KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 23 (2) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 .IUNA 1937. PATENTNI SPIS BR. 13348 Meyer Claude Isaac, Paris, Francuska. Sapun sa brazdama po obimu. Dopunski patent uz osnovni patent broj 12763. Prijava od 12 avgusta 1936. Važi od 1 decembra 1936. Naznačeno pravo prvenstva od 13 avgusta 1935 (Francuska). Najduže vreme trajanja do 28 februara 1951. Ova dopuna se odnosi na poboljšanje brazda ili strana sapuna koji je opisan u osnovnorn patentu br. 12763 i prvom do-punskom patentu. Slike 1 do 9 pokazuju, radi primera, oblike izvodenja poboljšanja prema ovom pronalasku čija su preimučstva izneta u tekstu opisa. Sl. 1 pokazuje jedan oblik izvodenja u kom su brazde 1 stešnjene i dovoljno duboke da savitljiva materija navlake 3 ili njenog poruba 3’ ne bi mogla uleči u dno brazde čak i onda kada navlaka čvrsto steže sapun; na taj način izvesna količina vazduha ostaje zatvorena u brazdama a to može biti korisno za smanjenje specifične težine celine i da se obezbedi plovnost. Po sebi se razume da presek ovih brazdi ili žljebova može da ima razne oblike, naročilo one prethodno opisane. Sl. 2 pokazuje u poprečnem preseku, a sl. 3 u preseku kroz osu m-m jedne brazde, jedan oblik izvodenja u kom su brazde pojačane rebrima 6 u tu svrhu da bi se sprečilo lomljenje materijala 7, koji posto-ji izmedu brazdi. Razume se da kakav se god primenjuje profil za rebra 6 nalaze se izmedu njih celice 8 više ili manje prostrane u kojirna je zatvoren vazduh. Ova rebra 6 mogu se udesiti tako da podupiru navlaki! 3 ili njen porub 3’, kao što je obeleženo na ertežu oznakom 6’, (preimučstve-no da se u svedenim ivicama prilagoduju obliku poruba) ili pak da su uvučena nas- pram toj navlaci, kao što je obeleženo na ertežu oznakom 6". Celice 8 mogu da po-stoje po celom obimu brazdi ili samo po jednom delu tog obima; one mogu biti rasporedene jedna nad drugom ili bolje u-nakrsno (u vidu šaha) kao što je pretstav-Ijeno isprekidanim linijama na sl. 3, u tu svrhu da bi se postigla veča čvrstoča. Ostala obeležja mogu da budu ista kao u drugim primerima. Sl. 4 pokazuje izvodenje u kom je svaka brazda produbljena ka unutrašnjos-ti sapunovog bloka posredstvom čelica 8 ili 8’, ili kontinualnih žljebova 8”, koji su uži od brazde. Ove čelice mogu se izvesti prosto, kao što je pretstavljeno oznakom 8, t. j. u dni brazde 1 ili, kao što je pretstavljeno oznakom 8’ pa da imaju malo su-žene ivice 11 u tu svrhu da bi se rasporedio pritisak navlake 3 ili poruba 3’ na ivice četice i da bi se sprečilo tako njeno defor-misanje pošto nju na torn mestu ne podu-pire dno brazde. Sl. 5 pokazuje istu vrstu izvodenja kao sl. 4 u kom su čeljice 8 ili kontinualni žlje-bovi 8” rasporedeni u više linija u svakoj brazdi. Sl. 6 pokazuje izvodenje, u kom je spoljašnja površina izmedu brazdi 1 ob-razovana koso naspram bočnih površina sapunovog bloka u tu svrhu da bi najgor-nji greben 9 brazde malo prevazilazio porub 3’, koji zadržava donji greben pri čemu najgornji greben istovremeno sačinja- Din 10.— va strelu za vodu koja teče okolo. Kosina pomenute spoljašnje površine pored toga uveličava velumen zatvorenog vazduha pa olakšava prelaz poruba 3’ iz jedne brazde u drugu nižu brazdu. Sl. 7 pokazuje varijantu izvodenja u kojoj je gornja površina brazde 1 obrazo-vana koso prema tarnoj površini 2’ u tu svrhu da kad trošenje dopre do površine brazde (do linije 2 ) ne postoji naglo lomljenje materijala sapuna koji se može is-koristiti do trenutka kada trošenje dopre do poruba 3’ (do linije 2 ). Sl. 8 pretstavlja izvodenje u kom su brazde 1 duboke i rasporedene su koso prema tarnoj površini 2’ na taj način da se porub ne uvlači više nego što odgovara trošenju gornje površine brazde. Kada porub ispada na tarnu površinu, onda ta nelagodnost opominje upotrebl javače sapuna da je došlo vreme da premesti porub u donju brazdu pro nego što ovaj porub preskoči na tarnu površinu. Naposletku sl. 9 pokazuje izvodenje u kom su spoljašnje površine izmedu brazdi snabdevene rezotinama 10 koje su upored-ne ili su malo nagnute prema uzdužnoj osi brazdi 1 ili sačinjavaju kontinualnu mrežu u tu svrhu, da poboljša držanje sapuna u ruci i pored toga da uveliča zapti-venost zbog pojačanog pritiska od Strane navlake koji je nastao zbog smanjenja kontaktne površine. Jasno je da se u izvodenjima pretsta-vljenim na slikama 6 do 9 mogu prime-niti celice 8, 8’ i 8”, kao što su one pret-stavljene šematski na slikama 2 do 5. Po sebi se razume da su napred opisani oblici izvodenja predstavljeni samo radi primera i da se mogu menjati u široko) meri a da se ne izade iz granica o-vog dopunskog patenta. Patentni zahtevi: 1) Sapun sa brazdama po obimu prema osnovnem patentu br. 12763 a koji je prekriven savitljivom navlakom (3), naznačen time, što su brazde stešnjene i do-voljno duboke da savitljiva materija navlake (3) ili njenog poruba (3’) ne može uleči u dno brazde i da se izmedu pome-nutih brazdi nalazi zatvoren vazduh. 2) Sapun prema zahtevu 1, naznačen time, što su brazde pojačane rebrima (6) izmedu kojih postoje celice (8) koje sačinjavaju vazdušne rezerve. 3) Sapun prema zahtevu 1 ili 2, naznačen time, što je svaka brazda kakvog bilo oblika produbljena ka unutrašnfosti sa-punovog bloka posredstvom čeljica ili kon-tinualnih žljebova koji su uži od širine brazde. 4) Sapun prema zahtevu 1, 2, ili 3, naznačen time, što su ivice čeljica proši-rene radi raspodele pritiska navlake. 5) Sapun prema zahtevu 1, 2, 3 ili 4, naznačen time, što su spoljašnje površine izmedu brazdi koso nagnute naspram bukovima sapunovog bloka. 6) Sapun prema zahtevu 1, 2, 3 ili 4, naznačen time, što su gornje površine brazdi koso nagnute naspram tarnoj površini sapuna. 7) Sapun prema zahtevu 1, 2, 3 ili 4, naznačen time, što su brazde izradene koso prema tarnoj površini sapuna. 8) Sapun prema jednom od zahteva 1 do 7, naznačen time, što su spoljašnje površine izmedu brazdi snabdevene rezotinama, koje su uporedne ili malo nagnute prema uzdužnim osama brazdi ili sačinia-va'u kontinualnu mrežu. FTčElEI v’