KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 21 (6) INĐUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Decembra 1930. PATENTNI SPIS BR. 7529 Presslicht-Patent-Verwertungsgesellschafi m. b. H., Wien, Austrija. Postupak i naprava za povećanje energije i obrazovanja plamena kod električnih svetlosnih lukova. Prijava od 10. avgusta 1929. Važi od 1. aprila 1930. Poznato je, da električni svetlosni luk može bitt veoma utican u svome obliku i dužini vazdušnom ili gasnom strujom. Pri duvarju na svetlosni luk, kod stalnog uključnog napona i datog elekirodnog odstojanja više se povećava napon u luku no što se smanjuje jačina struje, iako da se poboljšava stepen dejstva postrojenja. Ovo se najbolje opaža na znatno većem dejstvu u svetlos-nom luku. Kod do sada poznatih rasporeda sa elektrodama u vidu štapa ili cevi nije bilo moguće da se postigne stabilnost, pošto svetlosni luk pri duvanju na njega gori nemirno i niti je mogao biti stalno odvraćan uključni napon napon svetlosnog luka jačine struje dovedena snaga snaga svetlosnog luka stepen dejstva povišenje koristi duvanjem u istom pravcu, niti je mogao biti končen trisan izvan elektrode. Ovaj pronalazak se odnosi na postupak i naprave, koje služe za sprovođenje postupka, a postupak se sastoji u tome, da se između koncentrički raspoređenih elektroda obrazovani svetlosni luk provlači kroz vaz-dušnu ili gasnu struju u podužnom pravcu i iz spoljne elektrodne cevi đuva napolje i time dobija plamen stalne dužine. Intenzitet plamena može biti regulisan promenom napona svetlosnog luka ili struje. Ogledi su kod koncentričnog rasporeda elektroda dali sledeče rezultate navedene primera radi: bez duvanja sa duvanjem 216 volti 30 „ 25 ampera 5,4 KW 0,8 KW 14,8'Vo 218 volti 100 „ 13,8 ampera 3 KW 1,4 KW 46,6% 757« Postupak može još time biti poboljšan, što se opisani proces vrši u kakvom prostoru smanjenog ili povišenog gasnog pritiska, da bi se gasnim pritiskom promenila temperatura svetlosnog luka. Naprava za sprovođenje postupka po pronalasku može se sastojati iz proizvoljnih koncentričnih^ elektrodnih rasporeda, koji dopuštaju način navedenog duvanja i pro- tezanja u dužinu. Tako se na pr. kod jedno-smislene struje i jednofazne naizmenične struje po poznatom načinu priključuje jedan sprevodnik na cevastu, a drugi sprevodnik na elektrodu u vidu štapa, koja je smeštena u unutrašnjosti cevaste elektrode. Kroz prstenasti prostor između koncentričnih elektroda sprovodi se sad vazdušna ili gasna struja podesne jačine. Svetlosni luk, koji se obra- Din. 20. zovdo u unutrašnjosti ceveste elektrode, isteže se pomoću vazdušne odn. gasne struje i duva plamen napolje iz cevaste elektrode sa vrlo velikom toploiom. llsled izabranog koncentričnog rasporeda elektroda ostaje plamen stabilan. Pronalazak je od značaja za razne tehničke oblasti, naročito za aparate za zaiop-Ijavanje, za grejanje i za osvetljenje. U priloženom nacrtu je u si. 1 pokazana primena naprave za ciljeve zatopljavanja pri upotrebi jednomislene struje ili jednofazne naizmenične struje, a u si. 2 za višefaznu struju. U si. 3 je naprava poboljšana koaksialnim kalemom, koji služi za obrazovanje magnetnog polja. Si. 4 pokazuje izvođenje jedne elektrode veoma podesne za postupak. Si. 5 je uređaj za dovođenje gasne struje i si, 6 je izmenjeno izvođenje uređaja po si. 5. Kod sprovođenja po si. 1 je u metalnoj kutiji 3, koja sadrži priključak na struju S i priključak za vazduh ili gas 6, i u koju se umeće cevasta elektroda 2, koja je spro-vodnik i koja se može menjati. Na drugoj strani ima metalna kutija 3 izolujući prsten 4, kroz koji se uvodi elektroda u vidu štapa 1 pomenljiva u podužnom i poprečnom pravcu odgovarajući streli 7. Dovođenje struje vrši se pomoću uključnog dela 5’, na kome se pričvršćuje kabl S’. Pomoću vazdušne struje, koja ulazi kod 6 u pravcu strele, razvija se u prstenastom razmaku (prostoru) prelazni svetlosni luk, kao što je gore izvedeno, u plamen 9, čiji oblik može biti regulisan pomoću cevčice 8. Ovaj raspored pruža istovremeno dobru napravu za ciljeve zatopljavanja ili tome si. Kao šio je iz nacrta jasno, kod pronalaska se gleda da spoljna elektroda 2 prelazi unutrašnju elektrodu 1, i tome plamen 9 na prelaznom mestu dobila u svom gornjem delu vidljiv kupast oblik. Ako pak treba naprava da bude upoireb-Ijena za višefaznu struju, to dolazi u obzir oblik izvođenja prema si. 2. Kod ovoga su elektrode 2 pojedinih faza raspodeljene oko srednje elektrode 1 i obrazuju, udružene sa izolacijom 3, spoljašnju cev. Po si. 3 može se naprava još poboljšati na taj način, da se kroz koaksialno postavljeni kalem S’ proizvede podesno magnetno polje, koje ima za posledicu obrtanje svet-losnog luka, čime se povećava koncentri-sanost plamena koji izlazi iz elektrode i sagorevanje elektroda biva ravnomernije. Kod gore opisanog postupka mogu biti upotrebljene elektrode iz proizvoljnog materijala. Za slučaj kad se za postupak upo-trebljuju ugljene elektrode, na pr. grafitne elektrode, može se jednim isto tako novim načinom znatno umanjiti sagorevanje uglje- nih elektroda, jer se ugljene elektrode za vreme sagorevanja ponovo dopunjuju. Ova nova mera sastoji se u tome, da u prostor, u kome se nalazi prelaz svetlosnog luka, uvodi gasovito ugljovodonično jedinjenje, koje dejsivuje na svetlosni luk da se ugljen ili grafit u fino izdeljenom stanju taloži na mesta sagorevanja. Gasna mešavina koja sadrži jedinjenje ugljovodonika biva iako rastavljena svellos-nim lukom, da se ugljen odn. grafit taloži na elektrodama na mesiima sagorevanja i da stalno dopunjuje elektrode. Osim toga gasna mešavina, koja se obrazuje rastvara-njem pomoću svetlosnog luke, dejstvuje na neutralisanje plamena i pri zatopljavanju pomaže da se obrazuje šav zatopljavanja koji se daje obrađivati. Da bi se sprečilo suviše jako dopunjavanje (taloženje) elektroda, dobro je, da se upotrebi ugljovodonično jedinjenje, koje sadrži kiseonika. Kao primeri mogu se primeniti sledeča sredstva za postupak: Dovodi se mešavina gasa za osveilerje i vodonika odn. vodene pare, ili gasna mešavina iz špiriiusa odn. etil-alkohola ili meril-alkohola sa ili bez dodatka vode. Ako se dakle u napravi upotrebe elektrode opisane u uvodu i ako se na ovaj način postupa, tada se sleže stalno i ravno-merno ugalj odn. grafit na površinama elektroda koje su najjače napregnute tako, da se menjanje ovih delova mora vršiti samo u velikim razmacima u vremenu. Pokazalo se, da se stabilnost plamena dobivenog gore opisanim postupkom još više povećava, ako je zasvedena unutrašnja površina spoljne elektrode i to da je zasvedena konično, bilo da je ova obrazovana iz same cevi ili piska. Najzad se pokazalo, da će gasna struja, koja dejstvuje na svetlosni luk, tada imati konstantno dejstvo pritiska, ako se tečnost iz koje se obrazuje gas, prigušuje i sprovodi kroz spiralu, koja se zagreva samim plamenom, kao prskalicama, koje su u većem broju oko centralne elektrode prstenasto raspoređene radi simetričnog upravljanja plamena. Kao što se vidi iz si. 4 postavljena je elektroda u vidu štapa 1 u spoljnoj elektrodi 2 na gore opisani način. Pri tom je prema pronalasku donji deo 10 spoljne elektrode po unutrašnjoj površini 2 zasve-den i to najbolje izveden sa koničnim svodom, usled čega se od vazdušne ili gasne struje obrazovani plamen 9 održava stalno u obliku sa konično zašiljenim vrhom. Sama gasna struja se obrazuje iz ma kakve tečnosti koja isparava usled zagre-vanja, pomoću uređaja pokazanog u si. 5 i 6. Prema izvođenju po si. 5 sipa se ova tečnost 13 u sud 15, koji odozdo ima od- vodnu cev 16. Ova odvodna cev 16 produžuje se dalje u spiralu za grejanje 18. Na samoj cevi između cevi 16 i grejane spirale nalazi se ventil za prigušivanje 17 elektrode 11 i 12 su koncentrične i tako raspoređene, da prednji kraj 13 spoljne elektrode 12 stoji u polje prema unutrašnjoj elektrodi 11. Spirala za grejanje 18 je obavljena oko unutrašnje elektrode u spoljnoj elektrodi 12. Spirala 18 se svršava u više prskalica 14. Prskalice su oko središne elektrode raspoređene prstenasto. U prednjoj cevi se nalaze, između ventila 17 i spirale za grejanje 18, sredstva za prigušivanje 19, kao na pr. tanke paralelno uključene cevi, pamuk, azbest, tanke žice itd. Pomoću ovog načina prigušivanja postiže se stalan pritisak gasova, koji izlaze kroz prskalice 14, koji se obrazuju iz isparavanja tečnosti 13 (kao na pr. špiritasa ili tome si.) i time se utiče da plamen duvan ovim gasovima bude stalan. li si. 6 pokazani raspored razlikuje se od rasporeda u si. 5 samo po tome, što se odvodna cev 16 nastavlja u takvu spiralu za grejanje 20, koja nije sprovedena u unutrašnjosti spoljne elektrode, nego izvan elektrode 12 i to je sprovedena oko istaknutog kraja, da bi se zatim nastavila u spojnu cev 21, koja se svršava sa prskalicama 22, koje su opet postavljene u unutrašnjosti spoljne elektrode 12. Sa 23 su označeni otvori za vazduh na sudu za tečnosi. Patentni zahtevi: 1. Postupak za povećanje energije i obrazovanje plamena kod električnog luka naznačen time, što se kroz svetlosni luk razvijen između koncentrično postavljenih elektroda duva vazduh ili gas u podužnom pravcu i time obrazuje plamen napolju. 2. Postupak po zahievu 1 naznačen time, što se proces vrši u prostoru smanjenog ili povećanog pritiska, da bi se pomoću gasnog pritiska menjala temperatura svet-losnog luka. 3. Naprava za povećanje energije i obrazovanje plamena kod svetlosnog luka, obrazovanog po zahtevu 1 naznačena time, što je cevasta elektroda (2) istaknuta unapred prema unutrašnjoj elektrodi (1) (što je pre-vazilazi). 4. Naprava po zahtevu 1 do 3 naznačena time, što se istaknuti deo elektrodne cevi može pomerati u odnosu prema unutrašnjoj elektrodi. 5. Naprava po zahtevu 1—4 naznačena time, što su oko središne elektrode (1) raspoređene druge suprotne elektrode (2), koje udružene sa izolišućom masom (3) obrazuju cev koncentričnu sa središnom elektrodom (1). 6. Naprava za sprovođenje postupka po zahtevima 1—2 naznačena time, što se pomoću koaksialno postavljenog kalema (S”) proizvodi magnetno polje, koje ima za po-sledicu obrtanje (rotaciju) svetlosnog luka. 7. Postupak po zahtevima 1 i 2 naznačen time, što se pri upotrebi ugljenih elektroda u cilju održavanja veličine i oblika ovih elektroda, prelaženje svetlosnog luka vrši u prostoru ispunjenom sa gasovitim ugljo-vodoničnim jedinjenjem. 8. Postupak po zahtevu 7 naznačen time, što se u prostor, koji okružuje svetlosni luk odn. plamen, dovodi ugijovodonično jedinjenje, koje biva svetlosnim lukom tako rastavljeno u svoje elemente, da se ugljen taloži na obema elektrodama, usled čega elektrode približno zadržavaju svoju prvobitnu veličinu. 9. Postupak po zahtevu 7 i 8 naznačen time, što pri upotrebi postupka za ciljeve zatopljavanja, radi postizanja metalurgijski upotrebljivog zatopa biva upotrebljeno takvo ugijovodonično jedinjenje, koje sadrži ki-seonika. 10. Postupak po zahtevu 7—9 naznačen time, što se radi postizanja potrebne gasne mešavine upotrebljuje gas za osvetlenje i vodonik odnosnoo vodena para. 11. Postupak po zahtevu 7—9 naznačen time, što se gasna mešavina obrazuje iz špiritusa odn. etilalkohola ili metilalkohola, i to sa ili bez dodatka vode. 12. Naprava za sprovođenje postupka po zahtevu 1—2 naznačena time, što je kraj spoljne elektrode, u kome se obrazuje plamen, u unutrašnjoj strani zasveden. 13. Naprava po zahtevu 12 naznačena time, što je kraj (10) spoljne elektrode (2), u kome se obrazuje plamen, zasveden konično. 14. Naprava za sprovođenje postupka po zahtevima 1 i 2 naznačen lime, što se dovođenje gasnog mlaza ka svetlosnom luku obrazovanom između koncentričnih elektroda vrši pomoću spirala za grejanje, koje su raspoređene ili u unutrašnjosti spoljne elektrode (12) ili izvan nje, da bi se ispa-ravanjem izvesne tečnosti, dovedene iz suda (15) i prigušene (smanjene jačine), duvalo kroz prskalice, na spirali za grejanje, sa stalnim pritiskom u pravcu na svetlosni luk. 15. Naprava po zahtevu 14 naznačena time, što se između spirale za grejanje (18 ili 20) i ventila (17) u spoljnoj cevi nalazi sredstvo za prigušivanje, kao na pr. sistem od sitnih cevčica, azbesta, tankih žica, pamuka ili tome si. (19). 16. Naprava po zahtevu 14 naznačena time, što su prskalice (14 ili 22) radi simetričnog vođenja plamena prstenasto raspoređene oko središne elektrode. . ’ ____________________________________ ________________________________________________________________________________________________________________________________________.................................................... . - . ' . ' ■ ' ■ ■ ■ ■ - ■ ■ A S’ s Fig. 2 Fig. 3. s WT'5’ Fig. 'i. Adpatentbrof7529. Fig. J. Jt£i w ta Fig. 6.