KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (9) INDUSTRIJSKE SV<)JINE IZDAN 1. APRILA 192G. PATENTNI SPIS BROJ 3575. l¥ara Harmafta, Sp. Podgrad, celi©sS©¥aika. Postupak i priprema neprekidnog električnog svarivanja cijevi. Prijava od 13. avgusta 1924' Važi od 1. februara 1925. Ovaj se pronalazak odnosi na postupak i pripremu za električno svarivanje previtaka (Schlitzrander) cijevi kod izradjivanja cijevi iz zavinutog lima, kod čega se električna struja vodi paralelno do previtaka Poznato je, da se kovinski trakovi mogu na okrajcima po svojoj dužini električno svarivati, kraj če.'a se električna struja vodi paralelno do šava svarivanja. Kod ovoga postupka prenaša se slruja sa polnih koluta iPolrollen na predmet koji se obradjuje tako, da ista zagrije predmet po cijelom poprečnom presjeku, što je kod svarivanja kovinskih trakova svrsi shodno. Kod izradjivanja cijevi iz savinutog traka lima preduslov je, da lim ostane poći jelo; svojoj širini po mogućnosti hladan, te da samo Što uzaniji trak okrajaka. koji se imadu svarivati primi vrućinu, da bi se okra jci mogli stisnid i potrebnom snagom i da se kraj toga može cijev dalje pomicati, a da se oblik ostalog njezinog dijela ne deformira. Rad toga nije svrsishodan obični postupak svarivanja cijevi, kod čega se užari veliki dio njenog poprečnog presjeka. Nadalje poznato je pravljenje cijevi električnim svarivanjem sa strujom koja se dovodi paralelno do šava, tako da je jedan polni kolut (Polrolle smješten na jednom kraku, koji siše u cijev koja se pravi. Ovaj postupak nije prikladan za pravljenje cijevi, malog kalibra, naime za plinske i vodovodne ci jevi koje su ma je cd 2 cola, pošto svjetli otvor cijevi nije dovoljno velik da se u isti smjesti dovoljno ohladjeni polni kolut (Polrolle). Ovom postupku svrha je da spomenute poteškoće odstrani, a da se to postigne, vodi se svarivaluća strma od polnog koluta do polnog koluta (Polrolle) tako, da ista nadje najkraći put uzduž previtaka (Schlitzrander) cijevi, dakle ugriju se u glavnom svi previtci, nadalje da se svi polni koluti (Polrolien) smjeste na vaniskoj strani cijevi, uslijed čega njihova odmjera ne ograničuje promjer cijevi. To se u smislu ovoga pronalaska postigne tako, da se jedan pol strujnog kruga stvara posredstvom jednog kontaktnog koluta (Kon-taktrolle), koji je smješten nad šavom koji se ima svariti, na vanjskoj strani cijevi i posredstvom dva tlačna koluta koji odgovaraju kalibru cijevi što se ima izraditi, a smješteni su na obe strane cijev', te pritiskuju previtke (Schlitzrander) cijevi; dok se drugi pol strujnog kruga stvara posredstvom koluta smještenog na privitcima što se imaju svariti, te se previtaka dotiče u širini, koja ie za dovod struje potrebna, tako da se struia prenaša neposredno na previtcima, od kuda mora ići do spomenutog kontaktnog koluta Kontaktrolle) i tlačnih koluta (Druckrollen), uslijed čega previtci se moraju najjače ugrijati. U nacrtu je šematički prikazana sprava za ovaj postupak Slike 1,2 i 3. pokazuju način izvedbe jedne sprave za svarivanje cijevi prema pred-ležećem ronalasku, pogled odozgo odnosno u presjeku Sprava za svarivanje cijevi prema slici 1.— 3. snabdjevena je sa dva tlačna koluta A i 4 Din. 10 Čiji opseg poprečnog presjeka odgovara promjeru cijevi da bi cijev mogla Što bolje obuhvatiti i na nju tlačiti, tako da se previtak u cijevi primjereno stisne; nadalje sa jednim kontaktnim kolutom ,V nad šavom koji se ima svariti te konačno sa jednim kontaktom za brušenje 10 medju tlačnim kolutima •> i 4; sva tri koluta o i 4 kao i kontakt za brušenje 10 spojeni su sa jednim polom strujnog kruga, dok je drugi pol spojen sa kontaktnim kolutom <>, smieštenim nad privitkom ■'>. Cl jev se pomiče neprekidno u smjeru strjelice (slika 1. i dakle od koluta 0 prema kolutima 2—4, kraj čega tok struje ide od ticališta (Beruhrungsstelle) 1 koluta U do ticališta 2, 3 i -4 (u slici 1. označeno crtom č>’). Iz toga se razabire, da tok struje slijedi neprekidno uzduž previtaka, taka da se samo oni strujom ugriju, dok ostali dio cijevi razmjerno hladan i prema tome krut. Pokusima se pokazalo, da se najveća vrućina razvija na previtcima u sredini izmeđju ticališta 7 i