KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 21 (8)
INDUSTR1SKE SVOJINE
IZDAN 1. OKTOBRA 1926.
PATENTNI SPIS BR. 3875.
Hazeltine Corporation, Jersey Cily (U S. A.).
Uredjaj za sprečavanje magnetskog spoja izmtdju svitaka.
Prijava od 10. oktobra 1924.	Važi od 1. avgusta 1925.
Traženo pravo prvenstva od 7. aprila 1924. (U. S. A.).
Pronalazak se odnosi na sisteme za dojavljivanje valova, osobito na sisteme sa nosiocima radio-struje ili struje visoke frekvencije ili na linijske radio sisteme, kod kojih se upotrebliuje stanoviti broj svitaka. a svrha mu je odstranjivanje nepoželjnog magnetskog spoja izmedju takovih svitaka.
Za mnoge svrhe, osobito za sisteme radio prenosa, obično je, da se upotrebljuju svitci, od kojih svaki i rade otvoreni magnetski krug iz nemagnetskog materijala. Svitak, koji se dade najjednostavnije i najbrže načiniti, je okrugao, t. j. sve njegove nzvojnice tvore, ne gledeći na njihov uzlaz, konaksijalne krugove. Struja u ova-kovom svitku proizvadja magnetsku influ-enciju, koja se širi u svim smjerovima do stanovite daljine, pa općenito utječe na druge svitke, koji su možda postavljeni u blizini, uslijed čega izmedju svitaka nastaje magnetski spoj. Da se zapriječi ovakav magnetski spoj izmedju dva svitka, obično se oni postave tako, da os jednoga svitka leži u srednjoj razini drugoga, te obje osi stoje jedna prema drngoj okomito. Tim se načinom dadu doduše smjestiti tri svitka tako, da izmedju njih ne nastaje spoj, ali više nego tri svitka nije moguće namjestiti, jer u trodimenzionalnom prostoru nisu moguće više nego tri okomita smjera. Nadalje ovaj način naještenja nije zgodan, jer se svaki svitak mora polcžiti drukčije. Manje običajan način za spriječenje magnetskog spoja
sastoji se u lom, da se svaki svitak sasvim zatvori u kovno obočje, ali je ovaj vrlo komplicirani način obično nepoželjan, a nedostatak kod njega jeste gubitak uslijed vrtložnih struja u kovnim stijenama.
Svrha je nazočnog pronalaska, da se veći broj svitaka smjesti tako, da se mogu sve postaviti jednakim načinom, a da izmedju kojihgod dviju svitaka ne nastane magnetski spoj. Za tu je svihu potrebno, da središta svitaka leže u istoj ravnoj crti i da su im osi paralelne. Preostaje, da se odredi ispravni put izmedju svake osi i spojne crte središta svitaka. Ovaj put preračunan je kao put, čija je tangeta jednaka. 12, dakle oko 54.7 stupanja. Za sve ali praktične svrhe može se uzeti put sa jedno 55 stupanja, akoprem utjecaji, koji nastaju uslijed nablizu položenih žica aparata i t. d. uvjetuju promjenu puta za 0 vrijednos magnetskog spoja za 1—3 stupnja prema izra-čunanoj vrijednosti.
Do boljeg razumijevanja pronalaska doći će se iz sledećeg opisa izradbe, kojoj se daje prednost pred drugima, u savezu s nacrtom, na kojemu fig. 1 prikazuje izračunavanje puta svitke, fig. 2a pogled odoz-goia na uredjaj za pojačavanje u više stepena, fig. 2b pogled od sprijeda, koji prikazuje put pod kojim stoje svitci na fig. 2a relativno jedan prema drugom i prema spoj-noj crti njihovih središta. hig2c je pogled sa strane i prikazuje u detalju način izradbe jedinice iz fig. 2a, koja se sastoji iz kondenzatora i svitka. Fig. 2d je shema
Din. 25-—
za ukopčanje za na fig. 2a prikazani ure-djaj za pojačanje. Fig. 3a je pogled odoz-gore na aparat za radio-primanje sa reak-cionim spojem uz uporabu pronalaska. Fig. 3b jeste diagram ukačanja, koja su u uporabi kod aparata za primanje na fig. 3, a fig. 4 prikazuje način, kojim je opredeljen kut svitaka prema fig. 3a i fig. 3b.
Na fig. 1 prikazuju slova Li i La dva svitka, čije su osi horizontalne i leže u razini nacrta, a njihove su izmjere razmjerno prema razmaku r izmedju njih malene. Poznato je. da je magnetski potencijal, koji se u linearnom vodiču na kojoj god tački izazove pomoću struje, proporcionalan tjelesnom kutu, koji je odre-djen po vodiču i ovoj točki. Prema tomu bili će kod La kroz struju u Li izazvani magnetski potencijal proporcionalan
c A cos w	Ax
^ ~ ra ~ (x2 + y2) 3/2 pri čem simboli imadu iz nacrta vidljivo znamenovanje, te A znači razinu, a S tjelesni kut. Horizontalna komponenta magnetskog intenziteta kod La biti će onda proporcionalna
dS = A fy- - 2x2) d x (x2 + y2) 5/2
Ovaj izraz biva jednak ništici, kada je x2 jednako 2x2,
tako da je tg H	= I 2.
x
Kada je horizontalna komponenta magnetskog intenziteta kod La = O, neće se magnetski flux križati sa La, tako da izmedju svitaka ne nastaje spoj. Gornja jednadžba prema tomu podaje kao željeni kut onaj, čija je tangenta jednaka \2, koji dakle imade približno 54.7° ili okruglo 55°. Mi-mogreg se primjećuje, da je ovaj kut jednak kutu izmedju dijagonale i jednoga brida kocke. Premda se gornji proračun slaže samo onda, kada su svitci razmjerno prema njihovim izmjerama jedan od drugog daleko razmaknuti, ipak se eksperimentom pronašlo, da svitci, čija aksijalna dužina iznosi dvije trećine njihovog oro-mjera, mogu biti postavljeni tako. da se skoro dotiču, a da se vrijednost kuta za spoj jednak ništici ne mijenja nego za nešto malo stupanja. U naročitom slučaju, kada se radijalni razmak izmedju svitaka smanji do jedne šestine njihovog promjera, povećaje se kut samo na 57°, kada je radijalni razmak izmedju svitaka jednak promjeru, neda se kut razlikovati od idealne blizine 55° (omjer 2/3 aksijalne duljine prema promjeru daje približno najmanji otpor za svitak s jednim jedinim odvojem jake žice od visoke frekvevcije za stanovitu autoindukciju i stanoiti volumen svitka).
Kod sprava za pojačavanje i za visoke frekvencije, naročito kod takovih sprava koje se dadu regulirati, poželjno je, a obično i nužno, da se isključi spoj izmedju ulaznog i ishodnog kruga svake va-kuum-cijevi. Kapacitivni spoj dade se ukloniti ukopčanjem kapaciteta, koji neutralizira spojni kapacitet vakuum-cijevi i spojeva, kako je opisano u U. S. P. 1,489.228. Magnetski spoj izmedju transformatora dade se prema pronalasku shodnim načinom ukloniti uredjajem prikazanim na fig. 2a, 2b i 2d.
Fig. 2a je pogled odozgora na spravu za pojačanje, koja se dade regulirati u dva stepena, i na detektor, koji u specijalnom slučaju imade tri transformatora Ti Ta Ts. Ovi su transformatori prikazani u narisu na fig. 2b, a potpuna shema ukopčanja prikazana je na fig 2d. Sekundarni svitci ovih transformatora motane su na izolirajuće cilindre. Primarni svitci od Ta i Tu takodjer su motani na izolirajuće cilindre i smješteni unutar pripadnik sekundarnih svitaka. Ti shodno je autotransfurmator. Sve sekundarne uzvoj-nice odredjene su po medjuukopčanim varijabilnim kondenzatorima. Primarni krugovi imadu relativno malene kapacitete i primarni svitci imadu obično mnogo manje obvoja od sekundarnih svitaka; prema tomu imadu struje visoke frekvencije u primarnom krugu razmjerno prema krugovima visoke frekvencije u sekundarnim krugovima razmjerno neznatni magnetski učinak. Stoga treba poglavito sekundarni svitci da imadu magnetski spoj jednak ništici.
Fig. 2b prikazuje sekundarne svitke, koji svi imadu kut od 55° izmedju osovine i spojne crte njihovih središta, uslijed čega nastaje, kako je uvodno razloženo, magnetski spoj jednak ništici. Slika pokazuje po crticama narisanom svitku na desnoj strani, da se i onda mogu svi svitci smjestiti jednakim načinom, ako se upotrijebi više nego 2 stepena visoke frekvencije. Vrlo kompendioznu i svrsishodnu izradbu dobijemo smještenjem svakog transformatora na stražnjoj strani prpadnog vario-metra. Takva izradba prikazana je na fig. 2a i sa više detalja na fig. 2c. Ova izradba ne samo da podaje praktične prednosti kratkih spojeva, već time smanjuje i delovanje kapacitata. Ovakovim čvrstim smještanjem svakog svitka na pripadnom mu varijabilnom kondenzatoru, koji je opet, kako se vidi na fig. 2a i 2b, pričvršćen na daščici, dade se svitak brzo namjestiti u željeni kut, pričem postoji sigurnost, da ovaj kut ostaje svedjer stalan.
Kod uporabe pronalaska valja se pobrinuti za to, da se kovine, osobito magnetske kovine i zatvoreni električni krugovi postave koliko je god moguće daleko iznad magnetskih polja svitaka, jer bi ovi imali tendenciju da silnice otklone i tako izazovu magnetski spoj. Komad žice, koji od svakog svitka služi kao vodič, može da imade neznatni učinak na kut svitka. Radi ovih neizbježivih škodljivih upliva takove vrsti može da bude shodno, daše kut svitka konačno udesi putem eksperimenta. Kod sprave za pojačanje prikazane na fig. 2a, 2b i 2d postizava se ovaj rezultat takovim ustanovljenjem kuta svitka, da se naredjenje neutralizirajućih kapaciteta Cn — koje naredjenje daje kao rezultat spoj jednak ništici izmedju stepena — pokazuje jednakim za dugačke kao i za kratke duljine valova, jer ovaj rezultat pokazuje, da kapacitivni spoj nije potegnut za izjednačenje magnetskog spoja. Iskustvo kod provedbe ovih namještanja uči, da je za magnetski spoj, jednak ništici, razlika kuta svitka od njegove teoretske vrijednosti sa jedno 55° tako neznatna, da se može obično preko nje prijeći. Ako-prem se predstojeća izvedba pronalaska prikazala na primjeru varijabilnih transformatora visoke frekvencije, jasno je, da se pronalazak može upotrijebiti i za ne-varijabilne transformatore visoke frekvencije kac i za takve niske frekvencije i uopće za svaku vrst svitaka, izmedju kojih nije poželjan magnetski spoj.
Daljnja vrijedna izradba pronalaska sastoji se u njenoj uporabi kod obične forme aparata za primanje sa reakcio-nim spojem, koji pokazuju regulirani primarni krug, spojen regulaciono s reguliranim sekundarnim krugom, pričem je potonji krug regulaciono spojen sa svitkom u krugu anode detektora. Takav aparat za primanje prikazan je na fig. 3a i i 3b, na kojim je Li primarni ili svitak antene, L2 spojni svitak, koji je odnosno na Li pokretljiv. Lb je glavni sekundarni Indukcioni svitak, a Li odnosno na Lb pokretljivi svitak anode.
Da se dobije povoljna regulaoija spoja izmedju primarnog i sekundarnog kruga, poželjno ja, da se isključi svaki kapacitivni spoj izmedju ovih krugova i da se šav magnetski spoj ograniči na svitke Li i Lb. Kapacivni spoj izmedju varijabilnih kondenzatora Ci i Cb ovde je elektrostat-skim pokrivanjem ovih kondenzatora, kako je na fig. 3a nataknulo, spriječen. Kapacitivni spoj izmedju svitaka Li i Lb time je umanjen do mjere, na koju se ne mora uzimati obzira, da su svitci smješteni jedan od drugoga primjerno daleko sa me-
djuukopčanim velikim zemnospojnim vodovima. Kapacitivni spoj izmedju svitaka Li i La neutralizira se uporabom pomoćnog svitka La, kao što je na pr. opisano u američkom patentu br. 1.450.080. Preostali nepoželjni spoj, t. j. magnetski spoj izmedju svitaka Li i Lb isključuje se prema nazočnom pronalasku tim, da se kako je vidljivo na figuri 3a. ovi svitci postave sa osima paralelnima i pod kutom od okruglo 55° prema spojnoj crti njihovih središta. U tom je ali slučaju zgodno, da se svitci smjeste tako, da njihove osi leže ispod 45° prema rotacionoj osi svitaka La i Li, jer ovaj poredjaj omogućuje spoj od 0 do maximalne vrijednosti za vrtnje svitaka Lb i Li oko kuta od 180° mijenjati, čime se postizava točna regulacija spoja. Smjer osi pričvršćenih svitaka može se ustanoviti, kako se vidi iz fig. 4, koja figura pokazuje sferni trokut sa tri prava kuta, čiji kutovi odgovaraju trima koordinatnim osima u fig 3a, a-b je os svitka, a-c rotaciona os, a-d spojna crta središta.
Općeniti slučaj kada je magnetski spoj izmedju dvaju svitaka, čije su izmjere razmjerno prema njihovom razmaku malene, jednak ništici, može prigodice da bude od interesa, pa se stoga ovdje navadjaju potrebni odnosi. Kada su osi svitaka u istoj razini, uvjetovana je ništici jednake vrijednosti magnetskog spoja potom, da je produkt tangenti kutovi izmedju osi i spojne crte središta jednak 2, pričem se imaju oba kuta uzeti u istom smjeiu. U specijalnom slučaju, kada su oba kuta jednaka, dakle njihove osi leže paralelno, glasi oznaka tako, da kvadrat tangentne ima da bude jjednak 2 ili da tangenta sama bude I 2.
Najobičniji je slučaj, gdje osi obih svitaka ne leže u istoj ravnini, i tu se mora jedna os proicirati u ravninu, koja je opredijeljena po drugoj osi i spojnoj crti središta. Onda je općeniti uvjet tomu, da magnetski spoj bude jednak ništici, taj da je produkt tangenti od dvaju kuleva opet jednak 2, pričem jedan od ovih kuteva leži izmedju druge osi i spojne crte središta, a drugi kut je izmedju projekcije i spojne crte, pričem se opet oba kuta moraju uzeti u istom smjeru.
Patentni zahtevi:
1.	Uredjaj za sprečavanje magnetskog spoja izmedju svitaka, koji sadrži veći broj svitaka, naznačen tim, da se radi sprečenja nepoželjnog magnetskog spoja izmedju svitaka, ovi smjeste sa me-djusobno paralelnim osima i sa središtima u jednoj ravnoj crti, i da svaka os
sa crtom, koja spaja središta, zatvara kut od približno 55° tako, da u jednom od svitaka proizvadjani magnetski fluks bitno he utječe na bilo koji drugi svitdk
2.	Uredjaj za sprečavanje magnetskog spoja izmedju svitaka, sa dva svitka naznačena tim, da su ti svitci jedan prema drugome smješteni tako, da je produkt iz tangente kuta priklona izmedju osi jednoga svitka i spojne crte središta i tangente kuta izmedju crte središta i projekcije osi drugog svitka na razinu, koja je odredjena po spojnoj crti i osi prvog svitka, jednak 2, pričem vrijednost tangenata leži izmedju 0 i oo isključivši ove skrajne vrijednosti,
3.	Uredjaj prema zahtjevu 1 ili 2, naznačen tim, da su izmjere svitaka u omjeru prema njihovom razmaku jedne od druge malene.
4.	Uporaba poredjaja svitaka prema zahtjevu 1, 2 ili 3 za svitke transforme-
tora kod uredjaja za pojačanje visoke frekvencije,
5.	Upotaba uredjaja prema zahtjevu 1, 2 ili 3 za svitke transformatora kod upe-djaja za pojačanje visokih frekvencija sa termo-ionskim ventilima, naznačena tim, da je reakcioni spoj od anode ka rešetki svakog ventila neutraliziran.
6.	Aparat za pojačanje visokih frekvencija u više stepena, koji se dede regulirati, a kod kojega svaki stepen sadrži jednu elektronsku cijev i jedinicu sačinjenu od kondenzalora i transformatora naznčen tim, da je na varijabilni kondenzator nasadjen transformator, koji spaja cijevi susjednih stepena.
7.	Regulacioni aparat za pojačanje visokih frekvencija prema zahtevu 7, naznačen tim, da su svitak i kondenzator svake jedinice spojeni pomoću kratkih vodova, radi smanjenja nepovoljnih kapaci-tivnih učinaka,
Acfpđtent broj387S.






■ ■ \ ■
■’!( X>
.’V .
■■


' i
i*
l\ ‘ '
■ '
V,'..' ,

.	, V
s.
r>"::
•i
n

.i*i ‘
:y
. i'

;
S,{ 1 ',v'.V
.j S r '
•• £
r:-
,4,';';-'

/
V.f'
■ ,4	..

4«:'?


■'	-i 'i
/•"%/	'1'
J' ■,

I. Uir	. r^rjnt. tia. -t

v.’'1; '*
•V.,.-,v
..V,.,

'■ 'i
•'Vi

'
■V"
',-;t :'>a


-...V-,'/
'''v.'/;'
■ it'y

■ f'
, V.
'5'"
,< ; J

■f •' v«


/V	■ 'iv,
'■	'■	^ ''	,3'''	■	- ....
1	1	•	'	,!■ r ■	-	■ ■ 'j
I" I
;. . .f ;
' r‘
6


/Idpaten t broj 3875


:ji ■
-	•. t .<
■
I
i '■
'
< . : '/ ’
/}c/patent broj 3875.
Fig. 3b