KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 21 (4)
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1. MARTA 1926.
PATENTNI SPIS BR. 3456.
The Sabin Electric Products Corporation, New Jersey, U. S. A.
Termo-eleklrični proizvadjač stiuje ili transformator.
Prijava od 2. jula 1924.	Važi od 1. februara 1925.
Traženo pravo prvenstva od 19. jula 1923. (U. S. A.)
Nazočni pronalazak odnosi se na električno pogonjene termo električne proizva-djače struje ili transformatore, a svrha mu je, da se načini jednostavna i sposobna sprava, pomoću koje se proizvadja istosmjerna struja, koja nije nestalna, a imede jednoličnu napetost, pomoću termo-eleme-nate iz različitih kovina, pri čem se za grijanje uzima ili izmjenična struja ili istosmjerne struje običajne proizvodnje.
Akoprem je sprava u prvom redu opredijeljena tomu, da se proizvodi vanredno jednolična istosmjerna struja za radio-svrhe, jasno je, da se dade upotrijebiti i općenito i svagdje tamo, gdje se potrebuje jednolična, kontinuirana istosmjerna struja te vrsti.
Kod izvedbe pronalaska, kojoj se daje prednost, upolrebljuju se dva reda termo-elemenata nove konstrukcije; susjedni elementi svakog reda pri tom su unakršteni i jedan je red na drugim smješten tako, da vruća spojna mjesta pozitivnih elektroda redova, koji spadaju skupa, leže blizu jedna do drugoga. Negativne elektrode obih redova termo-elemenata spojene su električno s hladnim krajevima susjednih pozitivnih elektroda pripadnih redova, a pozitivne i negativne elektrode na krajevima redova spojene su u krug struje, kroz koji prolazi struja, proizvad-jana ugrijanjem vrućih spojnih mjesta elektroda termo-elemenata; ovaj način ukop-čanja elemenata prouzrokuje povišenje elektromotorne sile ili napetosti. S termo-elementima spojen je električni naredjaj
za loženje nove konstrukcije, koji se pogoni ili s izmeničnom strujom ili s običnom istosmjernom strujom i koji je odnosno na vruća spojna mjesta pozitivnih elektroda postavljen tako, da za spojna mjesta potrebnu vrućinu podaje s visokim stupnjem djelatnosti.
Na nacrtu prikazuje fig. 1 pogled sa strane na termo-električni stup prema pronalasku; fig. 2 horizontalni prerez prema crti 2-2 na fig. 1; fig. 3 poprečni prerez prema crti 3-3 na fig. 1; fig 4 pogled odozgora na ogrijevni naredjaj u povećanom mjerilu, pri čem su nekoji dijelovi radi veće jasnoće ispušteni, fig. 5 prikazuje dva susjedna elementa, a fig. 6 diagram ukopčanja termo-elemenata, gdje su prikazani razmaknuti jedan od drugoga.
Sa 10-10 označena su dva reda suprotno postavljenih termo-elemenata, gdje je jedan red smješten nad drugim. Termo-ele-rr.enti svakoga reda postavljeni su, kako se vidi, pomaknuti jedan napram drugomu za 180 stupanja, a vruća spojna mjesta elemenata gornjega reda nalaze se neposredno iznad vrućih spojnih mjesta drugoga reda. Svaki se elemenat sastoji od pripadnih pozitivnih i negativnih elektroda 11. odn. 12 iz različitih kovina. Pozitivna se elektroda sastoji iz kovinske slitine, koja je lijevana u kalup paralelopipedu sličnoga tijela, koje imade na jednom kraju razmjerno maleni izdanak 13; slitina sadrži najbolje selena i telura. akoprem to nije neophodno potrebno. Negativna se elektroda sastoji od vrpce iz ko-
Din. 15,-
vine, na pr. iz nikla, pa je na jednom kraju spojena s izdankom 13. bilo da je prišvarena ili mehaničkim hvataljkama spojena tako, da dade vodni kontakt. Jedan na drugi položeni dijelovi obih elektroda čine vruće spojno mjesto elementa. Vanjski ili hladni kraj svake negativne elektrode spojen je električno sa vanjskim ili hladnim krajem pozitivne elektrode susjednog elementa tako, da kod ugrijanja vrućeg spojnog mjesta struja, proizvadjana usljed razlike u temperaturi izmedju vrućeg i hladnog spojnog mjesta, struji k susjednom elementu. Usled toga povišuje se elektromotorna sila ili napetost, naravno uz prcdpostavku, da su pozitivni i negativni krajevi elektroda spojeni u krug struje.
Vanjski krajevi negativnih elektroda spojeni su sa pripadnim krajevima susjednih pozitivnih elektroda posredstvom kovnih stremena 14 Negativne elektrode spajane su s ovim stremenima kod 15, a krakovi stre nena, koji čine elemente, koji izžaruju toplinu, tijesno obuhvaćaju pripadne pozitivne elektrode, pa su s ovima pomoću poprečnih svornika 16 čvrsto spojene-
Pozitivne elektrode 11 na stranama su jedna od druge umetnutim vrpcama 17 iz izolacionog materijala izolirane, pak ih prikladni ok\ ir podržava u spojenom stanju. Na prikazanom primeru sastoji se taj okvir iz jedne donje i jednje gornje metalne motike 18, koje leže jedna prema drugoj paralelno, a izmedju njih i susjednih termo-elemenata umetnuti su izolacioni komadi 19. Cijelo je pomoću vertikalnih steznih svornika 20 čvrsto stisnuto skupa. Ovako izradjeni okvir ne samo da drži termo-elemente čvrsto, nego podupire i iz-žarivanje topline i podržaje izolaciju izmedju elemenata u njihovom položaju. Na gornjoj motici 18 usadjena su izolirano dva stezna vijka 21, od kojih je jedan pomoću vodne žice 22 spojen s vrućim spojnim mjestom pozitivne elektrode jednoga elementa na jednom kraju reda, te od kojih je drugi siezni vijak pomoću vodne žice 23 spojen sa stremenom elementa na suprotnom kraju reda; pozitivne i negativne elektrode odnosnih preostalih elemenata ukopčani su u seriji, kako je prije spomenuto.
Sa steznim valjcima 21 spojeni su krajevi žica 24 za vodjenje struje, koje leže u krugu struje, pa vode primjerice k va-kuum-cijevi radio-aparata za primanje ili davanje ili kakovoj drugoj spravi za prenašanje.
Izmedju na blizu ležečih vrućih spojnih mjesta donjih i gornjih termo-elemenata smješten je takav električni uredjaj za loženje, da se ova spojna mjesta podrža-
vaju na razmjerno visokoj temperaturi radi dobivanja potrebnog rada temperature (Temperatur-Gefalle) od vrućih do hladnih spojnih mjesta elemenata. Kod prikazanoga primjera sastoji se uredjaj za loženje od motike 25 iz tinjca ili drugog prikladnog materijala, oko kojeg je ovijena otporna žica 26; ovaj ovijeni štap pokriven je gore i dolje komadima 27 iz tinjca ili inog izolacionog materijala radi sprječenja električnog kontakta žice 26 sa suprotnim elekbodama termo-elemenata. Krajeve zaštitnih vrpca 27 drže povezne žice 28 skupa. Otporna žica 26 ukopčana je u nezavisni električni okrug struje, koji se hrani bilo sa izmjeničnom bilo istosmjernom strujom kakovegod vrsti proizvodnje sa umetnutim reostatom ili bez takovog, da se otpor svede na koju god željenu temperaturu. Na prikazanom primjeru spojeni su krajevi otporne žice po vodovima 29 svornicima 30, koji su izolirano smješteni na gornjoj motici 18 okvira, a stoje pomoću dovoda struje 31 u spoju s jednim izvorom struje.
Kako se vidi iz gore opisane konstrukcije, dolazi u odpornoj žici proizvadjana toplina neposredno na vruća spojna mjesta termo-elemenata do učinka, čime su spriječeni gubitci žarenjem, pa se toplina najekonomičnije iskorišćuje. Vidi se dalje, da je pronalaskom načinjen jednostavan, čvrst, zgodan i sposoban uredjaj, pomoću kojega se dade proizvesti istosmjerna struja vanredno jednolične vrste uporabom jednolične struje ili inkonstantne istosmjernestruje kakovegod provenijencije u svrhu loženja.
Jasno je, da se pronalazak ne ograničuje na ovdje naročito opisanu konstrukciju i poredjaj dijelova, već da se u okviru prikazanoga načela dadu provadjati različite preinake, a da se tim ne prelazi preko granice pronalaska. Izmjere pojedinih dijelova termo-električnoga stupa u smislu pronalaska za sebe, kao i njihove relativne izmjere i narav materijala, iz kojega su izradjeni, utječu na željena svojstva stupa. Medju ovim svojstvima valja istaknuti neobično visoku energiju, naročito u savezu s neznatnim potrebnim prostorom, malenom težinom i jednostavnom konstrukcijom stupa.
Daljna bitna nova oznaka, koja naznačuje termo-električnog proizvodjača struje u smislu pronalaska, jeste njegov niski unutarnji otpor razmjerno prema napetosti izmedju njegovih okrajnjih svornika ili s drugim riječima njegov vanredno niski unutarnji otpor po jedinici maksimalne elektromotorne sile izmedju okranjih polova. Kod opisanog i na nacrtu prikazanog primjera ovaj je razmjer od prilike 3
ili 4 prama 1, t. j. proizvadjač struje imade nutarnji otpor od jedno 3 ili 4 Ohma po voltu pri maksimalnoj potencijalnoj diferenciji izmedju okrajnjih svornika. Kod 10 pari suprotnih izmjenično smještenih elemenata (dakle svega 20 elemenata), kako je prikazano na nacrtu, te kada izmjere pozitivnih ili telura sadržavajućih elektroda iznose oko 6 na 6 na 3 mm visine za izdanak 13, a ostale izmjere imadu odgovarajuće veličine, kako se nadaju iz nacrta, imade termo-električni generator nutarnji otpor od jedno 5 Ohma i maksimalnu napetost izmedju okrajnjih svornika od jedno l1/2 volta, ako se diferencije temperature izmedju vrućih i hladnih spojnih mjesta podržavaju na od prilike 350 stup. C do jedno 400 stup. C. pomoću električnog otpornog naredjaja, koji se ugrije na pr. pomoću struje kakvoga god vrela sila.
Pod nazivom „maksimalna potencijalna diferencija izmedju okrajnjih svornika radnoga okruga" i sličnim ovdje u opisu rabljenim izrazima razumijeva se maksimalna potencijalna diferencija ili potencijalna diferencija radnoga okruga izmedju okrajnjih elektroda termo-električnog pro-izvodjača struje ili transformatora u smislu pronalaska kada se diferencija u temperaturi izmedju vrućih i hladnih spojnih mjesta podržava na jedno 350 do 400 stup. C.
Patentni zahtevi:
1. Uredjaj za transformiranje izmjenične struje ili inkonstantne istosmjerne struje u konstantnu struju, naznačen termo-električ-nim stupom, kod kojega je za grijanje spojnih mjesta, elektroda elemenata koja se moraju ugrijati, uporabljena struja, koja se želi transformirati.
5. Uredjaj prema zahtevu 1), naznačen tim, da se grijanje spojnih mjesta zbiva pomoću otpora, kroz koji prolazi struja, koja se želi transformirati.
3.	Uredjaj prema zahtevu 1), naznačen tim, da se jedna od elektroda termo-eleme-nata sadrži telura-
4.	Uredjaj prema zahtevu 1), naznačen tim, da jedna od elektrode termo-eleme-nata sastoji iz kovine, koja je obzirom na legiranje indifirentna prema teluru.
5.	Uredjaj prema zahtevu 1), naznačen tim, da su si termo-elementi stupa smješteni u parovima jedni suprot drugih, te da su im vruća spojna mjesta smještena na suprotnim stranama otpora za loženje a od njega izolirana.
6.	Uredjaj prema zahtevu 5) naznačen tim, da se suprotni parovi termo-eleme-nata mogu staviti pod pritisak, u svrhu da se vruća spojna mjesta, izolacija od otpora za loženje i ovaj sam stisnu skupa.
■. o.: iS! . il' i; / ris........................■	U .c
. . .v>| ■ !;
,
'
■
■
..........
.
I /. riC.> I'- .	■" ■ l j. ;'0	■ 'lil
' ■
r adtž1 ■. oo
-	‘	: :	: . ■ v:	.	• i • • .	;
".'v irop L ' n ,1 i:i\. ’3 •oiA	p.bor p‘"to
..
■ ' >
.














.
■
.
.
.


















		
		
		
		
		



/4 c/patent bro/ 34-56.

29
1
JS
,









,









■




'


■
Ii

. .




	






' I




■