KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 34 (3)
INDUSTRIJSKE SVOJINE
IZDAN 1. DECEMBRA 1924.
PATENTNI SPIS BROJ 2311.
Ante Safar, trgovac, Zagreb.
Stol — postelja.
Prijava od 1. juna 1923.	Važi od 1. oktobra 1923.
Nestašica stanbenih prostorija i skupoća pokućstva nuka nas, da na obojem štedimo, da dakle i maleni prostor svim nužnim pokućstvom ispunimo, a da isti ipak bude udoban i neprenatrpan odnosno da kupljeni komad pokućstva služi višestrukoj svrsi.
Tako postoje razni sustavi stolica ili fotelja, koji danju služe za sjedenje, a noću se pretvore pomoću jednog ili dvaju zahvata u postelju. Sličan primjer izveden je u pređleže-eem pronalasku : potpuni jaki stol, praktičnog i lijepog oblika, može se sa nekoliko zahvata pretvoriti u postelju isto tako jaku i lijepog oblika. Pređležeći pronalazak imade još i tu dobru svrhu, da se posteljina toga stola-postelje može danju pohraniti u umivaoniku konstruiranom u obliku ormarića i to u njegovom donjem dijelu, a može se ona pohraniti i u običnom ormaru ili gdje drugdje, dok za noćni ormarić može vrlo dobro poslužiti stolić sa ladicom malenih dimenzija, čima odnosna soba dobiva ne samo na prostoru, već ta soba poprima i ugolniji, prijazniji izgled poput sobe za primanje gostiju, budući da se u istoj danju vidi tek elegantan stol, koji se noću pretvara u postelju.
Konstrukcija predležcćeg pronalaska jeste slijedeća:
SI. 1. prikazuje takav stol u pogledu sa strane; on se sastoji iz više dijelova i to: gornja stolna proća a u obliku pačetvorine, uz nju je nepomično pričvršćen ili, prikovan u-metak b, a to je daska, na koju su prikovane obje noge c, c' ukrućene medjusobno pri
gornjem svom kraju priječnom daskom d. Uz noge pričvršćeni su i umetci e, ć pločice u svrhu da ispune prostor. Pod gornjom pločom je kraća, donja ploča a u obliku kvadrata, uz koju su, kruto prikovani umetci ilj rubni trakovi f, f te obje noge c, i c’ a te su opet pri svom gornjem kraju medjusobno ukrućene priječnom daskom d’. Daljna sasto-jina stola je pomični sistem smješten pod gornjim dijelom stola, nalik okviru i zatvoren sa strane priječnim daskama d, d’ a diže se i spušta izmedju četiri stolne noge. Taj pomični sistem je zapravo madraca složena iz pet dijelova 1, 1’ 2, 2’ 3 te je iz običnog žičnog ili Spiralnog pletiva (koje je radi jasnoće slike izvedeno samo na dijeiu^’ SI. 2.) učvršćenog u okvir g, kojeg su dijelovi gi-bivo spojeni sa šarnirima h, a dijelovi pletiva sa kružićima i.
Sastav madrace jasnije sc vidi na si. 3., koja predočuje postelju u pogledu ozgor. Madraca je uz oba čela postelje t. j. uz ploče a, a’ prikovana pomoću šarnira h u uglovima i sredini te joj jc time omogućeno jedino točivo zakretanje, uslijed toga će, kad se postelja rasklopi, ostati madraca nepomična i nategnuta odnosno napeta. Srednji dio madrace 3 prikovan je na neke vrsti okviru, koji je pojačan sa 2 vanjske postrane daske j, j’, uz koje je uz donji rub s unutrašnje strane prikovan drveni okvir od 2 uzdužne letve lc, k’ i 2 poprečne letve k, i k’. Na taj okvir položen je i prikovan drugi okvir od plohih željeznih pasova i to 3 poprečna 1 te 2
Din. 20
uzdužna 1 (usporedna sa daskama j, j'), a n* njihovim su svinutim krajevima zanitova-na još 2 pasa 1”, kojih su krajevi prema gore svinuti i tvore na neki nafin elastična pera za madracu (si. 5.), a prinitovani su uz krajeve srednjeg dijela 3 okvira g iradrace tik uz šarnir#. Na taj način dobro je ustaljen i učvršćen srednji dio a time i čitava madraca. Za još veću sigurnost i da se madraca ne savije, gornji krajevi pasa od rubnog okvira g madrace previnuti su poput kukasta nosa preko šarnira, koji spaja dijelove J. sa ^ i 1’ sa 2’. Kad se madraca ispruži, to se kuke m utisnu u krajeve rubnog okvira i ne daju da se madraca u tim mjestima svine.
Stol razložen n postelju prikazan je u si. 2. i pogledu sa strane; pri tom se mora pomični sistem spustiti, kako je to u sl. 1 crtkano predočeno, a da ne padne suviše nisko, to su prikovani uz svaki kraj s unutrašnje strane obiju postranih dasaka j, j’ drveni umetci n, koji sa daskom zajedno imaju istu debljinu kao ploha četveroiulate noge. Uz svaki taj umetak prikuje se plosnata željezna ili od jakog lima izrezana petlja ili kvačicu o, koja zapadne u produljenu željeznu os toćivog koljena r noge te time ne samo da stranice od stola ili poslelje dodju u svoj od-redjeni položaj, već p< đjedno i učvrsti položaj same postelje. Jasnije se to vidi u si 4., koja prikazuje prerez /, T po duljini postelje odnosno slike 3.
Si. 5. prikazuje poprečni presjek postelje II—U’ o inosno slike 3.
Kad se stol razlaže u postelju, valja mu skratiti noge. To se postizava točivim koljenom r na svakoj nozi, pa će donji dio od koljena služiti kao nožica postelje, a gornji dio noge biti će dio stranice postelje. Konstrukcija koljena toćivog za 90° prikazana je na slici 6. I—X : I. prikazuje go'nji i donji dio koljena u pogledu s jedne strane, krajevi su zaokruženi, u gornjem dijelu vidi se u sredini željezna os utaknuta u limenu cjevčicu, da ne dolazi os u doticaj sa drvetom, crtkano označuje valovitu udubinu u drvu za tuliju i zasun; u donjem dijelu izvrtana je rupa za os, a crtkana kontura koljena i dugoljasta rupa za zasun. U II je pogled na oba dijela sa slijedeće strane, oba kraja izrezana su do polovice za zaplat, u gornjem dijelu opet se vidi os sa zavojima (šaraf) te cevčica, a oboje zapušteno do jedne trećine izreza, gdje je os pričvršćena na malu pločicu (crtkano); u jedno je crtkana valovita udubina. Dolnji dio izrezan slično gornjemu, crtkana je rupa za os i prevrtana rupa za zasun. II III je opet pogled sa strane nasuprot I. U gornjem dijelu je valovita udubina
za zasun, na dnu je četverouglasta pločica sa pričvršćenom osovinom, u donjem dijelu vidi se cijel i oblina koljena sa sela. U crtkano rupa za zasun. IV je pogled naoba dijela koljena sa čela. U gornjem dijelu je s desna polukoljeno sa valovitom udubinom, koja je na dnu još okruglo probušena u drvo, nasuprot os 1 cevčica; donji dio ima na desnoj poli rupu za zasun, u koju je opet uvučena cevčica, s lijeva je crtkana rupa osi. U V je donji kraj prislonjen uz gornji, os pro-taknuta kroz rupu, a za sigurnost na zavoje osi prišarafljena je matica u obliku ukrasnog kovinskog dugmeta. Da koljeno ostane čvrsto u položaju kao V i u položaju, gde je donji dio o 90° otočen, kao u VI biti će potrebit zasun, kračun ili sličan mehanizam. Ovdje je upotrebljen zasun, koji je sav u drvu, izvana se ne vidi, pa je izgled koljena jednostvar-niji. Zasun je željezni, da ne dodje u izravni dodir sa drvom i da ga ne izliže, posune se najprije u smjeru strelice (sl. VI i IV) u valovitu udubinu limena cijev ili čahura (si. VII A i B), koja je u gornjoj poli zatvorena, a ta dolazi u provrtanu rupu za zasun, donja pola ima oba ruba nezaklopljena, pa tvori saone, na kojima se skliže pločici zasuna da ne ide izravno po hrapavom drvetu (u VII B crtkano). U tu čahuru utisne se zasun iz željezne šipke potrebite duljine (sl. VIII A i B), na kojoj je u sredini pričvršćena pločica za sklizanje i to na osi sa zavojima (šaral). Da se udubina sa čahurom i zasunom ne vidi, položi se na tu pločicu drveni, olivi slični iver s udubinom za pločicu (crtkano u si. IX A i B), a u šaraf osi, koja viri iznad ivera, ušavafi se ukrasno dugme i pritisne iver o nogu stola. Vidi se na sl. X., na kojoj je crtkano prikazan iver u normalnom položaju, u slici je ali zaokrenut, da se vidi udubina, čahura i zasun; taj se sklize u smjeru strelice gore-dolje. Posune li se dolje, to zapadne u provrtanu rupu postrane daske j, j’ pri razlaganju u postelju, posune li se gore do koljena, to se onda može gornji dio noge u smjeru strelice zaokrenuti i kad padne u istu ravninu sa donjim dijelom noge, opet se posune zasun u provrtanu rupu donjeg dijela (sl. I, II, III, IV) i tako mogu za stol učvrsti (sl. V. crtkano), ^ad se može postrana daska j podići gore u smjeru strelice.
Pregib noge ne mora uslijediti pomoću koljena, ima i drugih konstrukcija, dapače jednostavnijih, n. pr. pomoću dviju prikovanih kovinskih ploča s umetkom i kračunom ili što sličnog, nu opisana konstrukcija je prikladna jer se ne vidi.
Da se noge stola ne rasklimaju, to su pri donjem kraju raedjusobno drvenim prečkama usporedo ili na skriž razaprte i ukrućene.
Ovdje su izvedene usporedne prečke s dvije po dvije (u sl. 1, 2, 4, 5.).
Postupak pri rasklapanju stola u postelju i ponovnom sklapanju u stol jeste slijedeći:
U gornjem sklopljenom položaju podržava madrasn s obje suprotne strane po jedna kvačica š (sl. 1 ), koje kad se otkvače, ispala Id madraca, a da se to ne ne dogodi, pođr-žaju madracu 3 uzice t (toekovano u si. 1,3,
4, 5), kojik su krajevi zavezani za željezni okvir madrace, prolaze kroz pletivo iste i to kroz 3 posebna upletena kolutića u, provuku se svaka (na način uzica kod zastora za prozore) kroz po jedno uho v piikovano na stolnu ploču a, sve 3 zajedno provuku se kroz rupicu 0 umetka /j ovi j u oko noge te pomoću kolutića na drugom kraju zapnu za čavao g} koji je sabit u drugu nogu. Nakon šio se kvačice š otkvače, skine se kolutić sa čavla i polako pomoću uzica madraca se spušta, dok joj sve 4 petlje o ne zapadnu za željeznu os toeivog koljenu r (u si. 1. crtkano). Sada se uhvati za dugme (sve 4 noge) i po-sune zasun u smjeru strelice prema gore (si. 1.) sve dok ne zapre za čahuru odnosno dok zasun sasvim ne izadje iz rupe donjeg dijela noge; tim su koljena pripravljena na zakretanje.
Gornja stolna ploča počiva na donjoj i u tom položaju je ukroćena klinom x (si. 1,2), koji je točivo pričvršćen za umetak y na kraj gornje ph če (si. 2.). U sklopljenom stanju (si. 1.) izadje klin kroz odgovarajuću rupu x’ ploče a’ (si. 5.), dok umetak y baš ispuni tu rupu, na to se klinom zakrene i ploča tako zabrtvi. Sad se gornja ploča digne, nakon što se klin zakrene u isporedni položaj s umetkom, i odbrtvi je, ploča se a u smjeru strelice polagano zakreće oko koljena, dok joj rub (odnosno donji brid) ne padne na pod. Nakon gornje zakreće se i spušta i donja ploča a. Time je stol pretvoren u postelju, gdje obje stolne ploče predstavljaju oba čela postelje po konstrukciji jedno više, drugo niže, madraca je napeta, a postrane daske j,f sa gornjim dijelovima no^u čine stranicu postelje, a da se ta u cjelinu uk'uti, posunu.se zasuni koljena u smjeru strelice, dok ne zastanu u postranu dasku, gde je sa čela prevrtana prim jerena rupa sa limenom t ilijom za zaštitu drveta (u si 2. otkano). Na to je moguće položiti strunjaču (koja je negdje složena); pri tom će uzice t pasti na pletivo madrace u polož-j t’ (-l. 4 ).
Postelja, se sklapa i preGara natrag u stol ovako: Najprije, prilnatom za dugme, posunu se natrag /a-uni sve dok ne izadjn sasvim iz pozirane daste i zapadnu natrag u koljeno i gornji dio noge ; sad se malo podigne madraca priluntom za šamire kod kuka m, time
popusti napetost, madraca se prema gore is-pupči, na to se pridigne manje čelo odnosno zakreće ploča a' do vodoravnog položaja, nakon tog valja dignuti i zakrenuti ploču a dok ne padne vodoravno na a i zabrtvi se klin x. Sad se učvrste noge time, da se dugme i zasun posuii dolje, dok ne zapadne dostatno u rupu donjeg dijela koljena, prihvati se za kolutić i uzice t, pak se polagano madraca, koja je već previjena, vuče gore skupa s okvirima i postranim daskama. Kad daske udare o umetke, valja zakvačiti kvačice š i previti uzice oko brida noge i zapeti za čavao i. Time je madraca gore podignuta i učvrščena, a stol je gotov.
Kažu mije se samo po sebi, da time nije veličina stola postelje normirana; moguće su vrlo različite dimenzije, od najmanjih dječjih do najvećih za 2 osobe u veličini dvostruke po-ttlje. I svi drugi omjeri mogu biti razni: debljina i visina nogn, koljena sa većim ili manjim varijacijama, kako se to već u praksi za potrebno pokaže, pa i posve dru-ga'ije konstrukcije koljena, širina, deblina i duljina pokrovnih ploča i t. d. — Pa ni materijal ne mora biti baš drveni, moguća je različita izvedba n, pr. noge od željeznih cijevi, madraca od bakrenog pletiva ili slično, stolne ploče od jačeg ili slabijeg lima i t. d.; umjesto da se dijelovi lijepe ili zakujn, mogu se oni i nitovati. Moguće su i vanredno raskošne izvedbe kao i kod svakog drugog pokućstva, već piema potrebi, zahtjevima, rentabilnosti.
PATENTNI ZAHTJEVI:
Drveni ili kovinski stol bilo kojeg oblika i veličine, koji se dade za nekoliko zahvata razložiti u postelju i opet natrag brzo složiti u stol pomoću u tu svrhu posebno izvedenih konstrukcija, naznačen time, da je stol pokrit sa dvjema stolnim pločama, kraćom ili donj m te dužom ili gornjotn, koja na kraćoj počiva te su sve 4 stolne noge prikovane uz ploče i to dvije uz gornju, a dvije uz dolnju, pod kojom se nalazi sa sve 4 strane ukrivena postianim stolnim daskama kovinska madraca složena iz pet dijelova, a sastoji se od okvira iz plosnatog pa-nog željeza, kojeg su dijelovi na sastavcima odnosno pre-tiliima spojeni sa šarnirima za okretanje i koji okvir je ispunjen običnim žičnim ili Spiralnim bakrenim pletivom, dok oba kraja madrace po širini zakovana su pomoću šarnira uz odgovarajuću stolnu ploču, nadalje, da je madraca u srednjem dijelu pričvršćena uz kovinski okvir pojačan pasovima, a izveden u obliku elastičnog pera ili slične konstrukcije složena na dolnjem okviru od drvenih ili željeznih dijelova te da se takva madraca skupa
s okririma i postranim daskama može pomoću uzica, kajiša ili žice dizati i spuštali, sve dok kvačice u krajevima madrace ne zapadnu u os točivog koljena na svakoj nozi, koje omogućuje skratiti odnosno produžiti nogu time, šio se ista sastoji od dva dijela, na krajevima okruglo zaobljenima, izrezanima na zaplat, koji se sklopi, učini točivim pomoću kovinske osi sa maticom i šaratom, a da se se u produženom ili skraćenom položaju fiksira, služi kovinski zasun, koji se smjesti u prevrtanu rupu skupa s odgovarajućom tuli-jom, po kojoj se sklize i da se taj zasun može posumiti do polovice u rupu izvrtanu u donjem dijelu noge kao što i nakon oto-čenja o 90° u rupu u postranoj daski i tako učvrstiti položaj stola odnosno postelje ili da se namjesto te upotrebi druga konstrukcija,
ali uvijek na koljeno i pregib noge, nadalje, da se obje stolne ploče mogu podići te sistem t. j. ploče sa pričvršćenim nogama mogu zaokrenuti oko koljena i spustiti na pod, pri čem će postrane daske sa gornjim dijelovima nogu pomoću zasuna ugla Ijene činiti stranice stolne ploče, svaka po jedno čelo postelje, medju kojima je isp.užena napeta madraca, na koju se položi strunjača te da se razložena postelja na isti način sklapa natrag u stol time, što se strunjače dignu, madrace u pregibima podigne i popusti, zasuni istave, čela s nogama zaokrenu, podignu i na sebe sk'ope, čitava madraca pomoću uzica digne, pod stol složi, kvakama u tom položaju učvrsti, gornja stolna ploča zabrtvi, a zasuni koljena posumi u dolnje dijelove nogu.

®) )
'l r'
Adpatent bro/ 231!,
•V (/ \ .l