,‘oštarlna plaćena u gotovu Cena 1.— Dlr». HiSMI jačaju i srpstvo i hrvatstvo, potrebno je da se bar odabrani takmiče u jačanju jugoslovenstva, tako da se izmed u zasebnog i o no g što je zajed ničko postigne bar zdrava ravnoteža. Badnjak u Dvoru i u Savezu Sokola K. J. Prema starom narodnom običaju, doneseni su i ove godine na svečani način badnjaci u sve vojne jedini-ce u Beogradu, kao L u Dvor Nj. V. Kralja na Dedinju, gde je Badnjak dočekao sam naš ljubljeni Vladar, s ti Nj. 'Kr. Vis. Knezpm Pavlom, Nj. Kr. Vis. Knefeinjom Olgom i ostalim članovima Kraljevskog Doma. Mase naroda stajale su na ulicama, posmatrajuči povorku badnja-čara, kojoj je komandovao član sokolske savezne uprave, br. D. Pavlovič, pukovnik. Naročito je svečano dočekan Badnjak u Savezu Sokola KJ, koga su pratili Sokoli na konjima u odora-ma. U holu Saveznog doma bilo je okupljeno mnoštvo Sokola, ispred kojih je Badnjak primio i posuo žitom zam. starešine SSKJ br. ing. Smiljanič. Pored njega bili su pri-sutni članovi Savežne uprave brača Dr. M. Gradojevič, generalni tajnik R. Grdič, Dr. M. Dragic, Dr. M. Arscnijevič, Dr. T. Protić, M. Nikolič, I. Radie, general Lj. Maksimovič, general D. Živanović, general S, Stajic, admiral D. Priča, puk. D. Pavlovič, V. Todorovič, M. Voji-novič, J. Bogner, B. Krejčik, D. Zivkovič, ing, T. .^.ivkovič. D. Atn-nackovič i dr., te nameštenici Save-za i pretstavnici beogradskih sokolskih društava sa brojnim članstvom. Br. Smiljanič održao je poduži govor u kome je istakao značaj o-vog lepog narodnog običaja, kod čega je citirao stihove iz »Gorskog Vijenca«. Njegov govor, izrečen sa puno topline bio je saslušan sa paž-njom. Zatim je br. Smiljanič simbo-ički stavio Badnjak na vatru, zavr-šujuči svoj govor sa rečima: »Setimo se i danas svih onih, bez-brojnih znanih i neznanih junaka, koji sebe žrtvovaše i uzidaše u temelje Otadžbine. I njima na nebu duše carovale a ime i spomen na uvek o-stali svetli i za ugled sadašnjim I budučim generacijama. Setimo se napo-se dragog brata lakule, koji je tako rado prisustvovao ovom lepom običaju, i svih ostalih koji su minule godl-ne zamenili ovaj svet sa boljim«. Posle govora br. Smiljaniča, pod- Буднмо истрајни! Истрајност доводи до успеха, тр је стара и непобитна истина. Узмимо само иашег сељака. Он оре земљу.и посеје зрно у н>у. По-сеје можда последње што има, да би од шега пожњео плод после не-колико месеци., Његове су очи у-прте у беле облаке, који прекрива-ј/ небеско плаветнило. Зрно је у заметку а ти Јоблаци, ако се про-сну градом, уништиће му све. Из дана у дан моли се Богу да му са-чува труд, да би дошао до плода... А где је петвековна борба на-шег народа за слободу?!... Где је, исто тако истрајан рад наших со-колских апостола за велику со-колску ствар?! Ти светли примери морају нам бити водики у борби која нам се намеке. Ту борбу су нам наметнули не-пријатељи свега оног што је добро и корисно за наш народ. Цео наш соколски рад намењен је народу, јер „ништа за себе, све за народ ’, — то је девиза које се ми придр-жавамо. Ми тежимо да наш народ буде слободан и да му пружимо могућност да се подигне у про-светном, економском и сваком дру-гом погледу. Једном речју: хоћемо да народ буде среНан и задово-љан, јер су тада и појединци срећ-ни и задовољни. Има ли у томе нечег рђавог? — Дајте одговора ви, који нас про-гоните! Ми, који носимо соколско име, знамо чему тежимо и шта хоћемо. Свесни смо борбе, али смо свесни и истине, да ћемо истрајним радом изаКи као победници ;i3 те борбе, која је праведна. За ту борбу ми смо спремни на све жртве које се траже и које he се тражити, али luheMo устукнути ни за стопу. То нека знају наши пријатељи и не- пријатељи! Будимо и надаље сви на окупу! Држимо високо југословенски бар-јак и будимо истрајни у борби, јер ћемо само тако победити и вечно жив.ти. Боримо се и неклоиимо пред најездом непријатеља наших! Неисцрпна снага наше воље побе-ђивала је и победиће! Југословен-ство и соколство су душа и тело, и једно без другога не могу. Ши-римо братску љубав међу браћом својом и недајмо се завести од от-падника народних! — Будимо и-страјни! П. Петровачки voreni su -prisutni vrućom rakijom i ribom, oko čega su se trudili br. Boža, Atanacković i Milenko Ća-. sić, i sestre Jovanka Antičič, Zorica Kušić i Perica Mlinarič. Prisutni su otpevali nekoliko prigodnih pesa-ma, čime je ova lepa svečanost bila završena. Za pomoć braći! Plenum Saveza SKJ uputio je naj-tcpliji apel na sve svoje jedinice, društva i čete, da u toku januara ili fe-bruara održe po jednu priredbu, čijf če Čist prihod iči u fond za postra-dale sokolske radnike, za one koji svoje patriotsko zalaganje za sokolske i nacionalne ideale mjraju da pla-čaju ličnim stradanjima i nevoljom svoje porodice. Mislimo da nije potrebno isticati od kolikog je socijalnog, humanog i moralnog značaja ovakva kolektivna gesta jugoslovenskog sokolstva i koliko če ona ohrabrujuče delovati na sve one sokolske borce, koji su u ne-velji, kao i na one koji se bore pod teškim okolnostiina za sokolske ideje. Naši Sokoli u Americi Jugoslovenski Soko u Santiago de Chile, u Južnoj Americi, radi vrlo marljivo, naročito na tehničkom polju, pa se njegovi vežbači računaju medu najbolje gimnastič-ue u toj va-roši. Santiago poseduje veliki gim-nastički institut, koji nosi naslov »Vida sana« (Zdrav život), na čijim priredbama Jugosloveni uzimaju ča-snog udela. Kada je, pre neko vreme, pretsednik republike Chile, g. Aquirre Cerda posetio institut »Vida sana«, sve su novine u varoši podvukle, da je naročito srdačno čestitao jugoslovenskim Sokolima, koji su pred njime vežbali, pod vočstvom brata Gojiča. Jugoslovenski Sokoli u Santiago uče-stvuju sa uspehom i na svima priredbama češkoslovačkog sokolstva. Nj. V. Kralj Petar //, Nj. Kr. Vis. Knez Namesnik Pavle i Nj. Kr. Vis. Kneginja Olga prlmaju badnjačare na ulazu u Kraljevski Dvor Strana 2 • __ Smučarske utakmice Saveza Sokola God. XI — broj 2 Kratke vesti iz našes sokolstva Prema godišnjein programu načel-ništva SKJ, održao se je prvi deo sa-vtznih smučarskih utakmica, 6 i 7 ja-nuara u okolini Bohinjske Bistrice, za zapadne župe, dok če >e drugi deo održati 20 i 21 januara, na Kopaoni-ku, za istočne župe. Sudelovale su župe: Kranj, Ljubljana, Novo Mesto, Celje, Maribor, Varaždin i Sušak-Rijeka. Kako je u to vreme dovršen i smučarski tečaj za članice, to je i veći deo tečajnica nastopilo na ovim utakmicama, pak su time zastupane i župe Beograd i U-žice. Brojno učestvovanje je sledeče. 103 članova, 44 članice, 74 muškog i 16 ženskog naraštaja, svega 237. Naj-veči deo takmičara dala je župa Kranj, a od jedinica društvo Bled Broj učesnika bi bio veči, da nije, zbog rada mnogo prijavljenih takmi-čnra otkazalo učestvovanje. Takmičila se i patrola graničara iz Bohinjske Bistrice, a br. Knific, član društva Koroška Bela-Javornik, je zakasnio na voz, pa je dotrčao iz Jesenice u Bohinj na smučkama, što je lep primer požrtvovanja. Prvi dan su se vršile utakmice u patrolnom trčanju članova i naraštaja i štafetnem trčanju članica i ženskog naraštaja. Ispr;d sokolskih domova u Boh. Bistrici su takmičari krenuli na nastupište. Staža za članice počela je van sela, vodila je po manjim i večim usponi-ma pokraj sela Polje, krenula je do Hansenove skakaohice, pokraj sela Žlan, ka strelištu i dalje po Dobravi, pokraj Zoisovog zamka i vojnog groblja, do sokolskog doma, gde je bio cilj. Staža za naraštaj je bila mnogo krača, a delimice se poklapala sa stazom članova. Za članice i ženski naraštaj vodila je staža pokraj puta u pravcu Bohinjskog jezera. Na startu j na cilju sakupio se jc narod, koji je sa interesovanjem pra-tio tok utakmica i bodrio takmičare. Nastupilo je 14 članskih patrola, 9 naraštajskih patrola, 5 štafeta članica i 2 štafete ženskog naraštaja. Tehnič-ki rezultati so sledeči: a) Članovi — Patrolno trčanje na 10 km. sa gadanjem sa vojničkom pu-škom: Škofja Loka 44.13 (Švigelj Jože, Piimožič Franc, Crnobovi Drago); — Bled I: 44.27; — Radovljica 46.35; — Bled II: 46.37; — Stražišče 52.59; — Graničari Boh. Bistrica 51143. Kod gadanja su se istakli jedino članovi župa Maribor i Varaždin. b) Muški naraštaj — Patrolno trčanje na 4 km. i gadanje vazdušnom puškom: Bled 1: 16.26 (Beni Boris, Ažman Metod, Vrhunc Stanko); — Boh. Bistrica 17.15; — Bled II: 18.20; — Kranj 19.15; — Koroška Bela Javornik 1: 20.38. c) Članice — štafetno trčanje 4X2 km.: Radovljica I: 04.32 (Skrt Anica, Prešeren Tončka, Pogačar Slavica, Zan-gus Mira); — Medudruštvena štafeta Bled-Radovljica: 1:07.05; — Medužup-ska štafeta Ljubljana-Varaždin 1:09.40; — Beograd 1:10.18; —Kranj 1:17.30. d) Žeraki naraštaj — štafetno trčanje 4X1 km: Bled 38; — Koroška Bela Javornik 4Л52. Drugi dan se vršila takmičenje u ostalim tačkama programa. U 7.30 časova bio je odlazak na start. Jutro je bilo maglovito. Posle kračeg uspo-na pokazao se divan prizor. Iz rna-glovitog mora pokazali su se vrhovi Julijskih alpi i Karavanki, obasjani ju-tarnjim suncem. Vladalo je sveopšte zadovoljstvo, i pored briga, jer je staža za veleslalom bila vanredno te-ška, naročito u donjem delu. Starto-valo je 55 takmičara, a na cilj ih je stiglo 45. Rezultati su sledeči: a) članovi — Veleslalom: Urban Slavko, Jesenice 6.25; — Saksida Ivan, Javornik 6.56; — Molnar Aleksandar, Bled 7.15; — Kersnik Vladimir, Blejska Dobrava 7.20; —-Arh Alojzij, Bohinj 7.22. b) Muški naraštaj (14—16 god.) — Veleslalom: Andrašič Ljubo, Kranj 1.24; — Bem Ferdo, Bohinj 1.27; — Mokorel Ivan, Tržič 1.31; — Pongperčan Franc, Celje 1.34; — Jezeršek Silvo, Javornik 1.40. c) Muški naraštaj (od 16—18 g.) — Veleslalom: Ručigaj Boris, Kranj 1.38; — Vister Marijan, Jesenice 1.39; — Razinger Stanko, Hrušica 1.45; — Kus Teo, Celje 1.46; — Bufolin Evgena Jesenice 1.48. ' d) članice — Veleslalom: Pasig Vida, Ljubljana 1.46; — Pohar Silva, Jesenice 1.58; — Černič Bara, Maribor 2.04; — Šušteršič Mery, Škofja Loka 2.33; — Jošt Ive, Beograd 2.35. Kao šesta, došta je «a cilj Femuš Poldka sa Bleda, koja je zadnjih 300 m. smtfčala samo sa jednom smuč-kom; kod «ovog starta postigla je vreme od 1.26. e) članice — Smuk: Vidič Boža, Kranj 30.3; — Nušič Savi, Kranj 37.8; — Jevtič Danica, U-žice 39.8; — Ovdnovič Ruža, Beograd 43.1; — Skrt Anica, Radovljica 47.3. f) Ženski naraštaj — Veleslalom: Pernuš Marjanca, Bled 1.30; -*• Urbar Nada, Jesenice 1.38; — Kapus 1-vanka, Bled 1.43. . ., g) Ženski naraštaj — Smuk: Sever Pavla, Bled 36 ‘ek; —Knific Mara, Jesenice 59; — Stipiovšek Darinka, Bled 1.02.3. Popodne vršili su se smučarski Skokovi na Hansenovoj sk.vkaonici, z* Rođendan Ni- V. Kraljice Marije U utorak 9 o. m. proslavljen je u čitavoj naioj državi četrdeseti ro-dendan Nj. V. Kraljice Marije. U ovoj proslavi uzeli su učešča i sokoli, koji u Majci mladoga Kralja gle-daju i Majku svoga uzvišenog Starešine. Nije bilo sokola ni Jugoslo-vena, koji toga dana nije posvetio misli visokoj svečarici, želeči da nam poživi dugo u zdravlju i snazi, da do kraja odgaji Svoje Uzvišene Sinove, i da za sve žrtve i za veliki bol koji joj je nanela marseljska tragedija nade utehe onoga dana, kada ugleda na Prestolu Otaca, Svoga prvorodenog Sina! O Nj. V. Kraljici Mariji nije potrebno da ae mnogo piše. Nema čo-veka u zemlji našoj, a ni daleko van granica njenih, kome nije poznato plemenito srce i rad velike Majke i Kraljice. Posle smrti Svoga Velikog Muža, ona posvečuje sav život deci Svojoj, pokazajući uz to puno razumevanje za sve potrebe naroda. Nema te plemenite akcije koju Ona ne potpomaže, uvek tiho, ali sa pitno ljubavi i razumevanja. Nj. V. Kraljica'prati i rad našega sokolstva prema kojemu je, pored ostaloga, pokazala Svoju ljubav i poklanjanjem zastave našim članicama. Jngoslovenski narod i jugo-slovensko sokolstvo zahvalni su svojoj ljubljenoj Kraljici, kojoj klicu iz dnbine duše: Da živi Njeno Veličanstvo Kraljica Marija 1 članove i stariji naraštaj, dok je mladi naraštaj skakao na maloj. Svega je skakalo 17 članova, te 4 starija i 5 mladih naraštajaca. Bilo je više, stilski vrlo lepih skokova. Utakmice je sproveo smučarski ot-sek sokolske župe Kranj. Organizacija je bila vrlo dobra; vidi se da je bila u rukama isknsnih smučara, koji raspolažu sa dugogodišnjom praksom. Sem nekoliko pari slomljenih smu-čaka, nije ‘bilo nezgoda, i pored togi da je staža za veleslalom bila vrlo teška, a sneg na skakaonicama mekan. Sokolsko društvo Vinkovci priredilo je na rodendan Nj. V. Kraljice Marije svečano poselo, sa programom, u svome domu. Brat Šumanovac dr. Paja održao je prigodni govor, u kome je izneo sve vrline naše ljubljene Kraljice, kao žene i uzvišene Majke, sa osobitim obzirom na odgoj Nj. V. Kralja Petra II, našeg Uzvišenog Starešine. Sestra, Sedlan Bogdanka deklamovala je osečajno pesmu od S. Roce: »Kraljici Majci«, a g. Branko D. Filipovič, dipl. phil. i dramski tenor iz Beograda, je otpevao nekoliko operskih arija, koje su imale najbolji uspeh kod publike, tako da ih je morao ponoviti. Muška i ženska deca su vežbala vrlo slikovite i dobro izvedene proste vežbe, a program je zaključen him-nom »Oj Sloveni«, koju je svirala diuštvena fanfara. Dvorana je bila dupkom puna, a posle programa je nastavljen ples, koji je otvoren sa Kraljevim kolom. * Sokolsko društvo Varaždin izgubilo je jednog od najboljih članova, brata Ivana Zolnštajna, prednjaka i vodnika, koji je umro u najlepšim godinama života. Koliko je brat Zoln-štajn bio voljen pokazao je njegov pogreb, kada je naše članstvo došlo u velikom broju, da mu oda poslednju počast. Uspomena na pokojnika o-stače trajnom, jer je gotovo sav život proveo u sokolskim redovima, prošavši kroz sve kategorije, od dece do vode članova. Bio je spreman da za sokolstvo podnese i največe žrtve. * Pišu nam iz Rogoznice blizu Šibenika: Pošto su več ranije članovi Se-Ijačke zaštite šilom oduzeli od ove sokolske čete muzičke instrumente, a da niko za to nije bio pozvan na odgovornost, — 3 januara jc izvršena provala u prostorije gde se čuvala — ostala sokolska imovina i sve je ra-zneto. Posle toga su članovi zaštite, sa komandantom bataljona, Ercego-vičem i seoskim glavarom na čelu, pošli u stan sokolskog sUrešine Lu-šiča i tražili da im preda ostale stvari, jer da zato imaju ovlaštenje oJ Sreza. Kad starešina i prosvetar, R. Koštre, to nisu hteli učiniti, komandant zaštite je navalio oružjem na brata Koštru i toliko mu se pretio, da je brat Koštre morao da ode iz Rogoznice, da ne bude tvorno napadnut. Na taj način je delatnost j-okolske čete u Rogoznici silno otežana, što je vtlika šteta za samo sela, jer je četa bila vrlo agilna i pretstavljala je jedrno udruženje, koje se brinulo o duhovnom i tnoralnom vaspitanju mla-deži. * Sokolska četa u Novim Karlovcima održala je godišnju skupštinu u pri- sustvu velikog broja članstva, iz pod-nctih izveštaja vidljiv je uspešan rad čete u svima pravcima. Izabrana je nova uprava, na čelu sa rr. Nikolom Deličem, trgovcem, koji se u podu-žem govoru zahvalio na poverenju, ističuči zasluge stare uprave. U ovoj godini četa če izgraditi dom, koji če podiči na najlepšem mestu u selu, i-inače salu sa uzidanom binom i ku-patilo, a nosiče ime Kraija Ujedini-telja. * Sokolsko društvo Mandalina održa-lo je zabavu na Silvestrovo, koja je vrlo lepo uspela ma da su prilike za nju bile s više razloga nepovoljne. Uz Nušičev »Svetski rat«, davali su se neki šaljivi prikazi, pa šaljiva pošla i tombola. Posle je sledio ples. Na osvitku Nove godine bilo je nada-sve veselo. Zabava je bila dobro po-sečena. Osobita hvala ide sokolskim diletantima, koji su posle dnevnog rada, žrtvovali sve svoje slobodno vreme i nesebično radiii da se za pretstavu, što bolje pripreme. * Prvi smučarski tečaj na novom sokolskem planinskom domu na Pohorju, održalo je Sokolsko društvo Čakovec za svoje članstvo i naraštaj, od 24 do 31 decembra, pod vočstvom društvenog načelnika. Od 27 tečajnika, bilo je 9 početnika. Dnevno se je praktično radilo 6 sati. Tečaj je u svakom pogledu uspeo. U krasnom i udobnom sokolskom domu, koji je najlepši na Pohorju, proveli su tečajnici nekoliko vedrih večeri protek-lih u sokolskom duhu. Smučarski otsek čakovečkog društva, koji je osnovan 1936 god., vrlo lepo napreduje, i broj članova svake godine raste, tako da .h danas ima oko 40. U programu su za ovu godi-nu društvene smučarske propagandne utakmice. * Sokolska četa u Rogačevu jeste jedna od najaktivnijih sokolskih jedinica u Pologu. Četu je osnovaD vtedni učitelj, br. Aleksandar Arsič, čijom zaslugom je rad čete razvio se u svim pravcima, a napose u pro-svetnom i tehničkom pogledu. Četa broji oko 100 vežbača sviju kategorija Imala je niz priredaba, a sa velikim uspehom nastupila je i na proslavi Dana Ujedinjenja u Tetovu. * Sokolska četa Kožuhe župa Tuzla, održala je godišnju skupštinu. Iz izveštaja funkcionera se vidi da je rad u svima granama bio obilan i uspešan. U idučoj radnoj godini posveti-če se glavna briga gradnji doma, za koji je kupljen plac i pribavljen ma-terijal, ali nedostaju novčana sredstva. U novu upravu izabrana su bra-ča- Spasoje Tomič, starešina, Jovan Gajič, tajnik i Milan B. Marič, načelnik. Grsđevlnska l ometnitka Za uspešno sprevoden je sokolskog rada prvenstveno i bezuslovno su potrebni spremni i požrtvovni sokolski prednjači. Ali i najbolji prednjači ne če moči dati one rezultate, koji se od njih očekuju, ako se tim prednjacima ne osiguraju sva potrebna pomočna sredstva. Najvažnija i najpotrebnija pomočna sredstva su sokolske grade-vine: sokolski domovi — vežbališta i vežbaonice, sletišta, letnje škole itd. Podizanje sokolskih građevina, pored ostalog, zahteva i velika mate-rijalna sredstva. Tu tvrdnju najbolje dokazuje činjenica, da se više od dve trečine svekollkih prihoda Saveza, župa, društava i četa (doprinosi sokolskih pripadnika, pomoč države, banovina, opština itd.) troši za podizanje sokolskih gradevina. Več sama pome-nuta činjenica, pored mnogih drugih, dovoljno ukazuje na veliku potrebu da se največa moguća pažnja posveti sokolskim gradevlnama. Ta se pažnja mora ukazivati sokolskim gradevina-ma i s obzirom na te okolnosti, što ne želi da gradevine buda celishodno gradene da su racionalne i ekonomične u pogledu iskoriščavanja i u pogledu uloženog kapitala, a naročitu delatnost Sauezne opmve im pažnju treba posvetiti u umetnič-kom pogledu. Kada se istini pogleda otvorene u oči, onda se mora priznati: sokolske gradevine, a isto važi i za zastave, povelje, značke, raznovrsne dekoracije i sl., vrlo se retko mogu nazivati u-metničkim vredno«tima. Glavni je razlog tim nedostacima taj: bivstvova-nje jugoslovenskog sokolstva relativno je kratko; pa tako ju^oslovensko sokojstvo nije jo? moglo skupiti toliko snage, da -u pogledu svojih grade-vina, i drugih spoljnih manifestacija, stvori svoj ometnlčki način rzražavs-nja. Savezna uprava uočils je izložene nedostatke, pa reSila da se pitan jima gradevinske i umetničke delatnost i posveti puna palnja. Kgko su la 'pitanja od velike važnosti po tele sokolstvo, a zanimaju i nete pripadnike i druge simpatije rt sokolstva, »Sokolski glasnik« če donositi izveštaje o tom radu Savezne uprave i Gradevin-sko-umetničkog otseka. PROGRAM RADA GRADEVINSKO* UMETNIČKOG OTSEKA Na sednici Izvršnog odbora od 18 decembra, utvrden je program rada Gradevinsko-umetničkog otseka, za razdobije do konca 1941 g. Ukoliko čv’ to opžte prilike dozvoljavati, Savezna iy>rava nastojače da sprovede u dele sledeči rad: 1) Do konca februara 1940 godine imaju se organizovati Žjpski grad,-umet. otseci, koji bi vodili brigu o svim sdkolskim gradevinama na teritoriji lupe. Ђ Imaju se izraditi norme i tipovi sokolskih gradevina, a do konca maja' 1940 godine, štampače se knjiga »Narodni domovi I škotska vežbališta«. U buduče bi se odobravali samo takvi projektj domova, koji bi odgo-varali prepisanim normama. 3) Do konca 1940 godine ima se l«bd Savezne uprave stvoriti eviden-cija sviju sdkolskih gradevina: domova, vežbališta, sletišta, plivališta, let-njih škola itd. 4) Ima se nastojati da se blagovre-meno i celishodno reši pitanje sokol-skog sletišta u Beogradu, koje je be-zuslovno potrebno za Sokolski slet '1941 godine. 5) Treba nastojati da se Sto pre ra-sprave pitanja koja su u vezi sa Sa-vesnim domom, koji bi prilikom sleta bio Žarište celokupnog poslovanja. 6) Pošto su Župske naraštajske škole od največeg značaja za sistemat- sko spremanje sokolskih prednjaka, trebalo bi nastojati da do konca 1941 svaka župa ima najmanje jednu na-raStajsku školu, koja bi radila za vreme praznika, a nalazila bi se na teritoriji župe, u nekom lepom i zdra-vom kraju. Letnje naraštajske škole podizale bi se sredstvima župe, a ukoliko bi Sa-vtzna uprava bila u mogučnosti, pomagala bi podizanje tih škola. 7) Potrebno je da se što pre utvrde norme koje če važiti za umetničku i-zradu zastava, povelja, značaka i sl. Pored nabrojanih najvažnijih pitanja, ima još mnogih drugih važnih pitanja koja bi trebalo rešiti. Medutim, to nije moguče da se sve predvidi u vremenu u kojem važi napred izlože-n; program rada. SASTAV GRADEVINSKO-UMETNIČKOG OTSEKA Izvršni odbor Saveza SKJ., odobrio je sledeči privremeni zastav Grad.-umetničkog otseka: Pretsednik: Dr. Ing. Petrovič Kosta, potpretsednik: Ing. Živkovlč Tadija, Tajnik: Paradijev Dorde, činovnik SSKJ., Članovi: Kovač Ivan, savezni načelnik, prof. Krejčik Bogoljub, zam. pret. SPO„ Nikolič Mika, prets. Gospodar, otseka, Ing. Cvejič Milan, Novi Sad, Ing. Šuica Dorde, Rajkovič Sava. Izvršni odbor odrediče u Grad.-umet. otsek i druge članove, kada se nađu brača koja če odredeni posao prihvatiti. RASPODELA RADA U GRADEVINSKO-UMETNIČKOM OTSEKU Kako bi se mogli što uspešnije po-svršavati poslovi u Grad.-umet. otse-ku, rad je podeljen privremeno na sledeči način: I. — Norme i tipovi sokolskih gradevina, referent: Dr. Ing. Petrovič Kosta; II. — Odobravanje projekata i do-deljivanje pozajmica, referent: Ing. Živkovlč Tadija; III. •— Naraštajske škole, referent: Dr. Ing. Petrovič Kosta; IV. — Sokolsko sletište u Beogradu, referent: Dr. Ing. Petrovič Kosta; V. — Savezni dom u Beogradu, referent: Ing. šuica Dorde; VI. — Evidencija sokolskih gradevina, referent: Ing. Cvejič Milan; VII. — Zastave, povelje, značke i sl., referent: Rajkovič Sava. Sokolstvo za napredak vocarstva Bezdušna hajka na sokolstvo Savez Sokola K. J. uputio je svima jedinicama okružnicu o vočarstvu Izsnedu ostaloga u okružnici se kaže: »Izvršavajudi Petrovu petoletnicu, Savezna uprava je odlučda, kao što j? več ranije javljeno, da pojača rad u selu jednom jakom i organizova-nom akcijoin na unapredivanju vo-ćarstva.« Kod nas je mali broj vočara, koji pravilno neguju vodke, zbog čega one rano prestaju radati, a osim toga razne bolesti i štetočine uništavaju rod. Ni izboru sorti vočaka nije posvečena dovoljna pažnja, pa je redak kraj, gde se mogu dobiti one vrste voča, koje traže strani trgovci, a za koje bi dobili velike sume novaca. Takoder nisu vesti ni pravilnom sa-kupljanju, pakovanju i spremanju plodova, da se i ne govori o preka-lemljivanju i presadivanju. Mnoga pak podesna zemljišta za vočke stoje neiskoriščena. Naš narod vrlo malo suši vode, a gotovo ga nikako ne preraduje u razne pekmeze i bezalko-holna pida, iako bi racionalnim ga-jenjem voda, njegovim sušenjem i preradom mogao uveliko poboljšati svoju ishranu. Zbog toga je potrebna brza i smi-šljena akcija, na koju se pozivaju sve jedinice, a koja se mora provoditi planski. U prvom redu, u svakom društvu i deti treba odmah izabrati najmanje dvojicu članova, a po mo-gudstvu i više, te im poveriti organi-žovanje vodarskog tečaja. Oni de sa-staviti popis svih vodara i pozvati ih na dogovor, te uticati na članove koji nemaju vodnjaka da dodu na tečaj. Omladinu naročito treba privudi i učiti ih kalemljenju. Tečajevi se imaju držati za vreme SPP a i posle. O održavanju tečaja imaju voditi kontrolu matična društva. Jedinicama de za držanje tečaja dobro dodi po-red ostalog i knjige »Vodarske dopisne Škote«, kojih ima svega 12. Prva sveska poslana je jedinicama sa okružnicom i po njoj se može odmah početi sa radom. U toj svesci je ob-radeno kalemljenje i proizvodnja sadnica. Sokolske jedinice imaju do kraja marta popust od 50%, te mogu dobiti svih 12 svezaka za samih 60 dinara. Pretplata se može dostaviti i u dve rate, a na čekovnu uplatnicu broj 60.589. Na poledeni treba staviti štampilj jedinice, da bi se mogla dobiti povlastica od 50%. Pisma se ša-lju »Vodarskoj dopisnoj školi«, Beograd, poštanski pretinac 530. Svaka jedinica treba nadi najmanje jednog dobrog kalemara, koji de se još bolje usavršiti iz ovih knjiga. Kada dode vreme kalemljenja, župe de se postarati da svaka jedinica do-bije dobre kalem-grančice, a jedinice de nabaviti potrebni pribor i alat. Svršeni tečajci okalemide u svojoj PRAVILNIK O RADU 2UPSKIH GRADEVINSKO-UME1 NICKIH OTSEKA Da bi se moglo ispravno dirigovati i regulisati podizanje sokolskih gra-devina, kao i izrada zastava, povelja, znački i sl., bezuslovno je potrebno da se što pre organizuje rad župskšh Grad.-umet. otseka, koji de vršiti svoji; dužnost u saradnji sa župskim u-pravama i saveznim Grad.-umet. otse-kom. Za to je Izvršni odbor 18 XII 1939 godine propisao naročiti »Pravilnik o radu župskih Grad.-umet. otseka«. Glavne su odredbe tog pravilnika ove: 1) Na području sokolske župe mogu se podizati sanvo one sokolske gradc-vine, za koje je, na predlog Sokolske župe, dala odobrenje Savezna uprava. Prilikom raznovrsnih župskih i društvenih takmičenja, sletova i drugih priredaba i manifestacija mogu se koristiti samo takve diplome, značke, umetnički plakati i sl. koje je odobrila Savezna uprava. 2) Naročito je stavljeno u dužnost župskom Grad.-umet. otseku: da daje društvima i četama inicijativu za podizanje sokolskih gradevina; da pomaže kod izrade potrebnih elaborata okolini što vedi broj vodaka bradi Sokolima. Uprava Saveza SKJ obratila se mi-nistarstvu poljoprivrede s molbom, da sokolskim jedinicama državni i banovinski rasadnici daju besplatno dobre kalem-grančice, kada ih zamo-le Skreče se pažnja svima jedinicama, da se na vreme obradaju rasad-nicima, za kalem-grančice. Na kraju okružnice, Savezna Uprava poziva sve jedinice, da odmah pri-stupe radu sa puno volje i ljubavi, da se pokaže koje su jedinice bile-najmarljivije. SiUČaj „Hrv. Svijesti“ /z Zagreba se saopšta/a, da je bio zabranjen list »Hrvatska svijest«, zato što je objavio »više teških i prostih uvreda na račun srpskog narod ar.. U saopštenju se utvrduje i to, da je od toga lista objavljen samo jedan broj, koji nije bio podnet na cenzuru, ali čim su ga cenzurne Vlasti dobile naredile su da se čitava naklada zapleni. O pisanju »Hrvatske svi,esti< je »Sokolski Glasnik« kazao svoju reč pre nekoliko brojeva, utvrdujuči odmah, da se tu radi o neuračunljivom delu, za koje nikako ne mogu da se okrive, ni Hrvati kao celir.a ni hr-vatski merodavni faktori; ali smo ved onda naglasili da takve štetočine tre- Дом Гаврила Принципа Ми смо у' „Соколском Гласнику’’ већ једном обавестили нашб члан-ство о патриотском погхвату сара-јевског друштва „Крајшшшк” да у родном месту великог народног хе-роја Гаврила Принципа, Грахову, по-дигне дом који he носити шегово име а који he бити жариште чита-вог културног и националног рада тога краја. Одазив националне јав-ности на апел друштва „Крајишник” био је довољан да се дом доведе: до под кров, у стање како ra при-казива горња слика. Биће потребно још средстава да се „Дом Гаврила i da ih šalje Saveznoj upravi na odobrenje. Zupskim upravama stavljeno je u dužnost da najkasnije ‘do konca fe-bruara 1940 godine izveste Saveznu upravu o sastavu otseka, odnosno o odredenom referentu. Posle toga, Savezna uprava nede više uzimati u rad predmete koje nije predhodno preispi-tao župski Grad.-umet. otsek, odnosno referent, sem u iznimnim slučaje-vima. DIPLOME ZA TAKMIČENJA Ved godinama se koriste iste diplome za takmičenja, a za neka od njih uopšte još nema nikakvih diploma. Zato je Grad.-umet. otsek, po traženju saveznog načelnika, rešio da se u najskorije vreme imaju izraditi potrebne diplome. Za izradu tih diploma utvrdene su ove smernice: Diplome za naraštajske i članske u-takmice i za takmičenja u posebnim gianama, imaju važiti tri godine. Diplome za takmičenja za Kraljev pehar i za Kraljičinu zastavu, jedna-ko kao i spomenice deci, koja prelaze u naraštaj, i naraštaju koji prelazi u članstvo, treba da su stalne. Izrada svih spomenica i diploma po-verava se umetnicima. ba svim zakonskim sredstvima spre-titi, jer je šteta, koju oni čine, ogromna. Zato nam se ne može zameriti, ako I sada primetimo, da nam se malo čudno čini, da je zabrana takvog sramnog pamfleta usledila tek mesec dana pošto je objavljen, i pošto su odgovorne vlasti znale za njega, dok se naprotiv jugoslovenski orijentisani istovi u Banovini Hrvatskoj, koji ni-koga ne grde, plene na dvadesetak mesta, i to još istoga dana... Slažemo se i sa pisanjem »Hrvat-skog dnevnika«, da treba tako po-stupiti protiv svih listov a koji vte-daju Srbe i Hrvate na /ednoj i na drugoj strani. Ali treba onda istupiti i protiv onih, koji vredaiu Jugoslove-ne, jugoslovenstvo i Jugoslaviju, što se u hrvatskim listovima iz dana u dan čita... Sumnjivo nam je, me-dutim, kad »Hrvatski dnevnik« traii, da se, kao največa uvreda za Hrvate kvalificira to, što im se »poriče njihova narodnost«, tražeči da se i prema takvim listovima postupi. Jer to nam miriše na pokušaj, da se onemo-guči pisanje o narodnom jedinstvu, tu-mačeči kao da to jedinstvo pretstav-Ija »poricanje hrvatske narodnosti«, dakle i — »vredanje Hrvata « Ne znamo, da li je »Hrvatski dnevnik« na to mislio. Ali ako jest, onda bi, zbog »uvrede Hrvata«', trebao naj-pre da optuii Štrosmajera, Kukulje-viča, Preradoviča, Račkog, Radiča i uopšte — največe Hrvate... Принципа” опреми дотле да може у пуној мери одговориги својој на-мени. Друштво „Крајишник” је сто-га упутило нов апел националној јавности, за помоћ. Доносимо ову слику због тога да би соколе при-ложнике обавестили о резултатима досадашњег рада на подизању дом.1 а да би и другима омогућили дз “Својим прилогом помогну довршеже овога дома који he овековечичти и-ме великог националног јунака Га-‘тзрила Принципа. ПриЛ£г£, ма и нај-мање, треба слати на адресу: „Кра-јишник”, друштво за подизање до-'toa и споменика Гаврилу Принципу — Сарајево. Za „Sokolski Glasnik11 »Sokol«, ugledna češka sokolska revija koja izlazi u Pragu, piše u poslednjem broju ovo: »Sokolska štampa u Jugoslaviji, koja se znatno prilagodila savre-menim potrebama, postala je de-lotvorno oružje duha, glavno sre-dište i močan stub jugosloven-stva, ne samo u sokolskim redo-vima, ved u narodnim slojevimu čitave Jugoslavije. Гај pionirski zadatak je preuzeo na sebe u prvom redu »Sokolski Glasnik«, koga sve više cene i ne-sokolski krugovi, dobivši na taj način značaj vodedeg i istaknutog faktora«. * Ljubljanska »Sokolska Volja« donosi u pretprošlom broju slededu be-lcšku: »Sokolski Glasnik«, glavno glasilo Saveza SKJ, neustraši-vo odbija napadaje na sokolstvo. »Sokolskom Glasniku« moramo u njegovoj borbi za Istinu i Prav-du pružiti svu pomoč, da mu time ukažemo priznanje za njegovo od-brambeno delo«. Pod ogromnim i masnim naslovom »Nesmetano se nastavlja sokolska kampanja protiv Hrvatske«, objavljuje »Jutarnji list«, od 3 janu-ara, vest, štampanu plakatskim i a-larmantnim slovima, u kojoj se kaže, da je Sokolsko društvo u Ložnici, u Srbiji, objavilo poziv na doček Nove godine i u tom pozivu da se kaže: »Od čistog prihoda 50% ide za socijalni fond sokolske župe Beograd, u korist kuhinje za prehra-nu izbeglica iz Hrvatske Banovine«. Ništa nego to! Medutim, sama ta činjenica navodi »Jutarnji list« da sckolsku delatnost nazove »infam-nom kampanjom«, te da opluži sokolstvo, da »širenjem kleveta hode da stvori u srpskom narodu novu mržnju na Hrvate; da hode da udara na temelje Hrvatske, a preko nje i na temelje cijele države«!... Zna-di, dakle, da bi polustranci oko »Ju-tamjeg lista« trebali da spasavaju državu od — Sokola! Međutim, sve je to samo alarm za koncentričnu kampanju čitavog bora harangera protiv sokolstva! i ako na pr. profesionalni splitski haranger, »Hrvatski glasnik«, kome Banovina: Hrvatska ima da zahvali za sablazan tolikih napadaja na sokolske domove, prihvaca alarm »Ju-tarnjeg lista«, da obaspe Sokole najbezdušnijim uvredama, nazivaju-di ih »doušnicima i defetistima«, »natražnjacima i služnicima« i lažno dovodeci sokolstvo u vezu sa mišlje-njima, da je stvaranjem Banovme Hrvatske ugrožen opstanak Jugoslavije, ma da to nikad ni jedan sokolski list nije napisao! A kao »destruktivni rad sokolskih društava« navodi čak i tobožnju »krivu prija-vu zbog paleža sok. doma u Letini!«. . Kao što se dakle, vidi, tu zaista postoji infamija, ali sa Strane »Ju-tarnjeg lista« i »Hrvatskog Glasnika«! Sam ultrahrvatski, »Hrvatski narod« objavio je triumfalnu vest o paležu doma u Betini, kao pad Ba-stilje, a moralni krivci za taj palež, imaju smelosti da optuže sokolstvo zbog »lažne prijave«... I konačno ako su sokolske izbeglice iz Hrvatske »izmišljeni«, čemu ne odgovore na čitav niz, bez razloga otpu-štenih iz službe, čija smo imena, sa svima podacima naveli u prošlim brojevima? Ili neka merodavni tuže sudu zbog laži sokolske autore spi-skova koje imamo pred sobom, a koji navode čitave Strane imena ot-puštemh Sokola, tako da su u sa-moj šibeničkoj opštini otpuštena 32 nameštenika, 66 opštinskih poljara itd. A pošto je sistem, više manje, svuda jednak, znači da je na čita-vom području Banovine Hrvatske otpušteno barem par hiljada ljudi, koji nemaju ni para u bankama, ni bogatih štamparskih preduzeda, kao gazde od »jutarnjeg lista«, i — šta de da rade? Mnogi su ostali kod kuce, čekajuci da razbor ipak prevlada, ili da nadu privatno neku za-radu, dok je tek manji deo njih po-sao u Beograd, ili u druga mesta, izvan Banovine Hrvatske, tražedi hleba... 1, neka budu ubedeni gospoda oko »Jutarnjeg lista«, da ti destiti ljudi, koji stradaju samo zato, što nisu hteli da zataje svoju misao, ni danas, u svoj svojoj bedi, ne grde ni Hrvatsku, ni g. Subaši-da, ni g. Mačeka, ali se Žale na ne-savesne novinske harangere koji su do juče umeli da služe i diktaturama a danas raspaljuju masu, ne proti' istinskih i krupnih štetočina, več protiv čestitih i nezaštidenih ljudi... I sad, šta da rade njihova brada Sokoli?.. Mi znamo da bi ih gospoda oko »Jutarnjeg lista« pustili da skapaju, kao što se nisu trgali ni za hrvatske političke žrtve, kad je to bilo opasno; — ali mi imamo drugi moral. Mi ne larmamo i ne rušimo, ni državu ni Banovinu Hrvatsku, zbog toga, kao što se to čimlo na drugoj strani, kad su se čak i pave-lidevske i perčecovske metode op-ravdavale time što ima političkih progona. Mi čak iz dana u dan ope-tujemo: »Ne verujemo da je to u nameri gg. Šubašida i Mačeka« i upozoravamo da to može da škodi ugledu Banovine Hrvatske, — ali je više nego imfamno zahtevati od nas, da zbog tog ugleda, za koji se ni najmanje ne brinu oni, koji pale sokolske domove i koji na hrpe otpu-štaju Sokole, pust.mo svoju bradu da nam još skapaju od gladi... Pa dok bi drugi izdavali ilegalne letke i sipali žud na sve Strane, — kao što se to stvarno i radilo, — mi posve mirno tražimo da prehranimo, ili u-poslimo progonjenu bradu, i za »Jutarnji list« je to — infamija!... A nije infamija kad on štampa plakatski < naslov, da Sokoli vode kampanju protiv Hrvatske, ili kad »Hrv. glasnik« sipa ulidarske uvrede, — što drugim rečima znači: »Aj-de; narode, zapali i poruši još par sokolskih domova i napadni još nekoliko Sokolal« Sta o toj »politici« otpuštanja mi-sle pristojni ljudi iz samog hrvatskog pokreta, znaju več i vrapci, jer se ved i najugledniji pristahce g. Mačeka prete ostavkama, pa ih čak i daju (kao g. Brkič u Bplitu), zato što nede da slušaju diktate razornih elemenata, harangiranih od ovakvih listova, da se otpusti sve što makar i najmanje mirisi na jugoslovenstvo. Kad se, međutim, dogodilo da su neke tvornice aviona u Beogradu i ž.emunu otpustile izvestan broj rad-nika Hrvata, onda i »Jutarnji list« i »Hrvatski dnevnik« na dugo pišu o tome, kako su ti ljudi ostali sa po-rodicama, u najgore doba, bez kruha na ulici, i onda ne Vide intamiju u činjenici, što su hrvatska diustva u Z.einunu priredila zabavu i predu-zela sabirnu akciju za hrvatske rad-nike, koji su izbačeni od Brba. Mi smo, naravno protiv svakog otpuštanja, pa tako i protiv ovog, o kome pisu da se dogodilo u Beogradu i zLemunu, pa nam zato ni na pamet iie dolazi da sakupljanje priloga za te radnike nazovemo »mtamnom Kampanjom.« Gospoda oko »Hrvatskog glasnika* znaju to dobro, kao što znaju i to, da se doušmci i natražnjaci nisu nikad nalazili u sokolskim re-dovima, ved u redovima frankolurti-maša, koji su ogromnom vedinom prešli baš u njihove redove. U doba Kad se sokolstvo borilo za oslobode-nje od Austrije, mnogi od njih nisu ni znali da su Hrvati, pa odatle i tolika mržnja na sokolstvo. A pravi cilj svega tog pisanja vidi se iz za-višetka, u kome se ponovno traži, da se sokolski domovi oduzmu Bo-kolima. Mi, medutim, ponavljamo: Ima samo jeaan način da prestanemo pisati o progonima, ili da se ne bri-nemo za nase izbeglice, a to je, da tih progona i tih izbeglica više ne bude! Um koje su se ogrešili, ili koji su služili partizanstvu, nas se ne tiču; ah oni koji se progone samo zato, što su Bokoli i Jugoslovani, nadi de uvek u nama svoje za-štitnike. A baš ti i takvi Bokoli i Jugosloveni su toliko konstruktivni, da de se samoj Banovini Hrvatskoj najviše osvetiti što ih je zamenila sa partijskim bukačima, koji su dobri dotle, dok stvari idu po njiho-vom detu, a onda ruše sve što su do tada hvalili. KNJIGE O VOČARSTVU U cilju da se na našem selu u što vedoj meri populariše i raširi akcija za unapredenje vocarstva, koju je pukrenuo Savez SKJ u okviru SPP, primih smo nekoliko zanimljivih knjiga o vočarstvu, koje je izdala Centrala za higijensko iskorišdavanje voda u Beogradu, Kolarčeva 9, poznata pod kradim nazivom »Centro-ltiv«. Ove knjige su najprikladnije za sve koji se bave vodarstvom, jer se u njima nalaze pored raznih podata-ka i korisna uputstva za unapredenje vocarstva. Knjige je napisao g. Dr. M Refes-Remizov, a mogu se dobiti kod izdavača. Čitajuči novine... Vrlo je lepo od g. Ti ho mi r a D o kov ič a što /e u »P o I i t i c i* ispravio nedavni napis o sastanku grofa Tise sa deputacijom Srba iz Bosne, te da je utvrdio da je to bila d epu taci ja i Srba i Hrvata, pa da se na njoj naročito muževno driao baš katolički franjevac i Hrvat, Dr. Dragan Ikič. G. Đoković iznosi dalje, da su u najtežim danima rata bosanski Srbi nalazili jake utehe u dušama časnog reda bosanskih frunjevaca, da su zauzimanjem franjevci Ikiča spa-ši ni mnogi Srbi u Bosni, te da je franjevačka gimnazija u Bosni, i za vreme ratnih progonstava, podupi-rala Srbe i »sva zračila u jugosloven-skoj zavetno/ misli*. Stariji i razboritiji znaju sve to; ali su danas, naialost, došla opel vremena kada se — po starom planu naših neprijatelja, — sa jedne i sa druge Strane iznosi samo ono što je nepovoljno, pa se to i uveličava, a sve svetle uspomene se brišu. I zato nam daj, Boie, više ovak/ih g. Doko-viča, koji če Srbima kazivati kako su i čitavi hrvatski katolički redovi bili sve drugo nego li frankovci ili bečki sluge; a Hrvatima, kako su mnogo-brojni Srbi, i ne misleči na neko nasilje ili hegemonizam, posve drugači-je voleli Hrvate, nego li razni Stoja-dinoviči... * G. Dokovlč se nebi n. pr. nikad ba-vio time, da, kao jedan drugi publicist, reda brojke, da dokate da Hrvati nlsu nlkada bili Jugosloveni i da su uvek bili protiv Srba. Jer bi, pre no što bi prešao na posao, pomislio: Na hrvatskoj strani ču V.me pomoči samo frankovcima, koji ;-e ubiše dokazu juči to isto, a, na srpskoj ču stvo-riti ubedenje: Pa što da radimo on-da sa tim Hrvatima, koji ni g. 19li nisu bili Jugosloveni i koti nas nika-da nisu voleli?! I najzanimljivije od svega je (sem činjenice, da je sve to ncravski ne-tačn o!), — da se taj publicist kune da je Jugosloven i da sve te brojčane hokus-pokuse vrši, u korist — jugo-slovenstva... * Pod naslovom »čudna n e m o-gu č n ost* podvlači »Hrvatski Dnevnik*, da je prošlo više od mesec dana otkako su nepoznati po-Činitelji poderali hrvatske zastave u Bičkom, a da policija još ni je prona-šla krivce. Mi, naravno, najoštrije osudujemo cepanje hrvatskih zastava, ali nalazi-mo da ima još čitav niz takvih »čudnih nemogučnosti*... Da ostavimo na stranu niz ubistava, koje je nedavno sama Banovina Hrvatska označila kao politički sumnjiva, nije se našao još ni jedan počinitelj mnogobrojnih napadaja na sokolske domove i članove Sokola, ma da je od tada prošao, ne jedan, več više meseci... * Na vrlo zanimljive naslove I vesti nailazimo u tzv. češkoj štampi koja Izlazl u Protektoratu, a koja je stvarno češki prevod iz nemačkog. Tako se na pr. javlja, pod datumom od 21 decembra, da su »engleski agenti zapalill i treču jugoslovensku fabriku konoplje u Bačkoj Palanci*; a pod datumom od 3 decembra, da je »britanska tajna služba izvršila novi sramni zločin, time što je zapalila barake petrolejskog akcionarskog društva na Murskom ostrvu, blizu madžarske granice. Konačno, pod datumom od 22 decembra se javlja, da britanski agenti šire slinavku i šap n Jugoslaviji i da sve to »izaziva o-gorčenje jugoslovenske javnosti protiv Engleske*. U zagrebačkim *No-vostima*, medutim, čitamo, da je či-tbva vest o požaru petrolejskih baraka Isisana iz prsta i da je »inozem-na štampa napravila iz toga čitavu scnzaciju.* Da je to tako, naša javnost znade i bez saopštenja »Novosti*, kao što znade i to, da Englezi nemaju nika-kvih sporova sa nama, niti iko živ znade za neko »ogorčenje* protiv Engleske, zbog nekih »zlodela britanske tajne službe* itd. I ma da svako u nas, Isto tako znade, po či- jem nalogu piše današnja ČTK., ipak bi bilo dobro da je naši merodavni faktori zamole, da tako »duhovitu* propagandu protiv Engleske ne vodi na taj način, da svoje tatarske vesti smešta baš u našu otadžbinu... * U poplavi konfuzije kojom se traže formule da se opravda odricanje od narodnog jedinstva, oni koji su nekada, zaklinjuči se baš na to je-dinstvo, dobijali visoke položaje i bili prUično jake ruke, — izmišljaju svako jake burgije. Tako smo pred nekoliko dana pročitali, da je jedan od stupova diktature pronašao, da smo tri n a r o d a, ali da ipak treba da imamo u n i t a r n u državu; i to zato, što postoji »rasno i nacionalno jedinstvo, a narodno trojstvo*; te da se »prihvačajuči tezu o tri naroda, stvaraju preduslovi za jedan drugi i zdravi jugoslovenski nacionalizam.* Znači da, pored unitarizma, separatizma, centralizma i federalizma, imamo, sada i nov pronalazak, — unitarni separatizem i centralistički fe-deralizaml... * U Splitu se osnovalo »društvo hrvatskih pol i tič k ih stra-d al ni k a*, za koga »Nar. List« tvrdi da, sem jednog, nema ni jed no g pravog stradalnika. Prvo što ti »stradalnici* traže, to je, naravno, da se progone svi Jugosloveni. Medutim, kada je Austrija, g. 1914, zatvorila u Splitu preko tri stotine Hrvata Jugoslovena, ti pravi stradalnici nisu, kad su dobili svoju Jugo-slaviju, osnovali nikakvo društvo, niti zato da traže da im se stradanje naplati; niti zato, da se osvečuju tolikim austrijskim doušnidma iz tabora frankofurtimaša... Medutim, ovi sadašnji »stradalnici* traže još nešto: da se u Banovini Hrvatskoj nameštenja ne vrše po stručnoj kvalilikaciji, več po »stradanju«; jer — kao što sami kažu u rczoluciji — budu ii se vršila po slručnoj spremi, neče pravi Hrvati nikada doči do položaja. Kao što se vidi, ovi »stradalnici« priznaju iskreno št a v red e i šta im je cilj... * »Pester Lloyd«, javlja da če ne-mačka vlada, koja je več zabrani.a slušanje svih stranih radio stanica i ulaz svih stranih novina, zabraniti ulazak u Nemačku i svih novina na ne-maikom jeziku, koje izlaze izvan Nemačke, pa čak i onih koje pišu u nacionalsocijalistčkom duhu, jer se i u njima nade po neka vest, koja nije iz nemačkog izvora. * Izmedu ostalih infamija, splitski »Hrvatski glasnik* tvrdi da su u nedavnim komunističkim nemi-rima, u Splitu Zagrebu i Sušaku, u-zcli učešča, mnogi sokolaši. To pokazuje najbolje kakvih sve podlosti su u stanju da se late ljudi, koji su u Austriji optuživali Sokole, da su u službi Beograda, a koji su, sve do nedavno, dve trečine svojih povorki imali ispunjene — komunist ima. .. * Splitske novine javljaju smenjivanie svih dosadašnjih upravitelja osnovnih škola, u toj varoši i postavljenje novih. Bio je možda medu ranijim upraviteljima i po neki, koji se partijski angažovao, ali je medu njima bilo i takvih, kao n.pr. g. Gligo, da bi mogli služiti za primer čitavoi zemlji, dok su im kao naslednici postavljeni ljudi, koji im (sem jednog ili dvojice) ni iz daleka ne odgovara-ju po spremi. A ima ih i takvih, koji mogu samo da izazovu bojazan svo-jim vrlinama. I za sve to postoji samo jedno »opravdanje*: Oni raniji misle jugoslovenski, a ovi novi ima-ju legitimaciju partije... Odlazak generala Ljuba Novakoviča iz Trebinja 29 decembra održalo je Sokolsko društvo u Trebinju vanrednu sednicu plenuma Uprave, na kojoj se brat Novakovič Ljubo, general, i član U-prave društva, koji je premešten u Sarajevo, oprostio sa članovima. Starešina društva, brat Popovič Vlado, pozdravio je brata Novakoviča srdačnim govorom, u kome je ka-zao, izmedu ostalog: »Pred godinu dana naše sokolsko lice ožarila je velika radost, jer se naš sokolski kadar ројаЈал novom i izradenom sokolskom snagom, u licu biata Ljuba Novakoviča, nade, koje smo vezivali za njega, nijednog časa nisu zatajile niti prevarile. On nam je za ovo kratko vrijeme otvorio širom vrata svoje plemenite duše i svakog časa izlazio je u susret sokolskim željama i traženjima. Njegova saradnja u upravi društva bila je neophodno potrebna. Mnoge uspjehe i izvršene zadatke vezujemo za njegovo ime i njegov autoritet. Svakom našem pozivu i molbi oda-zvao se bez kolebanja. Početak rada našeg Narodnog Univer/iteta otvara nam on, sa svojim popularnim predavanjem o sokolstvu, koje je imalo izuzetan uspjeh. A njegova moralna potpora bila nam je izn id svega«. Brat Novakovič se biranim rečima zahvalio bratu Popoviču i ostalim funkcionerima na svestranoj pažnji, koja mu je uvek ukazivana. Njegove reči duboko su dirnule sve prisutne, u toliko pre, što njegovim preme-štanjem, društvo gubi uzornog rad-nika, saradnika i inicijatjra. Njegova saradnja, naročito u vremenu, kada se pristupa izgradnji doma, bila je vrlo potrebna. Brat Novakovič je poznati sokolski i nacionalni radnik, koji je zbog svojih jugoslovenskih i slovenskih ideja, još kao oficir črnogorske vojske, b;o stavljen pod sud. Kao mternirac u Maužarskoj, ži.vo je radio medu ta-mošnjim našim zarobl.jcnicima, na brisanju granica izmedu C me Gore i Srbije. Posle ujedinjenja posvetio se vojsci i sokolstvu. U svakom mestu, gde je bio, aktivno je saradivao i svuda ostavio syetao trag za sobom. Sokolska ideja stalno mu lebdi pred očima. Generala, brata Novakoviča, tre-binjski sokoli če zadržati u najlepšem sečanju i uspomeni, što treba da mu bude največa nagrada za njegov požrtvovni i nesebični rad. St. O. Stankovič POTREBNE KNJIGE I Izveštavaju se bratske sokolske je-dinice, da Savez Sokola KJ ima još nerasprodanih knjiga: »Potrebna znanja za sokolske stre-ljačke otseke«, po 25 din; i »Potrebna znanja za ispite sokola, koji žele da služe manje u kadru«, po 30 din. U ovu cenu je uračunata i pošta-rina. Potrebno je, da svaka sokolska je-dinica kupi po jedan komad od ovih knjiga. A to je korisno i za svakog onog, koji želi da se koristi povlasti-cama za skračenje roka u kadru. Glasovi štampe Povodom nepravedne i netačne za-merke „Srpskog glasa” na adresu Sa-veza Sokola K. J. zbog prvodecem-borske poslanice, o čemu je »Sokolski Glasnik« pisao u prošlom broju, ob-javio je beogradski dnevni list »Telegram« razgovor sa jednim istaknutim sokolskim radnikom i poznatim nacionalistom, koji mu je rekao: »Napad »Srpskog glasa* duboko je pozle„io i ogorčio sve sokole, a naročito one, koji su čuli i čitali posla-nicu o kojoj je reč. Taj napad došao je u času kada sokolstvo ima da brani svoje ideje i svoju organizaciju od besomučnih nasrtaja frankovaca i komunista. Kao da je za cokaz isp,av-nosti njegovog jugoslovenskog stava bilo potrebno da se na njega okorni i — »Srpski glas*. Napad je došao gotovo mesec i po dana posle objavljivanja poslanice i tri dana posle oduševljene novogodišnje poslanice Saveza Sokola, koju nije »Srpski glas* ni registro/ao.* Tu se citiraju rodoljubivi pasusi iz sokolske prvodecembarske poslanice pa se onda kaže: »Ne osetiti snagu patriotskog im-pulsa, čiji su rezultat ovi redovi, ne biti ponesen patriotskim zanosom, koji bije iz ovih pasusa, znači ne hteti ih ni videti ni osetiti, znači imati zad-nju nameru, o kojoj mi ovde ne mo-žemo da raspravljamo. Srpstvu se ne služi sumnjičenjima... Sokoistvo se ne brine da je za ovakve napadaje. Ono je suviše zaokupljeno brigom za svoju braču, i za one velike nacionalne zadatke k iji ga očeku-ju u godini 1940, a čije razmere i ne slute redakcijski političari »Srpskog glasa*. * Božični broj »Pravde« objavljuje članak g. Adama Pribičeviča o jugo-siovenstvu, u kome se, izmedu ostalog, kaže: »I Stjepan Radič bio je Sloven i Jugosloven. U progi amu njegove stranke, koji je on formulirao, stoji i danas, da su Srbi i Hrvati jedan narod. Drukčije nije ni mogao na to pitanje gledati čovek njegova kalibra. Ali da se desi čak i to, da njegova stranka izmeni svoj program u toj tačei, kao Jugoslavenskd akademija nauka svoje ime, nas ne sme ni to da svrne s našeg puta. Ako se dogodi da hrvatstvo, kao celina, ispusti iz svoj ili ruku jugoslovemku zastav u, kojom je baš ono prvo nad našim glavama zavijorilo, mi je ne smemo ispustiti. Šest Bratonožiča palo je mrtvih jednog dana, a šest ranjenih, noseči plemenski bar jak, odnosno pri-majuči ga iz klonule ruke barjaktara. M a kakva bila teška, i naša i hrvatska ogrešenja o ovu veliku jugoslovensku misao, ona če pobediti. 1 dana s, u njenu prolaznom sutonu, mi to verujemo, jer verujemo u svoj život. A van nje nema života ni Srbima, ni Hrvatima, ni Slovencima ni Buga-rima.« Ne zaboravi da je početak godine i da moraš obnoviti pretplatu za »Sokolski Glasnik«! Svi danas priznaju »Sokolskom Glasniku«, da je prvoborac na braniku jugoslovenske misli, — pa treba da mu to priznaš i ti, — sokolski brate, — time što češ odmah poslati 50 Dinara pretplate za novu godinu i što češ nači što veči broj novih pretplatnikat Tehnički rad u župi Novi Sad Prema predlogu Načelništva župe, na sednici Zbora društvenih delegata usvojen je program tehničkog rada za 1940 i 1941 g. i to: 1. Ojačanje unutarnjeg rada jedi-nica, nadopunjenog sa odbrambenim radom i priredivanje javnih nastupa i učestvovanje na svima odredenim u-takmicama; 2. Spremanje i povečanje broja prednjaka i prednjačica, održavanje pripravničkih i župskih prednjačkih tečajeva i prednjačkih ispita; 3. Pripremanje za II Svesokolski slet SSKJ 1941 g. u Beogradu. Radi spremanja prednjaka i prednjačica u pogledu odbrambenog i ostalog tehničkog rada, prirediče na-čelništvo tri župska prednjačita tečaja i to: Prvi šestdnevni tečaj od 15—20 januara 1940, za vode sokolski četa; drugi desetdnevni tečaj od 29 januara do 7 februara, za vode sokolskih društava; a treči tečaj posle ovog, za vode članica. Na svima ovim tečajevima obradiče se vežbanje i obuka za odbrambeni rad, kako je to izvršeno na Savez- Ob desetletnici Sokola Ljubljana — Zgornja Šiška Po vojni je pričelo z doseljevanjem in zidanjem novih naseljij rasti tudi prebivalstvo Zgornje Šiške, rojstnega kraja prvega slovenskega pesnika Valentina Vodnika. Sama Zgornja Šiška je že sam bila skozi desetletje napredna občina, pa ni čudo, da se je že prej večkrat pojavljala želja po ustanovitvi Sokola, saj so mnogi občani bili člani Sokola bilo v šiški ali pa v Št. Vidu. Toda šele leta 1929 je skuprna doseljenih Sokolov pričela skupno z nekaterimi domačini resneje" in stvarneje razmišljati o možnosti ustanovitve Sokola, ki je zlasti vsled dograditve nove šole imel možnost zbrati v svojih vrstah lepo število mladine. Leta 1930 je končno prišlo do prvega sestanka na pobudo bratov Poharca, Kocha, Črva in Pla-ničke. Na sestanku v dvorani Nar. prosv. društva Vodnik je bil izbran pripravljalni odbor, ki ga je vodil br. Poharc, poznejši prvi društveni načelnik. Takoj je izbrani pripravljalni odbor pričel s telovadbo, najprej na Čarmanovem dvorišču, pa tudi s pridobivanjem članov. Novembra 1930 ja bil ustanovni občni zbor, na katerem je prevzela vodstvo novega društva, ki je pričelo golih rok, nova od župe imenovana uprava z bratom Črvom kot starostom na čelu. Za pod-starosto je bil izbran br. Koch, za prvega načelnika br. Poharc, za načelnico pa s. Černetova. Tekom zime so se telovadni oddelki, ki so kmalu bili številni, preselili v šolo, kjer je društvo šele pričelo z rednim in res uspešnim delom, kar je pokazal prvi društveni javni nastop začetkom juliji 1931, ki je na njem nastopilo okrog 140 telovadečih, vseh iz vrst domačega društva brez tuje pomoči. Težka in ne ravno vedno s cvetkami postlana je bila pot mladega društva v življenje in bilo bi odveč navajati vseh tegob, pa tudi uspeha izza devetih let, toda ugotoviti smemo, da je sokolsko seme padlo na rodovitna tli;, da so bratje, ki so vodili društvo skozi ta leta, storili vse, da društvu omogočijo obstanek in napredek. In delo je rodilo uspehe. V devetih letih svojega obstoja si društvo ni .le nabavilo skoro vsega potrebnega telovadnega oroda, temveč si je ustanovilo lepo uspevajočo knjižnjico, lutkovni oder, kupilo stavbišče, kjer si je uredilo lepo in prostrano letno telovadišče in končno je lani otvorilo tudi svoj lastni dom. Ko je tako društvena uprava ustvarila vse pogoje za res uspešno delo, lahko mirne vesti stopa v jubilejno leto z namero, da letos razvije društvo ob svoji desetletnici tudi svoj članski prapor, da dobi lako tudi naš Sokol, ki je najmlajši med ljubljanskimi edinicami, svoj simbol, ki ga edini še ni imel. Tudi v sedanji društveni upravi so povečini bratje, ki so stali ob zibelki našega mladega in krepko se razvijajočega Sokola, zato pi so jamstvo za nadaljnje uspešno delo. Z občnim zborom, ki bo v nedeljo, 21. t. m., dopoldne v sokolskem domu — prične naše jubilejno leto, tekom katerega bomo imeli več prireditev — med drugimi jubilejno telovadno akademijo, predstavo na prostem, javni nastop z razvitjem prapora, tombolo in jeseni društveno razstavo. 2e danes opozarjamo vso narodno javnost na ta za nas pomembni jubilej s prošnjo, da se odzove našemu povabilu k jubilejnim prireditvam in na ta način podre n iša' stremljenja. Zdravo! Sokolica išče zaposlitve Sokollca, vefcietna vaditeljica išče primerne zaposlitve, vešča kuhe, šivanja in vseh gospodin-skih del. Naslov v oglasnem oddelku. nom tečaju, a učesnici če naučiti sve propisane vežbe za slet 1941, i sve vežbe za utakmice. Bratske jedinice se več sada upo-zoravaju, da svaka mora imati sprem-nog i sposobnog učesnika za gornji tečaj. Zanimljivosti iz doma i sveta Potpretsednik vlade, Dr. Vlatko Ma-i Jek, uputio je, prilikom pravoslavno^ Božiča, poslanicu »brači, pravoslavnin; I Srbinia«, u kojoj kaže, da ove godine j i Srbi i Hrvati slave Božič u mnog4 radosnijem i mirnijem raspoloženji j nego prijašnih godina, zato što so | skinuli sa prsiju tešku moru bratsko; razdora, koja umalo nije postala nalom zajedničkom nesrečom. G. Ma £ek kaže, izmedu ostalog: »Sin Božji rodio se zato da donesc cijelom svijetu i svima ljudima mir Pa je za to i hrvatski i srpski narod pripremio sebi ove godine najljepši božičnje praznike, stvorivši mir u svo joj kuči. Ovaj mir, koji smo stvoril u svojoj kuči, najjače nam je jamstvo da če, što se nas tiče, biti pošto Van naš mir i od svakog trećeg.« * Iz zvaničnog statističkog godišnja ka 1938/39, proizlazi, da je od 16.207 studenata na jugoslovenskim visokin Skclama u 1937/38 godine bilo 381 Nemaca i 331 Madžar. Broj nemačkil i madžarskih studenata ne varira mno go od godine do godine Godine 1931/32 bilo je svega 15.530 studena ta, od tih 371 Nemac i 384 Madžara godine 1934/35 na primer: bilo je oi 15.308 studenata 391 Nemac i 300 Ma džara. Broj bugarskih studenata stal no se penje te je godine 1931/32 iz nesio 26, godine 1935/36 266, godine 1936/37 438 a godine 1937/38 779 Bu gara. Bugarska šalje dakle sve više studenata u Jugoslaviju. * »Corriere del Ticino« objavljuje in formacije o sastanku grofa Čaki s-grofom Čanom u Veneciji. Talijanski list kaže, da je madžarski ministar do-šao sa maksimalnim programom, tra žeči da Rumunija ustupi Madžarsko izvesne teritorije, u kojiina živi ma džarska manjina. Grof Čano mu je medutim, izjavio, da Italija ne može dopustiti da se u sadašnjem trenutku raspravlja o torne, več da če madžarski zahtevi biti uzeti u obzir, kada si završi rat i kada se bude preuredi-vala čitava Evropa. Šva.icarska štam pa piše, da rumunski ministar spolj-nih poslova, Gafenku, treba da poseti uskoro Rim, da tamo raspravlja o u slovima, po kojima bi se uredili od nosi izmedu Madžarske i Rumunije ali bez ikakve revizije granica. Prema švajcarskim listovima, g. Musolin smatra, da sada nije vreme da srednjeevropske i balkanske države po-stavljaju zahteve jedna prema drugoj. več da se složno opru prodiranju komunizma i di čuva u sv 'ju neiitralnos1 Zanimljiv je, u vezi sa time, i govor rumunskog kralja Karola, što ga je izrekao prošlih dana u Černovicama da je Rumunija odlučna da brani či-tav svoj teritorij, protiv svakoga ko bi hteo da oduzme Besarabiju, Buko-vinu, Erdelj ili Dobrudžu. U diplomatskim krugovima se smatra, da je taj govor adresiran u istoj meri na Madž.irsku, kao i na Sovjetsku Rusiju. * Nemačka štampa preduzima sve ja-ču kampanju protiv nordijskih država, optužujuči ih, da služe interesima Engleske, pa ih poziva, jednako kao i Belgiju i Holandiju, da prestanu sa tom politikom ako žele da Nemačka poštuje njihovu neutralnost. Nemački listovi tvrde, da je sva tobožnja akcija protiv Rusije, preko Švedske i Norveške, uperena protiv Nemačke, zato Što zapadne sile ne mogu direktno ni napasti Rusiju. U skandinavskoj štam-pi je naročito ogorčenje izazvao čla-nak jednog nemačkog lista, koji je pisao, da skandinavske države spadaju u životni pTostor Nemačke i Sovjetske Rusije. »Aftenposten« napada oštro taj članak i kaže, da skandinavske države imaju svoj vlastiti životni pro-* »tor i da če ga najodlučnije braniti. * Američki listovi javljaj.i pojedinosti a novam amerlčkom vojnom proračunu, koji je predložen kongresu, za duču godinu. U njemu je predvidelo 12 miliona dolara za nove avionske baze na Aljaski, a osim toga poliči če se avionske baze na ostrvima (odlak i Sitka. Do konca avgusta če leveroamerička unija imati 40.000 pi- 'cta. Krediti za ostale avionske baze znose 25 miliona dolara. Najzanimlji-iji je, međutim, proračun za ratnti iornaricu, iz kojeg se vidi, da je cilj Vmerike, da dobije flotu koja če biti va puta jača od japanske, a neštp ača i od engleske, tako da bi Ame-.ka postala najjača sila na moru. * Berlinski „Volkischer Beobachter”, .lavni organ nacionalsocializma na-ada oštro razne podzemne huškaie, xji truju dobru volju nemačkog, na-oda u bivšoj Austriji, zbog raznih čškoča u ishrani itd. Članak ima na-iov »Da li če zaista Prus/ sve pro-drti?«, i u njemu se kaže da se tim ečima podzemni huškači i nesavesni lementi Žale, da su Prusi izvezli za ebe sve mleko, sve ribe, sve paprike td iz Austrije. Berlinski list deman-.!je sve te glasine i tvrdi da je obrat-Vp istina, te da se svaki dan iz Rajha lvozi u bivšu Austriju mnogo masla-a, mleka i krompira.. * Vojnički stručnjak »Daily Expressa« >iše, da če engleska avijacija u koro aspolagati s 12 tipova novih aviona. /eliku nadu polažu vojni krugovi u Ivosede lovačke aparate, koji se iz-jraduju od duraluminijuma, a zašti-ieni su oklopima i snabdeveni malim opovima od 20 mm. Jačina motora ;e 650 H.P, a brzina do 550 km. na at. Širina krila je 12 m, a dužina aviona 9. • »Daily Herald« utvrduje, da je u irvoj nedelji meseca januara potop-jena samo jedna engleska lada od '.000 tona; što znači, da su mere en-.leskog admiraliteta protiv podmor-ičkog i minskog rata pokazale sjaj u efikasnost, te daju povoda najve em optimizmu. Gubitci prošle nede-je su najmanji, od početka rata. i slovenskog sveta ČESI PROTIV HABSBURGOVACA »Free Europe«, engleski časopis pile u poslednjem broju o držanju Če-' m prema Habsburgovcima i kaže, da e svi merodavni češki krugovi, u i ozemstvu i u domovini, protive habf burškoj restauraciji. Nedavno je Jan lasarik objavio u »Timesu« pismo, u :om smislu, a češki emigrantski Iisto-'i jednodušno osuduju pokušaje re-tauracije. »Free Europe«, koja inače :agovara restauraciju Habsburgovaca stiče i to, da su i Jugoslavija i Ru-nunija protivne restauraciji. Javlja se, međutim, da su engleska i francuska vlada donele odluku, da le podupiru ni u kom pogledu aspiracije Otona Habsburškog. S time u ve d se javlja, da se austrijskom odboru u Londonu neče priznati onakav po-ožaj, kakav je dobio češkoslovački odbor, ili poljska vlada. IZ OKUPIRANE POLJSKE Zagrebačka »Nova Riječ« javlja, otema francuskim vestima, da je u-iravnik nemačke policije u Torunu, u ikupiranoj Poljskoj, izdao proglas, a come nareduje da se »poljski stanov-lici moraju uklanjati na putu pret-tavnicima nemačke vlasti«, zato što »ulice pripadaju pobednicima, a ne pojedenima«; te da če »poljske žene i levojke, koje obrate reč nekom Nemcu, ili mu budu dosadivale, biti prelate u javne kuče.« Iz č. 0. S. »Češka Obec Sokolska« uputila je i ove godine češkom sokolstvu novo-godišnju poslanicu, u kojoj ga poziva na što intenzivniji rad u telovežbi i u duhovnom vaspitanju. Poslanica kaže, da sokolstvo i u današnjim vremeni-ina treba da radi za ceo narod. »Do-šla su opet vremena, u kojima se, prema Tirševim rečima, pleva deli od zrna, i u kojima sam kroj ne čini Sokola. Moramo ostati medusobno vezani, u bratskom krugu, i moramo ne-pokolebljivo čuvati duboku veru u sebe i u narod. U današnjim vremerti-ma je više nego ikad potrebna nesa-lomljiva volja, čuvanje moralne snage i duhovnog bratstva, za aanašnja i za huduča pokoljenja!« Sastanak Balkanskog sporazuma Iz Bukurešta se javlja da če ministri spoljnih poslova sila Balkanskog. sporazuma, Turske, Rumunije, Grčke i Jugoslavije, održrti vanredno zasedanje u Beogradu, 1, 2 i 3 febru-ara. Glavni predmet razgovora biče zaključci koji su stvoreni u Veneciji, a naročito čuvanje neutralnosti balkanskih država. Zanimljiva polemika izmedu Slovaka i Madžara U prošlom broju smo javili da su madžarske radio stanice optužile pret-sednika slovačke vlade, Dr. Tisa, da šalje emisare u Pariz da pregovaraju sa Dr. Benešom o ponovom stvara-nju češkoslovačke republike. Bratislavski »Slovak«, organ Dr. Tisa, de-mantuje odlučno te vesti i veli da je obratno istina, te da u Budimpešti več odavno računaju sa time da če Ne mačka izgubiti rat, pa da zato šalju emisare u London i Pariz, moleči za simpatije zapadnih sila. Slovački list tvrdi da Madžari kušaju uveriti zapadne sile da nije potrebno, obnavljanje ČeškdslovačRe, več da uloga protunemačkog centra u Srednjoj Evropi treba da se poveri Madžarskoi, .ccja bi trebala da postane jezgro nove državne formacije, sa revizionističnim ciljevima. Madžari se nadaju da je ih u tome podupreti i Italija. Sokolski listovi Zanimljiv je za naše čitaoce pregled sokolskih listova koji izlaze u Jugoslaviji; Savez Sokola K. J. izdaje jve listove: »Sokolski Glasnik«, koji žlazi svakog petka, reviju »Soko«, koja izlazi mesečno i »Našu Radost« coja je namenjena sokolskoj deci. •— »Sokolski Glasnik« je zvanični organ javeza i izlazi več 10 godina. Revija »Soko« izlazi kao mesečni list, a u ljoj su zastupljeni prosvetni odbor, mčelništvo i naraštajski deo. Pre su, amesto ove revije izlazile tri, .»Sokolska Prosveta«, »Soko« i »Soko-.ič«. Osim Saveza SKJ, izda ju i sokolske ;upe svoje listove: župa Beograd izdaje list »Oko sokolovo«, koji izlazi mesečno; župa Cetinje »Glasnik«; župa Karlovac list »Čuvajmo Jugoslavi-iu«; a sokolske župe Kranj i Celje /maju svoje »Vestnike«. Sokolska župa Ljubljana izdaje »Sokol« i «Sokol-;ku volju«; župa Mostar list »Knjigu :a sokolsko selo«; župa Osijek list »Bratstvo«; župa Split »Soko na Ja-Iranu«. Osim toga sokolske župe Niš, Tuzla i Varaždin izdaju svoje »Glasnike«. I neka sokolska društva izdaju svo-;e listove, kao n. pr. Indija, Split, Subotica, Šibenik, Trbovlje, Crvenka i Jremska Mitroviča. Ruski Pokrajin- Гкоје malokrvan, bil jed i uopče slabog zdravi a, neka upotrebi najnoviji spe-i|- cijalitet „Ferrodovlm" koji Iro otvara. vanredan apetit i Ifll vrlo brzo oporavlja svaku ИШН1; 1 osobu kojoj je bilo kakva bolest narušila zdravlje. Za dobar uspjeh dovoljne su 2-3 f.aše. Orig. flaša Din 43.— franko. Proizvadja Mr. Ph. A. Mrkušič, apotekar u Mosta-ru (Banovina Hrvatska). Dobiva se i u apotekama. Reg. S. Br. 6682/32 0TPREMNIŠTV0 )BRZ0PREV0Z( Ovlašteni izvoz. dr. želj. Kraljevine Jugoslavije ALEKS4NDAR HALER, OSIJEK Franjina ulica broj 10 — Telefon broj 7 05 Preuzima sve vrsti prevoza, preseljenja, carinjenja i uskladištenja TRDŽITE BEZOBVEZHU POHUDU. ski Savez izdaje takoder svoj »Puti ruskego Sokolstva«. Savez Sokola izdaje i godišnje ka-lendare, i to: kalendar za članove, ka-lendar za sokolsku omladinu i »Sokolsko njivu«, namenjenu za selo. Osim toga Savez SKJ izdaje »Sokolsku biblioteku«, od koje je več izi-šlo desetak knjiga. Sokolska župa Beograd izdaje »Malu sokolsku biblioteku«. Isto tako župe Mostar, Maribor i Sarajevo izdaju male biblioteke. Osim toga, u Savezu SKJ organizo-vana je stalna novinarska služba, »Sokolska novinarska agencija«, koja izdaje vesti svakodnevno, i šalje ih dnevnim listovima i Radio-agenciji te Agenciji »Avali«, a čiji urednik je I. Stdlaček. Kod velikih beogradskih i drugih listova ima Sokolstvo takoder svoje pomagače. Dr. Dragič Milorad je saradnik dnevnika »Politike«, Ivan Sedlaček saradnik »Vremena«, Dragi Lazarevič saradnik »Pravde«, Hrvoje Macanovič saradnik »Novosti« itd. Pretsednik »Otseka za propagan-du« pri Savezu SKJ, je prvi zamenik Starešine, Dr. Vladimir Belajčič. Sadržina sokolskih listova »SOKOLSKA VOLJA« Izašao je 154 broj glasila ljubljanskih sokola sa sledečim sadržajem: Domovina iznad svega!; — Nj. V. Kraljica Marija (sa slikom); — Sokolska mladina in narodno obrambno delo (M. Tratar); — Nedeljni pregled; — Iz Dravskog sokolstva. »OKO SOKOLOVO« Broj 1 glasnika sokolske župe Beograd.donosi sledeči sadržaj: Beograd je progovoriol; — Poslanica Saveza SKJ; —• Značaj Prvog decembra (D. Stankovič); — Prvi decembar 1939 g. (M. Sinobad); — Sokolstvo presto-ničke župe snažno napreduje; r— Govor jugoslovenskog Ministra vojske i mornarice; — Govori pred vrstom; — Sokolski život, vesti itd. UASOVNIČAR i JUVELIR M. MITROVIČ TERAZIJE 22 (do Moskve) ima: švajcarskih ča-sovnika za ruku i džep, zlatnog nakita, kristala, srebra, pehara i plaketa. Braći i sestrama popust Cene vrlo solidne. Stručnn rod Tratile cene za Izradu klinaca I z n a i a k a. НДЈЛЕПШИ П0КЛ0Н 3A Н0ВУ Г0ДИНУ „ПЛАВА ПТИЦА" i 30 КЊИГА ЈЕДИНЕ БИБЛИ0ТЕКЕ ЗА СВАК0ГА За гимнавијалце и студенте, наставнике и учитеље, лекаре и судије, адвокате, пнжењере, официре, трговае, жене, школу и породицу — ва све оне чији умни или фивички рвд тражи освежења или вабаве. ________ 21. Карл МаЈ СИН ЛОВЦА HА МЕДВЕДЕ Роман са Дивљег Запада — У штампи 22. Карл Мај ДУХ ГВАНА ЕСТАКАДА Роман са Дивљег Запада — Изашао из штампе 23. Јан Лари КАРИК и ВАЉА Научно фантастични роман — У штампи 24. Рони Стари1и ЏИНОВСКИ ЛАВ Роман о преисториским људима — У штампи 25 26 X. Гилберт РОБИН ХУД l-l Роман о енглеском народноч јунаку — У штампи 27. Зејн Греј ШУМСКИ ЧОВЕК Роман са Див.Ћег Запада — У штампн 28. Е. Томпсон РОЛФ И ЊЕГОВ ЦРВЕНИ ПРИЈАТЕЉ Индијански роман — У штампи 29. А. Бељајев АМФИБИЈА Научно-фантасгични роман — У штампи 30. Монтгомери КЕРКАЏУ I1PBO коло ДРУГо коло 1. X. Џ. Benc РА1 CBETUBA 11-12, CjeiibieE>H4 КРОЗ ПУСТиЊУ И ПРАШУМУ 1-1 2-3. Карп Mai БЛАГО У ЈЕЗЕРУ 1-11 13. КербуА ЛОВЦи ЗЛАТА 4. Салгари БРЕГ CBtTJIOCTH 14. Baikob ВЕЛИКИ ВАН 5. Рони Старијн ВаТРа lf. 3ein Грсј ОСВЕТНИК ПРАШУМЕ 6. KepbvA ЛОВЦИ ВУКОВА 16. Гогојв КРАЉ ДУХОВА 7. К. Дојл БАСКЕРВИЛСКИ ПАС 17. К. Дојл ИШЧЕЗЛИ СВЕТ 8-2. Кимлмнг КЊИГА О ЏУ..ГЛИ I-ll 18: Џ. Лондон МАЈКЕЛ - БРАТ ЏЕРИЈЕВ 10. Џ. Лондон ЏЕРИ ОСТРВЉАНИН 19-20. A. К. Толсто! ИВаИ ГРОЗНИ l-ll Одлично преведенл, пажљнво редиговака звлничнмм прлвописом БОГАТО ИЛУСТРОВАНО CA OMOTOM У БОЈИ спака слеска обухплта 950—300 страна н стаје ва готово БРОШИРАНО 30.- ДИН. У ПЛАТНУ 40.- ДИН. на отплату може се добити сиако ho;io (првих, других и.чи трећнх 10 ktbura у платиу) за 5Uu.— днн. (оба кода за 1.000.— дин., сна три да 1.500.— дин.). који износ треба исплатитН у мес. ратама но 50.— дин. односно no 100;— днн. ПОРУЏБИНЕ ПРИМА И ИЗВРШУЈЕ ГЕЦА K0H А. Д. БЕ0ГРАД — Кн. Михаилова 12 iiiiii!!ii!iii!li!illllllli!!llllillllllllililll]llllllililll^^^ RADIO Veliko sftovarište Radio materijala A. D. 1 'STRUČm znvoo ZB KfiDIOFOfllJU S Beograd II — Киеж za gradenje aparata i opravke. — Glavno za- Nihailova 19 — Tel. stupništvo velikih tvornica. — Zatražite katalog. 20-713 Fabrika kanapa užarije i tekstilna industrija d. d., Odžaci Telefon broj 4 KANCELARIJA U BEOGRADU, Terazije 28 - Telefon 24038 i 20602 IZRAĐUJE IZ KUDELJE: kanap, šnur, kolane, prede, užarije i transmisione konopce. IZ JUTE: sve vrste vreča, pređu za vezi vanje i tkanje, ambalažno platno. Cirade (ponjave). TRAŽITE NAŠE PROIZVODE! jugoslovensko-češka tekstilna industrija, Proizvađa štampanu i bojadisanu robu iz veštačke svile. Tražite proizvode samo ove domače tvornice! Isdaje Savei докош Kj. Jugoslavije (arh. M. .Smiljanič, Alekte Nenadovića b) — Ureduje redakcioni odbor (Pretoednik Dr. Vlad. Belajčić) — Odgovorni urednik Dr Tihom , Beograd, Preatolonaslednikov Trq 34 — Stamparija »Zora«. Конпајшка 24 — Telefon 29-920 — Beograd. V založbi Glavne hranilnice pri Sv. Lenartu v Slov. gor. je izšla knjiga Ignaca Koprivca: „Kmetje včeraj in danes” Čitaj! Spoznal bodeš deželo v kateri je postala pravljica kruta resnica, deželo kjer imamo univerzo, kjer se v mestu uči o lepoti podeželja ponosna mladina. — Trdo vezana knjiga stane Din. 60. - po pošti Din. 65.—