Poštarina plačena u gotovu Cena Din. 1.- iuin glasilo saveza sokola kraljevine JUGOSLAVIJE čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svakos petka • Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trs 34 • Adresa za pošiljke: Poštanski fah 342 • Telefon uredništva 30-866 i 26-105, uprave 30-866 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 13 januar 1939 God. X • Broj 2. OVČIJI I LAVLJI IDEAL Na jugu Francuške, u Provansi, izlazi revija »C a h i e r s ? Contadoun«, ko jo j na čelu stoji francuski pisac, Jean Cno» poznat i kod nas, kao jedan od šefova ekstremističke lite-rarne avangajde, izraziti komunist i pripadnik t. zv. naturističkog Ј?.ега- U jednom od poslednjih brojeva tog lista, objavljen je *JaIog izmed u žene i Jean-le-Bleu (pseudoninf Jeana G iona), u se nalazi i ovaj neobično karakteristični i — moramo mirtah kazati — odvratni pasus : »Jean-le-Bleu : Da, jedina je pobeda život ! Zena : Ali šta onda, ako nas Nemačka napadne ? Sta da radimo onda ? Jean-le-Bleu : Moramo otkazati poslušnost ratu. Što nam se može gore dogoditi, ako nas Nemačka napadne, nego li da budemo morali postati Nemci ? Što se mene tiče, radije volim da budem živ Nemac, nego li mrtav Francuz. Mussolini i La Pasionaria kažu, da je bolje preživeti jedan dan kao la\% nego li sto godina kao ovca. ■la naprotiv kažem da radije živim sto godina kao ovca, nego li jedan dan kao lav.« . Malo što može da okarakteriše žalosno raspoloženje ko je Ov<* U Јес^погп delu francuške javnosti, kao ovo zaklinjanje na v Cl JI IDEAL, iz usti ju pisca, čija se dela gutaju od dobrog . a savremene francuške javnosti, medu kojojima nažalosl °sta omladine. Ona nas potseča i na reč, koja je, pre nekoliko sodipa paia na kongresu francuskog učiteljstva, a u ko jo j se grdilo, da treba radije primiti ropstvo nego li rat, — a ko joj 'J? U ,P°slednje vreme sekundirale i ostale izjave, ne samo na rani ekstremista, več i u krugovima centruma, pa čak i desnice; I.P? Kojima je trebalo žrtvovati i čast i ponos nacije, radije nego ' j-da se to oružjem brani. G. Giono- usta je čak prot tv svoje s u-'sljenice, poznate španske levičarke, Pasronarie, zato što pro-žeV^a Potrebu oružane odbrane, dok on pr ima i naj gore pont-s' !Ne’ Pa je pripravan da napusti i jezik ko jim piše, te da poT .aP? član tudeg naroda, radije nego li da riskira, ma i najmanji eiic svog poltronskog mira i svoga život nog blagoutrobija ! Kao što se dakle vidi, ta pojava karakteriše kraj n ju mo-ra'nu j duševnu pošast, koja je kod kraj njih komunista doduše' aaJakutnija, ali koja se javlja i u drugim sredinama, i ko jo j £sneuska javnost treba odlučno da stane na put, ako želi da Kf°Ju zemlju izvede iz krize koja se poslednjih meseci tako dra-,cno manifestovala. s, Mi razumemo slobodu štampe i„ mišljenja, ali ni najšira Poda ne dopušta na pr. pornografiju, nepristojnost i atentat od Javni m°ral. A to što je g. Giono napisao, pretstavlja gore s a porn°Krafije, jer nema te sablazni koja bi mogla da se meti Ve, Vakvinn izopačenim otkrivanjem najpodlijih instinkta u čo-( u' a sve to pod maskom nekakve ideologije, razuma, srca i . etnosti! Ako zakon ne dozvoljava pozivanje na ubistvo j Ve^a pojedinca, kako može da trpi ovakvo pozivanje na ub i-J0a n J e č c v e k a u o p št e, na pretvaranje tog čoveka u cu, koja nema većeg zadovoljstva nego li da jede, i večeg ideala dlfo Ki da takvoj vrsti život aren ja žrtvuje i otadžbinu i s Iobo- na■ B°8U hvala, u našem narodu ne bi mogao da se pojavi ni koHGCI e^strem'st Ko ji bi se usudio da takvo što napiše. Mogu d nas da pošto je različiti pogledi i stru janja, ali nema tog on 'ч3, ^[vaia ' Slovenca, tog Jugosfovena, ko ji bi pristao da se ^jekne čitavog sebe i da ga drugi narod zarobi, zato, da može živi životom — ovce. Naš narod je radije na kocima umirao, rat"° ^ dobi je najviše počasti od protivnika ; a u poslednjem bud k/0 PnPravan da šav izgine, radije nego li da pristane da Badnji dan u Dvoru I ove godine izvršena je tradicionalna svečanost prenošenja tadnjaka u Dvor na Dedinju, kejoj Su prisustvovali Nj. Vel. Kralj Petar II, Nj. Vis. Knez Na-mesnik Pavle i članovi Kraljev-skog doma. Pored vojske, u po-vorci je učestvovala i povorka gradana, zatim pretstavnici raznih viteških organizacija, medu dj°. Je tu, da ne dozvoli da bilo kakav Giono (sa levice, ili sa stane i medu našu omladinu da širi ovčije ideale, ume-L 'jubavi za časnim mirom, koja, baš zato, znači i spremnosi ZafSe taJ mir časno brani! Naš moral ne traži da budemo lavovi lav°’ ra/-diremo ovce; ali ni to da se pretvorimo u ovce, koje /jCr°v/. m°gu komotno, kad god im se prohte, da razderu. Naši S0.°J' su bili lavovi zato, da svoju slobodu brane od drugih ; a liča°h° vaspitanje treba da u našo j omladini gaji moral Obi-Ca - orače Jugoviča i čara Lazara, moral Zrinjskog i Matije Gub-Mq- !0oral Ko ji je, preko lavi jih podviga, a ne preko ovčijih Kum ’ ?oveo do oslobodenja i ujedinjenja; moral koga je veliki n*njst i pacifist, Masaryk, tako sjajno definisao rečima: »Ima 10 sto je još strašni je od rata, a to je izgubiti slobodu !« Tako če i ostati! Sokolstvo, kao nosilac viteških tradicija, Badnjak u Savezu SKJ. st/ ^reniH starom običaju, doneseni ^k0n,\Badnii ‘K>n’ ,z Košut n jaka i v°iskS '■ ^aaniuc'- Sokolska konjiča, v j l 'J ' Kradanstvo, dopratili su pr-niak u prostorije Saveza Soko- la K. J. na Terazije, gde su badnja-čare dočekali članovi uprave Saveza, sa zamenikom starešine br. Milivojem Smiljaničem na čelu. Sakupljene vojnike i Sokole pozdravio je br. Smiljanič srdačnim govorom, is tiču-či da je Sokolstvo uvek nastojalo da N j. V. Kralj Petar II. kojima se naročito isticalo naše Sokolstvo. Povorku su u dvoru sačekali- Nj. V. Kralj, Nj. Vis. Knez Namesnik, Njihova Viso-čanstva Prinčevi Tomislav i Andrej, Nj. Kr. Vis. Knjeginja Olga, te Kneževiči Aleksandar i Nikola i princeza Jelisaveta. Po starom pravoslavnom običaju, Kralj je posuo badnjak žitom i bonbo-nama, našto su badnjačari čestitali Kralju i Kraljevskem domu božične praznike. RođendanNj. V. Kraljice Marija Na rodendan Nj. V. Kraljice Marije, održane su službe boži-je u bogomoljama svih veroi-spovesti u državi', a u mnogim varošima su priredene i naročite svečanosti. U sviin tim sveča-nostima, gdegod postoje sokolska društva, uzeli su u prvom redu učešča i Sokoli, manifestu-juči za dug život i sreću Nj. V. Kraljice Marije i čitavog Kra-ljevskog doma. očuva sv'e lepe narodne tradicije i o-hičaje ,medu kojima svet kovan je Bad ■ nje večeri uzima jedno od prvih mesta. Na to je čestitao vojnicima svih rodova i Sokolima sretne božične praznike te posuo badnjak žitom i vinom. Posle toga su vojnici bili počaščeni i, uz pevanje narodnih i božičnih pesama, se razišh. Badnjak je bio odnesen i u pojedina sokolska društva u Beogradu, gde je fakoder bio svečano dočekan. IDEJE I Uvodničar) celokupne svetske štampe, opraštajuči se sa Starom godi-nom, ustanovili su gotovo jednogla-sno da je ona bila veoma burna, sva-kako najburnija posle Svetskog rata, i da .je ostavila teško naslede 1939 godini: neugašene ratne požare na nekoliko mesta, opšti nemir i nespo-kojstvo u celom svetu i velike pore-mečaje u samoj Evropi. Ono što naročito obeležava prilike u trenutku prelaza iz Stare u Novu godinu, to je opšte slabljenje duha ljudske zajednice, duhovna netrpeljivost, i isključi-vost, i ponovo probudene težnje nekih naroda za proširenjem svoga duhovnog i materijalnog uticaja u svetu i za novom podelom svetske vlasti, primenom ideje t.zv. »životnog prostora«. Da je u takvoj atmosferi borba ideja nemilosrdna i bez skrupula, da su sukobi pojedinih narodnih, soci-jalnih i političkih grupa do krajno-sti oštri i bez poštede, potpuno je razumljivo. Gde se ne ceni i ne po š tu j e čovek kao čovek, kako se može ceniti i pošti-vati tude mišljen.f e i tud život? U doba intelektualnog sek-taštva i intelektualnih dogmatizama, koji često služe samo kao koprena i magla, iza kojih se kriju najgrublji materijalni interesi, ne može biti slo-bode, tog osnovnog uslova za svaki istinski napredak. Poznati egnleski publicista, Blair-Fish, rekao je, krajem 1937 godine, govoreči o suštini deinokratije, da je njena disciplina dvostruka: trpeljiva lojalnost manjine prema pravu večine, da vlada nad njom, na način knji se njoj — manjini — ne svida; i još više, trpeljiva lojalnost večine prema pravu manjine da nastoji da postane večina; — da Je jedna od ovih disciplina uslovljena drugom, i da britanski narod ima svoju veličinu i moč da zahvali jedino ovakvom shva-tanju demokratije, koje se može sa-žeti u jednu rečenicu: »Ne slažem se ni u jednoj reči s tobom; ali ču do smrti braniti tvoje pravo da kažeš to što si rekao!« Grof Kavur, koji je celog svog života bio veliki liberal, u engleskom smislu reči, izrekao je u suštini istu misao kada je, pedesetih godina prešlega veka, u vreme kada ga je u parlamentu, ,u palati Karinjano u Turinu, opozicija žestoko napadala zbog njegove nacionalističke politike, na primedbu jednog od svojih sledbeni-ka: »Vaš zadatak bi bio mnogo lak-ši pod jednim apsolutističkim režimom«, vatreno odvratio: »Vi zabo-ravljate da ja ne bih hteo biti minl-star u jednom apsolutističkom režimu, i da to, u ostalom, ne bih mogao biti. Ja sam ono što sam, jer i-mam sreču da sam ustavni ministar!.. Parlamentarna vlada ima svojih mana, kao i sve druge vlade, ali je ona ipak najbolja. Ja mogu gubiti strp-ljenje pred izvesnim opozicijama, pa da ih i plaho odbijem; ali kada o svemu razmislim, čestitam sebi što imam sa njima da se borim, jer mi daju povoda da što bolje prečistim svoje ideje, da pojačam svoje napore, da bih ubedio javno mišljenje. Jedan apsolutni ministar nareduje; dok ustavni ministar mora da ubeduje, da bi ga poslušali. Ele, ja želim da u-bedim, da sam u pravu. Verujte mir i najgore skupštine su bolje od najlepših čekaonica«. ŽRTVE Denas su ljudi u različitim zemljama beskrajno daleko od ovakvih shvatanja i moglo bi se gotovo reči da je — pored svih prelaza, nijansa i šatirunga — baš na tome naprslo duhovno jedlnstvo čovečanstva, pu-kao jaz u ljudskom društvu i nastao raskol medu narodima i državama, medu pojedinim društvenim redovi-ma i socijalnim grupama. Čine se napori sa izvesnih dobronamernih stra-na, da se taj jaz premosti i da se, uz održavanje tih duhovnih suprot-nosti, omoguči koliko-toliko snošijh život jednih pored drugih. Godina 1939 svakako če pokazati da li je to, i u kolikoj meri ostvarljivo. Za sada svakako ostaje, kao osnovna činjenica u svetu,, velika netrpeljivost i velika agresivnost na mnogim stranama, i izmedu pojedinih država i naroda, i unutar njih. Gradan-ski ratovi, pobune, nasilja, pohtičke borbe zaoštrene do krajnosti, spolja-šnji su znaci takvog stanja. Nemi-nevna je posledica toga, da danas u borbi ideja više odlučuje spoljašnja gruba sila i neskrupolozna, makija-velistička lukavost, nego li ubedlji-vost stvarnih dokaza i unutrašnja vrednost samih ideja. Zato je danas ta borba skopčana sa tolikim strada-njima i sa tolikim žrtvama, i to naročito i u prvom redu onih, koji se u toj borbi drže viteških načela i služe samo duhovnim oružjem, otvore-no, časno i pošteno. Zato je danas i položaj našeg Sokolstva tako težak; zato je danas i sokolski rad skopčan sa tolikim bolnim žrtvama. Sokolstvo je od početka'svoga, več po svojo j suštini, uvek bilo narodno, jusoslovensko, slovensko, slobodoumno, napredno i demokratsko, i u svome radu i u svojo j borbi uvek se služilo duhovnim oružjem, snagom svoje ideje. I dok je, budeči narodnu svest, moralo pod tudinskim jarmom da krči put narodnoj slobodi, ono jd od tudinske ruke bilo preganjano ne samo zbog svoje nacionalne oslobo-dilačke misije, nego i zbog svojih naprednih i slobodoumnlh ideja. Nje ga i danas stiže ista sudbina. Zato što je široko nacionalno, zato što je slovensko, zato što je napredno i slobodoumno, njega biju udarci sa mnogo strana. I zato što Je danas netrpeljivost velika, i zato što je, i nacionalno i socijalno i kulturno sek-taštvo danas do paroksizma razbuk-talo strasti, ti su udarci besni i bez milosrda. Sokolstvo mirno i stoičkl trpi i podnosi te udarce, ali ne ot-stupa od svoje sokolske linije. Ond je puno poštovanja i ljubavi prema žrtvama koje podnosi, ali je spremim i na nove žrtve. S vi sokolski borci i radenici, koji stra-daše zbog svoga sokolsko g rada, dobro znaju da iza njih stoji u puno j ljuba v) i solidarnosti celokupno sokolsko bratstvo, da na njih misli i da ih neče zaboraviti. Sokolstvo je i u prošlosti dalo bezbroj dokaza da ume i da noče da se bori za svoje ideale. Sokolstvo če. isto tako i u sadašnjosti i u buduč-nosti dokazati da ume i da hoče da radi i da saraduje, a po potrebi i da se bori za svoje sokolske i nacionalne ciljeve. Dr. V. B. NAŠA PISANA REČ Nekada su se pokreti stvarali živom, usmenom reči. Misao se prenosila od čoveka do čoveka, a onda od kolena do kolena. Prenosila se teškom mukom, skoro uvek nakazno: preuveliča-na ili umanjena, izmenjena ili pogrešna. I danas živa reč mnogo vredi," naročito pred masom. Ali od kad je štamparska tehnika stigla do rotacije, pomoču koje se cele novine izbacuju u jednoj sekundi — pisana reč dobija presudni značaj za sve socijalne pokrete. Pisana reč postaje sila, što u sebi nosi svetlost sunca ili gustu tamu noči. Sila, što poput mača nemilostivo reže dobro i zlo, sve prema torne u čijim se rukama nalazi. Nije zato potrebno napomi-njati od kolikog je značaja naša pisana sokolska reč. U našim so-' kolskim rukama ona sobom nosi sunčanu svetlost, Ona greje, hrabri i uzdiže sokolske duše širom domovine. Ona nas uči sokolskoj misli, ona nas obaveštava o svi-ma sokolskim dogadajima, ona nas vezuje snagom porodične jednokrvnosti. I sve je tako, što se tiče te pisane sokolske reči. Što se nas tiče, nažalost nije tako. Koliko puta je naša reč ostala pusta! Koliko puta nepročitana, pod pra-šinom! Koliko puta je ostala da izbledi u samoj administraciji! Nije uvek našla sokolski dom i nije uvek bila pročitana, čak ni od onih, koji bi je po dužnosti morali čitati. Dalje ne bi smelo tako da bu-de. Pre svega naša sokolska štampa ima u savremenim prilikama neocenjive vrednosti, a ta vrednost veča je Hi manja samo od toga, koliko ljudi iza teštam-pe stoji. Koliko ljudi, što'je pišu i koliko ljudi što je čitaju. I baš na ovome leži sav problem: uspostaviti jedan živi i trajni kontakt izmed u sokolskih, pisaca i sokolskih čitalaca. Samo u naj-kraćiin črtama da merimo jednu i drugu stranu. Nije bilo lako stvoriti kadar sokolskih pisaca. Vreme u kome živimo, teška životna borba, o-skuđna sokolska sredstva, sve je to doprinosilo da imademo samo maleni krug pisaca. I to po-vremenih pisaca. Bez stalnih sa-radnika, bez naročito utvrdenog sistema, kako za dobijanje novih snaga tako i za stvaranje utvrdenog plana za razvijanje štam-pe, — mi več godinama i godi-nama rešavamo problem izdava-nja sokolskih listova. Pri tome reševanju gotovo uvek smo se spotakli na pitanju čitalaca sokolskih listova. Ako bi ko želeo lake ruke da skine sa dnevnog reda ovo pitanje, mo-gao bi možda reči da ono stoji u neposrednoj povezanosti sa kvalitetom sokolskih pisaca, a sa lakom uzrečicom: »kako se piše, tako se i čita«. Ali kažemo, to je rešenje lake ruke. Ljudi pišu kako znaju i koliko mogu, a čim bi neko primetio da to pisanje nije dobro, ništa ne bi prečilo, da 011 sam uleti u red pisaca, te da svojim umgm i svojim peroni digne nivo pisane sokolske reči. Nema sumnje da ne postoji u svetu ni jedna novina niti časopis, gde bi sve misli i svi članci bili potpuno ravni ili bi svima čitaocima podjednako godili. Neki su slabiji neki jači, neki matije neki više ispravni. Uvek je to tako bilo u svakoj štampi i tako če biti. Zato ne može jedi-no to da bude u prvome planu. Svak ako da su pisci u jednome listu duhovna srž, da oni zračc kr oz svoje redove i svoje reči, da su vazda prvoborci, kako isti-ne za sadržinu tako i estetike za izlaganje misli. Ali treba da ima-ju za koga to da čine, treba da ima ju veliku vojsku čitalaca, treba da im ta vojska daje podrške time što če vazda — a to če reči u dugom nizu godina — s tajati nepokolebljivo uz njih. Tako u krajnjoj liniji ipak do-lazimo do čitaoca. On je ipJik stožer oko kojega se obrče svaki list. Nije reč samo o materi-jalnoj potpori, izraženoj u vidu pretplate. Radi se o jednoj veli-koj povezanosti svih sa svakiin, povezanosti centra sa terenom, povezanosti brata sa bratom, sokola sa sokolom. Jer, kako se može zamisliti uspeh jedne naše novine kad ona nema korena u članstvu. Čak nema korena ni u po nekim našim jedinicama Kratko i jasno : svake nedelje pisana sokolska reč mora da za-sija na sokolskom pisačem stolu, ili na sokolskoj tezgi, ili na sokolskom plugu. Svake nedelje i to ne samo u jednoj godini, več u neprekinutom nizu godina, stalno i večito. Samo to je ono što je zdravo, što zbil ja rešava problem u suštini. Sa mnogo čitalaca, sa mnogo čitljivih boraca, sa mnogo hiljada onih što znaju šta se piše — samo sa njima se može računati u sokolskoj štampi. Radi njih, tako svesnih i tako mnogobrojnih, nači če se i dobrih sokolskih pisaca i dosta sokolskih sredstava za jednu uzor-nu štampanu reč. Zaključak svega bio bi: naša pisana reč treba da nade iskru u kamenu! Zalud kresanje bez kamena! Zalud iskrice bez plamena! Zalud plamena bez stalnoga žara u svakoj našo j jedinici i u svakom našem bratu pripadniku! M. Stanojevič I pored velikog povečanja opsega lista i da teko obilatijeg Sliva, pretplata na „SOKOLSKI GLASNIK" ostaje i dalje SAMIH 50 DIN. GODIŠNJE! Ve* samo to treba da vas pobudi da pretplatu za god. 1939 odmah po-šaljete i da „SOKOLSKOM GLASNIKU” potražite što veti broj novih pretplat-nika! Smrt br. B. Sunajkovića Na zagrebačkoj klinici je umro, 3 januara, D-r, Branko Sunajkovič, bivši načelnik odeijenja za socijalnu politiku i narodno zdravlje u Drin-skoj banovini, koji je dugo vremena bio zamenik starešine sokolske župe Sarajevo, a neko doba i starešina društva u Sarajevu. Sm-rču brata Sunajkoviča Sokolstvo gubi jednag od najodanijih pri-stalica i najrev;nosnijih pionira. Još u ranijem, hrvatskom Sokolstvu, naročito u bjelovarskoj župi, isticao se br. Sunajkovič svojom agilnošču, dok je u Sarajevu postao duša čitave društvene aktivnosti, naročito na polju humane akđje. Na njegovu ini-cijativu pokrenuli su, godine 1932, Sokoli akciju za pomoč nevoljnima, u kojoj je sakupljeno oko pola mi-liona dinara. Brat Sunajkovič je mo-rao pred nekoliko godina, nažalost, da prekine svoj plodonosni rad u Sarajevu i da ostavi sa bolom tu va-roš, zato što niu je učinjena gorka nepravda i što je, protiv svoje volje, premešten iz Sarajeva. Vest o smrti brata Sunajkoviča i/.azvala je u sarajevskom Sokolstvu najdublju žalost, pa se je na svečanoj komemoraciji, starešina župe Dr. V. Besarovič, vrlo toplini rečima setio uspomene zaslužnog brata. Kratke vesti iz našeg Sokolstva Beogradska sokolska župa završi-la je akciju oko prikupljanja dobro-voljnih priloga u naravi, za zimsku pomoč. Akcija je vrlo lepo uspela, tako da če se, sa do sada sakuplje-nim prilozima, pomoči oko 1500 lica. Pošto je, medutim, utvrdeno, da Sokoli nisu mogli da obidu sve kuče, a neki pojedind nisu spremili pakete, to če se dobrovoljni priloži i dalje primati, pa se mole svi ljudi plemenita srca, da ih šalju na adre-su Sokolske župe Beograd. Balkanska ulica 17. * Za sokolski doni Ur. Laze Popoviča, u Srem. Karlovcima, dala je Narodna skupština iznos od 120.000 din.; zatim je dunavska banovina dala 60.000 din., opština Srem. Karlovci 35.000 din., a pretsednik Narodne skupštine, Dr. Čirič, darovao je, od svojih srestava, 20.000 din. Ovaj sokolski dom biče otvoren prilikom 35-godišnjice sok. društva i nosiče ime njegovog osnivača, našeg zaslužnog sokolskog pionira. Dr. Laze Popoviča. * Sokolsko društvo Pančevo uputilo je proglas na sugradane i na čitavu rodoljubivu javnost, za prikupljanje doprinosa za gradnju sokolskog doma u Pančevu.' U tu svrhu izradilo je posebne statute prema kojima po-stoje veliki dobrotvori doma, zatim. obični dobrotvori, pa osnivači, pomagači i td. 1 mi sa Svoje sfrane najto-plije preporučamo ovu akciju brat-skog društva Pančevo. * Sokolsko društvo Ljubljana—Moste pokrenulo je akciju za zidanje sokolskog doma i več je počelo šahirati priloge u tu svrhu. Sokolsko društvo Pakrac, održa-lo je prednjački tečaj za članice i starije naraštajke. Tečaj je vodila ■Savezna prednjačica sestra Tončka Štiftarjeva. Tečaj je pohadalo 16 sestara. Odlična sprema, nesalomiva volja i sve-strana sokolska obrazovanost sestre Štiftar okupila je polaznice tečaja, da su brzo u njoj uvidele u punom smislu reči pravu sestru, nastavnicu, i majku. Ovaj tečaj je za naše društvo od vrlo velikog značaja, pa mu je uprava na čelu sa starešinom bratom A-polinarijem Magovcem poklanjala pumi pažnju. Toplo blagodarimo našim pret-postavljenima koji omogučiše da se tečaj održi. Sokolska četa Bratiškovci, u ši- benskoj župi, je zasadila veliki voč-njak i šumu Kralja Petra, sa preko 1000 stabala; zatim je izgradila spo-men-česmu Kralja Aleksandra I, a osim toga je postavila i temeljni kamen za novi sokolski dom, kojom prilikom je priredena vrlo lepa svečanost. * Članstvo sokolske župe Karlovac prikupljalo je priloge za gradnju jedne česme u mostarskoj župi, koJa je ovih dana dovršena. Sokolsko društvo Mandalina kao i uvek, vrlo agilno, zahvaljujući svesti svojih članova i potpori ratne mornarice, koja u Mandalini ima svo-ju bazu. Pored ostalih priredaba, naročito je uspelo veče Nove godine. kojom prilikom je prikazana origi' nalna šaljiva igra, iz mandalitiskog života, pod naslovom »Mandalinsto akvarel« a u kojoj ima mnogo šale i zdravog patriotskog i sokolskog duha. Društvo je održalo svoju glav‘ nu godišnju skopštinu 8 januara. koja je vrlo lepo uspela, a za 11 februara odreden je društveni pleS' Pored toga društvo če proslaviti ove godine i svoju 35-godišnjicu. • Sokolsko društvo Paračin dobilo je 20.000 din. pomoči od moravske finansijske direkcije u Nišu, za °-pravktt sokolskog doma. Pred izvesno vreme je brat Dra' gič P. Radosavljevič, policijski zva-ničnik iz Sarajeva i član Sokolskog društva Matica u Sarajevu, inače r°' dom iz Velikog Popoviča, na svečan način ispunio zavet Petrove Petolje*' ke i osvetio je spomen česmu koju je podigao o svome trosku u Jag°' dini, a koja je koštala oko 3.500 di-nara. »Jugoslovenska Pošta« javlja lZ Župe .Dubrovačke, da je tamo nedavno umro Nikola Simatovič, vrlo P°' štovan čovek, koji je, u momentu ka' da se osetio slabo, pozvao k sebi ta-mošnjeg sveštenika. Medutim, sve-štenik Mika Arburič nije nikako hteo da se odazove želji bolesnikovoj 1 njegovih roditelja, ma da su ga ne’ koliko puta uzastopce pozivali. Tak0 je Simatovič umro bez sveštenika 8 ni sutra dan, pri sahrani, župnik Ш' je našao za potrebno da izrazi s*' žaljenje porodici. »Jug. Pošta« Prl’ meču je: »Sve je to radi toga, što poč. Simatovič bio član Sokola!« PROSTE VEŽBE Proste vežbe za članstvo i "ara štaj šalju se samo uz, unapred posla* novac (u markama), ili na čekovn1 račun’Saveza Sokola KJ. broj 53.600- Sokolski i narodni domovi (Svršetak) b) Sokolska vežbaonica može dobro poslužiti i za redovnu nastavu jednog škelskog odeijenja, iako su njene razmere veče od razmera uo-bičajene učionice. Vežbaonica če služiti za školske svrhe do 16 časova, a posle 16 časova, svake nedelje i svakog praznika ceo dan, sokolska vežbapnica če služiti za sokolske potrebe. Za vreme sokolskog vežbanja morače se školske klupe smestiti u neku učionicu. Takvo prenašanje klu-pa nije baš najprijatnije, ali nije ni neka naročita smetnja. c) Sokolska vežbaonica može kod vočih škola dobjp poslužiti i kao školska vežbaonica, ili kao dvorana za svečanosti, črtanje, domačinske teča.ieve i slično. d) Kada se u sokolskoj vežbaoni-ri prireduju sokolske ili druge priredbe, u vreme kada se u školi ne radi, moči če se neka Školska učioni-ca koristiti kao garderoba, ili za smeštaj vežbačkih sprava. e) Sporedne prostorije sokolske vežbaonice — svlačionica, praonica (tuševi i umivaonici), nužnici — slu-žiče bez svake uzajamne smetnje i za sokolsku iedinicu i za školu. f) Poslovnica sokolske jedinice može služiti i kao učiteljska kancela-rija; jer se poslovanje .sokolske jedinice vrši u glavnom pred večer. g) Praonica (tuševi i umivaonici) može se i tako urediti, da služi kod priredaba kao pozornica. Kao po-zornica bilo sokolskoj jedinici bilo školi. h) Kako se pozornica retko koristi to se ona može vezivati ili sa čitaonicom ili sa poslovnicom sokolske jedinice. j) Treba težiti da se u sokolsko vežbalište rasporede odmarališta i šetališta kako bi samo vežbalište bilo obuhvačetio zelenilom. Sa druge Strane, uz svaku školu treba predvideti školski vrt i rasadnik. I opet se ovo dvoje može uspešno vezivati. a da nesmetano služi za ove svrhe. k) Kada se učini uporedba nabro-janili prostora i prostorija, onda se vidi da je svaki od tih prostora i prostorija iskoriščen najmanje za dve svrhe. Prostori i prostorije koje slu-že sokolskoj jedinici vezani su sa o-nima koji služe za potrebe škole, a da kod toga ne trpi štetu ni sokolska jedinica tii škola. Takav bi objekt mogli nazvati Narodni dom, ti- pa: sokolska jedinica i škola. Več i ovakav narodni dom biče daleko e-konomičuije iskoriščen nego je to slučaj kod čistog sokolskog doma. 2) Prema Zakonu o obaveznom lizičkom vaspitun.iu, u skoro če vreme biti dužnost svake opštine, da se brine o telesnom vežbanju omladine do navršene 20 godine života. To se namerava sprovesti u prazničkim te-čajevima. Raspored rada sokolskih jedinica može se tako udesiti, da se omoguči rad prazničkih tečajeva. Ni sa Strane šlgole iieče biti smetnje, jer se nedeljom i praznikom u školi ne radi. I tako če narodni dom, tipa: sokolska jedinica i škola, biti još e-konomičnije iskoriščen. i 3) Treba da je težnja da se na svakom naselju stvori narodno kupa- tilo, koje če moči koristiti i sokolski pripadnici i učenici, ali i svi ostali meštani. Narodni dom, tipa: sokolska jedinica i škola, več sadrži jedmi praonicu, kao i svlačionicu koja može istovremeno prihvatiti do 50 osoba. Pomenuta praonica bez večih poteškoča može se pretvoriti u ku-patilo, ako se u njoj poveča broj tuševa. Iskoriščavanje kupatila imalo bi se tako odrediti, da se tim isko-riščavanjem ne smeta ni radu sokolske jedinice ni. radu škole, što se takode uz malo dobre volje može o- stvariti. Tako se dobiva Narodni dom, tipa: sokolska jedinica, škola i narodno kupatilo. Uporedimo li ovakav dom sa narodnim domom, tipa: sokolska jedinica i škola, može se uo-čiti, da je tek narodni dom, tipa: sokolska jedinica, škola i narodno kupatilo u potpunosti ekonomično i-skoriščen. Na dobrovoljačkom naselju Kara-dordevo (pored Subotice) izgraden je jedan takav narodni dom. Doduše taj dom je izgraden od Mesnog škol-skog odbora kao škola, što u suštini ne menja stvar. 4) Na sličan bi način mogli iztožiti Narodni dom, tipa: sćkolska jedinica, narodna čitaonica i narodna knjižnica. 5) Narodni Donvtipa: sokolska jedinica I sportska udruženja, zahteva da se sokolsko vežbalište tako izgra-. di, da se na njemu nalazi kružno tr-kalište dugo 400 m i igralište 70 m X 105 m. 6) Dalje još postoje mnoge druge kombinacije, gde se za sokolski rad potrebni prostori i prostorije vezu-ju: pojedini delovi socijalnog parka -- odmarališta, šetališta, narodne poljane, dečija igrališta i vežbališta, de-čiji vrtiči, plitka jezerca. plivališta, kupališta na plaži, klizališta itd.; let-nja pozorišta; letnji bioskopi i bio- škopske . dvorane; narodni univerz* teti itd. 7) Konačno još postoji i taj sluč3'1 da se za sokolski rad potrebne Pr0[ store i prostorije vezuju dve, tfl više nabrojanih institucija i uredaJ3) več prema tome dobivaju se raznfl rešenja narodnih domova. Kao Prl mer iznečemo podatke o Narodno# domu u Subotici: u domu su prvenstveno i dom1 nantno predvideni svi prostori i Pr° štorije za sokolski rad; u domu se nalazi osnovna ško koja ima 4 učionice. Škola se slu za telesno vežbanje sokolskim vež' balištem, sokolskom vežbaonicom 1 svim pomočnim prostori jama. naro čito kupatilom. Školske svečanosti priredbe održavaju se, ili u soko skom pozorištu ili na letujem P0^0 rištu. Školske učionice služe i za o r .žavanje sokolskih tečajeva i drug predavanja. Dalje, u vanrednim s°. čajevima, škokske učionice služe kao garderobe za publiku; u domu je smeštena javna k'ra^£ ska čitaonica i knjižnica, kojom takode služi i sokolska jedinica, sokolskim pozorištem, letnjim P^ zorištem, dvoranom za priredbe, Jcolskom večnicom i Sos^on‘COIT1)(jSnl. že se raznovrsne ustanove i 1 ženja, kao i pojedinci; i Halo „razgovora ugodnog” urednika »Sokolskog Glasnika” sa bratom sokolima Prvi broj preuredenog i uvećanog ‘Sokolskog glasnika« je izišao, čla-n°vi su ga več dobili i imali prilike da 8a prosude, pa zato sada, zbog daljnjeg uspešnog rada i pro-cvata, — urednik želi da se sa potepinom bračom, a preko njih i sa svima sokolskim pripadnicima, mal-ko bratski porazgovori, da im kaže nekoliko iskrenih reči i tegoba, pa ih zamoli da mu te tegobe olak-'aju * da mu pomognu da iduči bro-Jevi budu još bolji i uspešniji. Bide najbolje ako govorimo u pri-Hterima i ako upozorimo na konkret-ne slučajeve. Tako n. pr. zadesi smrt Vrl° zaslužnog brata, koji je ujedno 1 Poznat javni radnik, pa urednik ‘Sokolskog glasnika«, sa punim pravom očekuje, da če mu brat prosve-*ar ili neko drugi iz toga društva, ‘h iz župe, odmah poslati vest o tužnom dogadaju; da če mu dati Pnkaz života i rada pokojnikovog; ^a de mu poslati jednu dobru sliku 1 °Pis pogreba itd. Ali pošto od sve-ga toga nije dobio ništa, bio je primoran, da sam, prema novinskim Vestima i prema sopstvenom sečanjU, Sastavi dopis i da ga objavi. I kad Je dopis več objavljen, pa čak i za-oravljen, — čitavih petnaestak dana nak°n tužnog dogadaja, »Sokolski glasnik« dobija, i od društva i od j|uPe, vest o pomenutoj smrti, sa ‘tavim nizom slika sa pogreba i sa shkom pokojnika, koja je tako sit-na. da se uopšte ne može iz nje nabaviti kliše ! I sad zamislite, kakav novinski karakter bi mogao da ima list, koji bi tek nakon dvadesetak bana javljao o nekom dogadaju i to onda kada su ga več svi drugi listovi registrirali?! I ka-kvu bi zanimljivost mogli da i-maju sokolski listovi, kad bi se oslanjali na takvu izvestiteljsku službu?.. Sličan slučaj dogodio se prilikom °dlaska jednog uglednog brata starine, iz jednog agilnog društva u Savskoj banovini. I tu smo, zaobi-teznim putem, uspeli da dobijemo iz-veštaj, bar osam dana nakon odla-ska odnosnog starešine, dok smo od društvenog funkcionera dobili dopis 0 torne, tek onda kad je naš izveštaj Već davno ugledao svetla! A što da kažemo o medužupskim htakmicama u jednoj velikoj varoši avske banovine, na kojima je uzelo a{tešča toliko ljudi od pera, prosve-ara *td., a da mi o tim takmičenji-nia ne bismo ni do danas dobili izdaja, da se nismo sami pobrinuli da ga, prema pričanjima jednog o-ev*dca, sastavlmo ? !.. 1 onda, nakon svega toga, primarno pre par aana pismo ou jeunog društva’ u Bacitoj, koje samo sto ne trazi da buuemo razapeu, zato što smo ih tooože, u pitanju reorganizacije i povečanja »sokolskog glasnika« — prevarili! Dopis veli da su primili prvi broj lista i da su bili »strašno razočarani«, jer je »sve njegovo preuredenje u torne, što su mu izmenjena slova’ i što je poslednja strana zauzeta oglasima«. Pisac tvrdi da ne vidi niitako »u čemu bi trebalo da se sastoji veliko povečanje opse-ga lista«, i nalazi naprotiv, da je »i po formi i po osegu i po sadržaju, ostalo sve po starom.« Kao što se, dakle, vidi, mi ne želimo da krijemo ni zamerke, koje su nama upučene, več hočemo-naprotiv otvoreno da se i o njima porazgovo-riino. A pošto, — i pored čitavog niza pohvala koje smo dobili, za novu reoi ganizaciju i proširenje lista, — možda još neko deli napred citirano mišljenje, to smo mu čak zahvalni što nam se dala prilika da, i njega i sve koji se eventualno slažu sa njime, uzmemo lepo bratski za ruku i da ih zamolimo da sednu sa nama za sto, pa — kad je več do mere-nja opsega, — da im lepo aršinom i, slovo po slovo, pokažemo, koliko je, zaista, opseg lista povečan! Čak i kad ne bi postojala činjenica, da list sada ima šest strana, umesto četni; da su slova daleko manja i da, prema tome, staje daleko više sloga; da umesto četiri stupca na sv.akoj strani,, sada ima pet, i da su sve praznine u listu smanjene, — i naj-površnije prostorno merenje opsega bi pokazalo svakome, da u sadašnjem »Sokolskom glasniku« ima sigurno dva put toliko gradiva, koliko ga je bilo ranije! Neka se, uostalom, pogleda broj članaka i napisa, pa če se doči do istog zaključka; a da i ne govorimo o onom što je daleko važ-nije, — o raznolikosti tih Članaka i sadržaja u opšte, o novim rubrikama itd. Pismo, medutim, ide dalje i zamera nam zbog »čitave Strane oglasa«, pa nam u docnijem izlaganju prigova-ra čak zbog — »merkantilnosti«. Drugim rečima, taj idealni brat zamišlja da smo mi trebali list povečati, ne za 2 Strane, več valjda za deset, i ne za jedan stupac po strani, več bog zna za koliko, pa sve to^da vati i dalje za 50 din. godišnje, o dričuči še i oglasa i svakog drugog prihoda, a izdatke za sve to pokrivati — čime ? !.., Kamo sreče da smo, ne jednu, več dve i tri Strane oglasa mogli da dobijemo, pa da onda, umesto na šest strana, dajemo list na osam i više strana, tako da dragi brat iz pitome Bačke bude bar onda u stanju da konstatira, da ipak nije ostalo »sve po starom«, več da ima i više i bolje ! Jer — da i to kažemo — naš cilj je bio da, pored povečanja i pobolj-šanja lista, — i po naslovu i po karak-teru slova i po tehničkoj opremi, i po vrsti papira, damo »Sokolskom Glasniku« što više novinski, žurnali-stički izgled, pa da tako list bude prijatan za čitanje i privlačan na prvi pogled, — što smo, sudeči po velikom broju jednodušnih pohvala (glas brata iz Bačke do sada je u-samljen!) takoder postigli. Da se razumemo, dakle: Za 50 Din. godišnje nijfe nikako moguče davati nedeljni list na šest strana (brača se mogu ubediti o tome kod svakog štampara na svetul), ako se, pored vrlo uredne pretplate ne računa i sa oglasima. I zato, svi na posao, da nam nabavite i date što više o-glasa, da nam nadete što više ured-nih pretplatnika, i da im sami date dobar primer! A onda če Savez SKJ. biti sretan, bude li mogao od našeg »Sokolskog Glasnika« da napravi čak mali »Times«, pa da mu nade još nekoliko, još boljih urednika i sarad-nika, nego što ih ima sada ! To za danas. A pošto smo se u o-vom broju porazgovorali sa bračom o tome kako ne treba, drugi put če-mo se, isto tako bratski i iskreno, porazgovoriti o tome, šta treba i kako treba ! Smrt Sretena II. Obradoviča Iz načelniStva Saveza SKJ. SAVEZNI TEČAJ ZA SUTKINJE U želji da se osposobi što veči broj sestara sutkinja, održavače se savezni tečaj za siidenje, i to od 13 do 17 februara o. g. zaključno. Na tečaj če se primiti iz svake župe po dve sestre, koje su več done-kle upučene u sudenje. Završene te-čajke imače dužnost da sude na sa-veznim utakmicama, ako se za to po-kažu sposobne. Prijave za taj tečaj če se primati do 4 februara o. g. SESTRAMA, ŽUPSKIM NAČELNICAMA. Sednica Zbora župskih načelnica koja če se održati dne 27 o. m., po-činje tačno u 9 sati ujutro, tj. jedan sat pre zajedničkog zbora, radi re-šavanja ženskih pitanja. IZVEŠTAJ O RADU ŽENA Načelništva sokolskih župa se mole da pošalju što pre izveštaj o radu žena u svojoj župi za godinu 1938. Taj izveštaj je potreban za izveštaj Saveza za glavnu godišnju skupštinu. Na dan Г0 o. m. preminuo je u Beogradu Sreten II. Obradovič, major u penziji, vlasnik štamparije »Planeta« i jedan od veoma zaslužnih radnika na predratnom sokolstvu u Srbiji. Razvijajuči svoj sokolski rad u značajnom periodu,, koji je pret-hodio ujedinjenju našeg sokolstva i našeg naroda, pok. Obradovič ste-kao je zasluge ujedno i kao jedan od prvih i značajnih neimara našeg današnjeg jugoslovenskog Sokolstva. Kao tajnik Srpskog sokolstva, u-rednik »Sokolskog glasnika«, »Mlade Srbije« i »Sokolskog godišnjaka« i kao dobar i vredan organizator, pok. Obradovič ostavio je trajnu brazdu u istoriji našeg Sokolstva, čija istorija če mu dati dostojno i zaslužno mesto. Na sahrani brata Srete, koja je bila zaista dirljiva i koja je okupila velik broj pokojnikovih poštovalaca, oprostio se brat, Dr. Milorad Dragič, od dragog i zaslužnog brata, lepim govorom, u kome je, izmedu ostalog kazao : „Sreten Obradovič je bio jedan od glavnih stubova i oslonaca sokolskog pokreta u Beogradu, prestonom gradu predratne Kraljevine Srbije. Na ovome poslu on nije bio sam. Čitavo jato elitnih mladih oficira Kraljevine Srbije, poneseni elanom, poštenjem i nacionalnom verom u misiju male kraljevine Voždovog unuka Petra Karadordeviča, završujuči beo-gradsku vojnu akademiju pošli su da sa puno oduševljenja i ljubavi prilože svoje mlade snage našem za-jedničkom narodnom dobru i nacionalnom poslu. Ponesen velikim vremenom, mladi poručnik Sreten Obradovič stupio je u prve redove boraca sokolskog pokreta. Stupio je u sokolske redove upravo u ono vreme, u koje je duhovno talasanje naše nacionalne revolucije išlo ka svome vrhnucu. Trebalo je hitno prikupiti i koordinova- ti našu nacionalnu snagu, sputanu lancima neprijatelja koji je ujedno želeo i tražio mogučnosti za unište-nje jedinog slobodnog žarišta nacije, kraljevine Srbije. U takvim mo-mentima, u danima aneksije Bosne i Hercegovine,, u danima koji su pret-hodili Batkanskome ratu, Sokolstvo Beograda postalo je centar i stožer ne samo Sokolstva u Srbiji več i u ostalim krajevima, naročito u sused-noj Austro-ugarskoj. U centru ove značajne sokolske i nacionalne akcije nalazila se i veoma ugledna sokolska ličnost Sretena O-bradoviča. Pokretan i vredan, predu-zimljiv, žilav i pun nacionalnog poleta i vere, on postaje tajnik sokolskog pokreta u Srbiji. A kada su vode ujedinjenog srpskog Sokola iz Srema i Vojvodine, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije 1910 godine izvršile stvarno ujedinjenje celog srpskog Sokolstva sa sedištem u Beogradu, Sreten Obradovič kao urednik »Sokolskog glasnika« postaje duhovni nosilac daljeg širenja sokolske ideje. I tako, kao vodeča rad-na ličnost ujedinjenog Srpskog Sokolstva, postaje poznat i voljen u celom našem Sokolstvu, u Srbiji i van njenih granica. Bela sokolska pfer-janica brata Srete, srpskog oficira i Sokola lepršala se od 1910 do 1912 u Beogradu i Kragujevcu, u Sarajevu, Zagrebu i u Pragu. A poslovi orga-nizovanja celokupnog srpskog Sokolstva, sa uredivanjem »Sokolskog glasnika« i izdavanjem poletnog o-mladinskog sokolskog lista »Mlade Srbadije«, prolazili su kroz vredne i spretne ruke brata Srete. Sokolski rad Sretena Obradoviča i njegove veze sa našim sokolskim vodama iz bivše Austro-ugarske, bili su za vreme svetskog rata predmet sud-skog raspravljanja na sokolskom ve-leizdajhičkom procesu u Zagrebu. Sokolski iedali ujedinjenja, za koje je radio Sreten Obradovič, ispunjeni su. A svi sokolski radnici i saradnici i dalje su nosili svoje breme umora i krst sudbine. Tako i brat Sreta. Kada su se posle rata pokrenule ma-šine njegovog preduzeča, možda nlnogi koji su cenili napredan rad ovog velikog preduzeča, nisu ni slutili da je hujanje ovih mašina i zu-janje motora bilo ujedno potrebno da zagluši poneki dubok uzdah i tugu, koja se svila oko rodoljubivog srca Srete Obradoviča. U ime Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije klanjamo se odru brata Sretena Obradoviča!« Sokolstvo traži cele lju-de. Ko hoče da ga vodi, mora mit se sav posvetiti. ^АДЛА^у^^ддддддддддд^^у^д^уу^ууу^ууу^а^а^а^д^Л|А^^ААААААААААЛАЛЛЛЛААЛ.АААЛАЛЛЛЛЛЛАЛЛАЛЛЛЛЛЛАДДДА.АЛАААААААЛАЛЛЛЛЛЛЛАА^ЛЛЛЛЛЛАЛЛЛАЛАЛАЛЛЛАЛлЛАЛЛЛ/ЛАЛЛЛЛАЛЛАЛЛЛЛАЛЛААЛЛЛААЛАЛЛЛЛЛЛЛЛА^^ЛЛАЛЛ dvoranu za veslanje, mačevališta i strelište, a zimi i klizalište, koriste, Pored sokolske jedinice, i sportski klubovi i pojedinci; kada se neodržavaju sokolski te-^ievi, spavaonice se koriste kao sokolsko prenočište; svekolike saobračajne površine u domu rasporedene su tako, da se k®z svake uzajamne smetnje mogu koristiti i od sokolske jedinice i od ^kole, a i od drugih institucija koje koriste domom, narodni dom podesan je za prire-divanje raznovrsnih izložbi. Narodni dom u Subotici potpuno okonomično iskoriščen, a da kod °£a ipak potpuno nesmetano mogu .a rade i sokolska jedinica a i druge institucije. Zato je taj dom sa pra-v°ht podignut iz sretstava gradske °PStine. Narodni dom u Subotici pre- dan je na 50 godina u posed i na ru- k°vanje Sokolskom društvu u Subo lci- Sokolsko društvo svršava sve P°Hebne poslove oko održavanja i lskoriščavanja doma. A pomenute in-®titucije i udruženja doprinose po-rebna materijalna sretstva za odrivanje doma. Narodni dom u Subo-lc* u mnogome odgovara savreme-amerikanskoj gradevinskoj teko-ni, g(je je — polazeči od potrebe 1 Zahteva života — povezana škola sa vežbalištem i »Field house»-om*), te tako dom u Subotici daje približno sliku potpunog narodnog doma. Iz napred izloženog sledi odgovor na drugi deo postavljenog načelnog pitanja: kad ne postoje svi potrebni uslovi da se podigne vlastiti sokolski dom, za izvodenje sokolskog rada, može, pod odredenim uslovima, dobro da posluži i Narodni dom. Za izvodenje sokolskog rada dobro če poslužiti samo onaj narodni dom. koji če ispunjavati sledeče osnovne uslove: 1) u narodnom domu mora raspo-red i razmer prostora i prostorija biti takav, da taj dom što bolje odgovara za izvodenje sokolskog rada. Zato u osnovnom rasporedu doma moraju dominirati potrebe sokolske jedinice.. Ali, isto tako mora dom dobro odgovarati i za nesmetani rad drugih institucija koje se koriste tim domom. 2) Narodni dom treba svakako tako izgraditi, da se kod iskoriščava-nja doma što više i što bolje zadovolji načelu ekonomičnosti. 3) Narodni dom moraju u dovolj-noj meri koristiti i takve institucije za čije se potrebe mora brinuti op- *) Koch H.: Gartenkunst im StHd-tebau. Ština. Time če opština biti obavezna da snosi pretežni deo troškova i za podizanje doma i za njegovo odr-žavanje. 4) Javne i privatne institucije za koje se opština ne mora brinuti, a koje nameravaju koristi dom, moraju takode doprineti odgovarajuči' doprinos za podizanje doma; isto tako one če morati stalno doprinositi za održavanje doma. 5) Zajedničko iskoriščavanje istojj objekta može često izazvati mnoge nemile posledice. Zato treba osobito paziti kada se sreduju uzajamni odnosi medu onima koji če koristiti narodni dom. Naročito treba nastojati, da se kod toga u dovoljnoj meri u-važi rad sokolske jedinice oko održavanja doma i oko podržavanja po-trebnog reda u njemu. * Kod rešavanja najvažnijeg načelnog pitanja: da li se ima prvenstveno težiti da se podižu sokolski domovi, ili se — u pretežnom broju slučajeva — treba zadovoljiti da se izgraduju narodni domovi, neka nas rukovode ove smernice: I) Podizanje potpunih sokolskih domova (bil) oni uzorni, vrlo dobri ill najmanjl dozvoljenl sokolski domovi) bilo je i ostače ideal kome tre- ba težiti da se postigne, kadgod je to moguče. Jer, jedino u sokolskim domovima može se potpuno i nesmetano sprovoditi sistematski sokolski rad. Ali istovremeno kada se rešimo da se podigne potpuni sokolski dom, treba da smo svesni i sviju posledica koje proizlaze iz ta-kvog opredeljivanja. II) U slučajevima kad jedinice ne raspolažu sa potrebnim mogučnosti-ma za podizanje sokolskih domova, ili kada te jedinice ne mogu unapred osigurati 1 potrebna sredstva za redovno održavanje sokolskog doma, biče bezuslovno korisnije i uputnije da se, do podesnijih prilika, napusti težnja za podizanje sokolskog doma. Ali, ukoliko opet prilike dozvoljava-ju, interesi sokolstva nalažu da se u takvom slučaju zadovoljimo odgo-varajučim narodnim domom. Dr. techn. Ing. Kosta Petrovič „Sokolskom Glasniku" u X godini Več deseto ideš leto medu Sokolove, širiš našu miso svetu širom zemlje ove. Preko reka i planina braču poseduješ, nove vesti tl im nosiš, na rad upučuješ. *■ Poznaju te svi Sokoli širom Otadžbine, svi te vole kao svoje sokolske novine. U tebi je svega naii što Sokolu treba; potreban si sv Ima nama, kao parče hleba. Sada kad na pragu jesi svog desetog leta, želimo ti da rad tvoj sa uspehom cveta. Sad nam jesi još millji u obliku novom, pa te zato pozdravljamo svi sa željom ovom: Širi nam se na sve strarie, tl naš miljenlle, poživi nam mnoge dane, »Sokolski Glasnile!• Joso Matešič Iz 8loven3kog Sokolstva Da li je Sokolstvo proglašeno za jedinu telovežbačku organ, u Češko j? Pitanje Ukrajine, Rusija i Poljtka Pred nekoliko dana su sve naše novme donele jednu vest UiNtJ, da je viaaa u cenosiovatkoj odlučtla da Soito ucini jeuuiuin orgamzaujom za telesno vaspitanje u zemlji, te da bi na taj način Sioko bio podržavljen. '1 razili smo potvrdu te vesti u češkim novinania, ali je nismo našli. Umesto toga, stvar, prema pisanju »Lidovih iNovina«, od 11 jauuara, stoji ovako: »Mimstarstvo narodne odbrane u-putilo je COS novu opširnu ponudu za preuzimanje čitavog odbranbenog tetesnog vaspitanja naroda. Kadi se o tome da se u tom vaspitanju okupe ne samo svi sokolski pripaanici,. več i ostala lica koja stoje izvan Sokolstva, t.j. sva mladež od 6 do 17 go-dina, a odrasli do 30 godina, pa me-stimično i stariji«. List zatim veli da je nesumnjivo da če Sokolstvo ovu ponudu prmvati-ti, jer je ono najpozvanije za taj za-datak. Sto se pak tiče detalja o na-stojanjima da se spoji čitavo telesno vaspitanje naroda, tu postoje još mnoga zanimljiva pitanja, naročito u pogledu sudbine ostalih organizacija za telesno vaspitanje, ali te stvari nisu još zrele za rešavanje. PORUKA ČOS ČLANSTVU Čehoslovačka Obec Sokolska objavila je zvamčni komunike, u kome se kaže, da je u poslednje vreme pozornost javnosti u mnogočem ob-račena na Sokolstvo, te da se pro-nose najrazličitiji glasovi o budućim zadatcima Sokolstva itd. Pri tome se privatna mišljenja i privatni predloži prikazuju kao zvanični. Pretsed-ni&tvo COS, koje savesno zastupa sokolske interese i koje pregovara o svima tim pitanjima sa državnim i društvenim faktorima, poriičuje. svo-me članstvu, da, bez obzira na te glasove, udvostruči rad u svojim jedi-nicama, prema odredenom programu, da bi bilo spremno da izvrši zadatke, koje čitavo Sokolstvo u još većem opsegu očekuju. Za Sokolstvo treba da budu merodavne jedino vesti koje dolaze zvanično od pretsed-jiištva COS. PROTEST PROTIV RASPUŠTANJA SOKOLSTVA U SLOVACKOJ »Sokolski V j e s n i k«, organ čOs, donosi u broju od 11 januara tekst memoranduma što ga je ČOS uputila zemaljskoj vladi u Slovačkoj, a u kome najodlučnije protestvuje protiv raspuštanja Sokolstva u Slovačkoj i protiv konfiskovanja sokot-skog imetka. Memorandum je objavljen na slovačkora jeziku, a poziva se na državni ustav, te citira paragrafe ustava i državnih zakona, po kojima izlazi da je akt slovačke vlade protiv Sokolstva protuzakonit i protupravan. Memorandum konačno podvlači da če ČOS upotrebiti sva pravna sredstva da delatnost Sokolstva i njegovu imovinu u Slovačkoj odbrani. * Poslednji broj »Sokolskog; Vije-snika«, organa ČOS, donosi čitav niz vesti iz Slovačke, o tome kako su bile oduzete pojedine sokolane i ka-kg se sokolsko članstvo, sa tugom u srcu, moralo deliti od svojih domova, za koje su. toliko žrtvovali. Tom pri-likom, »Sokolski Vijesnik« navodi, koliki je broj sokolskih pripadnika pao za šlobodu Slovačke, i pita se, da li če sada, kada se u Slovačkoj širi geslo »Van sa Česima!«, biti o-dagnani iz Slovačke i grobovi tih junaka, koji su poginuli za njenu slo-bodu. Dalje list tvrdi, da je 379 sokolskih pripadnika poginulo u borbama sa Madžarima, kad se je, g. 1918, spašavala Slovačka od madžarske vlasti. List citira i telegram što ga ,je starešina slovačkog Sokolstv.i u Americi, Jan Zeman, 14 decembra ilputio pretaedniku slovačke vlade, Dr. Tisu, a u kome, »u interesu dobro* Imena Slovačke, apeluje na slo-vačku vladu, da odustane od raspu-štanja Sokolstva, koje američkim Slovacima leži toliko na srcu«. Pa i-pak, i taj korak slovačkog rodoljuba Wo je uzaludan! Dogada se, šta- više, da Sokoli iz Bratislave idu u o-bližnju Peteržalku, koja je pripala Nemačkoj, da tamo vežbaju u pro-storijama nemačkog »Turnvereina« i da su tamo vrlo dobro primljeni; dok im je naprotiv u Slovačkoj, gde ne-mačka turnerska društva nisu bila raspuštena, zabranjeno svako delovanje. U vezi sa time, zanimljive su informacije »Nedeljnog Lista« o intervenciji sokolskih pretstavnika kod pretsednika slovačke vlade, Dr. Tisa, da se raspuštanje Sokolstva obusta-vi. Kad su pretstavnici Sokolstva Dr. Tisu spomenuli, šta je sve Sokolstvo žrtvovalo za Slovačku i koliko je Sokola svoj život dalo za slovačku slobodu, Dr. Tiso je odgovorio, da su ti argumenti »prilično sentimentalni«. U isto vreme dolazi i vest »Pra-ger Tagblatta«, da je Nemački telo-vežbački i sportski savez sklopio sporazum sa slovačkim sportskim sa-vezpm, prema kojemu je nemački savez priznat za pretstavnika svih ne-mačkih društava koji neguju šport i telesno vaspitanje u Slovačkoj; da taj savez uživa u Slovačkoj punu autonomiju, te da može da se učla-ni u jednu od župa nemačkog saveza za telesno vaspitanje u Rajhu. Taj nemački savez ističe naročito »tesna saradnju sa slovačkim i madžarsnim telovežbačkim savezom«. PRORAČUN ČOS ZA G. 1939 Čehoslovačka Obec Sokolska odobrila je proračun za iduču godinu, koji iznaša oko 10.000.000 din. izda-taka i isto toliko prihoda. Najvišu stavku tvore izdatci za izdržavanje stalnih telovežbačkih škola, u Tyr-šovom domu, u Pragu. Izvršni odbor ČOS odobrio je takoder program za vežbanja i takmičenja iduče godine. Bila je odobrena suma od 425.000 Kč, za telovežbačke škole, i suma od 300.000 Kč za telovežbačku delatnost. Za godinu 1939 je predloženo 50 telovežbačkih škola, za muškarce i žene. Što se tiče takmičarske aktivnosti, dolaze u prvi red u obzir takmičenja muškog članstva ČOS na spravama i u prostim vežbama, kao i takmičenje ČOS žena. ČOS je nedavno kupila još dve stare kuče u bližini Tyrševog doma u Pragu, koje če porušiti i na njiho-vom mestu če zidati novu palatu, koja če pretstavljati proširenje Tyrše-vog doma i služiče za kancčlarije i za stanovanje nameštenika ČOS. OKO OSTAVKE DR. KLINGERA Pošto su na načelnika ČOS, Dr. Klingera, u poslednje vreme objavlji-vani.u izvesnim listovima žestoki na-padaji, Dr. Klinger je poslao prošlih dana listu »Narodni Osvobozeni« dopis, u kome kaže da je on več dva puta uputio pismo prednjačkom zboru i odboru COS, u kome im najav-Ijuje da ne želi da bude u god. 1939 biran za načelnika; ali ni prednjački zbor, ni odbor ČOS, nisu tražili od njega da odstupi i ostavili su mu slobodne ruke u tom pogledu. Smrt jednog izdajnika Nedavno je u Kapucinskoj bolnici, u Beču, umro Dr. František Jeh-lička, koji je i našoj javnosti bio poznat, kao izdajnik prema čehoslo-vačkoj otadžbini i koji je stao u službi njenih neprijatelja te vodio naj-žešču propagandu protiv stoje zemlje. Jehlička je bio ranije svešte-nik i, g. 1906, je izabran za poslanika u ugarskom saboru. Kad je do-šlo do stvaranja čehoslovačke države, pisao je oduševljene članke u prilog ujedinjenja, ali je g. 1919 e-inigrirao i započeo iredentističku a-gitaciju u inozemstvu, živeči uglav-nom u Berlinu, Pešti, Varšavi itd. Češki listovi ističu, da je Jehlička bio u duši Madžaron te da se više sla-gao sa Madžarima, nego li sa najra-dikalnijim slovačkim nacionalistima. U svojoj agitaciji nije birao sredstva ni saveznike, več je radio u zajedni-ci sa najgorim neprijateljima svoje države i slovenstva, a izmedu ostalih, i sa Paveličem i Perčecom. Pitanje Ukrajine zanima i dalje e-vropsku javnost, a agitacija u razli-čitim prav cima vodi se na sve strane. I poslednji sastanak poljskog ministra spoljnih poslova, pukovnika Beka sa g. Hitlerom, čini se da je bio posvečen tome pitanju,» jer Poljska, u podupiranju ukrajinske propagande, vidi opasnost za teritorijalnu celokupnost svoje države. Medutim ta ista opasnost se oseča i u ruskim krugovima, ne samo u boljševičkim, nego i kod ruskih emigranata, bez obzira kojoj Stranci pripadaju. Sem male grupe t.zv. »parašenaca«, koji izdaju list »V ozroždenie« i koji stoje na gledištu, da boljševički režim treba srušiti' bilo kijom pomoču, pa tako i pomoču Japana Hi Nemačke, sve ostale grupe ruskih emigranata, pa i največih nacionalista i monarhista, uzele su odlučan stav protiv sva-kog nastojanja da se Ukrajina otcepi od Rusije. Dok se u početku govorilo o tome da bi veliki knez Vladimir Kirilovič trebao da postane vladar velikoukrajinske države, on sam je dao nedavno izjavu, u kojoj kaže da če »svaki Rus braniti integritet ru-skog teritorija i da če se protiviti otcepljenju Ukrajine, bio on menjše-vik, socijalni revolucioner levice, pripadnik t. zv. Miadorusa, ili tzv. monarhist ič kih veterana«. 1 general De-njikin, poznati komandant bele vojske, održao je nedavno u Parizu predavanje o svetskim dogadajima, u vezi sa ruskim problemom, pa je naročito podvukao da »nijedna Rusija, bila ona caristička, demokratska, repu- blikanska ili autoritativna, neče ni-kada dozvoliti otcepijenje Ukrajine«. Uredenje unutarnjih odnosa izmedu Moskve i Kijeva unutarnja je stvar Rusije. I on, kao i svi pristalice odbrane Ukrajine, medu eroigrantima, stoji na gledištu, da je rušenje boljševizma u Rusiji čisto unutrašnja njihova stvar i da če oni borbu protiv boljševizma nastaviti najodlučnije, ali da neče za to da žrtvuju niti je-dan komad ruske zemlje. Odnosi izmedu nove čehoslovačke republike i Poljsfie još uvek su u priličnoj zategnutosti, takoder z bog ukrajinskog pitanja, pošto je Polja-cima krivo, da se sa teritorija čehoslovačke države, a naročito iz Karpatske Ukrajine vrši propaganda za ujedinjenje svih Ukrajinaca. Razgovori Beka sa g. Hitlerom izgleda da su se vrtili oko toga, da bi se ta propaganda, čije glavno uporište leži u Nemačkoj, obustavila. Sumnja se, ipak, da li je g. Bek postigao u tome uspeha. Medutim u samoj Poljskoj ukrajinsko pitanje dobiva sve izrazitiji karakter. Tako je n. pr. Izvršni odbor Ukrajinske demokratske stranke u Poljskoj, držao nedavno skupštinu u Lav ovu, na kojoj je prihvačena rezo/ud/a, u kojoj se protestira protiv unutarnje i spoljne politike Poljske, koja »ide za uništenjem ukrajinskog elementa i koja se protiv i u-krajinskim nacionalnim interesima«. U rezoluciji se traži potpuna autono mija ukrajinskog naroda, u poljskom državnom okviru. „S O K O” novi savezni sokolski tasopis, izašao je jute! Juče je izišao prvi broj novog časopisa »SOKO«, koga izdaje Savez Sokola K. J., umesto dosadašnjih časopisa »Sokolske Prosvete«, »Sokola« i »Sokoliča«. Ima 48 stranavelikog formata, bogato je ilustrovan, staje samo 45 dinara godišnje i ima ovaj vanredno zanimljiv i svestran sadržaj: REČ UREDNIŠTVA; — Sokolstvo i njegova socijalna funkcija, Rad. Vrhovac; — Biološki izvor Sokola, Dr. Franc Derganc; — Serdar Janko, pesma, Dubovica; — Vaspitna akcija u selu, P. Brzakovič; — Civilizacija i čovečanstvo, Josip Boko; — Sokolstvo u školi, Jovan Udicki; — »Sokolu!«, pesma, J. Mrežnič-ki; — Jubilej R. Vrhovca; — Smrt Karla Čapeka; — Sloboda nauke i prosvete. TELESNO VASPITANJE: O sistemu vaj, pri katerih je treba več telovadcev (Dr. V. Murnik); — Tenis (S. Sekovanovič; — Primeri vežbi na spravama za žene (O. Skovran); — Dečija telovežba (J. Sedlaček); — Kazenski pribitki pri smuških likih (F. Majnik); — Proste vežbe za vežbovne časove žena (J. Trdina); — Tekma med Madžari in Italijani v Budimpešti (B. Gregorka); — Knjige i listovi; — Objave. SOKOLSKA PROSVETA: Pozorište s lutkama (M. Mihal- džic)'; — Organizacija sokolske štednje (P. Aranitovič); — Te-čajevi za nepismene (J. Udicki); — Prosvetna propaganda (Radio i film); — Službena saopštenja; — Knjige i listovi. SOKOLSKI NARAŠTAJ: Sokolskom naraštaju (R. Jovanovič); — U dobar čas (P. Petrovački); — U prirodu, bračo! (G. Jakovcev); — Zakaj — kam (R. Horvat); — Naši pesnici (Mi-čun Pavičevič, Dr. V. Rašič, St. M. Mutibarič, Joso Matešič); — Radovi našeg naraštaja (J. Mileta, B. Skoporec, J. Škrinjar); — Glasnik; — Za šalu; — Ukrštene reči. Pretplačujte se odmah svi na časopis »SOKO«! Kako mišje mladi I Naraštaj Sokolskog Društva Split, počeo je da izdaje svoj sopstveni list, »Mladi Soko«, koji, u drugom broju piše, * naročito u Južnu Ameriku. Upučefl su pregovori sa Argentinom, sa Bra zilom i sa ostalim južno-američki'1’ državama, pa vlada sprema uskof° prvi transport izbeglica za meriku, koji če obuhvatiti oko ljudi. Medu njima je največi bfOJ češke narodnosti, ali ih ima i Nen13 ca. U okviru akcije za izbeglice Pe davno su najuglednije ličnosti °° žale govore na radiu, a medu nji?1 i ministar socijalne politike, KlU'11 par, i praški kardinal Kašpar. ČEHOSLOVACI IZVAN ČEHOSLOVAČKE čehoslovački narod je več i raH'Je imao u stranim državama dosta ve like manjine, ali sada če verovatn1 postati narod, koji ima u str®11 državama svojih sunarodnika VIS nego ikoji drugi narod. Posle revizije granica potpalo J pod Nemačku oko 832.000 Čeha 1 Češke i Moravske, oko 8.000 ^e^ang Slovaka iz Slovačke; nekih ^ЗП-® Čeha i Slovaka prelaze u Madžars iz Slovačke i približno 17.000 Čeha ^ Slovaka prelaze u Madžarsku iz P*1 karpatske Rusije. Ukupno če 1,286.000 Čeha i Slovaka Pr'Past‘^U. dim državama. Več i ranije su u N mačkoj i Madžarskoj bile znatn manjine Čeha i Slovaka, velik t^0, Čeha i Slovaka živi u FrancuskoJ drugim evropskim zemljama, a o Americi i ne govorimo. Prema °P štoj proceni sada se u inostranstv nalazi 2,250.000 Čeha i Slovaka, toga na Ameriku otpada 1,250.0 Znaten broj Čeha i Slovaka živi Poljskoj i Sovjetskoj Uniji, ali Је ® broj teško kontrolisati. U Austriji preko 100.000 Čehoslovaka, u slaviji oko 150.000, dalje 40.000 ^ hoslovačka u Kanadi, oko 25.00 Argentini i u manjem broju u os lim državama sveta. Iz gornjeg V1 ^ mo da Čehoslovaci imaju u tudin' do 3,5 miliona duša. To je 8 trečina naroda. Plan rada streljackog otseka ^ streljačkom otseku načelništva avcza Sokola Kraljevine Jugoslavije ‘ raaen je sledeči plan rada za sproženje streljačkog pokreta u sokol-m redovima: A- — Rad sa puškama : — Sa drvenim puškama; *) — Sa vazdušniin puškama; ^ — Sa malokalibarskim puška-ma i 4) — Sa vojničkim puškama. Ч — Rad sa drvenim puškama: Sa ovim puškama želimo da decu naoružamo. Sa njima izvodiče _ deca azne vežbe i počete sa izvodenjem Sfadiva iz nastave gadanja puškom, 3ko da po prelasku u naraštaj, mo-£u odmah preči na rad vazdušnom — ,nalokalibarskom puškom. Težnja je da sva deca budu nao-’ ,ana ovim puškama prilikom sve-^okolskog sleta u Beogradu 1941 godine. 2) — Rad sa vazdušniin puškama: Sa toku ovim puškama želimo da se u v u zimskog nastavnog perioda ve-. aju po sokclanama naraštaj i član-tv°- Sa njima bi se prelazilo gradi-0 & nastave za gadanje školskim letkom po programu nastave za ga-anje puškom. Sa ovim puškama vršiče se utak-lce sa naraštajem po društvima — an4 župama i savezu. — Rad sa malokalibarskim puškama: ' sa ovim puškama izvodiče se na V*va.za gadanje puškama u ' zim-ja°ni nastavnom periodu po soko- U letnjem nastavnom periodu vr-nce se gadanje i utakmice u Slobodan1 prostoru. Gadanja i utakmice sa njima na-'^аша namenjeno je i naraštajcima. Utaki ' ■Četa mice če se vršiti po društvima: ma> župama i savezu. — Rad sa vojničkim puškama: v.Ja..-.ovi,n puškama izvodile bi se zbe j gadanja kao i pod 3). Gadanja i utakmice sa njima na-s^njeno 'e članovima. Utakmice če Vr§iti po društvima, četama župa-. a,1 savezu a po potrebi i meduna-'Odne. P°TREBNA SREDSTVA ZA RAD SA PUŠKAMA: J- . Puške i 11. — Materijal i' strelišta. '• — Puške: a) — Drvene puške: p0 Ve Puške do sada su izradene n . s.°kolskim jedinicama po sopstve-1_ J. ^'cijativi. Svaka je jedinica ima-akoreči svoj model, ku r°^*e Sodine u streljačkom otse-vin«na,ČelrliJtva Saveza Sokola Kralje-uKoslavije izrađena su dva mo-sok 1^и^а^а (za decu i naraštaj). U 1937 m glasniku br. 39 i 40 od Puš |50 oštampane su slike ovih če ' naredeno je da se u budu-ovim° Јис*‘п‘сап1а izraduju puške po m°delima. Slike ovih pušaka e su i u ovoj knjiži. **•) Vazdušne puške: rafiM3 ov‘m Ри^аЈпа se do sada ni je ie ci°i^° so^°*s*<'ni Jedinicama. Bilo iste £!JeV,a ,‘ia SU P°jedine jedinice « nabavljale i radile p0 sopstve-»ncijativi. «tv°VC godine ustaljene sii za sokol-j, o vazdušne puške sistem >Mars« 100 i 115. >a2f, ŽiČem0 da ustalinl° svo-i model „ап .pušaka koje bi odgovarale jal 1m sokolskim jedinicama. Vfcalik eodine ustaljen je model masa k ?arskil1 pušaka kalibar 5.4 mm., iedin0Jlnia će se raditi P° sokolskim 'Scania. **■) — Vojničke puške: SQklL°buku ‘ Sadan-ie ovom puškom ^ušk ■» jedinice dobile su vojničke '• mm. Mod. 80/7. c. g* M/VTERIJAL I STRELIŠTA nice ,llaterijalom su sokolske jedi-’ bićer0ma5ne- ^ad 'e j°^ 11 začetku ^vim p°trebno vremena dok se sa " snabdu. eri »oi "ije skim t Za ,п'ЈапЈепЈе i gadanje ' same sokolske jedi-mo^u nabavljati. Sta je sve od materijala potrebno može se videti iz nastave za gadanje puškom. Za izradu strelišta sokolske jedinice mogu koristiti uputstva oštam-pana u ovoj knjiži. U mestima gde postoje vojnička strelišta mogu se i ova koristiti za gadanje. Za ovo postoji i odobrenje od nadležnih. B. NASTAV A: Nastavu iz gadanja puškom i au-tomatskim pištoljem treba izvoditi na redovnim časovima vežbanja. Nastavu izvoditi po odeljenjima, kao što se izvode vežbe na spravama. Pušku treba smatrati kao spravu. Sa' gadanjem vazdušnom puškom otpočeti, kada bude završena obuka iz nastave za gadanje puškom i au-tomatskim pištoljem. Ova gadanja vršiti na redovnim časovima vežbanja i van ovih (po potrebi i želji samih strelaca). Gadanja ovom puškom mogu se vršiti po sokolanama, dvori-štima i letnjim vežbaiištima sa potrebnim osiguranjima. Sa gadanjem malokalibarskom puškom otpočeti, kada se vežbači u-sposobe gadanjem vazdušnom puškom. Gadanja ovom puškom vršiti po dvorištima, letnjim vežbaiištima, letovalištima sa potrebnim osigura-njem. Sa gadanjem vojničkom puškom otpočeti, kada se vežbači usposobe gadanjem vazdušnom ili malokalibarskom puškom. Gadanja ovom puškom vršiti po dvorištima, letnjim vežbaiištima i letovalištima sa potrebnim osiguranjem (ako ima u bližini strelišta). Ceo ovaj program nastave i gadanja prelaziti postepeno preko cele godine. U zimskom nastavnom periodu izvoditi nastavu iz nastave za ga-* danje puškom i automatskim pištoljem i gadanje vazdušnom puškom. U letnjem nastavnom periodu, a na-ročito pri letovanju, produžiti prednju nastavu i otpočeti gadanja sa malokalibarskom i vojničkom puškom. Za pravilno izvodenje napred po-menute nastave iz gadanja iz pušaka potrebni su: I. — Nastavnici i referenti (vodnici) streljačkih otseka i H. — Tečajevi. • I. — Nastavnici i referenti (vodnici) streljačkih otseka: Za izvodenje nastave za gadanje puškom, kao i za samo gadanje is-tom, potrebni su spremni nastavnici. Sokolstvo, jh za sada neče imati u dovoljnom broju. Zato nam je potrebna pomoč i od vojske, dok ‘se naše ptfednjaštvo ne usposobi. Sadanji referenti streljačkih otseka po župama večim delom su ofici-ri-sokoli." Težiti da sve župe uzmu oficire sokole za referente, gde nema spremnog lica za taj poziv. Načelnici župa na ovaj način olakšače sebi posao . oko organizacije streljačkih otseka. Ovim bi se postigla još teš-nja veza izmedu sokola i vojske, što je od uvek bila želja nas sokola. Sokolstvo i vojska, vojska i sokolstvo, to su organizacije, koje teže istim ci-Ijevima. U pogledu vodnika streljačkih otseka po društvima — Četama, važile bi iste napomene kao i .za referente streljačkih otseka po župama. Tamo gde se ne bi mogli dobiti oficiri, za ovu dužnost mogli bi se upotrebiti podoficiri-sokoli, koji če sa istom lju-bavlju i voljom otpravljati ovu dužnost. Referenti oficiri i podoficiri-sokoli neče izostajati u ovom pogledu iza svojih drugova iz vojske te' i njih u-zimati za ove dužnosti. II. TEČAJEVI: Jedilom svojom okružnicom na-čelništvo Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije obavestilo je načelništva bratski sokolskih župa, društava i četa, da se u buduče u programu rada na tečajevima predvida i izvestan broj časova i za predmet nastave za gradanje puškom. Ovo je potrebno da bi se naši prednjači koji nisu služili vojsku, usposobili za nastav-nike iz ovog predmeta. Kako je program rada za pojedine sokolske tečajeve i suviše obiman, to bi vrlo zgodno bilo kada bi se za streljaštvo odredili specijalni tečaje- vi. Pošto se ovi tečajevi prireduju u zimskom nastavnom periodu, korisno bi bilo kako za vojsku tako i za samo sokolstvo, ako bi se ovi priredi-vali po t kasarnama. Tu bi se naši mladi sokoli upoznali sa vojničkim životom, a i sama bi nastava bila o-lakšana od strane g. g. oficira. Na ovini tečajevima mogli bi se preda- vati, pored nastave za gadanje puškom i automatskim pištoljem još i predmeti koji su potrebni za spro-vodenje od Strane Ministarstva fizič-kog vaspitanja naroda. Samo na ovaj način tnožemo spremiti dobar sokolski kadar koji bi bio sposoban za sprovodenje obaveznog telesnog vaspitanja omladine. V. — SARADNJA SA OSTALIM OTSECIMA: Vrlo bi korisno bilo kada bi se gadanja iz pušaka spojila sa utakmi-cama ostalih otseka (smučarski, ve-losipedski i dr.). Na smučarskim utakmicama bi tre-bali nositi svi utakmičari celokupnu ratnu spremu i na odredenom i ure-denom mestu za gadanje staže izvršiti gadanje iz pušaka. Rezultat gadanja trebao bi imati uticaja na kraj-nji uspeh utakmičara. Na velosipedskim utakmicama bi trebao biti isti postupak kao i na smučarskim utakmicama. I ostale utakmice treba vezivati sa gadanjem iz pušaka gde bi se ovo moglo izvesti. Sve napred pomenute utakmice u vezi sa gadanjem iz pušaka biče mnogo interesantnije i privlačnije za našu omladinu. Posvetimo li pažnje ovom radu, mi ne samo da čemo privuči veliki broj omladinaca u sokolske redove, več čemo se odužiti Kralju i Otadž-bini, koji na sokole polažu velike na-de u sprovodenju ne samo predvoj-ničke obuke, več i našeg narodnog jedinstva. ZDRAVO! 'Referent streljačkog otsel^i artileriski pukovnik Dimitrije Pavlovič Opadanje stanovništva u Francuskoj »Petit Parisien« je doneo nedavno zanimljiv članak u vezi sa demografskim pokretom u Francuskoj i sa o-pasnošču koja preti' zemlji zbog de-populacije. U članku se ističe da Francuskoj preti sutibina, da postane narod staraca. Izmedu svih država na svetu, ona ima najviše lica iznad 60 godina starosti i n-ajmanje ispod 20 godina starosti. Od godine 1851 do 1931, se je srazmer lica ispod 20 godina umanjio za W odsto, dok se srazmer onih iznad 60 godina, pove-čao za 38 odsto. Sem toga, u fran-cuskom stanovništvu ima več sada 66 stranaca na 1000 Stanovnika, a ako se računaju samo muškarci, onda do-laze 83 Stranca na 1000 Stanovnika. Od godine 1872 do danas je, oko pola miijuna stranaca dobilo francusko državljanstvo, putem naturalizacije; pa list vidi u torne opasnost da se izmeni francuski nacionalni karakter. 1 druga štampa bavi se slabim prirastom stanovništva pa ističe da če, ako se prilike ne poprave, Francuska kroz 30—40 godina imati svega oko 30,000.000 Stanovnika dok če druge države znatno porasti, štatnpa nalazt da bi bilo potrebno da svaka francuska porodica ima poprečno najmanje troje dece, da se toj opasnost i iz-begne. Kulturni život JUBILEJ R. KATALINIĆA-JERETOVA Naš poznati pesr.ik, Rikard Kata-linić-Jeretov, s lavi ovih dana 70-go-dišnjicu života, okruten poštovanjem svih onih, kojima je svojim rodolju-bivim i zanosnim Štihovima ulepšao mnoge časove. Jeretov je stari pripadnik Sokolstva, pa je čitav niz svojih pesama posvetio sokolskim svečanostima, sokolskom radu i sokolskim slavama; a nema gotovo /e-dne rodoljubive priredbe ili sokolske akademije, na kojoj se ne recituju stihovi ovog našeg zaslužnog pesnika. Zbog svega toga, Sokolstvo se raduje, da je Jeretov tako visoku starost doživeo u tako dobrom zdravlju i želi mu da još dugo poživi, na korist svoga naroda i na radost Sokolstva. R. Katalinić-Jeretov je roden u I-stri, kojoj je čitav svoj život posvetio, te je bio jedan od stubova Družbe Sv. Ćirjjg i Metoda, čiji je zadatak bio širenje našeg nacionalnog duha i prosvete u Istri. Kao jedan od naj-plodnijih naših pisaca, Jeretov je ob-javio čitav niz knjiga, u stihu i prozi, od kojih su najpoznatije: »I n j ec, »S a moje l i r en, »S a Jadrana«, »Našim morem i našim k r a-j e m« itd. Naš jubilarac je uvek bio zanosni pesnik narodnog jedinstva, dobar Jugosloven, koji je jednako slavio srpske odlike kao i hrvatske. U poslednje vreme posvetio je svoj rad udruženjima, »Jugosloven-s k o j Matici« i »Jadranskoj Straži«. USPESI »SRPSKE TRILOGIJE« U CEŠKOJ Pred nekoliko meseci objavljen je u Pragu češki prevod poznatog romana »Srpska trilogija«, od našeg odličnog pisca, Stevana Jakovljeviča. Ovo delo koje prikazuje sve napore, sva stradanja i sva junačka dela naše vojske za vreme velikog rata, i koje svedoči koliku visoku cenu u krvi i žrtvama je trebalo platiti, da se dode do stvaranja današnje ujedi-njene Jugoslavije, naišlo je u češkoj javnosti na redak prijem, tako da nema gotovo jednog lista koji se nije sa največom pohvalom na nje o-svrnuo. Češki kritičari ističu svakako i umetničke odlike Jakovljevičevog dela, plastičan način prikazivanja, vernost ratne atmosfere i toplinu kojom je protkan čitav roman, ali naročito podvlače činjenicu, da Jakovljevičev roman pretstavlja dragocen dokumenat o tome, kako je, samo preko največih žrtava, mala Srbija uspela da se odhrva velikim protivnicima i da postigne ujedinje-nje jugoslovenskofj naroda. Svi kritičari ističu da bi svaki svestan Čeh trebao da pročita Jakovljevičev:i knjigu i da se nadahne njome. Tako u.pr. u jednom od poslednjih broje-va »Lidove Noviny« piše Jul, Heiden-reich, da »Jakovljevičevo delo, u vrlo dobrom prevodu Otokara Kolmana, sadrži duboku poeziju.. punu vernog realizma, klasički pročišče- *S?fw. - t Sokolsko društvo Tijesno, u Dalmaciji, preglo je sa največim marotn da što uspešnije ispuni zavet sokolske Petrove petiletke, pa je u tom pogledu došlo do vrlo lepih rezultata. Naročito je zaslužan za to dugo-godišnji starešina društva, br. A. O-bratov, koji je dao inicljativu i za formiranje nove sokolske muzike. Ma da je varoš Tijesno vrlo malena i siromašna, uspelo je u kratko vreme da se, medu sokollma i medu nacionalnim gradanstvom sakupi suma od 16.000 din., pa sti na taj način nabavljeni muzički instrumenti za kompletnu muziku, koja je prvi put nastupila na ovogodišnji praznik narodnog ujedinjenja. nog. Ali iz toga dela govori nam \e-liki primer bratskog naroda uskrsnu-te Jugoslavije, da bez borbe nema puta ka pobedi.« A. ŠENOA I SOKOLSTVO Prilikom stogodišnjice rodenja Au-gusta бепое, koja je nedavno proslavljena, objavljuje Dr. F. Bučar u zagrebačkom »Jutarnjem listu«, članak pod naslovom »Šenoa i Soko«. U toin članku Dr. Bučar citira jedan Šenoin putopis u Češkoj, u kome veliki naš pripovedač opisuje prvi izlet praških Sokola, na čelu sa Dr. Tyršem i Fiignerom, na brdo Ržip kod Lutormežica, koje igra u češkoj staroj istoriji vrlo važnu ulogu. Šenoa je oduševljen tim izletom, kome je i sam prisustvovao, i sa največom ljubavi opisuje odoru Sokola, njihov nastup i njihovo držanje. Dr. Bučar u svom članku govori i o odnosu Šenoe prema hrvatskom Sokolstvu, kome je Šenoa bio član več od prvih početaka. Sa naročitom lju-bavlju je pisao o radu Sokola, o nje-govorn značenju i o zabavama što ih je Sokol priredivao u Zagrebu. Pri-iikom smrti Šenoine, Soko je uče-stvovao na pogrebu, a pridružili su mu se i ljubljanski Sokoli; pa je na-kon toga bio za sve Sokole, koji su došli na pogreb, prireden naročiti banket, na kome je starešina ljub-ljanskog Sokola, Hribar, pledirao za zbliženje svih slovenskih sokolskih društava i isticao Šenoino slovensko osečanje. Sabiranje priloga za čehoslo-vačke sokolske izbeglice Na upučeni apel od strane Saveza SKJ, kojim su br. župe umoljene da ne lekaju završne pošiljke od svojih jedinica, prikupljenih priloga za po-stradalu braču izbeglice u čehoslo-vačkoj, poslale su bratske župe sledeče sume' do konca decembra: 1) Župa Banja Luka din. 38.515.— 2) II Beograd II 51.529.— 3) II Bjelovar II 3.374.— 4) II Celje 1* 5.118.25 5) II Cetinje II 4,870.50 6) II Karlovac H 8.895.50 7) n Kragujevac II 13.623.50 8) II Kranj II 3.720.— 9) II Ljubljana II 10.598.85 10) » Maribor II 15.812.75 11) II Mostar »1 5.971.— 12) »1 Niš II 19.034.— 13) 11 Novi Sad II 66.162.— 14) II Novo Mesto II 3.095.50 15) II Osijek II 4.570.50 16) II Petrovgrad II 11.537.— 17) II Sarajevo II • 9.042.— 18) tl Skoplje *1 12.471.75 19) II Split II 6.615.50 20) II Sušak-Rijeka II 13.214.50 21) II Šibenik II 5.990.50 22) n Tuzla II 9.038.— 23) II Užice II 2.273.— 24) II Varaždin II 703.50 25) n Zagreb 1» 46.379.25 Din 372.155.35 Kako se iz izloženog vidi, sve su se župe odazvale apelu Saveza. Imo-vinske 1 druge prilike su u župama različne, te se može razumeti velika razlika u sumama pojedinlh župa. U-kupna suma, iako je daleko od toga da može mnogo pomoči tešku nevo-Iju i veliku potrebu, za čije su pod-mirenje potrebna ogromna sretstva, Ipak je, s obzirom da Je u Sokolstvu našem veliki broj siromašnog članstva, dosta zadovoljavaluča i poka-zuje koliko je naše sokolsko članstvo bolno primilo tešku nesreču češko-slovačke brače. Iz sakupljenih podataka vidi se, koliko je jedinica iz pojedinlh župa učestvovalo u ovoj plemenitoj akciji, i kako je veliki broj jedinica Još van ikakvog učešča u, do sada posla-tim sumama. Medutim, pošto i sada priloži stižu svakodnevno, to Savez SKJ moli br. župe da sve svoje jedinice pozovu, da skupljene priloge pošalju najdalje do kraja januara 1939 god. Iz stranog gimnastičkog sveta OTKAZAN ORLOVSKI SLET Čehoslovački Orlovi su bili več ranije zaključili da če, u god. 1939, prirediti u Pragu II sveorlovski slet. Medutim, usled poslednjih dogadaja u Čehoslovačkoj, vočstvo.čehoslovač-kih Orlova je zaključilo, na sednici od 18 decembra, da taj slet za sada otkaže. * AKTIVNOST FRANCUSKIH GIMNA-STICARA Javljaju iz Pariza, da francuski gimnastičari spremaju za godinu 1939 veliko takmifenje triju zemalja, Francuske, Engleske i Nemačke. U francuskom telovežbačkom svetu raspravlja se toni prilikom mnogo o loSem položaju, u kome .se nalazi gimnastika u Francuskoj, zbog toga ito ne postoji jedan jedinstveni gim-nastički savez. več tri saveza, i to »Union France«, pa zatim »Radnički gimnastički *Savez« i »Katolički gim-nastički savez.« * TELESNO VASPITANJE U NEMAĆ- KOJ, U PROSLOJ GODINI Nemački organ za telesno vaspita-nje, »Wegwelser«, donosi pregled medudržavnih tak mičen ja što ih je Nemačka imala sa različitim zemljama u godini 1938. Prema tom izve-Staju, Nemačka nosi prvenstvo u takmičenjima sa ostalim nacijama. Dok je u godini 1933 imala samo 63 takmičenja sa stranim zemljama, a godine 1936 ih je imala 127, ove go-dine je broj takmičenja sa stranim zemljama porastao na 184; i to sa 26 različitih nacija sveta. Od tih takmičenja, kod 119 njih je Nemačka od-nela pobedu; 55 ih je izgubila, a 10 ih je ostalo neodredeno. U Evropi je Nemačka imala takmičenja sa svima državama, osim Litve, Albanije, Španije, Grčke, Bugarske i Sovjetske Rusije. NajviSe takmičenja je imala sa Francuskom, Belgijom i Holandi-jom. U takmičenjima sa 19 od tih zemalja, Nemačka je ispala pobedni-ta, dok je bila pobedena od Amerike, Argentine i Engleske. Takmičenja sa Švedskom, Ćehoslovačkom, Ir-skom i Estonijom ostala su neod-lučna. ♦ GDE ĆE SE PRIREDITI OLIMPIJSKE IGRE, G. »944., Američki olimpijski odbor odlu-čio je na svom pitna rnom sastanku. u Bostonu, da kod Medunarodnog olimpijskog odbora ti Lauusanne postavi kandidaturu za priredivanje XIII modernih Olimpijskih igara, 1944 godine. Glavni grad američke autcmohilske industrije, Detroit, se izjavic spremnim da preuzme na sebe sve trojko ve priredbe. Sve finan-sijske biige preuzimaju na sebe au-tomobilski indust i i jalci, koji su več duvrJili planove za gradnju jednog climpijskog stadiona, za 110 hiljada gledalaca. Medutim u redovima olimpijskih vlastodržaca malo izgleda na tako brzi uspeh imaju Amerikanci. koji su tek nedavno, 1932, održali X Olimpijske igre u Los Angelesu, i več ranije. 1904, u St. Louisu. Najviše izgleda ima London, koji je več ranije postavio kandidaturu za pri-redbu igara 1914 godine. Rim takoder želi da priredi Sto skorije moderne olimpijske igre. podvlačeči da se u Rimu joS nikada nije održala proslava Olimpijade, dok je London več iinao priredba, 1908 godine. I Lausanne, sediSte Medunarodnog o-limpijskog odbora, želi da proslavi pola veka osnivanja modernih olimpijskih igara, u mestu gde počiva te-, lo osnivača Pierre de Coubertina. Lausanne je tako, po svemu sudeči. najjači kandidat. Treba spomenuti i fo da Japan nije sasvim odustao od f>riredivanja olimpijskih igara u Tokiu. On je molio samo da mu se to odgodi do boljih prilika sa Kinom. Poznato je takoder da države Južne Amerike, koje toliko mnogo vole šport i toliko troše za šiljanje svojih izabranika na evropske olimpijske i-gre žele Sto prije prirediti jedne o-limpijske igre u Buenos Airesu ili u Rio do Janeiru. Prćma tome popis kandidata za priredbu igara raste. Budimpešta, Varšava, prije gradan-skog rata i Spanjolska pa Jugoslavija, Grčka, Kairo, i drugi žele priredbu proslave Olimpijade. Možemo biti sigurni da do 1984 neče biti pote-Skoča s premalim brojem ponuda i kandidatura. * IZ FRANCUSKOG GIMNASTIČKOG SAVEZA Nedavno je biran novi pretsednik Unije francuskih gimnastičara (»U-nion France««) i to pukovnik Leco-que, dok se bivši pretsednik, Man-chet, zahvalio na toj časti. Novi pretsednik je do sada bio direktor ode-Ijenja za telesno vaspitanje u Mini-starstvu prosvete. * AKTIVNOST »HITLERJUGEND« »Hitlerjugend« je, za godinu 1939, uzela geslo: »Godina sporazumevanja«. Pod tim geslom hitlerovska mladež hoče da proširi veze sa sličnim stranim organizacijama, ih pozove da posete Nemačku itd. Prošle godine je hitlerovska mladež priredila izlete u Japan, kaliju i Jugosla-viju, a ove godine se sprema u Tur-sku, Argentinu i Boliviju. Kod tih izleta daju se priredbe telovežbačkog karaktera. * TAKMIČENJA U DANSKOJ Danski Savez za telesno vaspitanje sprema velika medunarodna takmičenja u godini 1939, povodom 40-go--diSnjice svog postojanja. Na tim takmičenjima uzeče učešča sve nordijske zemlje. * BROJ UČESN1KA NA LINGIJADI Za Lingijadu, koja se sprema godine 1939, u Štokholmu, do sada se prijavilo oko 5.000 učesnika. Zanimljivosti iz doma i sveta U Celovcu jfc nedavno »Slovenska prosvetna zveza«, centralna kulturna organizacija koruških Slovenaca, imala opšti zbor, koji je brojem učesnika nadmašio sve dosadanje zborove. Pretsednik ove organizacje, prema izveStajima nemačkih listova, iznio je sadašnji položaj koruških Slovenaca i glavne misli-vodilje za daljnje držanje slovenske manjine. Njegove su se misli kretale u ovom krugu: »Mi koru.ški Slovenci priznajemo dve misli vodilje: Na jednoj je strani be-zuslovna lojalnost prema državi i režimu, a na drugoj što uža veza sa materinskim narodom. U Karavankama nismo nikada gledali svoje kulturne granice, a u doba radija su takove granice i nemoguče. Mi smo svagde uvek kod kuče, gde se slovenski peva i gde se naša slatka materinja reč govori. Mi u Koruškoj poznaje-mo samo Nemce i Slovence! Sve ono, što u obitelji govori siovenački. je slovenačko«. * U Engleskoj se mnogo govori o stvaranju nove pelitičke stranke, koja bi se, prema jednima. imala nazi-vati »strankom narodnog preporoda«, prema drugima naprosto »No-vom političkom skupinom«, a prema trečima »Pokretom sto tisuča ljudi«. Nije još takoder jasno, da li če to biti prava politička stranka, odvoje-na od ostalih partija, ili tek društveni pokret, kojemu če pripadati ljudi iz svili dosadanjih stranaka. Čini se medutim, da če u početku biti to samo pokret. koji se tek docnije treba da pretvori u stranku. Idejni po-kretač čitave te stvari je poznati en-gleski državnik Churchill,-a u pokre-tu se nalazi velik broj uglednih ličnosti iz engleskog političkog života. Dva glavna cilja novog pokreta jesu: ubrzanje i pojačanje naoružanja, i što energičniia spoljna politika. * Engleski kapital se, u poslednje •vreme, sve više investira u Rumuni- ji, ma da je i do sada igrao golemu ulogu u rumunskom narodnom gospodarstvu. Pred kratko vreme ulo-žili su Englezi mnogo kapitala u he-mičkti industriju, kao i u industriji! livotnih namirnica, a u poslednje vreme spremaju se da uzinu učešča i ti rtununskoj industriji zlata. U pe-trclejskoj industriji je uloženo do sada tri i po milijarde leja engleskog kapitala, što znači da se gotovo po-lovina rumunske industrije nafte nalazi u engleskim rukama. Dalje je engleski kapital vrlo zainteresovan u rumunskoj tekstilnoj industriji, a sva veča metalurgična preduzeča, koja u poslednje vreme punom parom rade za rumunsku vojsku, nalaze se u rukama engleskog novca. Misli se da iznos engleskog kapitala, ulože-nog u Rumuniji, iznosi preko pet milijardi leja. * Kod zvaničnih svečanosti Nove Rodine u Rumuniji primečena je zanim-ljiva novost, da su ministri, ulazeči da čestitaju Kralju praznike, pozdravljali Kralja rimskim pozdravom, tj. dizanjem desne ruke. Tako javlja »Jutro.« * Javljaju iz Berlina, da nemački dači iz sudetskih krajeva ne smeju da se upisuju na nemačkim univer-zitetima u Rajhu, več treba svi da uče na nemačkim'univerzama, ili na tehničkim školama u Pragu ili u Brnu. Godftnja skupština Sokolske Monice u Zagrebu Prema zaključku sednice Uprav-nog odbora, od 14 'decembra pr. g. a na tenjelju §§ 54 i 55 Pravila, sa-zivamo Izvanrednu Glavnu skupštinu zadrugara Sokolske štedionice, zane-delju 22 januara 1939, u 9 s. ujutro u prostorije Sokolske župe Zagreb (Preradovičeva 4/П). Dnevni red: 1) Pozdrav pretsednika, 2) Iztnepa Pra-\ila. 3) Izbor dvojice članova u U-pravni odbor. 4) Eventualni predloži Eventualni predloži moči če se reša-vati samo onda, ako stignu Uprav-nom odboru pismeno barem 8 dana pre glavne skupštine (§ 56 g—). Obzirom na tačku 2) dnevnog reda, treba da je na skupštini prisutna, ili zastupana, barem pdlovica svih zadrugara (§ 57). U koliko ne bi u odredeno vreme pristupio dovoljan broj zadrugara, .održače se skupština 1 sat kasnije, da reši dnevni red po tačkama 1), 3) i 4). Zadrugari. koji su zaprečeni da osobno prisustvuju glavnoj skupštini, mogu biti zastupani po punomoč-nicima, koji moraju takoder biti članovi zadruge. Otsutni zadrugari moraju punomočniku izdati pismenu pu-nomoč, overovljenu po Upravnoni odboru zadruge. Jedan punomočnik može da zastupa najviše 10 otsutnih zadrugara (§ 58). Zdravo! U Zagrebu, dne 5 januara 1939. Upravni odbor. OdnSiljnnie nršfe S'vpzu SKJ. i sokolskim Hrtovima Savez SKJ. uputio je svima bratskim župama, društvima i četama, o-kružnicu, u kojoj kaže: Reorganizacijom poštanske službe li Beogradu ukazala se potreba, da se, radi nesmetanijeg i bržeg dostavljanja poštanskih pošiljaka Sa-veznoj Upravi, na svakoj pošlljci da-de oznaka: Poštanski Fahbr. 342, dok druga naznaka adrese (ulica i brej) nije potrebna. Na taj način če Save.zu namenjene pošiljke stizati mnogo brže i ranije nego li do sada, pa če to ubrzati i poslovanje Saveza, a župe i jedinice če brže dobljati odgovore. Savezna Uprava moli sve bratske jedinice da ovo smatraju vrlo važnim i da prema tome postupe. * Uredništvo i administracija »So-k o I s k o g glasnika«, jednako kao i nove savezne revije »Sok o«, moli takoder sve bratske župe, društva i čete, kao I sve pojedince i saradnike sokolskih listova, da sve svoje pošiljke, koje tim listovima u-pučuju, adresiraju uvek sa nazna- kom: Beograd, — Poštanski f a h br. 342, bez potrebe da nazna- če i ime ulice. To je naročito važno za sokolsku štampu, jer je dosadašnjim upučivanjem pošte na Savez SKJ, ili na adresu listova, ali bez naznake poštanskog faha, pošta stizala sa znatnim zadocnjenjem, što je za novinarski rad od vrlo velike štete. Novom naznakom poštanskog faha, pošta če stizati mnogo brže i tako če sokolske novine moči ranije da dobiju poslate im članke i vesti. TRA2I SE FILM Umoljavaju se sva brača i 4sestre našega SaVfeza, koja su imala prilike da vide na platnu projekciju sahrane Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, II deo, da nas izvole o tome izvestiti i to: gde su i kada su projekciju videli, kako bi se što lak-še ušlo u trag tome filmu. Ovaj film je unikat i za nas dragoceni doku-menat. — Sniman je ua uzanoj 16 mm . trači. Izveštaje po ovoj stvari treba slati Prosvetnom odboru Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, Beograd, Prestolonaslednikov trg 34. Baš je izišao iz štampe no*1 veliki kalendar za 8®" kolsko selo, za go®-1839, pod naslovom: »SOKOLSKA NJIVA« Kalendar ima 160 strana veli' kog formata, ukusno je uve zan, ima preko 40 lepih ilustracija, pun je poučnih i zabavni« članaka, od najboljih sokolskih i ostalih pisaca Jugoslavije, sa-drži popis današnje? stanja jugoslovenskof Sokolstva, a naročito J* V2žan što sadrži bogata uptf*' st v a za zemljoradnlk* i uopšte za gospod-a f' ski i ostali rad n1 selu. Naručuje se kod »P r o s v e t' nog Odbora Sokol* Kraljevine Jugoslavl-je«, Beograd, Poštanski fah 342. Cena je Kalendaru samih 8-" Dinara! ieite i si f mmm штил Sil NUSMSENIJI HACIN VRATIH Svi stari sistemi so nepraktični i bivajo uklonjeni. DsavrSene sprave dobavila specijaloa TV0RN1CA GIMNASTIČKIH SPRAVA J.ORAŽEN RIBNICA П DOLENJSKEM Izvozno Banko A.D. BEOGRAD UPLAĆEN.AKCIJSKI KAPITAL 30.000.000 - DIN. • FILIJALA U TIPANI (ALBANIJA) Obavlja sve bankarske posiove Prima Uloge na štednju po knjižicama i žiro računima i Ukamaćuje najpovoljnije Izdaje pod zakup pod minimalnu cenu, u čeličnom betonu ozidane Šefove (čelične kasice) Za smeštaj i obezbeđenje hartija od vrednosti, nakita i dr. Razgranate veze sa inostranstvom Kupovina i prodaja valuta i hartija od vrednosti Izdaje Savez Sokola Kr. Jugoslavije (arh. M. Smiljanič, Alekse Nenadoviča 6) — Ureduje redakcioni odbor (Pretsednik Dr. Vlad. Belajčić) — OdROvorni ourednik dr. Tihomir Protić, BeoKrad Prestolonaslednikov tr«. 34 — štamparija »Zora«, Kosmajska 24 — Telefon 29-920 — Beograd.