SOKOLSKI GLASNIK 1926. U Ljubljani, dne 15. marta 1926. 5. Izveštaj tajnika na Vll.glavnoj skupstini JSS. clnc 14. marta 1920 u Đakovu. Političke i gospodarske prilike, što vladaju u našoj državi, imaju silan uticaj na kulturni razvoj naroda. Vidimo, da se sav naš narod nalazi u krizi, a to je naravna posledica rata i dobe što mu sledi. U toj krizi pokazuje osobito narodno življenje neko nazadovanje, padanje, što je posvema naravna posledica velike sveopšte napetosti u dobi prevrata i oslobodenja našega naroda. Velika pitanja, što se redaju neobičnom brzinom jedno za drugim, moramo da dovedemo u sklad s našim nacionalizmom, koji je kod jednoga dela našega naroda opstojao u antagonizmu proti državi. Pa kako sav narod preživljava tu križu, tako radi nje trpi i Sokolstvo kao organizacija, koja je u najtešnjoj sveži sa sudbinom svojega naroda. Baš to nam dokazuje kako usko je navezano Sokolstvo na svoj narod. Naše Sokolstvo beleži u netom minuloj godini malen zastoj u svom poletu baš radi navedenih uzroka, ali to nikako ne utemeljuje sasvim neopravdane glasove o kakvoj unutranjoj krizi u Sokolstvu. Prije naglašena kriza što ju preživljava naš narod, može da privremeno opseni smer Sokolstvu, može da ga zavede stramputice i da prouzroči neki nazadak u razvoju spoljašnje organizacije, no ne može nikako da menja sokolska načela, koja če večna biti i koja su pozvana da realizuju ideju o konačnom preporodu celokupnoga jugoslovenskoga naroda i o pobedi sviju kriza. Ideja Jugoslovenskoga Sokolstva vodi nas do bolje budučnosti našega naroda i naše države, težeči za potpunim ujedinjenjem svih članova jednoga naroda u jednoj državi pod zastavom sokolskom, koja treba da spaja sve pripadnike naše organizacije u skupnom radu za napredak celokupnoga naroda. Sokolska ideja u moralnom je i materijalnom pogledu jedina sila, koja nije okovana u paragrafe državnoga zakonika, koja hoče, može i mora da preobrazi našu zemlju u smislu i duhu narodnoga i državnoga jedinstva. Jugoslovensko Sokolstvo bilo je svesno te svoje velike zadače, što ju je preuzelo na saboru u Novom Sadu, le je radi toga i u toj velikoj krizi s idealnom požrtvovnošču, svesno svoga poslanstva, vršilo veliku zadaču usprkos svim zaprekama od najrazličnijih strana. Ideja sama po svojoj dubokoj sadržini, i velika sokolska načela po svojoj jasnosti i trajnosti ostala su neokrnjena, pa tvrda vera u pobednu moč tih načela vodila je našu orga-nizaciju i u minuloj godini preko svih vrlo teških zapreka. Najveće poteškoče u prošloj godini prouzrokovalo je našoj organizaciji financijalno pitanje saveza, župa i društava. Od svoga postanka nije naše Sokolstvo nikada dublje razmišljalo o gospodarskim pitanjima Sokolstva, nego je s idealnim zanosom žrtvovalo, koliko je moglo, za svoju organizaciju. Celokupna naša organizacija u prošloj je dobi baš u tom pogledu pokazala toliko življenske sile, da je s malenkosnim sredstvima, kojima je raspolagala, pobedila sve zapreke. No opšta gospodarska kriza uticala je neugodno i na to pitanje naše organizacije, što je na drugoj strani prouzročilo ugodan preokret, da su se počeli pojedinci kaošto i društva i župe intenzivnije zanimati za gospodarska pitanja naše organizacije. Idealisti morali su da stanu na realna tla. Žalosno poglavje u toj stvari tvori činjenica, da se moramo boriti s neradom i bezbrižnošču nekojih funkcijonara u društvima i župama, koji ležerno i mirne duše preuzimaju funkcije u raznim odborima, a ne vrše svoje dužnosti. Starešinstvo JSS. počelo je bezobziran boj proti tim i'užiiim navikaina, koje moramo odstraniti pa bilo i najstrožijim sredstvima. Revizija župa dokazala nam je i potvrdila te činjenice, koje onemogućuju svaki razvoj naše organizacije, bilo n formalnom, bilo u idej-nom smislu. Revizija župa, dokazala nam je, da dolazi u našu organizaciju radi nekih besavesnih funkcijonara neka hladnoča, mrzost do rada, nepouzda-vanje, kojima se pridružuju neugodne i neuredene politicke i socijalne prilike u državi, što sve skupa prouzrokuje zastoj u pravom sokolskom radu Ti znakovi sokolske neradinosti pojavljali su se prošle godine na sreću samo u nekojim našim organizacijama, tim bolesnim udovima našega zdravoga tela. Rad sokolskih funkcijonara postaje od dana u dan sve komplikovaniji i zahteva od svakoga pojedinca, da tačno pozna svoje zadače, koje mora da vrši. 1 baš takovi, t. j. nepoučeni funkcijonari prouzrokuju našoj organizaciji najviše neprilika i nereda. U prošlo doba nismo posvetili uzgoju sokolskih funkcijonara nikake pozornosti, što se sada osvečuje celoj organizaciji. U bu-dućnosti morat čemo da i lomu radu posvetimo što više pozornosti u društvima i župama. U najužoj sveži s tim poslovanjem, odnosno s tom neradinošću mnogih funkcijonara jest i financijalno stanje JSS, koje bi se moglo lahko da popravi odnosno sasvim likvidira, kad bi svako društvo učinilo svoje malenkosne obveze. Starešinstvo JSS. imalo je prošle godine 55 redovitih, (> izvanrednih sed-nica i 3 odborove sednice. Sem loga vršilo se je izvanredno mnogo sednica raznih odelenja, kojima su prisustvovali svi članovi starešinstva. Nema dana u sedmici, kad ne bi bili članovi starešinstva vezani na sokolske poslove ili na sednice odbora i odelenja. Radu u Saveau žrtvuju braća sve svoje slo-bodno vreme. Sva tekuča pitanja bila su rešena bezodvlačno, što je zahtevalo i mnogo truda i napora od pojedinih funkcijonara, što se razvida iz činjenice, da iskazuje naš protokol 4800 nadošlih dopisa i skoro toliko otposlanih. U pisarni JSS. bila su zaposlena 4 stalna lica, koja su vršila sav manipulativni rad. Rad raste od dana u dan, što je dobar znak za ugodan razvoj naše organizacije. Rad u starešinstvu nadopunilo je prošle godine lekarsko odelenje, koje je svojim istrajnim i premišljenim radom, pod vodstvom predsednika br. dr. Ja-mara i uz sudelovanje brojne braće-lečnika, postalo velevažan čimbenik u našoj organizaciji, koja stvara lekarsku znanstvenu podlagu za naše tehničko delo. Bilo bi poželjno, da osnuju u korist našega Sokolstva i one župe, koje do sada to nisu smatrale potrebnim, lekarsko odelenje, tu velevažnu instituciju, na što ih je lekarsko odelenje JSS. ponovno pozvalo. U opsegu starešinstva bilo je osnovano i gradbeno odelenje za sokolske domove. Usprkos teškoj gospodarskoj krizi, koja vlada u našoj državi, mnoga su društva dosta puta na lakouman način počela graditi sokolske domove ne-pomislivši prije tačno gradbeni i financijski načrt. Veliki broj društava zašao je radi toga u teške dugove, koje otplaćuju uz najveci napor i najvećom po-žrtvovnosti članstva. Baš u društvima koja su si sagradila domove, nastala je radi financijalnoga preopterećenja opasna reakcija, da je članstvo obustavilo rad izgubivši sve veselje. Obzirom na to izdalo je starešinstvo na sva društva naredbu, da smeju početi s podizanjem domova tekar onda, kad im to do-zvoli starešinstvo JSS. Gradbeno odelenje ima zadaču da pregleda sve gradbene i financijske načrte i da donese odnosne predloge. U tekučoj godini uveli smo naraštajski znak, koji je skopčan na iste pro-pise kao i članski znak. Veliko je zanimanje za ta j znak. Starešinstvo JSS. učinilo je sve, da đođe u uži dodir s đaštvom, osobito s akademicima, koji treba da bi bili glavni propagatori sokolske ideje. Odnosne naloge dali smo svim župama, koje imadu svoje sedište u krajevima gde su srednješkolci i altademici. žalibože nisu sve župe do sada razumele veliku važnost te akcije, što su je tek delomice izvršile. Prigodom otvorenja Tyrševa floina u Pragu stupilo je starešinstvo u dodir i s tamošnjim akademicinia, da ih uvede u sokolski rad. Starešinstvo je budnim okom pratilo sve dogodaje, koji se tiču razvoja našega naroda bilo u kulturnom, nacijonalnom ili socijalnom obziru. Kod sviju nacijonalnih i kulturnih priredbi našega naroda Sokolstvo je sudelovalo bilo vlastitim priredbama, bilo u savezu s drugim nacijonalnim organizacijama. Da spomenem pre svega proslavu lOOOgodišnjice Hrvatskoga kraljev-stva, što ju je samo naše Sokolstvo proslavilo po svoj državi, proslavljajuči tako ujedno i jedinstvo našega naroda. Sam savez proslavio je tu lOOOgodišnjicu na svečan način, u prisutnosti delegata svih naših župa, u Zagrebu dne 8. septembra; proslava bijaše sjajna manifestacija nepokolebive volje našega Sokolstva u borbi za sokolska načela. Istotako je celokupno Sokolstvo proslavilo narodni praznik dne 1. decembra; tu je proslavu starešinstvo JSS. upotrebilo, da se je Sokolstvo setilo naše neoslobodene brače, koja su baš tada proživljala najgore progone od talijanskih apsolutista. Starešinstvo JSS. upozorilo je naše Sokolstvo i na kruto i surovo proganjanje našega naroda na grčkom ozemlju, na najjužnijoj medi naše države. Tim krajevima i razvoju Sokolstva u južnim krajevima moramo da posvetimo največu pozornost i da ih podupiremo svima sred-stvima u njihovu teškom propagandnom radu, što ga tamo vrše. Sem toga sudelovalo je naše Sokolstvo u pojedinim krajevima po zastupnicima dru-štava i župa kod sviju kulturnih priredbi odnosnih krajeva. Zalosno je, da je bilo onemogučeno starešinstvu da sudeluje na velikoj narodnoj proslavi prigodom prenosa zadnjih ostanaka vladike Njegoša na Lovčen, jer su centralne oblasti, koje pokazuju dosledno nepoznavanje i nerazumevanje našega rada, i tom prilikom mimoišle našu organizaciji!, premda su bile upozorene od nas. Dosledno ignoriranje sviju naših dopisa i molbi od strane vlade, ponovno nam potvrđuje pravilnost našega stanovišta, što smo ga u toj stvari zauzimali, da naime Sokolstvo računa samo na svoju vlastitu moč a ne čeka pomoči od izvana. Prošle godine nije bilo nijednoga večega javnoga nastupa JSS. zato, da se članstvo što temeljitije pripravi za medusletne utaltmice u Beogradu. Te su se utakmice vršile 27. i 28. juna u Beogradu i završile su se uz veliki broj natecatelja, vrlo dobrim rezultatom. Priprave za te utakmice najugodnije su uticale na rad u vežbaonama i dale su nam dobar pregled onih društava, koja zaista vrše svoj uzgojni sokolski rad. Opažamo pako, da naša društva i župe obavljaju pravi sokolski rad vrlo inanjkavo, bilo u vežbaonama, bilo izvan njih, što prouzrokuje da je uzgoj našega članstva u pravom sokolskom duhu vrlo manjkav a kod mnogih ga društava uopšte nema, što takoder smatramo za uzrok znatnoga padanja članstva i naraštaja, što se razabire iz statističkih podataka onih župa, koje u tom pogledu najmanje rade. Neki procenat toga padanja otpada i na čiščenje u našim redovima, a veči deo na manjkavost sokolskog uzgoja osobito kod naraštaja, koji zapušta naše redove i baca se u naručaj raznih športova, jer nije bio nikada temeljito uzgojen u sokolskoj ideji. Manjkav uzgoj naših prednjaka je u koječem uzrok tim nedostacima; i kako se malo pozornosti posvečuje baš uzgoju prednjaka, dokaz nam je to, da je prošle godine priredilo tečaje za prednjake samo šest župa, dočim druge u tom pogledu nisu uopšte ništa učinile. Petnaest župa priredilo je svoje župske slete, kod kojih bijaše sudelovanje vrlo različito, dočim su nas nastupi uopšte zadovoljevali. Nekoje su župe priredile i na-raštajske dane i time pokazale, da slivačaju veliko značenje naraštajskog uzgoja, koji se ipak ne sme ograničiti samo na slete, nego bi župe morale da izrabe razpoloženje nakon takih sletova i priredbi za dublji i intenzivniji nutranji uzgojni rad. U uži dodir stupili smo prošle godine s anlerikanskim Sokolstvom. Prigodom hrvatskog sokolskog sleta u Zagrebu, gde je učestvovala i deputacija jugoslovenske sokolske župe u Chicagu, razgo varali smo se s delegatinia potanje o položaju našega Sokolstva, što nije dovelo ni do koga pozitivnega zaključka, ipak je bio dobar uspeli u tom pogledu, da su brača iz Amerike dobila potpun pogled u prilike naše sokolske organizacije. Ostali smo s njima u pismenom saobračaju, pa bi bilo poželjno, da taj saobračaj bude što dublji i širi. Mnogo pozornosti svratilo je starešinstvo razvoju sokolskoga časopisja i literature uopšte. Financijalne prilike JSS. i nezanimanje članstva za sokolske edicije smetale su nam u radu i onemogučile razmah, kakva smo želeli i kakav bi bio u korist našega Sokolstva. «Sokolski Glasnika izlazio je prošle godine u 3900 primeraka, što je dokaz, da je samo malen procenat organizovanih Sokola osečao. potrebu, da bude informiran o razvoju i gibanju našega Sokolstva. Uredništvo Glasnika trudilo se, da udovolji svim potrebama članstva. IJsprkos torne dolažahu stalne pritužbe, da Glasnik ne odgovara svojoj svrsi, i to od jedne strane, što nije pisan čirilicom, od druge strane, što nije pisan u narečju ove ili one župe. Takim zahtevinm nemoguče je udovoljiti, pa bi članstvo moralo da uvaži sve prilike u našoj državi, a ne samo lokalne prilike ovoga ili onoga društva, ove ili one župe. Ako bi mi hteli da ugodimo u tom pogledu svim brojnim pritužbama, morali bi izdavati Glasnik najmanje u 10 narečja što se govore u našoj državi. Kako bi to bilo bez smisla, može si predočiti svaki član. Čitav rad za Glasnik tištao je leda samo par brače, koji su bili u ured-ničtvu toga lista. Odizvana nismo dobivali, sem kritike, gotovo nikakili članaka, što je dokaz, da nije ni u župama ni u društvima gotovo nikakvog zanimanja za centralno glasilo JSS. U takim prilikama, razume se, pojavljaju se glasovi, je li uopšte pametno da izdavamo i nadalje Sokolski Glasnik te da .za nj žrtvujemo i vreme i novac za onaj mali broj članova, koji ga kadgod pročita. Sokolski Glasnik inmo je priloge Jugoslovenski Sokol i Prednjak kao lisi TO. Za naraštaj izdavali smo list «Sokolič» s prilogom «Naša radost», ali i zn ta dva lista malo je zanimanja u društvima, osobito glede doprinosa za list. S ovom godinom postala je «Naša radost» samostalan list. Župe Ljubljana, Zagreb, Kranj, Beograd, Maribor, Tuzla, Užice, Vel. Beč-kerek izdavaju svoje vlastite vesnike, koji izlaze delomice mesečno, delomice prema potrebi. Prigodom župskih sletova izdavale su župe Mostar i Reka svoje vesnike. Sem toga izdavaju sokolska društva u Mariboru, Virovitici i Ljubljana I. prema potrebi svoje posebne izveštaje. Jugoslovenski sokolski savez izdao je dva nova broja Spomenice o L Jugo-slovenskom svesokolskom sletu; ta če Spomenica biti tokom ove godine zaključena. Zanimanje članstva za Spomenicu, koja če biti najlepša uspomena na prvu olimpijadu jugoslovenskog Sokolstva, minimalno je, što je u savezu s jurve spomenutim neradom društvenih funkcijonara. Jugoslovenska je Sokolska Matica izdala prošle godine prepotrebnu knjiga sokolskih naziva za telovežbu — dve knjige, koje bi morao da ima svaki prednjak naših sokolskih društava. Daljni razvoj naše sokolske literature bit če moguč tekar onda, kad bude sokolski uzgojeno članstvo znalo ceniti veliku važnost sokolske knjige i kad se je bude mašalo s večom svesti. Tom prilikom moram da izrečem zahvalu svim onim novinama u našoj državi, koje su požrtvovno i nesebično potpomagale težnje naše organizacije i izveštivale o našem radu. Taj propagandni rad našega novinstva visoko cenimo te smo nastojali, da ostanu naši odnošaji sa Sokolstvu sklonim listovima trajno dobri i srdačni. U upravnem pogledu naša je organizacija nepotpuua i nedisciplinirana. Veliki nedostaci u administrativnim pitanjima, a kod nekojih župa potpuna nediscipliniranost, prouzrokovali su starešinstvu mnogo poteškoča i mnogo sasvim nepotrebna rada, a i mnogo financijalnih izdataka, te tako opteretili Savez, čega svega ne bi trebalo, ako bi, kako treba, funltcijonirala administracija. Nekoje župe i nekoja društva imaju mnogo teških greha u tom pogledu, koji se ne mogu izbrisati nikalcim izgovorima. Pre svega trebalo bi spome-nuti tri župe, od kojih ne dobiva' starešinstvo JSS. niti ikakvih izveštaja niti odgovora na razne upite i pozive, niti dolaze na odborove sednice ni na druge prireditve JSS. Župe su takoder i naprama svojim društvima sasvim pasivne,- tako da je starešinstvo JSS. primorano da neposredno dopisuje s društvima takovih župa. To stanje ne sme da i dalje traje pa ga moramo sto pre likvidirati. Vrlo oštro moramo da prekorimo postupak gotovo svili *upa i društava, što nigda ne odgovaraju na vreme, nego moramo svaku stvar po višeputa urgirati, i još su konačni odgovori nepotpuni. To stanje vrlo sprečava rad i prouzrokuje velikih poteškoča pri poslovanju. Sem spo-menutih župa ureduju ostale župe od cesti redovito, od cesti pako pod pritiskom starešinstva. S pohvalom mi je spomenuti rad župa: Novi Sad, Tuzla, Ljubljana, Maribor, delomice Mostar i Skoplje. Te župe imaju dobre sokolske iunkcijonare, koji se, usprlcos svim poteškočama što ih imaju s raznim društvima, trude da udovolje zahtev im a uprave. Poslovanje je s tim župama lako i hitro. Bila to zadnja opomena ostalim župama, jer je vrlo neugodno neprestano ponavljanje istih pritužbi! Saobraćaj sa sokolskim organizacijama ostalih slovenskih naroda, ostao je i minule godine nepromenjen. S českoslovačkim Sokolstvom suradivali smo 11 svim stvarima na najsrdacniji i bratski način te smo se starali o to, da naše medusobne veze budu što čvršče i dublje. Sedamdeset pet godišnjicu narođenja prezidenta Masaryka i naše je Sokolstvo proslavilo predavanjima o radu toga velikoga muža. Jugosloverisko Sokolstvo pridružilo se je u velikom broju československom Sokolstvu kod proslave prigodom otvorenja l’yrševa doma te je po svojim župskim delegatima sudelovalo na prvoj skupnoj sednici funkcijonara COS. i JSS., što se je vršila u isto vreme u Pragu i završila s vrlo po voljnim rezultat ima. Jugoslovenski sokolski savez podelio Je starosti dr. Scheineru, načelniku dr. Vaničku i bratu Štepaneku u znak Priznanja zasluga za naš sokolski rad savezne plakete, šlo im bijahu predane Prilikom otvorenja Tyrševa doma. Zajednički rad COS. i JSS. rodio je prošle Rodine sokolsku organizaciju, za kojom smo težili kod svega našega rada, *• j. savez