Projektna mreža Slovenije | April 2019 34 1. Uvod P rojektni menadžment, kao skup znanja i vještina usmjeren na postignuće nekog cilja uz ograni čene ljudske, materijalne i financijske resurse, kao i ograni čeno vrijeme, postoji stoljećima. U terminološkom smislu može ga se povezati s pojavom „znanstvenog“ menadžmenta čiji je napredak procvjetao po četkom prošlog stoljeća. U okviru znanstvenog menadžmenta zapo čele su sistematizacije i kategorizacije menadžerskih znanja i vještina uklju čujući znanja za menadžment projekata, s ciljem iskorištavanja tog znanja za rješavanje sli čnih problema i obogaćivanje tih znanja novim iskustvima. Konvergencija ste čenih iskustava i OKVIR ZA PROCJENU FORMALNOG OBRAZOV ANJA IZ PROJEKTNOG MENADŽMENTA NA STUDIJIMA MENADŽMENTA U HRV ATSKOJ I SLOVENIJI Josip Mesarić Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveu čilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Trg Ljudevita Gaja 7, 31000 Osijek, e-pošta: mesaric@efos.hr Sažetak Uvođenje projektnog menadžmenta kao formaliziranog predmeta ili grupe predmeta u visokoobrazovnim institucijama jugoistočne Europe korespondira s pojavom široko disperziranih obrazovnih programa posebno u području menadžmenta i nekih tehničkih disciplina koji su se pojavili pri rekonstrukciji obrazovnih programa i usvajanju studija na temelju Bolonjske deklaracije i Lisabonskih sporazuma. Motivacija za uvođenje Projektnog menadžmenta u nastavne programe studija menadžmenta i ekonomije korespondira s brojnim zahtjevima i mogućnostima koje su se u tom smislu javile u pogledu broja i vrsta projekata financiranih iz lokalnih izvora i od strane Europske unije. Rastuće potrebe za PM znanjima suočile su zemlje jugoistočne Europe s nedostatkom znanja o pripremi i vođenju projekata, što je rezultiralo u inicijalnim nesnalaženjima i „uvozu“ tog znanja iz projektno produktivnijih država Europe. S vremenom se PM znanje i iskustvo domaćih sudionika povećavalo broju projekata i metodologija za rješavanje projektnih problema. Pojedinci koji su imali zahtijevano formalno obrazovanje s jedne strane i projektna iskustva s druge strane postali su nositelji PM obrazovanja na fakultetima i visokim školama. Na temelju podataka o PM programima, u ovom se radu nastoji procijeniti stanje PM obrazovanja na studijima menadžmenta i poslovne ekonomije u Hrvatskoj i Sloveniji. Podatci su prikupljeni na 12 visokoškolskih institucija, 4 iz Slovenije i 8 iz Hrvatske. Analizira se obujam i sadržaji predmeta Projektni menadžment, oblici nastave, broj ECTS-a, ishodi učenja (gdje je bilo raspoloživo. Na temelju tih podataka nastojalo se također procijeniti kompetencije koje student stiče na predmetu Projektni menadžment na spomenutim studijima. Analiza je pokazala da postoje razlike u broju kontakt sati nastave (od 30 do 75 sati po semestru) i broju ECTS-a (od 5 do 9). Raspored sadržaja različito je disperziran u pogledu sadržaja o samom projektnom menadžmentu, procesima PM-a i upravljanju projektima s različitih aspekata. Fakulteti i visoke škole sklone su upotrebi metodologija PM-a profesionalnih PM udruga (PMBOK, CCPM, PRINCE2). U većini slučajeva koriste se IT alati za projektni menadžment. Polazeći od obujma i sadržaja kurikuluma PM-a, procijenjeno je se da se najbolje kompetencije stječu uravnoteženim sadržajima prezentiranim na predavanjima, diskusijom na slučajevima korištenja i priređivanjem projektnog plana te izvršenjem ili simulacijom izvršenja samog projekta. Stvarno stečene kompetencije mogu se preciznije evaluirati prikupljanjem dodatnih podataka kroz detaljnu analizu ishoda učenja, odnosa ishoda, sadržaja, ECTS-a, oblika nastave i načina provjere stečenih kompetencija. Odgovori na postavljena istraživačka pitanja bit će obogaćena nakon analiza upitnika i intervjua koje je namjera provesti sa studentima i nastavnicima PM-a. To će značajno poboljšati PM obrazovanje i stvoriti jasniju sliku o kompetencijama projektnog menadžera u kontekstu zahtijevanih kvalifikacija u okviru nacionalnog i europskog kvalifikacijskog okvira. Ključne riječi: projektni menadžment, visoko obrazovanje, kompetencije Projektna mreža Slovenije | April 2019 35 znanja išla je u pravcu definiranja tipi čnih zajedni čkih karakteristika kao što su jedinstvene projektne faze, objekti menadžeriranja (ljudi, vrijeme, sredstva, rizici i promjene) i metodologije za rješavanje određenih klasa problema. Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća nastaju prve profesionalne udruge projektnih menadžera (današnja IPMA (1962), PMI (1967)) kojima je cilj bio prikupiti i sa čuvati ste čena znanja i iskustva i iskorištavati ih za nove projektne slu čajeve te na temelju tih iskustava obrazovati nove menadžere koji će biti u stanju primijeniti jedinstveni pristup projektnom problemu i iskoristiti ste čena znanja za upravljanje u novim projektima na svim podru čjima ljudske prakse. Projektni menadžment u navedenom je nazivu u tržišnim ekonomijama (posebno zapadnoeuropskim zemljama i SAD-u) usvojen pedesetih godina, dok je na jugoistoku Europe usvojen kao organizacijska disciplina i kao takav pretežito korišten u tehni čkoj praksi (strojarstvu, graditeljstvu, elektroindustriji i sl.). Paralelno sa sistematizacijom znanja o projektnom menadžmentu razvijane su metode i alati koji su bili korišteni kao potpora odlu čivanju i operativnom planiranju i radu na projektima. Broju i upotrebljivosti tih alata znatno je pridonio razvoj računalne tehnologije. Razvoj ra čunalne tehnologije i njezina primjena u razli čitim podru čjima kroz mnoštvo projekata iznjedrio je i nove pristupe (agilni, modificirani vodopadni, kanban….) projektnom menadžmentu. Projektni menadžment, iako integrativni skup menadžerskih znanja, u formalnu visokoškolsku praksu ulazi najprije u tehni čkim disciplinama u kojima predstavlja i jedini menadžerski predmet. U studije menadžmenta, gdje se menadžerskom obrazovanju pristupa kroz razli čite tečajeve (opći menadžment, strateški menadžment, menadžment ljudskih resursa, financijski menadžment, itd.), posebno u zemljama jugoisto čne Europe, ulazi tek ranih devedesetih. Na fakultetima i studijima menadžmenta u Hrvatskoj i Sloveniji projektni se menadžment kao zaseban kolegij pretežito uvodi primjenom studiranja sukladno Bolonjskoj deklaraciji. Po četak 21. stoljeća obilježio je u cijelom svijetu snažan bum studija poslovne ekonomije i menadžmenta pri č emu je projektni menadžment kao integrativna menadžerska disciplina dobio svoje mjesto u visokoškolskom obrazovanju. Kurikulum projektnog menadžmenta na studijima poslovne ekonomije i menadžmenta preuzet je ili adaptiran od profesionalnih udruženja projektnih menadžera, potpomognut softverskim alatima u definiranju projektnog plana, monitoringu projektnih aktivnosti i kreiranju povremenih izvješća. Intenzivnijem uvođenju projektnog menadžmenta u visokoobrazovne sadržaje doprinijela je i intenzivna projektna aktivnost na razini Europske unije i poticanje na projektnu aktivnost visokoobrazovnih institucija od strane nacionalnih tijela kao što je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u Republici Hrvatskoj i Ministarstva obrazovanja i znanosti u Sloveniji i Hrvatskoj. U velikom broju poziva za podnošenje projektnih prijedloga visoka učilišta bila su obvezni i/ili poželjni partner ili nositelj projekta, što je zahtijevalo i poznavanje projektnog pristupa i znanja i vještina za upravljanje projektima. Obrazovanje za projektni menadžment bilo je često puta sastavni dio samih projekata. Danas postoji široka ponuda PM obrazovanja i treninga, što je prikazano na slici 1. Slika 1: Nositelji obrazovanja za projektni menadžment OKVIR ZA PROCJENU FORMALNOG OBRAZOV ANJA IZ PROJEKTNOG MENADŽMENTA NA STUDIJIMA MENADŽMENTA U HRV ATSKOJ I SLOVENIJI Projektna mreža Slovenije | April 2019 36 Istraživa čki problem koji se ovim preliminarnim istraživanjem želi istražiti je: kakva je snaga i upotrebljivost znanja projektnog menadžmenta, posebno ste čenog na razinama visokoškolskog obrazovanja u okviru studija menadžmenta ? 1.1 Cilj rada Cilj je rada provesti analizu i procijeniti potencijalnu snagu i primjenjivost formalnog PM obrazovanja i indirektno PM kompetencije studenata nakon tog obrazovanja na studijima menadžmenta u Hrvatskoj i Sloveniji. 1.2 Metode i izvori podataka U radu će se provesti komparativna analiza nastavnih programa, programskih sadržaja, ishoda u čenja, oblika nastavnog procesa i programskih alata koji se koriste kao potpora za izradu projektnog plana na pet fakulteta, jednom sveu čilišnom odjelu i dvije visoke škole u Republici Hrvatskoj i tri fakulteta i jednoj poslovnoj školi u Sloveniji. Zaklju čci koji će se temeljiti na analizama navedenih podataka predstavljat će okvir za procjenu stanja PM obrazovanja na navedenim studijima i stvarno ste čenih znanja i kompetencija sadašnjih i bivših studenata. 2. Stanje PM obrazovanja na studijima menadžmenta Projektni menadžment predaje se na 12 istraživanih visokih u čilišta u razli čitom obujmu i kroz razli čite oblike i duljinu trajanja nastavnog procesa i vrednuje se s razli čitim brojem ECTS bodova (Tablica 1.). Vrijeme kontaktne nastave kreće se od 40 do 75 sati, s obujmom predavanja od 30 do 45 sati, vježbi od 8 do 30 i/ili seminarske nastave od 15 do 30 sati, pri č emu se broj ECTS bodova kreće u rasponu od 5 do 9, što zna či studentsku opterećenost od 150 do 270 sati. Predmet se u pravilu izvodi na diplomskoj razini studija, u okviru programa Poslovne ekonomije i studijskih smjerova Menadžmenta i Poslovne informatike. Na smjeru Poslovne informatike predmet je orijentiran menadžmentu informati čkih projekata koji se u pravilu bave problemom stvaranja novih softverskih rješenja ili implementacije određene kategorije poslovnih informacijskih sustava. U analizu je uvršten i program jedne visoke poslovne škole na kojoj je projektni menadžment studijski program na kojem se kroz zasebne predmete, osim općeg projektnog menadžmenta, izučava i veći broj tema koje produbljuju specifi čna znanja iz projektnog menadžmenta. 3. Diskusija 3.1 Obuhvat (sadržaji), ishodi u čenja i planirane (o čekivane) kompetencije studenata Na većini mrežnih stranica raspoloživi su podatci o sadržajima nastavnih cjelina, ali ne i ishodi u čenja i povezanost ishoda u čenja s nastavnom cjelinom, kao i vrsta studentske aktivnosti vezane uz ishod i podru čje izučavanja projektnog menadžmenta. Također je ograni čeno raspoloživa informacija o izabranoj metodi provjere ispunjenosti obveze i ste čenog znanja, o čemu se može zaklju čivati posredno. Iz odnosa broja sati predavanja prema broju sati seminara i vježbi, može se uočiti da su programi relativno dobro izbalansirani u pogledu isporuke „teorijskog“ znanja i prakti čne primjene tog znanja od strane studenata. Takav pristup osigurava, posebno uz korištenje ra čunalnih alata (komercijalnih ili alata otvorenog kôda), jasniji uvid u probleme projektnog menadžmenta. Objektivno gledajući, raspoloživo vrijeme za kontaktnu nastavu i samostalni rad studenata ne osigurava dovoljno vremena za realizaciju cjelovitih projekata. Prema većini sadržaja studenti bi trebali usvojiti znanja o projektnim fazama, skupinama klju čnih aktivnosti i na činu dodjele resursa tim aktivnostima te povezivanje ishoda i ciljeva. Korišteni izvori ne osiguravaju dostatan uvid u ishode u čenja svih analiziranih visokih učilišta, što će biti predmet budućih istraživanja. Praksa pokazuje da su studenti dovoljno pripremljeni za inicijalnu fazu projektnih aktivnosti kao i kreiranje projektnog plana odnosno strukture raspodjele poslova (WBS-a) pojedinih sudionika u projektu. Stvarno je provođenje projekta rijetko, već se pretpostavlja da će projekt biti proveden temeljem postavljenog WBS-a. U fokusu je rezultat kojem, vrlo č esto, nismo u stanju odrediti vrijednost, a u procesima postizanja sistematizirati resurse i troškove. Problemi upravljanja timovima, skupovima aktivnosti, resursima i uvjetno vremenom nisu se nametali kao primarni problemi. Upravljanje promjenama i rizicima u projektu do kojih može doći u određenoj projektnoj fazi u studentskim su projektima u pravilu simulirane aktivnosti i provode se da ZNANSTVENI PRISPEVEK Projektna mreža Slovenije | April 2019 37 Tablica 1: Pregled studija sa studijskim predmetom Projektni menadžment na izabranim studijskim programima Menadžment Projektna mreža Slovenije, Letnik XXI, številka x Fakultet Studij Smjer Naziv predmeta God. studija ECTS Fond sati Oblici nastave* HRVATSKA Ekonomski fakultet Zagreb Poslovna ekonomija sveuč. preddipl Menadžment Projektni menadžment 4 Izborni 5 45 P 30 S 15 Ekonomski fakultet u Osijeku Poslovna ekonomija Menadžment Poslovna informatika Upravljanje projektima 5 obvez 5 izborni 5 60 P 30 S 15 VJ 15 Ekonomski fakultet Rijeka Poslovna ekonomija Menadžment Poduzetništvo Projektni menadžment 2 dipl P 30 S 30 Ekonomski fakultet Split Poslovna ekonomija Menadžment Projektni menadžment 2 dipl 5 Fakultet ekonomije i turizma Pula Studijski program: Menadžment i Poduzetništvo Projektni menadžment 2 dipl 7,5 75 P 45 S 30 Odjel za ekonomiju Dubrovnik Poslovna ekonomija Studijski smjer IT menadžment Meenadžment IT projekata 2 dipl 7 Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta MBA Management Projektni menadžment 5 (1) 5 40 P 32 VJ 8 Veleučilište BALTAZAR Zaprešić Specijalistički diplomski stručni studij projektni menadžment Projektni management I IT potpora projektnim timovima Projektni management II Planiranje i pokretanje projekta – praktikum Ekonomika i rizici projekta ………….. 6 5 6 6 6 45 30 45 30 45 P 20 S 25 P 20 S25 P 10 VJ 20 P 25 S 20 S 30 P 30 S 15 SLOVENIJA Ekonomska fakulteta Ljubljana Poslovna ekonomija Management Project management 1 (preddipl) 3 preddipl. Izborni 6 Management Projektni management 1 1 dipl 7 Poslovna IT Projekt management 2 dipl 7 Ekonomsko- poslovna fakulteta Maribor Management i organizacija poslovanja Projektni management 2 preddipl. 6 P 30 S/VJ 30 Programme and Project management Strategic and Project management 2 dipl 8 Univerza na Primorskem Fakulteta za Management Magistarski program Management Management projekata - izborni 2 dipl 9 Ljubljana School of Business Bachelor’s programme Business Informatics Bachelor’s programme Business Informatics Project Management 3 preddipl. 7 Znanstveni/strokovni prispevek 4 * P – predavanje, S - seminar, V – vježbe OKVIR ZA PROCJENU FORMALNOG OBRAZOV ANJA IZ PROJEKTNOG MENADŽMENTA NA STUDIJIMA MENADŽMENTA U HRV ATSKOJ I SLOVENIJI Projektna mreža Slovenije | April 2019 38 bi studenti stekli svijest o njihovom postojanju i pristup za njihovo rješavanje. Sli čno je i s kontrolama u upravljanju projektima. Detaljnije razrađeni sadržaji raspoloživi su u slučajevima gdje se projektni menadžment predaje kao dvosemestralni predmet. Koje su stvarne kompetencije koje student stje če nakon završenog te čaja projektnog menadžmenta na nekoj od obrazovnih institucija u podru čju poslovne ekonomije i menadžmenta, ako se kompetencijama može smatrati ukupnost znanja, iskustva, vještina te sposobnosti za isporuku znanja i vještina u danom kontekstu (IPMA, 2018)? Obrazovanje za projektni menadžment trebalo bi rezultirati razvojem triju dimenzija kompetencija (Cartwright, Yinger, 2007): • Kompetencijama znanja o projektnom menadžmentu, tj. što projektni menadžer zna o projektnom menadžmentu • Performansama projektnog menadžmenta – što je projektni menadžer u stanju postići primjenjujući znanja projektnog menadžmenta • Osobnim kompetencijama – kako se ponaša projektni menadžer u izvršenju projektnih aktivnosti, kako oblikuje stavove i kakvu osobnost ima U obrazovnim sadržajima koji su predmet istraživanja u ovom radu, može se dati samo približni odgovor o kompetencijama znanja o projektnom menadžmentu, dok druge dimenzije kompetencija ostaju tek nazna čene i morat će se istražiti naknadno. 3.2 Pedagogija Izabrani sadržaji, o čekivani ishodi u čenja, oblici i sati nastave kao i procijenjeni ECTS bodovi, formalni su pokazatelji na temelju se kojih može procijeniti što je ponuđeno i što je usvojeno na nekom predmetu. Međutim, što se stvarno odvija u u čionici i laboratoriju, kolika je usvojenost ponuđenog znanja i upotrebljivost ste čenog znanja ostaje za istražiti od slu čaja do slu čaja. Iako je uobi čajeni zahtjev za svaki predmet u okviru studija da predava čki sadržaji budu usklađeni s aktivnostima na seminarima i vježbama to nije uvijek moguće niti jednostavno za uskladiti. Prema zahtjevima pedagoške prakse, odnosno metoda za kreiranje kurikuluma i iz njega izvedenih nastavnih planova na predmetu, definiraju se, uz formalne podatke, (naziv predmeta, naziv i godina studija, sati i oblici nastave, broj ECTS bodova) i: • ciljevi predmeta • sadržaji predmeta • očekivani ishodi učenja • lekcije • oblici nastave vezani uz lekcije i distribucija ECTS-a po oblicima nastave i angažmana studenata • ishodi u čenja, odnosno o čekivane kompetencije koje su vezane uz pojedine sadržaje i oblike nastave • način provjere i vrednovanja ste čenog znanja i kompetencija • popis literature po mogućnosti uz poglavlja koja se obrađuju T akođer se i kao zahtjev mora navesti na koji na čin studenti vrednuju ponuđena znanja i rad (znanja, pedagogiju, motivaciju, metode, objektivnost ocjenjivanja) nastavnika i instruktora. Do ovih se podataka u ovom preliminarnom istraživanju nije moglo doći i do njih se može doći isklju čivo istraživanjem svakog pojedinog slu čaja. Na temelju podataka o ECTS bodovima može se procijeniti da se opterećenost, odnosno o čekivani angažman studenta u svim oblicima nastave i samostalnog rada kreće u rasponu od 150 do 270 radnih sati, što jasno govori i o mogućim obrazovnim postignućima. Tako na primjer, u slu čaju da predmet ima 30 sati predavanja, 15 sati seminara i 15 sati vježbi, te se vrednuje sa 6 ECTS-a, pri č emu je za ispit potrebno 40% ECTS-a, za pripremu, izradu i obranu seminara također 40% ECTS-a, a za pripremu i izradu laboratorijskih ra čunalnih vježbi i korištenje alata za PM, 20% ECTS-a, angažman studenta iznosi: • vrijeme potrebno za pripremu polaganja ispita 180*0,4=72 sata. Ako je student 30 sati proveo na predavanjima, za pripremu ispita treba mu još 42 sata • za seminar (koji je u tom slu čaju diskusija projektnih znanja i izrada projektnog plana s rasporedom resursa) također otpada 72 sata od č ega je u kontaktu 15, a 57 sati utrošeno je na izradu seminara • 36 sati za vježbe, od č ega se za izvođenje u laboratoriju potroši 15 sati, a ostalih 21 je priprema za vježbe i ponavljanje za rješavanje vježbovnih i seminarskih zadataka. Laboratorij je informati čka učionica sa softverskim alatom za PM, koji od studenta zahtijeva razumijevanje projektnih aktivnosti i slijeda njihova izvršenja – strukturiranje aktivnosti, dodjeljivanje resursa tim aktivnostima, izradu kalendara za resurse, povezivanje aktivnosti i troškova, kreiranje razli čitih izvješća i primjenu softverskog alata za navedene aktivnosti 3.3 Modeli i metodologije ZNANSTVENI PRISPEVEK Projektna mreža Slovenije | April 2019 39 OKVIR ZA PROCJENU FORMALNOG OBRAZOV ANJA IZ PROJEKTNOG MENADŽMENTA NA STUDIJIMA MENADŽMENTA U HRV ATSKOJ I SLOVENIJI Iako modeli i metodologije projektnog menadžmenta nastoje projekt promatrati sa svih potrebnih aspekata, oni se međusobno razlikuju, prvenstveno u tome jesu li pretežito procesno orijentirani, ciljevima, odnosno, rezultatima orijentirani, ili su orijentirani sudionicima i objektima upravljanja. U akademskom se obrazovanju uvijek nastoji kriti čki prihvaćati najbolje od pojedinih metodologija i adaptirati ih uvjetima i mogućnostima obrazovnog procesa. Izbor pristupa i adaptacija metodološkog aparata prvenstveno ovisi o predavač u. Tako se na temelju sadržaja predmeta koji su raspoloživi na mrežnim stranicama analiziranih fakulteta može uočiti da pristup, modeli i metodologije za upravljanje projektom u pravilu korespondiraju s dijelovima u nekom od profesionalnih udruženja (PMBOK od PMI-a, ICB i CPM od IPMA, PRINCE2 kao i elementima porodice Agilnih metoda i PM2 Europske komisije). O tome koji se metodološki okvir koristi, posredno se zaklju čivalo i iz popisa obvezne literature, gdje je bio dostupan. PMBOK od PMI-a dominira u sadržajima na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Ekonomskom fakultetu u Splitu, Ekonomskom fakultetu u Ljubljani i Visokoj poslovnoj školi u Ljubljani. IPMA metodološki okviri dominiraju u Visokoj poslovnoj školi u Zaprešiću, Ekonomskom fakultetu Mariboru. Iz dostupnih sadržaja i ciljeva ne može se jasno utvrditi koliko su koje metodologije dosljedno primijenjene. S obzirom da se u gradivu navode i ostali okviri, može se zaklju čiti da su oni eventualni predmet istraživanja u seminarskim radovima. U prakti čnoj primjeni, gdje su studentski timovi primjenjivali znanja na manjim projektima, slijedile su se iste metodologije kroz definiranje projektnih faza, posebno razrade u inicijalizaciji te kreiranju projektnih planova i WBS-a. Dosljedna primjena ovakvog pristupa može osigurati višu razinu kompetencija. 3.4 Alati i tehnike Projektni menadžment snažno je podržan brojnim komercijalnim i open-source alatima koji su prilagođeni određenim metodologijama, veli čini projekta, zahtjevima za komunikaciju i suradnju, vizualizaciji i tehnološkoj osnovi na kojoj se izvode. S obzirom na raspoloživo vrijeme koje većini nositelja predmeta stoji na raspolaganju i raspoloživim sredstvima, favorizirat će se ona rješenja koja su relativno jednostavna za u čenje i napravljena su kao rješenja otvorenog kôda. U projektima gdje je važna kolaboracija i suradnja projektnog tima na razli čitim aktivnostima poželjno je da je aplikacija dostupna u oblaku. Po navedenim je kriterijima tako izveden izbor na predmetu Projektni menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje se koristio alat OpenProj, odnosno kasnije Project Libre. Iz raspoloživih izvora na drugim institucijama može se uo čiti da se softverska rješenja za potporu PM-u koriste, ali nije vidljivo koji se alati koriste i u kojoj mjeri. Iz dosadašnjih iskustava autora ovog rada i povratnih informacija od studenata, razvoj PM kompetencija potpuniji je ako je rad u alatu sastavni dio studentskih aktivnosti u razvoju projektnog plana i upravljanja resursima, vremenom i troškovima. Također je olakšana komunikacija, dokumentiranje potrebnih aktivnosti i izvještavanje. 3.5 Timovi i njihove uloge Upravljanje projektnim timom i odnosima s drugim sudionicima u projektu jedan je od najvećih izazova projektnog menadžmenta. Nekoliko se oblika pedagoške prakse u formiranju timova i njihovom radu može prepoznati na predmetima projektnog menadžmenta. Projektni timovi formiraju se već na po četku izvođenja predmeta i kao takvi sudjeluju u svim aktivnostima, od inicijalizacije projekta do njegovog zatvaranja. Timovi izabiru projektne teme odnosno manje projekte. Aktivnosti tima prate se i unapređuju tijekom svih aktivnosti i na svim temama, fazama i aktivnostima u projektu. Ovakav, timu orijentiran, pristup vjerojatno daje najbolje rezultate u pogledu razvoja timskog rada na projektu. Tim može biti formiran za kreiranje projektnog plana i simulaciju izvođenja projekta, a s ciljem razumijevanja svih faza i postignuća pojedinih faza i sudionika te reprezentacije. Ovakav, cilju orijentiran pristup, ne osigurava dovoljno vremena i kontrole nad pripremama, zajedni čkom radu u projektu, raspodjeli i provođenju projektnih aktivnosti, zbog čega su nužne brojne intervencije i korekcije trenera odnosno nastavnika na predloženi projektni plan. Formalno dodijeljene uloge na malom realnom projektu ne osiguravaju uvid u stvarni angažman pojedinih č lanova tima ili deklariranog projektnog menadžera. Treći je pristup da cjelokupna grupa (ako je manja) predstavlja projektni tim i rad u timu i upravljanje ljudskim (radnim) resursima prati se na jednom jedinstvenom projektu. Poželjno je da se teme obrađuju na taj na čin, da se u što kraćoj formi predstave studentima na predavanjima, nakon č ega ih treba uz jasne uloge studenata u timskom radu primijeniti na izabranim projektnim problemima. Od posebne je važnosti svim č lanovima projektnih skupina osigurati (nametnuti) aktivnu ulogu u projektu. Projektna mreža Slovenije | April 2019 40 4. Zaklju čna razmatranja Rad predstavlja preliminarno istraživanje u svrhu unapređenja i obrazovanja iz projektnog menadžmenta na visokoškolskim ustanovama iz podru čja menadžmenta. Unapređenja će rezultirati unapređenjem obrazovnog procesa, povećanjem kompetencija studenata i nastavnika i oblikovanjem prijedloga za standard zanimanja u okviru nacionalnih kvalifikacijskih okvira. Provedena komparativna analiza pokazuje da je projektni menadžment kao integrativna menadžerska disciplina usvojen na studijima menadžmenta u visokoobrazovnom procesu u Sloveniji i Hrvatskoj. Na postavljeno istraživa čko pitanje o procjeni dostignutih kompetencija projektnog menadžmenta koje studenti menadžmenta postižu odgovoreno je djelomi čno. Kako su dobro postavljeni ishodi u čenja, ciljevi, sadržaji, oblici nastave i veze s ECTS bodovima bili dostupni u ograni čenom obliku, o kompetencijama se prosuđuje na temelju broja sati nastave, ECTS bodova i sadržaja. S obzirom da broj sati kontaktne nastave i ECTS-a varira u rasponu od 5 do 9 može se pretpostaviti i da su ste čene kompetencije studenata na razli čitim studijima razli čite. Najviše je razvijena ona dimenzija kompetencija koja ukazuje na to što projekt menadžer zna o projektnom menadžmentu, manje dimenzija koja ukazuje što je menadžer sposoban učiniti sa svojim ste čenim menadžerskim znanjem, a najmanje dimenzija osobnih kompetencija koje ukazuju na to kako se projekt menadžer ponaša izvodeći projektne aktivnosti. Prema analiziranim podatcima, nastavni planovi predmeta izgrađeni su pretežito na prikupljenim znanjima profesionalnih udruga projektnih menadžera koje, uz formalne standarde, predstavljaju i de facto standarde za obrazovanje projektnih menadžera. Treba međutim napomenuti da je uz takvu dobru praksu posebno važno da trener, odnosno nastavnik, ima određeno vlastito iskustvo kojim će se prijenos znanja kroz interpretaciju tuđih iskustava zna čajno obogatiti kroz njegovo razumijevanje i obogaćivanje vlastitim iskustvom. Također će se prema stečenim znanjima odnositi na kriti čniji i objektivniji na čin. Iskustva autora ovog rada pokazuju da upotreba određenog alata (ra čunalnog programa) za potporu upravljanju projektom može znatno poboljšati vještine upravljanja projektom i poželjno je da budu sastavni dio predmeta Projektni menadžment na svim visokim u čilištima. Visoka u čilišta poželjan su nositelj i/ili partner u velikom broju projekata Europske unije. To je omogućilo brojnim visokim u čilištima sudjelovanje na razli čitim projektima, zbog čega se projektno znanje visokih u čilišta povećava. To omogućava konkuriranje na novim projektima i uključivanje novih trenera i nastavnika, uslijed č ega, uz standardni obrazovni proces, visoka u čilišta nude i programe cjeloživotnog obrazovanja u sferi projektnog menadžmenta. Buduće istraživanje trebalo bi biti usmjereno na proširenje detaljne analize na cjelovite ishode u čenja (i posljedi čno njihovog nadopunjavanja) i ste čenih kompetencija i obogaćivanje pedagogije projektnog menadžmenta na studijima menadžmenta. Literatura Wells, H. (2012). How Effective Are Project Management Methodologies? An Explorative Evaluation of Their Benefits in Practice Project Management Journal, December 2012 p. 43, https:// people.eecs.ku.edu/~saiedian /Teaching/Sp16/811/Papers/proj- mgmt-eval.pdf IPMA (2018). Temeljne individualne kompetencije za upravljanje projektima, V4.0, Hrvatska udruga za upravljanje projektima, prevedeno sa: Grupa autora: National Competence Baseline V4.0, IPMA, Netherlands, 2015. Uredništvo za hrvatsko izdanje: Radujković, M., Skenderović, V., Vukomanović, M., Vlahov, D.R., Barilović, Z. Cartwright, C. & Yinger, M. (2007). Project management competency development framework—second edition. Paper presented at PMI® Global Congress 2007—EMEA, Budapest, Hungary. Newtown Square, PA: Project Management Institute. https://www.pmi. org/learning/library/project-manager-competency-development- framework-7376 (pristupljeno: 13-03-2019.) Podatci o autoru Josip Mesarić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Sveu čilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska. Diplomirao je na Tehnološkom fakultetu u Osijeku, a doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Podru čja interesa su mu poslovni informacijski sustavi, Upravljanje poslovnim procesima, Upravljanje projektima te Upravljanje opskrbnim lancima. Bio je voditelj ili č lan projektnog tima više znanstvenih i stru čnih projekata. Suator je tri knjige i autor ili suator više od 60 znanstvenih i stru čnih radova. ZNANSTVENI PRISPEVEK