KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 72 (5) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 APRILA 1937. PATENTNI SPIS BR. 13079 Ing. Jovanovič M. Predrag, mašinski inženjer, Novi Sad, Jugoslavija. Avijonska egzercirna bomba. Prijava od 16 aprila 1936. Važi od 1 oktobra 1936. Poznate su razne egzercirne bombe, koje su se do sada upotrebljavale, ali iste nisu potpuno odgovarale svojoj nameni bilo zbog svojih rdavih osobina bilo zbog svoje skupoče. Ovakve su se bombe izra- divale obično od lima i slične ubojnim bombama, ali nije se uspelo da se izrade egzercirne bombe potpuno istovetne sa ubojnim po svima svojim osobinama, u- sled čega se nije moglo postiči istovetno precizno gadanje, kao ubojnim bombama. Kod ovakvih bombi naboj se obično na- lazio ili u celoj šupljini, ili u donjem delu bombe, tako, da je naboj prilikom eksplo¬ zije eksplodirao pola u zemlji a pola van zemlje, jer se bomba obično zarije u zem- ju ako pravilno padne. Na taj način eks¬ ploziv koji je bio u delu zarivenom u zem- lju nije činio nikakav efekat. Ovakve bombe punile su se i betonom, ali ipak ni¬ su odgovarale cilju, jer je bomba napu- njena betonom bila uvek lakša od bombe iste veličine i istoga oblika izradene za ubojne svrhe. Prema torne lakša egzer¬ cirna bomba nije mogla potpuno da za¬ meni ubojnu bombu, jer je bila uvek lak¬ ša, te se prema torne i drugojače vladala u vazduhu. Usled toga je bombarderski pripravnik, koji se vežbao samo starim egzercirnim bombama, prilikom upotre- be ubojnih bombi vršio velike greške u gadanju, što je povlačilo za sobom veču potrošnju ubojnih bombi za vežbu, nego što bi to inače bilo potrebno, kada bi se egzercirne bombe vladale isto tako u vaz¬ duhu kao i ubojne. Predmetom pronalaska, koji se od¬ nosi na avijonsku egzercirnu bombu uklo¬ njeni su potpuno ovi nedostatci, jer eg¬ zercirna bomba izradena prema pronalas- ku ima isti oblik ubojne bombe, istu te- žinu ubojne bombe i isto težište, kao i kod ubojne bombe. Prema torne egzerci¬ rna bomba prema pronalasku ima sve elementarne uslove ubojne bombe, te je potpuno pogodna za vežbanje u preciz¬ nem gadanju iz avijona, a to i jeste glav¬ ni cilj svake egzercirne bombe. Bitnost avijonske bombe prema pro¬ nalasku sastoji se u torne, što se betons¬ ko) ispuni masiva bombe povečava speci¬ fična težina na taj način, što u beton do- dajemo gvozdenih otpadaka, strugotina gvozdenog liva, sitnih oljuština od klina- ca i t. sl. metalnih delova tako, da stvar¬ no dobijamo jednu „leguru” ako bisrno tu mešavinu mogli tako nazvati koja ima specifičnu težinu od 6b„ do l 1 / 2 ore- ma torne koliko metalnih delova doda je¬ mo cementu. Na mesto cementa može se upotrebiti i gips, a isto tako u izvesnim slučajevima bolje odgovaraju razne smo¬ le, asfalt, bitumen i t. d. Da bi se još više podigla težina bombe predvida se na do¬ njem delu tela bombe jača kapica, koja se može po potrebi ispuniti i olovom, te se na taj način u glavnom povečava težina glave bombe, kojom se može uticati na pomeranje težišta bombe ka glavi. Dalja odlika bombe prema pronalas- ku sastoji se u torne, što se eksplozivno- signalni-dimni naboj smešta u njenom za¬ dnjem delu tako, da isti uvek u potpunos- ti dolazi do izražaja prilikom eksplozije, jer se deo sa tim nabojem nikada ne za¬ rije u zemlju. Na glavi bombe nalazi se rotacioni u- paljač, koji stavlja bombu posle izvesnog Din. 15.— vremena padanja u spreman položaj za paljenje, tako da su isključeni nezgodni slučajevi za avijon sa koga se bomba ba- ca. Pored toga od rotacionog upaljača polazi skeletna cev, kroz koju se prenosi vatra na signalni naboj. Kao što je več re¬ čeno šupljina bombe i sistem detoniranja nalaze se u gornjem delu bombe, a deli- mično u telu bombe i konusu stabilizato- ra. Na priloženom je načrtu pretstavljen jedan oblik izvodenja egžercirne bombe prema pronalasku, koja je prikazana u aksijatnom preseku. Bomba ima rotirajuči upaljač, koji se sastoji od zakačke 1, propelera 2, kapice 3, za čuvanje loptica 4 i centralnog vrtnja 5, koji je zavrčen u šuplju iglu 6. Dogod se centralni vrtanj 5 dovoljno ne izvrti na¬ pelje, 'dotle loptice 4 drže iglu 6 u osigu- ranom položaju i ona ne može da ubode kapslu upaljačkog nagoja 9 smeštenog u običnoj čauri 19. Rotacioni delovi upalja¬ ča smešteni su na telu 7 upaljača, koje je učvrščeno u ležištu upaljača 8, na koje se nastavlja skeletna cev 10, koja istovre- meno služi i za prenos vatre od inicijalnog naboja (upaljačkog naboja) 9, koji leži u ležištu 8 upaljača i jednim delom zalazi u skeletnu cev 10. Ovaj inicijalni naboj 9 sa čaurom 19 smešta se u bombu pre polaska avijonom. Skeletna je cev 10 dakle jed mm krajem pritvrdena za ležište 8 upalja¬ ča a drugim krajem za koničnu čašicu 11. Na obodu ležišta 8 može se predvideti li- mana kalota 12, koja služi za eventualno smeštanje olovnog balasta cime se dobija veča specifična težina cele glave, no da je ista ta izradena potpuno od gvožda. Iz- medu konične čašice 11 i kalote 12 nalazi se masiv 13 bombe izraden u smislu pro- nalaska od „legiranog” betona ili mase sačinjene od kakve smole izmešane sa me¬ talnim otpatcima. Ovako izraden masiv i3 je homogen i omogučava pravilan let bombe kao i pad bombe. Dok je težina školske bombe, koja je načinjena verno po spoljašnjim dimenzi¬ jama ubojne bombe i od običnog betona (cementa, peska i šljunka) nešto teža od 4 1 /., kg. dotle je ista takva bomba teška ravno 12 kg, kada se izradi od „legira- nog” betona. Prirodno je da se tako telo bombe može liti kako je to potrebno, da¬ kle može joj se podržavati pored oblika ioš i njena puna težina, bez obzira kakvog je fabrikata i sistema bomba. Čašica 11 služi kao gornji završetak masiva 13 bombe i kao spoj stabilizatora bombe sa masivom bombe i pored toga i za smeštaj kutije 14 sa dimnim nabojem 18. Prsten 15, koji se nalazi na konusnom delu 16 stabilizatora, či.ja su krila obele¬ žena sa 17, navrče se na odgovarajuči iz- radene zavojnice na koničnoj čašici 11, te se na ta j način ili na drugi koji odgo¬ varajuči način n. pr. pomoču bajonetskog zatvarača ili drugog kakvog zatvarača vr¬ ši pomenuto spajanje stabilizatora i ma¬ siva bombe. Kutija 14 sa signalnim-dimnim nabo¬ jem 18 smešta se u bombu tek pred monti¬ ranje bombe u bacač avijona tako da na¬ leze na kapici 1' dok se sama kutija ua- iazi u šupljem koničnom delu 16 stabili¬ zatora. Bornea deluje na sledeči način: Kada se bomba, koja je zakačena za- kačkorn 1 u bacaču avijona otpustii ona se prevrne na izvesnom otstojanju od a- vijona u pravilan položaj tako, da gia- voiii leti na dole, pri torne počnu da se obrču krila 2 rotacionog upaljača, koja su u čvrstoj vezi sa centralnim vrtnjem 5 uvrčenim u iglu 6. Kada se centralni vrtanj 5 za koji je čvrsto pritvrdena kapica 3 do¬ voljno odvratno ispadaju loptice 4, koje su dosada sprečavale pristup igle 6 ka kapsli inicijalnog naboja 9 te se na ta j način igla oslobodava i kada svojim pro- širenim spoljašnjim krajem udari o kakav predmet n pr. o zemlju ili čak i o vodu ona ubada kapslu inicijalnog naboja 9. usled čega se ovaj naboj pali a vatni se. prenosi kroz cev 10 na signalno-dimni naboj 18, koji se pali i daje potreban efe- kat. Patentni zahtevi: 1. ) Avijonska egzercirna bomba, na¬ značena time, što se masiv (13) bombe iz- raduje od „legure”, pri čemu se ta „legu- ra” izraduje bilo mokrim putem n. pr. od cementa, gipsa ili t. slično materijala, ili smole, bitumena, asfalta i t. sl. materija¬ la uz odgovarajuči dodatak bilo kakvih otpadaka bilo kakve vrste gvožda ili me¬ tala ovim masama u cilju povečvanja te- žine masiva (13). 2. ) Avijonska egzercirna bomba po zahtevu 1, naznačena time, što na svoin donjem delu ima limanu kalotu (12) u ko¬ ju se po potrebi može staviti balast od olova ili drugog kakvog materijala u ci¬ lju povečanja težine bombe i odgovara- jučeg pomeranja težišta bombe. 3. ) Avijonska egzercirna bomba po zahtevima 1 i 2, naznačena time, što se na jednom kraju skeletne cevi (10) nalazi u- paljač, dok se na drugom kraju iste cevi (10) nalazi čašica (11) na ko joj naleže signalno-dimni naboj. 4. ) Avijonska bomba po zahtevima 1 do 3, naznačena time, što se stabilizator (16) ko ji je snabdeven poznatim krilima (17) može da skida i ponovo pričvršduje za masiv (13) bombe. 5.) Avijonska egzercirna bomba po zahtevima 1 do 4, naznačena time, što se signalno-dimni-detonirajuči naboj (18) na- lazi u gornjem delu iznad masiva (13) bombe n. pr. u šupljom delu stabilizatora (16). ' /3 Ad pal.br. 130 79 5 v