tum GLASILA SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošiljke: Poštanski fah 342 • Telefon uredništva 30-866 I 26-105, uprave 30-866 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 16 j u n a 1939 God. X • Broj 24. Ogledalo naše svesti i rada U jeku smo javnih časova, takmičenja, izleta i sletova. Naš Ust je pun vesti i iz najmanjih jedinica, ko je sre hoče, bilo na koji način da iznesu na videlo rezultate svcga rada, da manife, stuju za svoja načela i da u javnost ubace iskru sokolskog shva-tanja i osečanja. iNije to paradiranje. Čitave godine, a naročito po zimi radi Sokolstvo u zatvorenom prostoru, vežba se, prosvečuje umno 1duhovno, ispunjava zavete Petrove Petoletke, brine se o soci-j al no m i higijenskom podizanju naroda itd. Ali Sokolstvo ni je tu samo zato da. radi, več i da dade primer drugima! Bila bi to sebičnost, kada bi se onot uživajuči u svojim uspesima, zatvorilo u četiri zida i pustilo da ostali seljaci propada ju u neznanju te d d se omladina i gradanstvo udaljuju od nacionalne misli. 1 z at o s u potrebni javni n asi u p i! U poredimo Ii sokolskog vežbača sa ostalim sportistima, vi-dečemo da sokolski vežbač ulaže goleme napore da postigne rezultate, a ipak njegoVe slike i izjave ne ispunjaju stupce dnevnih uovina, niti je njemu do toga. Sokolski vežbači neče da budu reklamni rekorderi, j er s u ponosni št o njihovi napori stoje u službi više ideje i št o pri padaj u celini, pa im je to naj mili j a nagrada za njihovu skromnost. Zato na našim javnim časovima i sle-tovima nema poisticanja strasti, ni tučnjava oko prvenstva, ili u'sharmonije. Naprotiv, sokolski javni nastupi su škola i ogle-alo zdravi j a, lepote, otmenog takmičenja, sklada i napora jed-uog za sve, a svi za jednoga! Nikakva dakle parada, več primer i uzor čitavom svetu, kako se u tišini spremaju rezultati i kako se do njih dolazi. To vredi i za naše veče sletove. Njihovo pripremanje izi-skuje toliki napor, da nema tog čoveka koji bi hteo da polovinu oa toga učini/kada bi se radilo samo o torne da »promaršira u odori kr oz varoš«. Pravi Soko ulaže sav ta j trud zato, što zna da svaki slet, kao golema buktinja, zapali srca čitavog jednog kraja, da podiže zanos omladine, da malodušnima ukazuje da treba da imaju vere, a širokim slojevima da otvara put, ko jim treba da podu. Manifestacije imaju t a k o d e r- sv o j e d u b o-k o z nač en je, ali samo o n d a, a k o s a d r ž i n a o d-g o v a r a s p o I j n o m s j a j u! A u današn jim časovima je to zaista tako! Nikada kao u poslednje vreme ni je val rodoljubive samosvesti prožimao našu javnost, a Sokolstvo u prvom redu; pa zato i ima toliko javnih nastupa i sletova ove gcdine Nisu ili naredile ni župe ni Save z, več su se javili sami od sebe, baš zato što je svaka i na j man ja jedinica osetila, i to baš u sadašn jem času potrehu, da i ona kaže reč ko ja če upotpunosti opšti akord narodne samosvesti i muževnog rešen ja da se ne poklekne ni pred C,1 o m šilom. Sve dosadašnje manifestacije pr otekle su u tom duhu i Sokolstvo može da se ponosi njima. Pretstoji nam, medutim, neko Hko najznačajnijih; a medu njima slet na Kosovu, slet župe Zagreb, slet primorskog Sokolstva na Sušaku i poseta brači Juna eima u Sofiji. Naročito ova poslednja ima golemo značenje i treba da pretstavlja snažnu afirmaciju slovenstva, u času kada to slovenstvo hoče da se treti ra kao nizi medunarodni faktor. Na sv im tim manifestacijama treba svaka reč i svaki postu-pak da bude pun ozbiljnosti trenutka, pun dostojanstva i odluč-nosti za pobedom; u jednu reč pun u n u t a r n j e s a d r ž i-ne! Oni koji bi hteli na te sletove da idu zbog parade, zbog bezbrižnog provoda, ili zbog neke lične, ili partijske zadnje misli, počinili bi svetogrde; jednako kao i oni koji bi na tim sleto-vima, ma i za sami trenutak zaboravili da, kao pravi Sokoli, treba da p r et stav I j a j u primer, a ne s ab 1 a z a n za sv o j u o k o Ii n u1 Ovogodišnje sokolske svečanosti, baš zato što su ovogo-d'šnje, pretstavlja ju više nego ikada ogledalo sokolske sv e st i i o d 1 u č n o st i, ali isto tako i požrtvova-n J a j discipline! U tom ogledalu treba da se pred čitavim svetom, domačim i stranim, pred prijateljma i protivnicima, odrazi muževni lik viteza i borca, lik potpunog i svesnog Sokola. a ne izobličena ili bezsadržajna maska. Mi smo ubedeni, da ogro-man deo našeg članstva ima sre to na umu, pa da če bilans ovogo-dišnjih sokolskih priredaba u Jugoslaviji, a naročito naša poseta bugarskoj brači, značiti velik moralni dobitak i za Sokolstvo i za Jugoslaviju! Savez SKJ za slet na Kosovu Sokolske župe Skoplje i Cetinje or-Kanizuju hodočašče o Vidovdanu na kosovo Polje, na kome če se održati svečani pomen palim borcima u či-tavoj kosovskoj hitci, pre 550 godina. Zupa Skoplje uputlla je pozive svi-ma lupama i zamolila ih da u tim sJečanostima učestvuju u što rečem r°ju, kako bi Sokolstvo na taj na-' čin odalo dostojnii poštu zaslužnim žrtvama, palim na braniku otadžbine i civilizacije. Starešinstvo Saveza pridružuje se tom pozivu i sa svoje Strane prepo-ručuje svima bratskim lupama, da po mogučstvu pošalju izvestan broj pripadnika iti u krajnjem slučaju, ba-rem po jednog delegata, kako bi sve župe bile pretstavljene na svečano-stima. Želja je da se pode na Kosovo polje sa zastavama, pa se ostavlja Odlaganje sleta u Ljubljani Sletski Odbor za jubilarni slet u Ljubljani, koji je trebao da se odrli na Vidovdan, 28 juna, upu-tio je Sokolstvu i ostaloj javnosti ovo saopštenje o odlaganju sleta: Na široko smo zasnovali in skrbno pripravljali naš letošnji jubilejni sokolski zlet, na katerem naj bi se dostojno proslavila 75 letnica sokolskega pokreta na jugu in na katerem naj bi ponosno in prepričevalno manifestirali za veličino naše ideje in naraščajočo moč naše organizacije. Postavili smo si za to priliko velike naloge, čeravno čas ni bil posebno ugoden. Vendar smo šli s trdno vero, krepko voljo in z zaupanjem v same sebe na delo, prepričani, da bomo lahko izvršili vse načrte kolikor bo odvisno od nas samih. Na resne ovire in zapreke nismo računali, nasprotno nas je vodil vseskozi zdrav optimizem in neomajno zaupanje, oprto na tolikokrat preiskušeno požrtvovalnost in nesebičnost vseh sodelujočih. Tako pripravljeni smo računali na uspeh. A prišlo je drugače! Proti vsemu pričakovanju in iz nerazumljivih razlogov smo v teku priprav naleteli na razne ovire in zapreKe. Vkljub resnemu prizadevanju in velikim naporom nismo mogli odvrniti grozeče nevarnosti. Nasprotno smo morali ob teh neizpremenljivih ovirah kloniti prav tedaj, ko naj bi dokazali, kako smo pripravljeni in ko naj bi pokazali uspehe svojega podrobnega dela v zletnem odboru in njegovih odsekih, torej malo pred uresničenjem naših poštenih namer. Na zgodovinski seji širjega slet-nega odbora dne 23. maja je bil storjen neizpremenljivi sklep, da naj se letošnji jubilejni zlet odpove in preloži na čas, ko bo Ljubljanski Sokol praznoval svojo 80 letnico in tedaj hkrati otvoril prepotrebni svoj sokolski dom. Mnogo nas je stalo premagovanja in samozatajevanja preden smo se odločili za ta sklep; do dobra smo prej preudarili vse okolnosti in pretehtali vse možnosti, pa nam naposled ni ostalo nič drugega. Sporočamo vam to naso odločitev in poudarjamo, da leze vzroki povsem izven nas. Vsem, ki so nas pošteno in odkrito podpirali pri naših stremljenjih izrekamo najtoplejšo zahvalo i hkrati prosimo prav vse, da ohranijo svojo pripravljenost in delavnost živo tudi v naprej. Naš jubilejni zlet bo leta 1943. bratskim župama da ispitaju tu mo-gučnost. O učešču delegata, ili večeg broja u svečanim odorama treba direktno izvestiti župu Skoplje i Savez radi znanja. Sva obaveštenja mogu se dobiti od župe Skoplje, a g. Minister saobra-čaja odobrio je povlasticu od 75% popusta. Svi delegati putovače do Sko-plja, a odatle na Kosovo polje. IZLET U RAVANICU Na Vidovdan če Sokolska župa Beograd, sa svima jedinicama svoga područja, prirediti izlet u Vrdnik gde če se u manastiru Ravanici održati pomen na grobu Kneza Lazara. Nakon toga održače se sabor na Zmajevcu i narodno veselje. Naši sletovi U jeku smo župskih sletova. Ove godine imamo ih više nego što smo ih do sada obično imali, Jedna pojava zaslužna pohvale, kad bi sokoli uopšte očekivali pohvale, jer ona pokazuje na vrlo vidljiv način veli-ku aktivnost u našoj organizaciji. Tu pojavu treba pozdraviti kao znak naše snage koja ne malaksa-va, več sve više raste. Od interesa je ukazati na povod koji je izazvao ovoliki broj priredbi, veči nego što je do sada uobičajeno. Ako uzmemo u vidu prilike, koje su zavladale krajem prošle i tokom ove gcdine, biče nam jasno da je posve spontano *•— a nikako iz želje za isticanjem, ili prkošenjem — potekla ta misao na više mesta, nezavisno jedna od druge. Osetila se pro- sto potreba, kao po nekom instinktu. Ta pojava je vrlo zdrava i otkri-va sabranu količinu snage, koja Itaži da se izrazi na vidljiv način. Znači, da u našoj organizaciji dinamika ne popu- št a, pa ma šta se oko nas dešavalo i da je u stalnem naponu. Od interesa je međutim pogledati i na ciljeve ovih sletova. Jer po-red opšteg smera, da se pokaže brojna jačina, tehnička sprema i moralna snaga članstva, neke od ovih župa imaju posebne ciljeve. Župa Ljubljana je želila da sletom proslavi jubilej, koji ima značaj za celokupno sokolstvo, nai-me 75-godišnjicu od osnivanja pr-vog sokolskog društva u našoj zemlji. Svakako dogadaj od istoriskog značaja, koji je u toliko veči, u koliko znamo pod kakvim se prilikama i sa kakvim teškočama izvršio. Važno je, međutim, i to treba pod-vuči, da ova župa kao i ostale njene susede, i danas imaju velikih smetnji u radu; te da imaju protiv-nika koji im nameču borbu sasvim nepotrebnu i štetnu sa nacionalnog gledišta. Zato je velika šteta, što je taj slet morao biti odložen. Župa Kragujevac je svo-ijna sletom u Kruševcu, u prestonici čestitoga Cara Lazara, htela da obnovi uspomenu na predvečerje Vi-dov-dana na Kosovu. Htela je da vaskrsne u slici onu pripremu za pohod u boj »za krst časni i slobo-du zlatnu«. Da prikaže trenutke kada se odvajaju brača od milih seja i sinovi od starih majki u predo-secanju da če samo gavrani doneti crne glase o njihovoj strašnoj pogi-biji. Da i današnja pokolenja vide, šta nas je očuvalo! Župa Skoplje če baš na Vidov-dan da osveži sečanja na zao udes Cara Mučenika i vitešku smrt njegovih vojvoda i besmrtno delo Obiliča. Da iz te davne prošlosti duzove pred naše oči sjajnu legendo kosovskih vitezova; da nam obnovi u sečanju onu dirljivu scenu kada se srce majke Jugoviča oka-menilo pred unakazenim leševima devet sinova. Da se vidi da nema te žrtve koja je prevelika za slobodu! Župa Cetinje učiniče pohod na Kosovo zajedno sa župom Skoplje. Sleteče sokoli sa črnogorskih brda i krševa, potomci Mandu-šiča Vuka, na poprište Obiliča da stanu nogom na ono sveto tle, gde se sila sa junaštvom sudari-la. Kosovo, večna ložnica zatočni-ka vere i slobode, postade narodna svetinja, amanet i opomena svima pokoljenjima do naših dana. I Črnogorci, deca Vasojeva, čezneči vekovima za osvetom one čudne pogibije vidovdanske, sičiče sa svojih višina noseči sobom duh preda-ka — čojstva i junaštva — da se poklone senima vidovdanskih žr-tava. Ž u p a Zagreb sakupiče svoje čete na jedan velik zbor, da pregleda njinu spremu i da vidi da li stoji brat uz brata, da li nisu u radu malaksali i u oduševljenju klo-nuli. Da li su im redovi čvrsti i neprebojni, jer je bilo dosta muka bez jauka, dosta boja bez megdana, sve po noči i pre dana. Sleteče mnogo-brojna jata u ovo lepo sokolsko gnezdo, da pokažu svoju snagu i spremu za sve. Primorske župe, tri sestre rođene, nerazdvojne, vekovima čuvarke cbala našeg plavog Jadrana, prireduju svoj slet zajednički. Kao što su besni vali morski udarali o tv rde obale i hridine kroz vekove i odbijali sc salomljcni, tako su se i burne najezde lomile o čvrste grudi i junačka srca naših Primoraca, po-tomaka uskoka i hajduka. I tamo če se sleteti sokolska gusta jata, i sa kopna i sa ostrva siromašni riba-r? i ratari, ti veliki mučenici i stra-dulnici, opaljena lica, žuljevitih ruku. Izgrliče se brača i oriče se brda i dubrave od njihovog silnog klicanja slobodi i jedinstvu našem. Zupe: Novi Sad u Sta- rom Bečeju i Petrovgrad u Beloj Crkvi prirediše sletove na našoj severnoj medi, da pokažu da če ostati i dalje jednoduš-ni u odbrani svoje slobode i svojih granica. Da če se odupreti svakom pokušaju koji bi išao na to da im povredi njihove osečaje i njihova prava. Odjekivale su rodne njive i široka polja od pesme i oduševljenih poklika zagrljene brače. Župa Maribor, ta budna i pouzdana straža naša na severu, sa-ziva sokolski zbor u Mursku Sobo-tu, na tački izloženoj jakim strujama. Na ovom zboru pokazače se sva odlucnost sokolska da se ostane čvrst u borbi za narodne slobode i za nepovrednost doma. Učvrstiče se još više pouzdanje u sebe i vera u budučnost. Župa Osijek, gde se suda-raju razni uticaji, takode je mobili-sala svoje članstvo. Htela je i ona da izide javno sa svojom sokolskom vojskom, da je vide i oni što je vole i oni što je nerado gledaju. Njeni sokoli su uvek čvrsto stajali u odbrani sokolskih ideala i visoko držali svoju zastavu. A takvi če i ostati. Kad, pored sletova, dodamo još i priređivanje utakmica u župi Uži-ce i Oružni slet u Somboru, pa on-da još nekoliko osvečenja domova i zastava, onda vidimo kolika je živost u našoj organizaciji. Vri kao u košnici. Radi se, priprema se da se što bolje prikaže naše Sokolstvo kao živa narodna snaga, koja dela, podiže i snaži duh nacije. I zato verujemo u budučnost, verujemo u pobedu! Dura P. Brzakovič Izaslanici našeg Sokolstva na rumunskim svečanostima S vetom i radom za zemlju i Kralja, — tako glasi geslo rumunskih stražara, na čijim ovogodišnjim sve-čanoslima su prisustvovali, u ime našega Saveza, brat Dr. Vladimar Be-lajčič zamen, starešine. Dr. Mihajlo Gradojevič zam. starešine i prof. Bogoljub Krejčik, potpretsednik Pro-svetnog odbora. Ove svečanosti prireduje svake go-dine rumunska Straža Cariji (ze-maljska straža), na dan 8 juna, t.j. na dan stupanja na presto Nj. V. Kralja Karola II. Naše delegacije stigle su u Buku-rešt 7 o.m. pre podne, gde im je bio prireden veličanstven doček. Na če- u stražersku uniformu, kao njen vrhovni komandant, nakon crkvenog obreda i pevanja narodne himne. Po izvršenoj podeli odlikovanja stranih delegacija i zaslužnih stra-žera, Nj. V. je u pratnji stranih delegacija obišao razne stražerske rad-ne jedinice, koje su bile zaposlene na najraznovrsnijim ručnim izradevi-nama. Tu su Nj. V. Kralju i stra-nim delegatima prikazane mnogo-brojne stražerske delatnosti i dava-na su stručna obaveštenja. Na dan 8 juna, pre podne obav-Ijena je, na stadionu »Onefa«, javna vežba stražerske omladine. Pošto je Nj. V. Kralj uputio po- U Nj. V. Kralj Karol se pozdravlja sa pretstavnicima Saveza Sokola K. J. lu delegacija bio je g. Stevan Ćirič, ministar prosvete, a osim delegata sokolskog Saveza, došao je još g. M. Vuk Aračič, načelnik Ministarstva fizičkog vaspitanja. Do glavnog perona bila je postavljena vojska u paradnoj uniformi, a na glavnome peronu očekivale su nas sve kategorije stražara, oko njih 500 na broju, postrojenih u karu. Tu je u ime komandanta stražara, g. Si-doroviči-a, pozdravio na francuskom jeziku našu delegaciju njegov prvi zamenik. U ime jugoslovenskih delegacija odgovorio je na pozdrave g. Ministar Čirič. Pošto je obavljena revija prisut-nih stražerskih jedinica, članovi naše delegacije su se upisali u dvorske knjige. 7 juna po podne bila je zakaza-na, na terenu rumunskih stražera, svečanost podeljivanja zastava stra-žerskim jedinicama (jatima). Ovu podelu 900 zastava izvršio je lično Nj. V. Kralj Karol II, odjeven i sam zdravnu reč stražeršlcoj omladini, nastupila je prvo dečja, a zatim i na-raštajska omladina. Sve u prostim vežbama. Nastupi su bili vrlo mu-ški i otsečni, vežbe izvedene vrlo skladno i precizno, a odstupanja su se vršila brzo i slikovito. Jednom reči, na celoj ovoj priredbi mogao se zapaziti velik napredak u svemu, a red i disciplina svuda su dolazili do izražaja. Po završenoj javnoj vežbi obavljena je povorka stražerske o-mladine pred Nj. V. Kraljem. Ovom prilikom želimo, naročito da spome-nemo da je Nj. Kr. Vis. prestolonaslednik Mihajlo vežbao na samotne sletištu sa kategorijom narašta-ja, kao voda struje, a zatim je i u povorci defilovao pred svojim vodom, ispred svoga visokoga roditelja. Za sve vreme defilea bio je predmetom burnih ovacija, kako ru-munske omladine, tako i ogromnih prisutnih masa. Istoga dana po podne, prireden je na stadionu »Onefa« sportski mi- ting, pošto je celokupni rumunski šport sada, u neku ruku, etatiziran i svih 18 sportskih saveza je uvr-šteno u redove zemaljskih stražera. Osim narodnih kola i prostih vežbi seljaka, kao i prostih vežbi žandar-meriske škole — kojom prilikom je izvedeno i nekoliko uspelih skupina, — imale su naročitog uspeha štafetna trčanja i jedna egzibiciona igra rukometa. Ovom prilikom je pokazala svoj sistem rada i rumunska visoka škola za telesno vaspitanje. Posle nastupa izvršena je povorka pred Kraljem, sa saveznim zastavama, koje im je podario Kralj. Petak, 9 o.m. bio je odreden za posetu stražerskih vaspitnih centara, koji se nalaze u Breazi, za muške kategorije, i u Predealima za ženske kategorije. Ova dva centra nalaze se na nekoliko desetina kilome-tara severno od Bukurešta, u slo-bodnoj prirodi, gde se spremaju stražeri, prednjači i prednjačice. Ta-mo su nam prikazani razni vidovi stražerskoga vaspitnoga rada. Obzirom na važnost ovih centara, nameravamo da im u »Sokolskom Glasniku« posvetimo poseban napis. U subotu, u 9 časova pre podne ohavljeno je polaganje venaca naših delegacija na grob rumunskog Neznanog Junaka, a zatim i na spomenik Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra Ujedinitelja, na vrlo svečan način. Brača Dr. Vladimir Belajčič i Dr. Mihajlo Gradojevič, u prisu-stvu g. Čiriča, ministra prosvete g. Jovana Dučiča,. našeg ambasadora u Bukureštu, počasne čete rumunske vojske, počasne) čete rumunskih stražera i stražerki, vojne muzike i ve-likog broja drugih uglednih ličnosti, položili su venac na grob rumunskog Neznanog junaka. Zatim se naša delegacija odvezla u kasarnu rumunskog puka Blaženopoč. Kralja Alek-sannra, gde se nalazi spomenik Kralja Mučenika, i gde je čekao celokupni oficirski kor pomenutoga puka, sa počasnom četom i muzikom. Venac su položila braša, Dr. Belaj-čič i Dr. Gradojevič, dok su sa voj-ničkih truba pobožno odjekivali zvu-ci vojničke molitve. Istog dana pre podne je obavljen slet rumunskih železničara, t.zv. Če-ferijada, na novom i posve moder-nom stadionu, koji je izgraden od armiranoga betona, pored same že-lezničke stanice, a pripada željezni-čarima, stražerima. Njegov kapacitet se ceni na oko 30.000 gledalaca. Otvaranje čeferijade otpočelo je takode u prisustvu Kralja i Presto- Socijalnl odsex soKolsne lupe Celje Na župnih skupščinah se je vsakokrat izrazila želja, da bi se za socialna vprašanja v naši organizaciji vzbudilo več zanimanja. Župni socialni odsek, ki se je osnoval 21 januarja t.l., je načel to perečo zadevo in sestavil tudi pravilnik za društvene socialne odseke. Dosedaj je prijavilo le 11 edinic, da ima socialni odsek. S tem ni rečeno, da bi ostale edinice ne skrbele za svoje siromašne pripadnike, saj prireja do malega vsako društvo obdaritev bodisi za Miklavževo ali ob božičnih praznikih. Socialni lonaslednika, koji je uvek i na svi-ma priredbama, ukoliko nije sam u-čestvovao, nalazio uz svoga Viso-kog Roditelja. Nj V. Kralj je, u pratnji članova vlade i stranih delegacija, obišao železničarsku izlož-bu, a zatim je prisustvovao vežbi železničarske stražerske omladine. Kao i na stadionu »Onefa«, tako je ovde stražerska železničarska o-mladina istupiia u glavnom u prostim vežbama i narodnim igrama. Proste vežbe bile su u večini sluča-jeva simbolično sastavljene i prika-zivale su razne manifestacije iz že-lezničarskog života. Ovom Čeferijadom završene su ovogodišnje gimnastičke svečanosti u čast Nj. V. Kralja, koje su osta-vile najlepši utisak na sve goste. Mi, na kraju ovoga prikaza, hočemo da iskoristimo priliku, da pored naše zahvalnosti našim prijate-ljima i saveznicima, iskreno čestitamo našim domačinima, na poka-zanom uspehu, izražavajuči našu ve-liku radost što su za ovako kratko vreme postigli toliki napredak. B.K. odsek starejših sester sokolskih društev Celje matica in Celje f, ki omogoča župi taborenje in gozdno šolo, je po svoji delatnosti znan. Marljiv je tudi soc. odsek v. Sv. Pavlu pri Pieboldu, ki je storil mnogo dobrega za svoje revne toda marljive pripadnike. Zbirka na prostovoljnih prispevkih je prinesla v sklad Din. 6.615.— Imena darovalcev ste čitali v časopisju. Od marsikoga, ki živi v dobrih gmotnih prilikah, smo pričakovali, da bc namenil socialnemu skladu borih Din. 10, ki pa. tega ni storil, mogoče da je prošnjo prezrl ali pa našel drug izgovor. Je menda povsod tako, da baš ozkosrčnost poedincv narekuje potrebo po socialnih odsekih. Podpo-ri, je bila dosedaj podeljena v 4 pri' merih. Na odsek pa prihajajo še drugi predlogi, ki jih ne bo mogoče u-vtljaviti, dokler se gmotno ne okrepimo. Za večjo akcijo, ki bi vidno vplivala in blažila tegobe, je treba denarja. Župni soc. odsek si bo prizadeval, najti vire s prireditvami ali drugimi pripomočki. V prid»župne-mu socialnemu skladu bo v jeseni v Celju prireditev slovanskega večera v velikem obsegu. Z naklonjenostjo bratov in sester smo prebrodili začetne težkoče. Uspeh je že v tem, da smo z delom pričeli iti da smo odločeni, ž njim nadaljevati. Župe, ki so to nalogo prevzele v svoj okvir že pr.ed leti, se danes livalevremno uveljavljajo tudi v socialnem skrbstvu. Naša župa jim bo sledila, ker ima v svojih vrstah dosti dobrih sokolskih src, ki jo bodo pn delu za dobrobit vsega članstva krepke podpirala. V ti veri Vam pošilja-bratje in sestre, iskrene pozdrave. Sa svečanosti „Straža Cariji“ u Bukureštu: Proste vežbe. Sokolstvo i redovna gimnastika u gradanskim školama U »Sokolskom glasniku« broj 6, il g. 1932, doneli smo uvodni čla-nak pod naslovom »Sokolstvo, gimnastika i šport u srednjim i učiteljskim školama«, u kome smo, iz-medu ostalog ukazali na mnoge ne-tačnosti izveštavanja o odnosima škole prema Sokolstvu, i o krivom shvatanju Sokolstva sa Strane mnogih školskih uprava. Pomenuti čla-nak imao je lep uspeh, jer danas skoro sve škole tačno izveštavaju o odnosima Sokolstva i škole, a po-grešno izveštavaju još samo pet do šest uprava srednjih i učiteljskih škola. Na gradanske škole nismo se tom prilikom osvrtali. Danas čemo se osvrnuti na netač-nosti koje smo zapazili, pregledavši štampane godišnje izveštaje svih gra-danskih škola u zemlji, 1938/39 god. dakle oko 220 izveštaja. To je potrebna zato, da se ne meša sokolski rad sa školskim i obratno, pa da se u buduče tačnije izveštava. Cinimo to u dobroj nameri, ne po-minjuuči nikoga, a pošto smo imali uspeha sa srednjim i učiteljskim školama, nadamo se da čemo uspeti i sa gradanskim školama. Pri sestavljanju i štampanju go-dišnjeg izveštaja treba da je tačan i sam naslov rubrike o saradnji daka u sokolskim jedinicama, jer neke škole štampaju ovako pogrešne naslove: »Omladinske sekcije u So- kolu«, — »Sekcije prijatelja Sokol- stva«, — »Sokolstvo«, — »Đački naraštaj Sokola«, — škoisko sokolsko odeljenje«, — »Sokolska omladina«, — »Sokolski naraštaj u ško-li«, — »Soko Kraljevine Jugoslavije«, — »Telesno vaspitanje u školi«, — »Podmladak Sokola«, — »Đačka sokolska četa«. — Prema iznetim naslovima izgleda kao da su to sve neke sokolske organizacije u školi. Jedini pravilan naslov za izveštaje o saradnji daka u jedinicama Sokola Kraljevine Jugoslavije bio bi: »Saradnja daka u sokolskom društvu, ili sokolskoj četi«. U duhu Zakona o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije i Zakona o srednjim, učiteljskim i gradanskim školama, ne mogu da postoje u pomenutim školama nikakve organizacije sokolskog karaktera, kako je to pogrešno štampano u mnogim godišnjim izveštajima gradan-skih škola. Član 9 Zakona o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije glasi: »Sokolu Kraljevine Jugoslavije mogu pripadati učenici svih naronih, gradanskih, srednjih, učiteljskih i stručnih škola«. — Zakon o srednjim, učiteljskim i gradanskim školama (§§ 67, 46 i 27) daje moguč-nosti da mogu saradivati u sokolskim društvima i četama, ali ne da osnivaju u svojim školama sokolske organizacije. Naslov »Telesno vaspitanje u školi«, koji se često zapaža u školskim godišnjim izveštajima, mogao bi da bude dobar jedino za takav članak u kome se raspravljaju problemi telesnog vaspitanja u školi i u kome se dodiruje rad daka u sokolskim jedinicama, u raznim sportskim sekcijama; zatim u kome se govori o telesnom vaspitanju obzirom na nastavni plan i program; ili o pri-redenim utakmicama, sokolskim vež-baonicama i igralištima. Pod tim naslovom mogu se još iznositi nauč-na antrometrijska, fiziološka, biološka i pedagoška zapažanja i ra-sprave u vezi sa telesnim vaspita-njem. Prema jednim izveštajima, uprave škola misle da pomažu Sokolstvo na taj način, što učenici izvode u školi svoju redovnu gimnastiku po sokolskom sistemu. — To medutim nije pomaganje Sokolstva, jer se u svi-ma školama vežba po tom istom sistemu. Prema drugim izveštajima uprave škola misle ako se u njihovim školama izvodi redovna školska nasta-va gimnastike po sokolskom sistemu, da su prema tome svi njihovi daci podmladak sokolskih društava. Prema trečim izveštajima uprave škola izveštavaju: »Naši učenici su-delovali su na svima sokolskim priredbama. Svi su oni podmladak i naraštaj sokolskih društava«. — Pohvalno je što su oni svi u Sokolu, samo tako se ne izveštava, jer oni nisu na pomenutim priredbama su-delovali kao učesnici tih škola, več kao pripadnici sokolskih organiza- cija, t.j. kao naraštaj i podmladak. Četvrti izveštavaju: »Održao je ovdašnji »Soko« javan čas na kome je učestvovao i naraštaj ove škole. Voda Sokola je upravitelj ove škole.« — Ovo je pogotovo skroz ne-tačno izveštavanje! Jer naraštaj je samo jedan naraštaj sokolskog društva, a tehnički izraz voda sokolskog društva ne postoji. Peti, pak, mešaju u izveštajima školsku i sokolsku gimnastiku tako, da nije jasno o čemu je reč, da li o nastavi gimnastike u samoj školi, ili 0 saradnji tih škola u sokolskim jedinicama. Sesti izveštavaju: »Đačka sokolska četa broji toliko i toliko Sokola«, ili »Postoji dačka sokolska četa, a nastupala je i na sokolskim priredbama«, ili »Sokolska organizacija ne postoji kao zasebna organizacija u školi, več su učenici učlanjeni u sokolskom društvu«; ili »Sokolska organizacija kao posebna ne postoji«. — Ovo je ne samo netačno, več 1 pomalo nezgodno izveštavanje, jer prema Statutu o organizaciji i poslovanju Sokola Kraljevine Jugoslavije ne postoje sokolske dačke čete, več daci mogu biti samo učlanjeni u gradanskoj ili seljačkoj sokolskoj jedinici. Prema nekim izveštajima je redovna nastava gimnastike u školi isto što i Sokolstvo. Neki od takvih izveštavaju pod naslovom »Sokolstvo« sledeče: »Nastava gimnastike izvodi se po sokolskom sistemu«, pa misle da time pomažu Sokolstvo i ako je to samo redovna nastava školske gimnastike, a ne sokolski rad. — Prema drugima je školska javna vežba slet. Dakle, zbrka pojmova. Ima izveštaja u kojima se kaže, su učenici, koji su pobedili pri U-takmicama iz lake atletike, bili na-gradivani novčanim nagradama. Ta-kve nagrade treba izbegavati pri utakmicama u telesnom vežbanju. Ima više škola za koje pozitivno znamo da njihovi daci vežbaju u raznim sokolskim društvima, a da 0 tome ni reči ne donose u svoroe godišnjem izveštaju. — I to je pogrešno i čini se nepravda toj vrsti rada! Interesantan je ovaj izveštaj iz jednoga mesta u kome ima više sokolskih društava: »Pomanjkanje školskih prostorija, osobilo gimna-stičke dvorane, smetnja je razvitku sokolskog tada medu učcnicima«. I o\de krivo shvatanje Sokolstva. Bez komentara! Evo još jedan netačan izveštaj pod naslovom: »Podmladak Sokola«: »Kako mesni Soko nije ni ove godine bio aktivan, rad učenika ove škole bio je ograničen samo na proste vežbe, koje su se izvodile za lepih dana u školskom dvorištu.« — 1 ovde se mešaju pojmovi škole i Sokolstva! Ima izveštaja koji iznose da su svi daci u Sokolu, gde marljivo vežbaju, pa naglašavaju, da su upravitelji starešine u Sokolu, uz vrlo aktivno učešče svih nastavnika škole. — Samo da se ne dogodi, kada ovi upravitelji ne budu više starešine u Sokolu, da onda napuste društvo i Povodom odlaska naših sokola u Sofiju U vezi naše posete braći bugar-skim Junacima, na njihovom sletu ® 12 jula, postavlja se na prvom oiestu pitanje cime i kako černo da SK pretstavimo bugarskoj javnosti, ^ez ikakvog uvoda jasno je da to R>ože biti jedino našim primerom *®jedničke i pojedina č-ne mobilnosti na svakom koraku, našim sveestet-skim t. j. i disciplinskim Puncipima pri nastupu *'a sletištu, bilo na vež-b a m a, na utakmici, ,a k a d e-m 1J i. na ulicama, u p o v o r-C|> u šetnji i slično. Pošto nas deli od sleta samo kratko vreme, dužni smo da iskoristimo 8 v a k i dragoceni trenutak i da ga posvetimo temeljitoj korekturi naših sletskih У e ž b i, jednako članova, k a o i članica, naraštaja-Ca i naraštajki. Uz to, svaki t>ojedinac dakle i nevežbač koji u Sofiju, mora biti s v e s t r a-n 0 t. j. duhovno pripremljen i sve-stan zašto na ovaj slet ide. Ovu mu dužnost nalaže več sama sokolska Hipadnost. Zato i svi nadležni organi, upravni, tehnički i prosvetni, svesni ove pripreme, primiče svakog lJOiedinog učesnika na svoju od-Sovornost i učiniče sve da naš “°favak u Sofiji bude zbilja jedin-s}vena manifestacija sokolske zajed-r'lce, misli, rada, discipline, snage i lepote. Od toga kako če biti pri-Piemljen svaki pojedini učesnik, za-v,si kakva če nam biti zajednica i celina. Da bi uspeh pripreme bio što efi-kasniji, neizbežno je i hitno da se, pored savesnih i svestranih PHprema učesnika sleta, vrše i sve-s t r a n e i najstrožije smotre u sokolanama; i to pojedinačno i u celini, od strane samih jedinica i nadležnih zupa, počevši od v e ž b i za nastup i Strojevih vežbi pa do ostalih duhovnih i spoljašnjih priprema za slet, u pogledu vežbačkog odela, svečane odore, narodnih nošnji i slično. U tu svrhu, a bez gubljenja vremena oko nagadanja šta nam sve za Sofiju treba, nužno je da svi nadležni činioci, a naročite prednjači, osveže znanje o svojim dužnostima time što če pročitati članke i uput- slva, u ovom pravcu, a u kojima če nači za svoj rad na terenu, do deta-Ija, sve što im je za to potrebno. Ti su članci: »Javni n a s t u-p i« u br. 10 i dvobroju 11—12 li-sia »Soko« iz 1937 g. — »U v e ž-b a v a n j e« u br. 2 i 3 lista »Soko« iz 1938 g. — »Da se ne z a-boravi: Vežba kao glav- na priprema za Prag« u br. 5 lista »Soko« iz 1938 g. — »Odgovornost — u vezi uslov-ti ih zahteva za X slet u Pragu i za b u d u č e«, u br. 6 lista »Soko« iz 1938 g. — Speci-jalno za vežbačko odelo zrnašce »Z a r sitnice?« u br. 12 lista »Soko« str. 444 iz 1938 g. — i za svečanu odoru zrnašce „Š a r e n i 1 o, — ili ko ne veruje neka p r i p a z i«. A najzad »O svečano j o d o r i« u br. 7 »Sokolskog Glasnika« tsr. 2 iz 1939 g. Svi su ovi članci aktuelni i danas, kao i pre, za Prag i slično. Ali glavač je da se radu pristupi bez oklevanja, odmah i to kod kuče, u sokolanama i jedinicama. U Sofiji biče za to dockan! Puni disciplinske s vesti treba svi do sitnice da izvrše svoj delikatan zadatak. Pažljivo treba citati i savesno ispu-njavati sve propise vrhovnog voč-stva Saveza za odlazak i boravak a Sofiji. A najviše od svega treba da se svaki koristi iskustvima i poukama iz vlastite prakse sa prošlih s 1 e t o v a. Neka ni jedan učesnik sleta ne polazi na put, a da ne bude sokolski i slet-ski obavešten i spreman. Nek ne bude ni jednog povoda za nezadovoljstvo, ma sa ko je strane. Nek svima ucesnicima zajedno bude prijatno i dobro, a u opštem interesu junačko-sokolske produ b-ljene, iejne i stvarne s a-r ;< d n j e, bratstva i zajed-n i c e. B r a č o načelnici svih jedinica, — preuzmite voć-stvo, a svi učesnici sleta izvršite besprekorno za-povest! — Svi pak zajedno ispunite dužnost, o-s t v a r i t e delo. Sa voljo m, p c ? r t v o v n o, oduševljeno i r a d o s n o! Miroslav Vojinovič Соколске свечаности у Тузли У суботу, 3 јуна, одржано је жупско такмичење у Тузли на вој-ном вежбалишту уз учешће врста и појединаца из више друштава и чета. Сутрадан, у недељу одржана је јавна вежба друштва Тузла, које је том приликом свечано развило деч-ју заставу. После пробних вежби формира-на је дуга поворка, коју .је пред-водио бициклистички отсек тузлан-ским улицама препуним света, који је одушевљено поздрављао. Свечаност је одржана на Вилзо-новом тргу. Старешина друштва и — осмеробој — нижи раздео, прво место постигла је врста Сок. др. Тузла са 385;з бод. или 75:s°/o, по- јединац бр. Мехмед Мешић, Тузла са 67u бода или 84:s%; чланице по-јединке, средњи раздео: сестра Ма-ренка Полански, Лукавац са 50:i или 62:e°/o; нижи раздео: сестра Зо-ра Марковић, Тузла, 65:з или 81 :e°/o; чете — шесторобој — прво место постигла је чета Брвник, — дру-штво Брчко, друго место чета Бо-љанић — Сок. др. Грачаница; му- шки нараштај — нижи раздео у осмеробоју: прво место постигла је врста др. Тузла са 426:» или 83:7°/о : . Старешина, Н. Тодпћ, предаје дечију соколску заставу жупе, брат Никифор Тодић отворио је свечаност садржајним говором о југословенству, Соколству и Сло-венству у присуству више хиљада грађана, сељака и војске. Затим је нараштајка, сестра Наташа Мила-новић предала дар најмлађој браћи — деци, — заставу, коју су нара-штајке саме израдиле као завет у оквиру Соколске Петрове петолет-ке. Застави је кумовао најмлађи брат, АцО Миљевић, трогодишњи син инжињера брата Кузмана Ми-љевића, потстарешине друштва. Брат Тодић пр.едао је заставу на-челнику друштва брату Манојлу Влатковићу, а овај опет најмлађем заставничару, Властимиру Нико-лићу. Овај део свечаности био је не-обичио леп и узбудљив. Затим је жупски начелник брат Осман Туфегџић објавио резул-тате жупског такмичења. Чланови у четворобоју, исто врста Тузла са 188;e или 79;4%>, као појединац бр. Јакуб Чилинковић, Тузла са 34 :г или 85;s°/o; женски нараштај — ни-жи раздео: прво место постигла је врста Тузла са 365:7 или 81 :з%, као иојединка у вишем разделу прво прво место заузела је сестра Елза Сехауф са 63:e или 79:s°/o и у ни-жем разделу сестра Наташа Мила-новић, Тузла са 69:s бода или 99%. Из резултата такмичења види се да је Сок. друштво Тузла у овој години лепо напредовало и по бро-ју чланова и узорном телесном уз-гоју. Јавна вежба друштва Тузла тако-ђер је одлично успела захваљују-ћи програму вежби са тачкама, ве-жбе бициклистичког отсека, дечје коњице, женске деце с певањем и народним колима. Све је то било ново и привлачно за публику. Соколско позориште увече је да-ло свечану претставу. Ст. Бојовић nastavnici i dači. Neke škole ovako pogrešno izve-štavaju: »Naraštajci odlaze u pro-storije mesne sokolske organizacije, gde vrše vežbanja, pošto škola ne raspolaže potrebnim prostorijama. Ujedno sudeluju pri svim manifestacijama društva, kao i na ja\nim priredbama«. — Ovde je ponovo zbrka pojmova: Škola ne može da ima svoje naraštajce, a na manifestacijama društva, kada je reč o na-raštajcima, ne sudeluju oni kao dači svoje škole, več kao naraštajci sokolskog društva. * Sada čemo preči na drugi deo naših opažanja, na ono što u istinu stvara sokolski duh u školama. Neke škole izveštavaju da imaju poverenike za sokolsku štampu; drugi kažu da su im učenici pretplatni-ci sokolske štampe; treči javljaju da je u školi veči broj pretplatnika na sokolske listove nego što je đaka u Sokolu upisano. Itd. Medu nekolicinom učenika nekih gradanskih škola, koji su naraštajci u raznim sokolskim društvima, toliko je bila razvijena privrženost Sokolstvu, da su češče posečivali i predavanja u prednjačkim tečajevima svojih društava. Ima školskih uprava, koje se ovako pohvalno izražavaju o svojim ciacima: »Dači, koji su u sokolskim redovima, bili su ^revnosni u vežba-nju i učestvovali su na svima sokolskim proslavama i priredbama«. Pohvalno je što i po neki nastav-nici kontrolišu svoje učenike u So- kolu, a što se vidi iz ovakvih izve-šiaja: »Nastavnici dežuraju na ča-sovima vežbe«. Ima izveštaja koji govore o uče-nicima putnicima, koji vežbaju u svojim sokolskim četama po povratku iz škole, kući na selo. Simpatični sa izveštaji koji govore da je gimnastika i Sokolstvo do-lazilo do izražaja u predavanjima lugijene i zemljopisa. Neki izveštaji govore o vaspitnoj koristi kratkih predavanja pred na-ri.štajcima u sokolani, a po zanimanju dacima raznih gradanskih škola. U nekim izvešt^jima govori se o sokolskim poverenicima, verovatno nastavnicima, koji su članovi sokolskih društava, a zadatak im je da održavaju vezu izmedu škole i sokolskih jedinica. Ima škola koje prireduju javne vežbe u zajednici sa mesnim sokolskim društvima, pa onaj prihod, koji bi njima pripao, prepuste za »zidanje sokolskih domova. Medu ostalim izveštajima ima ih koji oduševljeno i s razumevanjem govore o saradnji daka u sokolskim jedinicama. Ovi izveštaji tačno raz-likuju šta je to školska gimnastika po Tirševom sokolskom sistemu, a što je Sokolstvo, sokolsko društvo ili četa; i šta je to saradnja učenika i učenica u sokolskom naraštaju. Izneti primeri, bez ikakvih komen-tara, mogli bi da posluže kao savet, kako ne bi trebalo, odnosno kako bi trebalo izveštavati o saradnji daka u sokolskim jedinicama. Ante Tadič Iz slovenskog sveta штштшт PRILIKE U SLOVACKOJ I SPOR OKO G. SIDORA Borba izmedju vladajuče grupe i bivšeg ministra Sidora nastavlja se sve jače u Slovačkoj. Pošto je Sidoru odtizet list „Slovak”, stavljena ie pod kontrolu vlade čitava štampa u Slovačkoj i niti jedan list ne sme da piše drugo, nego što mu vlada naredi. Osim toga, vlada je zabranila bilo kakve javne zborove ili manifestacije, baš zato što je narod neprestano manifestovao za Sidora, a pro-tiv vlade. Ranije je slovačka vlada bila zatražila agreman od Vatikana za Sidora, kao poslanika, nastoječi da ga na taj način ukloni iz zemlje. Piaški listovi javljaju da je taj a-greman dat, ali pošto su se odnosi izmedju vlade i Sidora još više zaostrili, pitanje je da li če Sidor poči u Rim. i pored vladinih mera protiv Sido-rovog lista »Slovak«, taj list je 13 ju-na objavio ponovo oštar članak protiv namera vlade da uvede fašizam, a članak kritikuje i vladinu spoljnu politiku. Karakteristično je da ni do danas slovačka štampa nije objavila da je Vatikan pristao da primi Sidora za poslanika. Slovačka vlada je poslednja dva dana pooštrila mere protiv nezado-voljnika u zemlji pa je izdala nared-bu da je svaki stražar, svaki državni činovnik i svaki Hlinkov gardist du-žan da odmah uhapsi svako lice koje bi širilo vesti protiv vlade ili protiv Nemaca. Vladin presbiro javlja da je u dvema slovačkim štamparijama, Juraš i Cere, otkrila letke uperene piotiv slovačke države i »za veliko slovensko carstvo«, pa je obe štam parije zatvorila, a vlasnike uhapsila Dalje se javlja da su 12 i 13 juna iz vedena mnoga hapšenja u Slovačkoj i da je 26 lica bilo internirano u kon cetracionom logoru u Ilavi. Da pari ra nezadovoljstvo kod kuče, slovačka vlada javlja da su se američki Slova-ci izjasnili protiv akcije Dr. Beneša, što su objavili i neki beogradski listovi. Medutim ogromna večina Slovaka u Americi je za saradnju sa Če-sima, sem neznatne grupe klerikalaca. »Neues VViener Tagblatt« javlja, da su se u Slovačkoj pojavili mnogo-biojni ilegalni letci, u kojima se pvopoveda sveslovenska misao te prijateljstvo sa Poljacima, Česima i Rusima, a napadaju se Nemci. Policija je pronašla nekoliko skrovišta, gde su se radili ti letci, pa je mnogo ljudi uhapšeno. * Nemački listovi demantuju vesti stiane štampe, da se provodi poinica-nje nemačkih trupa prema Slovačkoj; ali strana štampa, a naročito poljska, tvrdi i dalje, da nemačka vojska radi na velikim utvrdenjima u Slovačkoj, ts da nemačka vojska ulazi sve više na slovačku teritoriju, pravdajuči to ugovorom sa Slovačkom, po kome ona ima pravo da brani slovačku ne-zavisnost. Poljski listovi javljaju dalje, da su tri slovačka vojnička avio-na prebegla u Poljsku, te da su avi- jatičari izjavili, da u Slovačkoj vlada opšte nezadovoljstvo sa današnjim stanjem. To isto tvrde i američki slovački listovi i javljaju da je tamo stigao peznati slovački političar, Dr. Slavik, da organizira američke Slovake protiv slovačke vlade, a za zajednicu sa Česima. 1 Dr. Osuski, za koga se ra-n!je javljalo da je protivnik Dr. Beneša, piše sada u Parizu članke, u kojima pozivd Slovake na saradnju sa Česima i sa Benešom; ali traži da buduča čehoslovačka ne bude organi-zovana centralistički kao do sada. PRILIKE U ČEŠKOJ I MORAVSKOJ Prošle nedelje je otvorena u Pragu »Nedelja nemačke kulture«, koja sadrži čitav niz manifestacija, kojima se hoče dokazati, da je Prag ne-mački kulturni centar. „Volkischer Beobachter” donosi, 11 juna, članak u kome tvrdi, da na području protektorata Češke i Moravske ima da-leko više Nemaca nego što su to češke statistike pokazivale. Nemač-k: list kaže, da su, naročito posto-jale mnoge čehizirane varoši, koje su snda, preko noči, postale nemačke. Кго što je poznato, Nemci su gotovo u svima varošima postavili nemačke opštinske uprave. Na osnovu takvih aigumenata, berlinski list tvrdi, da u protektoratu ima najmanje 750.000 Nemaca! * Londonski „Times” javlja, da su se Nemci i češki fašisti u Brnu pozdravljali sa pokličem „Heil 15 Juni!”, iz čega se zaključuje da se češki fašisti nadaju, da če do toga dana doči na vlast, pomoču Nemaca. Engleskj listovi tvrde da češki fašisti primaju uegradu od 50 Kč dnevno, te da su u neprestanom dodiru sa pretstavni-cima nacionalsocijalista. Krivac za u-bojstvo nemačkog policajca u Klad-nju nije pronadjen, a neki engleski listovi tvrde da bi razlog ubijstva mogla da bude svadja zbog neke de* vojke. Francuski listovi javljaju, da je več nekoliko puta izvedena premetačina u stanovima nekih ministara češke vlade, te da je Ministar Fajerabend bic dugo preslušavan od nemačkog dižavnog sekretara Franka. I ministar prosvete, Kapras, je bio dva puta preslušan od Gestapa, zato što se ranije zanimao za slovenske narode, a naročito za Lužičke Srbe. Isti listo- vi javljaju, da je uhapšen i general Rudolf Medek, koji je poznat kao odličan književnik. Dalje se javlja da su vlasti protektorata naredile da se od iduče godine ima zatvoriti engleski institut u Pragu, te francuska i ruska gimnazija. Isto tako je odluče-no da udžbenici Istorije i geografije moraju bitii zmenjeni, prema današnjem stanju. Poljski listovi javljaju, da češki ot-por u protektoratu neprestano raste ■ da se nemačke vlasti spremaju na čiščenje. Nemački listovi naprotiv tvrde, da ne pretstoje nikakve pro-Piene u odnosu protektorata. AKCIJA DR. BENEŠA Strana štampa donosi opširne izve-štaje o protestu Dr. Beneša, upuče-nom Ligi naroda, zbog postupka Nemačke prema čehoslovačkoj državi, Foljski listovi javljaju, da je brat Dr. Beneša, Vojta Beneš, prebegao iz Češke u Poljsku, da se priključi akciji emigranata. Poljski listovi javljaju da iz Češke svaki dan beži, kogod može, u inozemstvo. DOLAZAK SLOVAKA U JUGOSLAVIJI! Petrovački list, »Narodna Jedno-ta«, izveštava da je ovih dana, u prostorijama Slovačke matice, odr-žana konferencija, na kojoj je rešeno da se 1940 godine svečano proslavi 200-godišnjica od dolaska Slovaka u Jugoslaviju. U tu svrhu iza-bran je naročiti odbor. Tom priliko-kom izdače se naročita spomenica, koja če doneti prikaze o kulturnom i socijalnom životu Slovaka u Jugoslaviji. Sokolske svečanosti u Jugoslaviji Sokolsko društvo »MATICA« Beograd, održaio je 3 juna akaaemiju, na svom letnjem vežbalištu, koje je bilo za tu priredbu lepo dekorisano i osvetljeno. Starešina društva, brat Andra Petrovič, brigadni deneral, otvorio je a-kademiju lepim pozdravnim govorom. Akademiji je prisustvovao od Strane Saveza SKJ brat Dr. Gradojevič, ža-menik starešine, kao i sestra Šepa, zamenica načelnice. U vežbama su u-zele učešča sve grupe članstva, a sr-dačnim aplauzom mnogobrojnih gle-daoca pozdravljeni su izvodači kao i njihovi vodi. Za uspeh akademije treba čestitati vežbačima na njihovom po-žrtvovanom radu, a naročito njihovim vodama: Agati 2ic, načelnici društva, Kajki Tomič, Nataliji Takač, zatim brači Franji 2ic, načelniku društva, Branku Poliču, zam. načelnika, Rado-miru Đordeviću, Ljubiši Todoroviču i Miletu Saviču. — Po završetku programa nastala je narodna zabava. * Sokolsko društvo Beograd II održaio je na letnjem vežbalištu u gornjem gradu, U juna, javni čas, na kome je učestvovalo preko 600 vežbača i vež-bačica, svih kategorija. Sve tačke izvedene su sa uspehom, a naročito vežbe na spravama, i tačke muške i žtnske dece. Veliko zanimanje iza-zvale su i trke na trotinetima i u-takmice na biciklima. Najoriginalni-ja tačka bio je prikaz lakoatletskih giana, koje se gaje u Sokolu. Vežbe je pratila vojna muzika, a publika, koja je u velikom broju došla, živo je odobravala. * Sokolsko društvo Zagreb I održaio je večernju javnu vežbu na letnjem vežbalištu, uz osvetlenje reflektora, pa je taj prvi pokušaj nočne vežbe imao vanredan uspeh, za koji se mora naročito zahvaliti načelniku, Milanu Čopiči, i načelnici, Marti Koželj. Najbolje je primljena scena »Žetva«, uz pratnju pevačkog hora i muzike. Mnogobrojnu publiku i goste po-zdravio je starešina društva, prof. Dr. Fran Zavrnik, a odgovorio mu je starešina župe, brat Dr. Gavrančič. Nakon vežbe održano je prijatno sokolsko poselo, a čitava manifestacija razvila se u znaku najsrdačnijeg bratstva i jugoslovenske ideologije. * Sokolsko društvo Skoplje III,, koje je sastavljeno od pitomaca i srednjo-školaca daka Doma Kralja Aleksandra, održaio je 4 juna večernji ker-ntes, uz učešče vojne muzike. Zame-nik starešina, Serafim Popovič, odr-žao je kratak govor zahvalivši upra- vi doma što izlazi u susret društvu šlo je propračeno burnim manifestacijama za Kralja i Jugoslaviju. Sledilo je zatim devet dobro kombinova-nih tačaka, prostih vežbi, vežbi s puškama, simboličkih ritmičkih vežbi, vežbi na spravama, dečijih igara itd, a naročito su se dopale tačke »Ribolov«, te »Život seoskog deteta u igri«, koju su izvodila deca. Park je bio divno osvetljen a uspeh kermesa, sn lutrijom i ostalim atrakcijama, bio je vrlo lep. * Sokolsko društvo Sarajevo-Matica priredilo je, 11 juna, javni čas, na kome je bilo prisutno veliko mnoštvo neroda i najugledniji pretstavnici sa-rajevskog javnog života. Javni čas je održan na večer, u svetlu reflektora i uspeo je preko svakog očekivanja. Naročito su zanimala publiku bojna takmičenja, zatim igre dece i vežbe na spravama. Javni čas završen ie so-kolskom veselicom. * Sokolsko društvo Prizren svečano je proslavilo 30-godišnjicu rada. Veli-čanstvenu sokolsku povorku pozdra-vic je lepim govorom starešina društva, potporučnik Milivojevič, a zatim je povorka prošla kroz varoš, noseči na čelu zastavu, što ju je društvu darovao Blaženopočivši Kralj A-leksandar, a kojoj je kumovao Nj. V. Kralj Petar 11. Na svečanoj akademiji govorio je župski prosvetar, Mirko Jovanovič, zatim prosvetar, prizrenskog društva, brat Troj i načelnik župe Skoplje, brat Pajič, koji je naročito pohvalio rad načelnika društva u Prizrenu, Nikole Pedje. U-speh ove svečanosti bio je vrlo lep. * Sokolsko društvo Bjelovar uz sude- lovanje sokolskih četa okružja bjelo-vrtskog te bratskih društava Koprivnica, Virovitica i Daruvar održaio je uspelu javnu vežbu, 4 juna, koja je pokazala lep napredak spomenutih sokolskih društava, u tehničkom pogledu. Kraj teških prilika koje vla-daju na teritoriju župe Bjelovar i koje znatno otežavaju sokolsko delovanje, poseta je bila takoder dobra. Istog dana' održana su župska takmičenja na kojima je uzelo učešča 13 vrsta muškog naraštaja (89) poje-dmaca), 2 vrste ženskog naraštaja (20 poj.), 11 vrsta članova (85 pojedina-ca), 3 vrste muške dece (24 pojedi-naca) i 2 vrste ženske dece (16 po-jcdinaca), dakle svega 31 vrsta, sa 234 takmičara. Takmičenja su pokazala znatan napredak, kako u tehničkom pogledu, teko i po broju vrsta, odnosno poje-dinaca, prema prošlim godinama. * Sokolsko društvo Valjevo priredilo je 28 maja javnu vežbu, na sportskom igralištu S. k. »Trgovački« koja je lepo uspela. Pored domačeg društva, učestvovale su sokolske čete: Slovac, Počuta, Divci, Grabovica i Pečka, či-je je članstvo pokazalo veliku disci-phnu i uvežbanost u sletskim vežbama. Javnu vežbu je posetilo oko 2500 gledalaca. Po završenoj vežbi prire-dena je sokolska povorka kroz varoš. U subotu, 3 juna, društvo Valjevo je priredilo svo.iu prvu ovogodišnju akademiju. Program su izveli, pored domačih Sokola. Sokolsko društvo Ub, medunarodni takmičari iz Beograda i Sokolska četa Grabovica. Medunarodni takmičari, brača: Buda Jeraj, Bela Norbert i Strgar Miloš, gesle svojih uspeha u Parizu i Varša- vi došli su u Valjevo, u nameri da Valjevcima pokažu, šta se sve sistematskim i istrajnim radom i jakom voljoin može postiči na polju telo-vežbe. Na žalost, Valjevci ovom prilikom nisu pokazali dovoljno razumevanja za ovu priredbu, te je poseta bila relativno slaba. Program^ akademije bio je opširan (oko 20 tačaka) i izveden je odlično i na opšte zadovoljstvo. Na završetku programa članovi Sokolske čete Grabovica sa uspehom su prikazali .tednu sliku iz »Dide« od J. Veselinoviča. * Sokolska župa Užice priredila je, 28 maja u Višegradu vrlo lepu sokolsku svečanost, na kojoj je uzelo učešča 470 sokola takmičara iz Užica, Plevalja, Prijepolja, Požege, Pribo-ja. Rudog, Sokoloviča, Vardišta, O-rahovaca, Veljeg Luga i Višegrada. Osim toga, na sletu je uzelo učešča i mnogo Sokola, koji se nisu takmičili. Trkmičenja su pokazala velik napredak u tehničkom pogledu, a osim toga priredena je veličanstvena povorka kroz varoš, pa jaVan čas i večernja akademija. Uspehu ove priredbe Sokolske župe Užice pridone-la je mnogo i muzika Sokolskog društva Višegrad, a manifestacija u Višegradu je pokazala da se Sokolstvo na teritoriji župe Užice sve više širi. * Sokolska četa Petrovci posvetila je 18 juna svoj novi dom u prisustvu velikog mnoštva naroda i članova iz sokolskih jedinica Vukovar, Borovo, Opatovci i Borovo Selo. Celo selo je bilo iskičeno zastavama a na svečanosti su održani mnogi patriotski govori. Starešina čete, Janko Hardi, je pozdravio članstvo i narod; zatim je govorio zamenik starešine društva Vukovar, N. Teodorovič, i izaslanik župe Osijek, potpukovnik Aleksandar D. Nikolič čiji patriotski govor je bio prmiljen sa burnim poklicima Kralju i Jugoslaviji. Kum pri ovom osveče-nju bio je brat Toma Maksimovič, direktor tvornice »Bata« i starešina društva Borovo, koji je u mnogoče-mu pomogao i pri samom zidanju doma. Njega je zastupao ing. Gregorič iz Borova, koji je takode održao lep govor Posle svečanosti priredena je vrlo lepa povorka, a zatim za-jednički ručak, na kome su govorili brača G. Radovanovič učitelj, N. Vidakovič narodni poslanik, N. Teodorovič i potpukovnik Nikolič, koji je islaknuo važnost sokolskih zadataka u današnjem času. Posle podne pri- reden je uspeli javan čas, i svečanost je završena narodnim kolima, uz ve-bko oduševljenje. * Sokolsko društvo Gračanica održaio je, 11 juna, vrio uspelu javnu vežbu, uz sudelovanje društva Tuzla, Kreka, Lukavac, Doboj i Teslič, te četa Porječina, Kakmuž, Sočkovac, Ka-rancvac, Boljanič, Donji i Gornji Ski-povac i Špijonica. Vežbi je prisustvovao veliki broj seljačkog sveta, a po podne je održana povorka, u kojoj je bilo više od hiljadu članova i preko 500 dece. Javnu vežbu otvorio je govorom starešina društva, brat Av-ас Prohič, a nakon njega je govorio starešina župe, Nikifor Todič. Sve tačke na javnoj vežbi su bile odlično izvedene, a naročito su pozdravljena dtca, zatim žene i devojke sokolic^ i biciklistički otseci. U veče je održana uspela akademija. * Sokolsko društvo u Titelu proslavilo je na veoma svečan način svoju 20-godišnjicu. Ovoj proslavi prisostvovali su Ministar trgovine i industrije g Jevrem Tomič, i pretstavnik Župe iz Novog Sada, Radoje Knježević. U proslavi učestvovala su i društva iz Mošorina, Kovilja i šajkaša. Svečanost je počela javnom vež-bom, sa bogatim programom. .Ovim Vežbama prisustvovalo je oko 1000 gledalaca, koji su sa zadovoljstvom posmatrali skladan rad sokola. Uveče je održana sokolska akademija, koju je otvorio pozdravnim govorom brat Vasa Kapamadžija. Zatim je govorio delegat župe, brat Radoje Knježevič, koji je rekao da je evo društvo jedno od najboljih dru-šiava u župi Prosvetar društva, brat Nikola Kirič, održao je predavanje o dvadesetogodišnjem radu Sokolskog društva u Titelu. * Sokolsko društvo Knjaževac prire-d:lo je 4 juna, javni čas, uz učestvo-vanje sokolskih četa sa svog područ-ja. Pre podne je bila povorka kroz varoš, sa vojnom muzikom na čelu, a zatim je obavljeno takmičenje sokolskih četa za prelaznu zastavu, dar brata Boška Milajiča, lekara. Zastavu je osvojila četa Žlne. Uspela je također i večernja akademija, na ko- joj je lepo govorio prosvetar, Stojan Stefanovič. * Sokolsko društvo Vukovje održaio je, uz sudelovanje svojih sokolskih četa, Kutinica, Čaire, Rogoža i Stu-povača, 28 maja, svoju javnu vežbu, koja je odlično uspela. Sve tačke pokazale su uzoran rad ovoga društva, koje spada medu najbolja na područ-ju župe Bjelovar. Zasluga za uspeh pripada agilnim sokolskim radnicima diuštva na čelu s bratom Bosancem Uiošem, starešinom društva Vukovje. * Sokolsko društvo Stara Pazova o- držalo je prošle nedelje slet svih su-sednih jedinica, koji je bio vrlo lepo posečen. Popodne je prireden javni čas, kome su prisustvovali izaslanici župe i saveza iz Beograda. Sokolsko društvo Vršac priredilo je 4 juna javnu vežbu, koja je pokazala da društvo tehnički lepo napreduje. U javnoj vežbi učestvovala je i Vojna muzička škola, sa svojim pi-tomcima. * Sokolsko društvo Debeljača priredilo je, 8 juna, javan čas, uz učešče društava Crepaja, Kovačiče i Uzdin, te čete Sefkerin. Prisustvovalo je 700 vežbača i vojna muzika iz Pančeva. Naročiti uspeh imale su ritmič-ke vežbe članica društva Crepaje, te slctske vežbe društva Debeljače. Na veče je priredjena vrlo lepa akademija. *' Sokolska župa Sarajevo priredila je 4 juna, utakmice članova i muškog naraštaja sa teritorije župe, pod voč-stvom načelnika brata Ružičke. Tak-mičilo se 10 vrsta, odnosno 71 poje-dir.ac. Rezultati utakmica pokazali su Up napredak; a 11 juna održana su takmičenja zajedno sa streljačkin otsecima, za članove i naraštaj sokolskih četa. Ova takmičenja su ta-kodjer uspela. * Sokolsko društvo Sinj priredilo je 8 juna javnu vežbu, na kojoj je uze- lo učešča 205 pripadnika svih kategorija. Mnogobrojno gradanstvo prisustvovalo je ovoj vežbi, koja je ima-la vrlo raznolik i biran program i koja je pokazala veliki tehnički napredak u društvu. Pored toga treba podvuči da je ova javna vežba zna-čila i jaku inanifestaciju sokolske misli i jugoslovenstva u ovom kraju, u prilično teškim prilikama. Naše- Sokolstvo nije klonulo i ovakvim priredbama pokazuje najbolje, da če junački izdržati do potpune pobede! * Sokolsko društvo Bačko Gradište održaio je, 11 juna, slet okolišnih društava, na kome je uzelo učešča oko 2000 sokola. Tom prilikom je društvo osvetilo svoju zastavu, posle podne je priredena javna vežba, a na veče uspela akademija. Lepe rodo-l.iubive govore održali su starešina diuštva, Veselin Brankov, i opštinski biležnik M. Stojadinovič * Sokolske društvo Studenci, blizu Maribora, proslavilo je sa velikim u-spthom 20-godišnjicu plodnog rada, kojom prilikom je održao lep govor zaslužni starešina, brat Hočevar. Sem povorke, prireden je popodnevni javni nastup i večernja zabava. SOKOLSKE PRIREDBE U BEOGRADU Sokolsko društvo Beograd VII, u nedelju 18 juna osvečuje svoje letnje vežbalište. (Hartvigova 69, Tašmaj-dan). Nakon izvršenog osvečenja na-stupa sokolsko članstvo, naraštaj, sokolska i članska deca škole »Car U-roš«. Početak tačno u 16 časova. Svita vojna muzika. Ulazna cena: Se-dište 10, stajanje i sokoli 5 Din. Deca i vojnici 2 Din. * Sokolsko društvo Beograd X, na Voždovcu, prireduje u subotu, 17 ov. mes. na letnjem vežbalištu, Sumadi-ska 1. kod Auto Komande, Javni čas sa Kermesom. Svira vojna muzika. Posle programa sokolsko veselje. U-laznice 15, 10 i sokoli 8 Dinara. Sokolsko slavlje u Subotici U nedelju, 8 juna, proslavila je Subotica na najsvečaniji način dvade-setogodišnjicu osnivanja Sokolskog društva. Na proslavi su došli brojni i vrlo ugledni delegati svih nacionalnih i kulturnih udruženja iz Vojvodine, a naročito veliki broj Sokola, iz svih okolnih društava. Od strane vojske uzeo je učešča na proslavi di-viziski general Ilija Brašič, zatim pod-ban Dunavske banovine Dragoljub Drinčič, pretsednik subotičke opštine Lipozemčič, izaslanik Saveza Sokola Dt. ing. Kosta Petkovič, starešina župe Novisad, Dr. Ignjat Pavlas itd. Kao naročito mio gost prisustvovao je proslavi i prvi načelnik subotičkog Sokola od pre 20 godina, artiljer. pu-kovnik Dimitrije Pavlovič. Proslava je otpočela več u subotu na veče svečanom sokolskom akade-mijom u amfiteatru Jugoslovenskog narodnog doma Kralja Aleksandra, i na njoj su, senr subotičkih Sokola, u-zela učešča još i društva Horgoš, Senta, Bač, Topola, Novi Sad i Mali Bajmok. Svečanost je nastavljena u nedelju izjutra golemim sokolskim zborom na sokolskom stadionu. Tom prilikom predati su prelazni darovi najboljem naraštajcu za g. 1939, Ru-diču, i najboljoj naraštajki, Ivanki Petrovič. Nakon sabora formirala se svečana povorka koja je prošla glavnim gradskim ulicama, srdačno pozdravljena od stanovništva, a zatim je pred Narodnim domom izvršen de-file i pozdrav. Tu je sakupljeno mnoštvo pozdravio starešina društva Subotica, Lazar Tešič, prikazavši u svom govoru razvoj Sokolstva u Subotici i velike uspehe što ih je Sokolstvo postiglo na nacionalno prosvetnom i socijalnom području. Danas u Subotici pbstoji Sokolsko društvo Matica i Sokolsko društvo I, a osnovane su brojne seoske čete, u Malom Bajmo-ku, Bikovu, Tavankutu itd. Starešina Tešič je zatim naglasio, da če subo-tički Sokoli ostati i nadalje na straži otadžbine, na njenoj severnoj Branici, verujuči u pobedu jugoslovenske misli i rešeni da svim snagama brane nezavisnost Jugoslavije i nepovre-divost njenih granica. U ime novosadske župe uzeo je zatim reč brat Ignjat Pavlas, pa je njegov rodoljubivi govor propračen burnim manifestacijama za Kralja i Jugoslaviju. Kad je brat Pavlas kazao da čemo radije umreti u slobodi za slobodu, nego li da budemo robovi tudina, i da je sokolski ideal Jugoslavija i jugoslovenski vojnik, nastalo je dugotrajno odobravanje i odušev-ljeno klicanje jugoslovenskoj vojsei. Po podne su na sokolskom stadionu održane javne vežbe, koje su pokazale lep tehnički napredak subotičkog društva i ostalih društava novosadske župe. Na veče je održano narodno veselje, a čitava proslava u-zela je vid sjajne manifestacije sokolske snage i jugoslovenske svesti. Okružni slet u Požarevcu U Požarevcu je, 11 juna, održan okružni sokolski slet, na kome je uzelo učešča 6 društava i tridesetak seoskih četa, pa se tako ova priredba pretvorila u sjajnu manifestaciju sokolske misli u Požarevcu. Članovi sokolskih četa, u narodnim nošnjama i sa sokolskim kapama, ispunili su či-tavu varoš i dali joj mnogo živosti. Na čelu mnogih sokolskih četa nala-zil<- se konjiča sa zastavom. Sletu u Požarevcu su prisustvovala i društva iz Smedereva, Velikog Gradišta, Pe-trovca, Grocke i Kovina, a naročito su srdačno bila pozdravljena sokolska društva iz Beograda (društvo Matica i Beograd IX). Pre podne je priredena velika ma-nifestaciona povorka, u kojoj je u-ztlo učešča više od hiljadu sokola i sokolica i veliki broj gradanstva. Pred domom Trgovačke omladine o-držao je govor starešina društva iz Požarevca, brat Ljubomir Stojadinovič. što je izazvalo srdačne manife-stecije za Kralja i Jugoslaviju. Posle podne je održan javni n9stup, sa čitavim nizom vrlo uspelih tačaka; a uveče je priredena akademija sa zabavom. i 00fW Sa javne vežbe sokolskog društva u Sinju. ( God. X — broj 24 x SOKOLSKI GLASNIK Strana 5 Čitajuci novine... Svi beogradski lislovi — i to ne samo »Politika« i »Pravda«, ved i * Vreme«, — donose opširan pri- kaz o svečanom polaganju ispita pr- ' yog dobrovoljačkog bataljona u Beo- gradu, u prisustvu samog ministra vojske i mornarice, generala Nediča- Tom prilikom je mimstar vojske održao studentskom bataljonu lep ro-^oljubivi govor, u kome je kazao, *da mu je drago da su beogradski ■študenti u ovim danima takode uzeli Plemenitiva micijativu da se nauče ru-koVanjem oružja; i da je to dokaz, da su beogradski študenti dostojni svo/ifi predaka, ko j: su u mnogim pribama davali primere junaštva i hrabrosti. Beogradski študenti time dokazuju, da če biti ravni svojim -Pretcima, ako ih pozovu otadžbina J Kralj!« Na pozdrav, što ga je ministar vojske uputio Kralju, listovi beleže da su študenti oduševljeno klicali »Živio kralji« Dalje se javlja da su študenti do-brovoljačkog bataljona priredili ve-'Ceru u poiast pretstavnika vojske, ko- 11 su im bili instruktori, te da su tom Prilikom pretstavnici studenata odr-*ali rodoljubive govore, koji su zavr-Seni sa burnim klicanjem Kralju i Ju-ŠOsldviji' Kad sam to pročitao, pomislio sam k°ga U sve neki bilteni u Beogradu Лесе oglasiti za »pomagača komuni-^a