 si. 6 je deh-mičan vertikalan izgled1, delom u preseku, jednog krdjh pulmanovih kola i dbfičrii doseći točkdvi.1 SI, 7 je'izgled od pozadi a si. 8‘je ižglćd od'ozdo‘. $1. 9 'je šematička ošnbvi', koja pokazUje položaj nošećih' toč-' kova i spojnice, khd'd se nalaži na^ kVjvtni. U si! Tđo '5, vagon i ima na'" svakom kraju spojim kuku 2, koj^’jč načinjeni o-bičnb iz jednog kćVnada kbvhnjbhi. Ta'kuki ^strci sa ploče 3, koja je'utvrderia za ’ pb'-štćlje ’vagOnii,' i bni' ihta liagfiutu1 bdarfni pbvršinu 4'i ođbo'jnfk ^ keja se'iialdž'i' na zadnjem dćlu. Odbojnik 5 1 kuka 2'obrdzu-ju'udUbljehjć 6, u kojfe upada' članak "7 sa sdjprf trtog spojnog čldna. 'Čliinak 'je^član1 kasto utvrđert pod' 12 u ušici'8, koja’"je ša-vijerta S'a pltče 3, dok članak 7 ’mbže' biti odf žice savijene u obliku U. Spolini deO' članka 7a malo je savijen i dosta Je"širok, i išti deo članka 7a mo'žč se zakbsifr, da hi obrazovao oštricu 9, da bi se ižbegab bđ: bojni dodir dva članka' oba kvačila 'kada se ovi jedno drtigom'približe; đa Spoje Ta-' gbne. Oštrice osiguravaju nlimbilaženjfe članaka 7 pri"njihovom približaVan'ju, i km . . ,-i <•<■( pit Din. 20. da se ovi dodirnu sa nagnutim površinama 4 kuka, oni najahuju na te površine, da bi se sreli sa odbojnicima 5 na zadnjem delu i onda upadaju u udubljenje 6 iza kuka. Kvašenje dva vagona pokazano je u si. 4 i 5. U si. 4 nastaje prvo hvatanje, gde su se oštrice 9 oba članka mimoišle, tako da desni članak ide iznad levog, koji nailazi na nagnutu površinu 4 kuke. Čim se vagoni približe položaju iz si. 5, donja kuka 7 oslobađa viljušku 4a kuke na suprotnom vagonu i upada u udubljenje 6, čime je omogućeno drugom članku 7, da upadne u odgovarajuće udubljenje. Člankovi su uzdignuti da iskvače kvačilo pomoću jednog kraka 10, koji se nalazi na jednoj strani svakog članka i koji je obično iscelo sa njime, i koji obrazuje jednu ručicu, pomoću koje se članak može okrenuti na gore oko svoga šipa 12. O-vaj krak nailazi najzad na zapirač na ušici 8 i time ograničava kretanje na gore članka. Ovo je potrebno jer bi inače još udar članaka prilaskom vagona mogao iste is-krenuti na gore toliko, da ih baca unazad od šipova 12, gde bi i ostali mesto da padnu iza suprotnih kuka. Spojna kuka se može kruto vezati za okvir vagona ali je bolje da se veže članka-sto, tako da se položaj kuke može malo podešavati. Ovakav raspored pokazan je u sl. 1 i 2, gde je ploča 3 člankasto utvrđena za postolje la koša 1 pomoću čaure 13, koji prolazi kroz ploču 3 i postolje la. Sa takvim rasporedom može se postići sigurnija veza kada se spajaju dva vagona na krivini, pri čem se spojnice same prilago-đavaju centralnoj liniji koloseka usled svoje člankaste veze. Da bi se ploča mogla o-brtati oko svoga šipa 13 urezan je prorez 14 u prednji pojas 15 vagona. Kod izmenjenog oblika po si. 6 do 9 spojnica je pokazana primenjena kod pul-manovih kola lb čiji su noseći točkovi 16 utvrđeni kod 18. Usled znatne dužine ove vrste kola, njeni krajevi u znatnoj meri prekrivaju centralnu liniju a—a koloseka, si. 9, i spojne kuke neće se pravilno hvatati, sem ako ne budu predviđena sretstva, koja će ih držati u istoj liniji kao što je centralna linija koloseka. Za tu svrhu ploča 3a, si. 6, načinjena je nešto duža nego kod ranije opisanog oblika, i ona je člankasto vezana preko čaure 13a za pod 17 vagona, i kroz otvor 14a upada u prednji član 15a vagona. Noseći točkovi 16 utvrđeni su kod 18 na poznati način i oni nose oprugu 19, koja je utvrđena kod 20. Prednji deo ove opruge, ispada; isto tako, kroz otvor 14a i ulazi u ušicu 21 na pleči 3a spojne kuke. Cilj je ovoj opruzi da centrališe kuku u od- nesu na uzdužnu osu nosečih točkova. Prema tome kada se sistem nosećih točkova nalazi na krivini njegovo obrtanje oko zglobova 18, si. 9, izaziva potiskivanje kuke do boka proreza 14a i to pomoću opruge 19. U si. 9 na pr. kuka je gurnuta do granice proreza 14a i onda je više ili manje centralno postavljena u odnosu na srednju liniju a—a koloseka. Elastičnost opruge 19 dopušta sistemu točkova da zauzme veći obrtni ugao a da se ne ošteti veza. Sa takvim rasporedom spojna kuka se kreće prema jednoj ili drugoj strani pod u-plivom opruge 19 a uvek u liniji sa krivinom koloseka. Ako se spojni elementi dva vagona u-kvače člankovi se malo preklapaju (si. 5), pri čem težina gornjeg članka drži donji članak u hvatanju sa suprotnom kukom 2, ali podizanjem samo jednog donjeg članka pomoću kraka 10, oba članka se izkvaču-ju iz svojih kuka i time otkvačuje spojnica. Kada se vagoni nalaze u kvašenju onda pritisak između njih primaju člankovi 7, koji se hvataju iza kuke 2 kao i veza članaka 7 sa zadnjim odbojnicima 5. Ako se kuke kruto utvrde za vagone, onda je raspored istih na suprotnim krajevima svakog vagona, gledano u osnovi, takav, da se dve ma koje kuke neće sudariti već će prolaziti jedna pored druge. Ako se spoljni delovi 7a članaka 7 načine dovoljno širokim i malo zakrive, onda se može postići dobro hvatanje i kada su vagoni nagnuti ped uglom na krivini i to čak i onda ako su kuke kruto utvrđene za vagon a ne člankasto. Patentni zahtevi: 1. Automatska spojnica za železniška vozila, naročito primenljiva za igračke-že-leznice, naznačena time, što se sastoji iz kuke (2) i članka (7) koji sarsđuje sa kukom, koja ima nagnutu površinu (4) preko koje nailazi članak suprotne spojnice, tako da se iza kuke (2) vrši kvačenje. 2. Automatska spojnica po zahtevu 1, naznačena time, što je predviđen odbojnik (5) na zadnjem delu kuke za ograničavanje unutarnjeg spojnog kretanja članka (7) suprotnog člana spojnice. 3. Automatska spojnica po zahtevu 1, naznačena time, što je na zadnjem delu kuke (2) utvrđen članak, koji ima krak (10) ili tome si. pomoću koga se može podići, sa ili bez zapirača (11) za hvatanje kraka u cilju ograničenja podizanja članka 7. 4. Automatska spojnica po zahtevu 1, naznačena time, što članak (7) ima oštricu-(9) na svom prednjem delu. 5. Autrmatska spojnica po zahtevu 1, naznačena time, što je kuka (2) člankasto postavljena na železnički vagon ili tome sl-tako da se ona može zaokretati u horizontalnoj ravni. 6. Automatska spojnica po zahtevu 1, naznačena time, što se kuka, kod vagona sa sistemom nosečih točkova (16) utvrđuje za gornji deo (17) vagona, pri čem se veza između kuke (2) i sistema (16) točkova kontroliše oprugom (19) tako, da kuka ostaje uvek u pravcu šina. JFćg.3. 5 2 ~ Adpatent broj9575. 7 & '4 — /A* . i f'- 'V" -> ' '■% n! > ? . ■' ■ ;*—* 'i ■' •: x. t ■ JFB ' '■■v; ' ' r' ■ V ? ■ ■ ■ ... .V ■ V -.- • ' . . ■■ ' ■ ' ■