KRALJEVINA -IIJGOSLAVJA
•UPRAVA ZA ZAŠTITU QiM
KLASA 53 (1)
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1 JANUARA 1936.
PATENTNI SPIS BS. 11976
N. V. Bakkerol Exploltatie Maatschappij i Joos Otto Heinz, hemičar, Rotterdam,
Holandija.
Postupak za povišenje sadržine evropskih pšenica u brašnu, što se izrađuje u tvornicama
brašna za pekarske svrhe.
Prijava ođ 26 januara 1935.	Važi od 1 aprila 1935.
Traženo pravo prvenstva od 22 oktobra 1934 (Belgija).
Razne evropske vrste pšenice, uključivo i jugoslovenska pšenica, nisu prikladne za pečenje, napose za pečenje hleba, jer se ne dobije lak produkat, ako se upotrebe čiste, napose za hleb uz primjesu vode. Po ho-landskom zakonu propisana sadržina holandske pšenice od najmanje 350/0, mješane sa drugim pšenicama, treba da se smatra kao mogući maksimum. Dešava se, da je jedna ili druga pšenica iznimka u tom pogledu, da se uz 35°/0 tuzemske pšenice, može još u-spješno upotrebiti 10	20% najboljih vrsta
evropskih pšenica, ali na svaki načm potreban je vazda još priličan postotak prekomorskih pšenica, da bi se dobio dovoljan volumen.
N šio se je, da se malim postotnim dodatkom phosphatida (0,50—1%) kod priprave tijesta, može postići znatno poboljšanje produkta i povećanje volumena. Phospha-tidi dopuštaju upotrebu znatnog postotka na albuminu bogatog brašna, međutim nije se nikad mislilo na to, da se dodaju phospha-tidi već od momenta fabrikacije ili za vrijeme miješanja brašna, koje je određeno za pečenje, da bi se na taj način ostvarila mogućnost mnogo većeg postotnog dodatka evropskih pšenica.
Prema ovom pronalasku postigne se, da se za pečenje posvema sposobno brašno sa velikom sadržinom evropske, napose ju-goslovenske pšenice dobije time, ako se za
vrijeme miješanja, različitim vrstima brašna doda mali postotak vegetabilnih phosphatida.
Phosphat di mogu se primješati u kakvoj poznatoj mješačkoj napravi, n. pr. u vidu sojinog lecithina, koji se dobije prigodom ekstrakcije sojinih zrna sa oko 35% ulja. Postotak vegetabilnih phosphatida mijenja se prema upotrebljenim vrstama brašna, pri čemu se može povisiti količina evropske pšenice do najmanje 65% a u nekim slučajevima i do 100%.
Međutim postoji još jedna poteškoća, jer kako je dosada izgledalo, bila je i razmjerno slaba primjesa phosphatida ka velikim količinama brašna a napose njihovo jednakomjerno podijeljenje, kako to zahtjeva isporuka za pekarne, skopčana sa velikim troškovima i vrlo vremenotrošan rad.
Ispravno je, da se je računalo sa upotrebom na albuminu vrlo bogatog brašna, kod čega se preporučuje, da se pomiješa brašno sa phosphatidima za vrijeme priprave tijesta te se dobije sadržina od 10% phosphatida, međutim to se ne može smatrati za riješenje, jer bi prouzrokovao takav proces, kod stalne upotrebe i za male količine, vrlo veliku trošnju vremena te bi se morao izvesti u pekarnama, koje su navikle na to, da preuzmu brašno za pripravu tijesta u posvema gotovom stanju.
Bilo je već predloženo, da se napravi
Din. 5.—
brza mješavina od 85 djelova brašna i 15 djelova vegetabilnih phosphatida i da se ta mješavina preša na uljenu pogaču, eventualno uz zagrijevanje, našto se samelje u svrhu, da bi se dobilo potrebno homogeno podjeljenje, koje se nije moglo postići u navedenoj mješavini.
Konačno se je predložilo za fabrikaciju svih vrsta pekarskih artikla, da se samelju prvo phosphatidi sa malom količinom brašna u kakvoj napravi za mlevenje, n, pr. u kuglastom mlinu, našto se tek samljeto miješa sa drugim brašnom.
Utvrđeno je, da se nakon vrlo kratkog prerađivanja u poznatim mjtšačima dobije brašno sa 20% sadržine uljenih phosphatida u vidu neke suhe, pnškaste supstance.
Ako prem phosphatidi obično lako oksidiraju te se njihov ukus pokvari tako, da bi se moglo očekivati, da se isti u takvoj mješavini, uslijed velike površine na kojoj su podieljeni vrlo brzo ponište, važno je da se taj produkat vrlo dugo konzerviše, dapače po više mjeseci. Uslijed toga može se tran-sportovati i uskladištiti bez poteškoća a uslijed svog praškastog oblika može se lako prerađivati a naročito miješati sa cijelom količinom brašna, dok se dobije homogena, opče slaba mješavina, koja sadrži željeni postotak. Moguće je dakle, da se taj među-produkat pripravlja u napravama za miješanje, koje postoje u tvornicama brašna.
Prema ovom pronalasku i primjeru izvođenja napravi se mješavina pomoću me-đuprodukta tako, da se u nekom mješaču prerađuje 10—20 sekunda 32 kg najfm'jeg pšeničnog brašna sa 8 kg. sojinog leathina, koji se dobije prigodom ekstrakcije sojimh zrna sa oko 35% sadržine ulja. U napravi ža miješanje tvornice brašna pomiješa se n. pr. 2.50% dobivenog međuprodukta sa dru-
gim vrstama brašna tako, da se konačno dobi 1/2% sadržine lecithina. Dakako, da su navedeni svi ti brojevi i postotci samo kao primjer te se mogu mijenjati prema prirodi upotrebljenih produkata ili raznim mješavinama, koje se žele postići.
Uslijed dobrog konzervisanja međuprodukta, mogu se bez poteškoća provesti obe faze miješanja u tvornici brašna, ali se može taj postupak i ograničiti samo na drugu fazu. Stoga se vrši prvo miješanje na mjestu proizvodnje phosphatida. U t m zadnje navedenom slučaju stupa u djelatnost mtđuprodukat, koji osigurava konzervisanje, samo za transport a ako je potrebno i za usklad štenje.
Sva preradnja može se prema tome izvesti pomoću uobičajenih i poznat h sprava tvornica brašna a da ne uđu tuđe primjese u brašno i da ne nastaju naročiti troškovi za prerađivanje.
Konzervisanje međuprodukta može se povećati dodatkom male količine kuhinjske soli, primjerice 120 g u gore navedenom primjeru izvođenja ili dodatkom drugih anti-septnih i neškodljivih agencija, koje zajam-čuju konzervisanja.
Patentni zahtevi.
1.	Postupak za povećanje sadržine evropskih pšenica u brašnu, koje se iziađuju za pekarske svrhe u tvornicama brašna, naznačen time, što se doda mješavini prigodom izrađuje mali postotak vegetabilnih phosphatida.
2.	Postupak po zfhtjevu 1)., naznačen time, što se upotrebi neki suh, praškasti me-đuprodukat, koji se dobije miješanjem ve-getabilmh phosphatida sa brašnom, približno u odnosu 1:4.