Pošsarina plačena u goiovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Soko God. П. - Brof 40. LfiaBlfaraek, 1. 1031. Izlazi svakog četvrtka e Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo nalazi se u Učitelj skoj tiskan, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2312, uprava u Narodnem domu, telefon broj 2543 — Ljubljana • Račun poštanske štedionice broj 12.943 a Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju TOMO F. KRALJIČ (Ljubljana): Selu smo potrebni S raznih nam se strana predba* cuje, da je Sokolstvo organizacija, ko* ja se preživljuje. Čak da sc je i pre* živela. Takve glasove ne slušamo samo — s nama protivne strane — da se So* kolstvu umanji važnost u našem narodu — nego to možemo čuti i od gdjekojeg osvedočenog i iskušanog sokolskog radnika. Nisu to obične reči i običajna »mlačenja prazne slame« neuposlenih ljudi, nego to ima, bez sumnje, i svojih opravdanih i dub-ljih razloga, s kojima treba da raču* namo i preko kojih ne smemo preči s lakim osmehom preko lica. Biče sva* kako razlog, da smo pokazali u izvrši-vanju svojih nastojanja premalo aktivnosti, ispravnog sokolskog shvača-nja i samozataje. U tom če — (r}ets nimo ruku na srce — biti i prilično istine. Medutim, to još nije ni iz da* leka dovoljno jak i opravdan razlog, da bi se moglo govoriti o sokolskoj iživelosti. Sokolski rad treba da osvetlamo sa svih strana, da ga objektivno pro* sudimo i stvorimo nepristran zaklju* čak, koji če nam ukazati u pravom svetlu ceo naš rad sa svim svojim dobrim i lošim stranama i posledicama, i ujedno utrti put, kojim treba da krenemo. Da se je Sokolstvo, kao nacionalna, vaspitna, kulturna, gimnastička, ili pak kao idejna organizacija preživelo, ne možemo ni na čas poverovati, niti dozvoliti ikome, da nam takva sumnji-čenja, omalovažavanja i suvišnost na* Šeg opstojanja predbacuje. Nešto ipak moramo uvažiti, pa makar crpli poučak i od naših protiv* nika i od naše brače, koja —- u do* broj veri — misle, da je Sokolstvo izvršilo svoju zadaču i ispunilo svoj radni program. Sokolstvo nije još izvršilo svog radnog programa, a niti se je preživelo. Sokolstvo živi, ali ono mora da se razvija, radi i stvara Kad je kao živo biče i kad se kao takvo razvija, treba u vezi s time i da se srazmerno razvija i sokolski program, sokolski ciljevi i sokolski rad. Sve to treba da ide u skladu i paralelno s razvijanjem naroda i da se upravlja rad prema po* trebama i stanju narodnom. Iz naroda za narod, naša je lozinka, koja nas mora svagda, svuda i svagde voditi. To ne znači da Sokolstvo mora kre* nuti drugim pravcem i menjati svoj dosadanji smer. Naprotiv. Sokolstvo neče da otstupa od svoje ideje, svojih načela i svojih pregnuča, ali program rada, sistem, usredočenje svojih nasto* janja treba donekle modificirati, od nosno, da se jasnije izrazimo, proši riti. Sokolstvo treba upotpuniti i prilagoditi ga (u izvesnoj grani sokolskog rada) opštim prilikama i to onih koje su nastale, i onih koje nastaju. Da-kako, sve u pravo vreme i na pravom mestu, da se nebi kosilo s osnovnim, bitnim principima Tyršcve ideje. Pitaju nas: da H je naš rad savre* men, evolutivan, i da li ide usporedo s opštim narodnim pitanjima, a potre* bama svoga kraja napose? — Mogli bismo odgovoriti i sa: da i sa: ne. Pre* ma torne, kakvim se očima gleda na Sokolstvo, i kako ono izvršava svoj nalog u svome kraju, u svome dru stvu; kako članstvo shvača svoju duž-nost, i kakav se karakter podaje so* kolskom delovanju. Sokolski rad zascea u sva savre* mena pitanja i ono učestvuje u svim problemima, koja nisu suprotna sokol* skoj ideji, a koja donose izravno ili neizravno koristi i probitaka svome narodu. U sokolsku radnu svestranost nečemo sc ovde upuštati, jer nam to nije ni namera. Želeli bi samo podvuči ono, čemu Sokolstvo posvečuje glavnu, a čemu sporednu važnost. Naša glavna zadača, po shvačanju velike večine, ne samo običnih sokol* škili pripadnika, nego i znatnih sokol škili funkcijopera i priznatih sokolskih radnika, bila bi: gajenje telovežbe i buđenje nacijonalne svesti. Isto dakle, kao za vreme osnivanja Sokolstva, ma da je bila telovežba u ono vreme za stalno, drugostepene važnosti, a na cijonalizam bio je srž svih sokolskih Pregnuča. To je za ono vreme bio is* pravan, a kako se je kasnije uvidelo, možda i jedmi pravi put, da se dode do nacijonalnog oslobođenja i ujedi' njenja slovenskih naroda. Sokolstvo je torne radu vrlo mnogo doprinelo i žrtvovalo, što je i zlatnim slovima is* pisano na stranicama sokolske i nacionalne istorije sviju Slovena. Danas je stanje u mnogočemu iz-menjeno. Oslobodenje i ujedinjenje Slovena postalo je u glavnom stvar* nošču, i današnjem je Sokolstvu isto tako sveta dužnost da čuva krvlju stečene pravice, razvija sveslovensku bratsku uzajamnost i širi ljubav prema svojoj slobodnoj i ujedinjenoj utadž* bini. Nacijonalizam nam je danas, kad promatramo političko stanje država u svetu, a osobito onih oko nas, potre* ban, i mi treba da ga podržavamo i jačamo. Ali nacijonalizam stvaran, trezan i ozbiljan, svakome pristupačan i shvatljiv, bez ikakvih primeša im* portiranog šovinizma. Sokolske telovežbe nečemo i ne smemo zapuštati, niti joj podavati manju važnost, nego što joj po svojoj ulozi pripada. Osobito danas ne, u vreme fizičke dekadanse i raspojasa* nosti nezdravog športa. To tim pre kad znamo, da nas sa svojim javnim nastupima baš ona najjače veže uz javnost, uz narod. U ničemu dakle opadanje, nego večito i stalno diza* nje, napredovanje i usavršavanje. Ovi sokolski radovi, naime: nacijonalizam i telovežba, bili bi — kako smo več spomenuli — po tumačenju mnogobrojne naše brače i nebrače, glavni i gotovo jedini sokolski zadaci, svrha sokolskog postojanja. Postavlja se stoga s pravom pitanje: da li su samo telovežba i budenje nacijonalizma osnova i glavni stupovi svega sokolskog rada, ili samo jedan deo, t. j. karike u lancu sokolskih ci-ljeva i sokolskih pregnuča, i da li to mogu biti glavni i jedini zadaci sva-kog našeg sokolskog društva, odnosno čete, bez razlike u kom se kraju i u kakvim se opštim prilikama nalazi? — Mislimo prvenstveno na naša sokolska društva na selu i na naše sokolske čete. Mi bi na ovo odgovorili samo: Ne mogu biti niti glavni, niti jedini. Mo* gu biti samo medu glavnima. Takav bi rad za veliku sokolsku organizaciju bio i suviše malen. Trgati ne možemo ničesa. jer se sokolske grane tako isprepleću međusobno, da ih je nemo-guče deliti ili ispuštati. Mi se možemo samo radno uvečavati. Polje sokolskog delovanja tako je široko, a izvori za taj rad tako i bujni i nepresušni Zato se ne smemo zaustavljati samo na nacijonalizmu i sokolskoj telovežbi, več moramo krenuti dalje, da Sokol* stvo postane potpuno, savršeno i da naš narod uvidi da mu je i potrebno. Seljaštvo je srčika našega naro* da. Dakle i Sokolstva. To mi vrlo do* bro znamo i u tom smeru morali bi* smo srazmerno upraviti i naš rad i naša nastojanja. Govoriti našem bratu, seljaku samo i jedino o nacijonalizmu kod praznog želuca, i o »velikim kovrtljaljima«, nakon umornog dnevnog rada, mislimo, da če uroditi slabim plodom i da neče imati onoga trajnoga i željcnog uspeha. Rad u na* Šim seoskim sokolskim društvima i četama, trebao bi da počiva na drugim temcljima na drugoj osnovi. Naše je selo prosvetno zaostalo. Upravo grča u neznanju. Higijenski još je u povo* jima. Moralno nije na visokom stup-nju, a gospodarski guši se u dugovi* ma, a opet najviše s neznanja. Tu treba da Sokolstvo pomogne, doskoči pruži ruku pomočnicu, da pridigne naše selo iz onog kala i blata u ko* jem se u svakom pogledu nalazi. Se* Ijak če uvideti blagotvorno delovanje Sokola, uvideee i osetiee koristi, koje mu Sokolstvo pruža i ono če mu po* stati potrebom, kao svakidanji hleb. Selo. seljaka duhovno pridignut, a gospodarski ga postaviti na vlastitc noge, to neka bude naše nastojanje, naš zadatak i naš rad na selu. Kad to postignemo, nači če se čitav naš na* rod u kolu sokolskog bratstva. Bude-mo li tako radili, o sokolskoj iživelosti neče niko moči da govori. Nepri-jatelji Sokolstva učutače, a naša za* spaja brača prenučp se iz sna. Uspesi na ovom polju rada pola* gano dolaze, ali su sigurni i tim draži, zato jer su potrebni, jer niču iz ljubavi prema svom zapuštenom bratu. Za ovakav rad nije potreban ni ve* liki broj sokolskih radnika, ni bogzna kakva naročita sprema. Radnika Sokolstvo ima u izobilju (ma da je mno* go zvanih, a malo odabranih!), a do* voljna su za svaku jedinicu i dvojica požrtvovnih članova, koji hoče da se u svoje slobodno vreme posvete tom radu. Samo dobre volje i ništa više. »Čvrstom se voljom i brda ruše«, ka* že narodna. Naš agilni Savezni pro* svetni odbor, ove če zime, kako izgloda, u tom pravcu i raditi, pa neče ni uspeh u tom pogledu izostati. »Sokolstvo je opšta narodna organizacija«, kako se to na svakom mestu i svakom prilikom naglašava, a naša je dužnost, da Sokolstvo to shva* ti, uvaži i do svih granica mogučnosti i ostvari, da zaista postane opšta na* rodna organizacija. HAJRUDIN ĆURIĆ (Mostar): Sokolstvo i gimnastika Dva pojma koje mnogi i mnogi mešaju to su Sokolstvo i gimnastika. Oni su, doduše, u uskoj i međusobnoj vezi i Sokolstvo bez gimnastike nebi se dalo ni zamisliti. Gimnastika je starijeg porekla od Sokolstva. Najstarija istorija Egipčana, Babilonaca, Asiraca, Perzijana* ca, Kineza i drugih naroda govori o tome, kako su ovi narodi posvečivali naročitu pažnju telesnom vežbanju. U prvom redu oni su se učili različi* tim vojničkim vežbama, mačevanju, jahanju na konju, bacanju teških predmeta, trčanju, skakanju i t d. Iz ovoga izlazi, da su syi ovi stari narodi uvideli, da su za obranu njihove do* movine neophodno potrebni fizički zdravi i izdržljivi pojedinci, i da oe im to fizičko zdravlje i izdržljivost dati samo telesno vežbanje ili gimnastika Koliku su važnost neki od ovih na* roda davgli telesnom vežbanju vidi se po tome, što je isto bilo zakonom propisano. Od svih starih naroda najozbilj* nije su shvatili važnost telesnog od-goja stari Grči. Oni su prvi znali, da samo u zdravom telu može da bude zdrava i duša (»kallokagathia«). U tom njihovom rezonovanju mogli bismo da tražimo daleke zametke So* kolstva, onoga Sokolstva, koje če se roditi u drugoj polovici 19. veka. Po* znato je, da su Spartanci odvajali sla-bu, bolesnu i kržljavu decu od zdrave deee i da su ovu zdravu decu odga* jali na svoj način. Za kratko vreme oni su dobili fizički jake i zdrave po-jedince, koji su se herojski borili i na klasičan način ginuli za svoju do* movinu. Stari Grči su posvečivali paž* nju i duševnom odgoju. Oni su imali specijalne zavode za telesni i duševni odgoj. To su t. zv. palestre i didaska* lije. Kolikog je utecaja imao-telesni odgoj na grčki narod svedoče nam krasni grčki kipovi i slike, na kojima vidimo savršeno izradena telesa Du* ševni odgoj sastojao se u sviranju, pevanju, učenju govorničkoj veštini, pesništvu i t. d. Grčke olimpijade sa svima njihovim ceremonijama bile su vidan znak njihove telesne i duševne spreme. Zahvaljujuči svemu tome, grčki je narod imao i hrabrih sinova i učenih ljudi, čije filozofske misli i danas imaju velikog značaja u nauči. Ali čim je narod napustio tradicionalne tekovine svoga fizičkog i dušev-nog odgoja, nastupilo je ono, što je moralo doči, a to je propast. Došao je jači, nastavio je, doduše, ono što su Grči počeli, ali kad je i on u tome popustio, zadesila ga je slična sud-bina kao i Grke. Pored svega toga ostali su i Grei i Rimljani u jakoj uspomeni kod docnijih naroda sred* njeg i novog veka. U srednjem veku telesno je vež* banje pošlo unazad. Tome je uzrok uglavnom srednjevekovna katolička crkva, koja je vodila borbu o prevlast s državom. Katolička je crkva štitila i propagirala asketska načela, po ko* jima je trebalo ubijati telo, koje je »oruđe davola« i živeti što povučeni-jim i usamljenijim životom. Mesto telesnog vežbanja u pozitivnom smislu nastalo je telesno vežbanje u ne* gativnom smislu. Mesto zdravih i ja* kih ljudi pojavljivale su se slabe i kržljave askete Jedini izuzetak u srednjem veku činili su jedan deo oru* Žane sile i plemstvo, koje je, ili radi državnih ili radi privatnih interesa, posvečivalo neku pažnju svome teles* nom odgoju. Najvidniji znak telesne jakosti u srednjem veku bili su t zv. viteški turniri, u kojima su se poje-dinei na konjima, s kopljima i oklo-pima borili za interes otadžbine, ili, u večini slučajeva, za ruku koje žene. U telesnom odgoju novi je vek pošao mnogo napred. Prvi koji su pre-kinuli sa srednjevekovnim asketskim načelima bili su humanisti. Oni su vi* deli da to ne vodi nikakovom dobru i u interesu ljudi i države počeli su borbu s katoličkom crkvom. U toj borbi oni su zastupali grčki odgoj i za kratko vreme dobili su dosta pri* staša, čiji se broj naročito povečao u 18. veku. Pedagozi i filozofi 18. veka potertavaju važnost telesnog odgoja i iznose svoja načela, koja njihovi po* magači primenjuju u praktičnom životu. Stvaraju se različiti sistemi telesnog vežbanja. Tako na pr. u Ne* mačkoj Adolf Spiess uvodi sprave, na kojima se vežbaju pojedini delovi te* la U Švedskoj Petar Ling uvodi svoj sistem telesnog lečenja: proste vežbe, plivanje, veslanje i slično. U Engles* koj je gimnastika uglavnom u vidu sportskih natecanja na čistom zraku u prirodi. U Češkoj je poznat Šmitov sistem, koji je propagirao spartanski odgoj Po njemu se odgajao i osnivač Sokolstva doktor Miroslav Tyrš. U najnovije doba pojavili su se sistemi Čeha Očenašeka i Pospišila i Danca Mullera (Mullerov sistem). 1 naš je narod imao" neku vrstu gimnastike, koja se ogledavala u tr* Čanju, skakanju, bacanju »kamena s ramena«, junačkim igrama, megdani-ma i t. d. Kao ostatak narodnih igara imamo još i danas »Morešku«, koju sam gledao na Korčuli i poznatu »Sinj-sku alku«. Gimnastika je u Sokolstvu samo sretstvo, pomoču kojega ono po-stizava svoj cilj. Ona je uži pojam od Sokolstva. Zato svaki pravi Soko mo« ra u prvom redu da bude fizički zdrav, jak i otporan, kako bi sa zdra* vim telesnim osobinama mogao da ne* guje i oplemenjuje svoju dušu. Gimnastika jača telo. Ona ga pravi otpor-nim prema svima vanjskim nepogo* dama. Dobar i zdrav gimnastičar mo* že biti samo onaj, koji umereno radi. Njegovo je telo lepo, zdravo, jedro i razvijeno. On lakše odoleva bolesti* ma od onoga, koji ne gaji svoje telo. Takav je čovek sušta protivnost zdra* vome čoveku, on je kržljav, slab i podleže brzo različitim bolestima Gimnastika je, dakle, ograničena samo na telo. Svaki gimnastičar ne mora u isto vreme biti i Soko. Atlete i šampioni kao i cirkuški ljudi nisu ni* šta drugo nego obieni gimnastičari. Sokolstvo je nešto drugo. Ono je čisto slovenska organizacija, stvorena po neophodnoj potrebi, koja ima za zadaču da od pojedinca i pojedinke napravi fizički zdrave, moralno i du* ševno jake ljude, koji če biti na korist ne samo svome narodu i otadžbini, nego i čitavom čovečanstvu. Sokolstvo obuhvata, dakle, i telesni i duševni odgoj. Telesni se odgoj vrši u soko* lanama i letnjim vežbalištima. Za to su određeni prednjači i prednjačice. Duševni odgoj vrše pročelnici razli* čitih sekcija, koje postoje u svakom sokolskom društvu. Cilj sokolskog vaspitanja je svestranost, kako u telesnom tako i u duševnom i moralnom pogledu. Naše Sokolstvo hoče da stvori od pojedinca u prvom redu do-brog držayljanina*Jugoslovena, koji če umeti da ceni i brani čast svoga na* roda i države. Takav je čovek pun vrlina, on je plemenit, pošten, iskren, marljiv, ima smisla za zajednicu i t. d. Samo takav Jugosloven može da bude dobar Sloven i dobar čovek. Zato reč »Sokolstvo« u čovečanskom smi* slu znači samo napredak, a gim* nastika mu je samo sretstvo da dodc do toga napretka. Sokolstvo je prava narodna organizacija. Ono je budan čuvar sviju narodnih i državnih interesa. Ono odgaja mladež i uči je kako če znati da brani ono, što bi tuđin hteo da otme. Ono jača i krepi volju pojedinca i pojedinke. Ono stvara jake i nepokolebljivc karaktere, ono usaduje u srca svojih sledbenika dubok koren ljubavi prema svome Kralju i Otadžbini. Ono potseča pojedinca i pojedinku na herojska dela njihovih dedova i brače, koji su krvlju natapali poljane i šume ove zemlje samo da je spase od dušmana. Ono ih uči da ljube slobodu i da čuvaju njene tekovine. Ono im daje duševne hrane, kojom če se, kad bude potreba, znati koristiti. Zato greše svi oni, koji mešaju Sokolstvo i gimnastiku i koji misle da je sama gimnastika Sokolstvo. Tako* der greše i oni, koji svoje sinove i kčeri ne šalju u sokolske redove, koji su, pod vodstvom našeg uzvišenog starešine Nj. Vis. prestolonaslednika Petra, krenuli gigantskim korakom napred. Osnivač Sokolstva neumrli Tyrš rekao je: »Treba jake i nesalomljive volje, treba tačnosti i moralne čisto* če, treba snažnih grudi i mišica, treba bratskog osečaja i čovečanske ljubavi, koja snagu potrostručuje i sjedinjuje u jednu nesalomljivu vezu« Držimo se ovih njegovih reči! Svečani kroj članica Čitam u zadnjem broju »Sokolskog Glasnika«, da če zbor župskih načelnika biti u Beogradu 17. oktobra o. g., i da če članice imati sastanak pre toga zbora jer treba da rasprav-ijaju pitanje svečanog kroja za članice. Pitanje je ovo vrlo važno sa kojega god strane posmatramo, pa je prema tome važno i njegovo rešenje, ali zgodno i sretno rešenje. Rešavano je ono toliko puta ranije i rešeno je, ali se pri tome nije bilo sretne ruke. Moramo biti otvoreni, iskreni, pa priznati da današnji svečani kroj članica ni ukom pogledu ne odgovara svrsi, O tome najbolje govori onaj mali broj krojeva, koji možemo nači u celom Savezu. Od nekoliko hiljada članica, imamo svega koju stotinu krojeva. Zašto? — Zato, što materijal i boja stoje u tako neharmoničnoj kombinaciji, možda čak bez ukusa (time ne osporavam ukus onima, koji su kroj kombinovali), zatim nepraktlčan i ne-ukusan kroj, (Sa onim ervenim poru-bima i ostalim). I k tome ceo je taj kroj skup. Qvo pitanje možda i jest glavni razlog, što svečanih ženskih krojeva ima tako malo, Prema tome ss, župske načelnice kod rešavanja ovog pitanja treba da vode računa u prvome redu o ceni odore. Treba dati odoru, koju može nabaviti svaka članica, a ta mora da je jeftina, praktična, higijenska, mora da zadovoljava estetiku, odgovra ideji, jednom reči da u tome odelu vidimo Sokolieu. Nece to biti lak posao, ali pitanje je nužne prirode i apsolutno se rešiti mora, a što pre, to bolje. Voditi treba računa o onim članicama, koje stvaraju srž naših redova. To su učenice raznih srednjih i struč-nih škola, pomočnice bilo u trgovina ma, bilo u kučnim poslovima, iloma-čice, šivilje i sl., zatim seoske devoj-ke. Svake od ovih članica u svom dnevnem poslu teško žrtvuju vreme za redovitu vežbu. Još teže skupi novac za članarinu. Mora imati vežbačko odelo, a ono ne može da nabavi ispod 200 Din. Odaklc da smogne novac za to? Prema svemu ovome, smemo li mi da i pomislimo, da ona može nabaviti svečani kroj za koji sam materijal stoji minimum 500 Din? Ali vidimo da ni druge članice (kao činovnice). koje bi sa izvesnim pregaranjem ipak mogle kroj nabaviti, ne nabavljaju ga. Neče one da daju tolik novac za odoru, koja s potpunim pravom nazivlju nepraktičnom i neukusnom. Dakle, preostaje jedino da se da de drugi svečani kroj. Najkrači bi možda i najlakši izlaz bio, kad bi se vežbačko odelo nešto preinačilo za svečani kroj, kao što je učinjeno kod ženskog naraštaja. Verujem, da ni to nije možda ni lako, ni zgodno, ali sigurno najbolji i najkrači izlaz. Na pr. ROSIJ A - FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA GSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD kratku vežbačku suknju metnuti na širi pojas (da suknja padne do izvesne duljine pod kolenom). Za vežbanje taj bi se pojas podigao i suknja bi bila propisno kratka. Bluza može ostati ista vežbačka, kao i crne čarape i crne cipele. Ovome dodati kaput iz istog materijala i iste boje kao suknja (bilo bi lepše crveni, ali taj ima več ženski naraštaj, dok je beli ne-praktičan), koji bi bio ukrašen narodnim motiviina izvezenim u jednoj (na pr. crvenoj) boji, ili u više boja. Ne-što je teže pitanje rupca ili kape za glavu. Rubac nije zgodan i nikako ne daje svečan izgled. Jedino možda rubac u vidu kape kao što ga imaju ss. članice ČOS ili možda kapa kao kod članova samo modra sa crvenim temenom: ili kroj uzet od kape koje naše narodne nošnje, bilo iz kojeg kraja? Možda na neki zgodan kroj primeniti motive narodne kao i na kaputu? Nekako na način sličan ovome treba rešiti to pitanje, ako želimo da uskoro svaka članica ima svečani kroj. Kroj bi bio jeftin, a svaka bi ga članica mogla sama izraditi. Dode li do sličnog rešenja nameče se samo po sebi pitanje: sta če članice koje danas imaju svečani kroj? I to treba rešiti. Ako bi pak ovakovo rešenje bilo neizvedivo s nekih naročitih razloga, pa treba ostati pri ovome kroju, koji imamo danas, onda taj bezuvetno treba preudesiti. U torne slučaju, za-što svečani kroj članica da ne bude isti sa svečanim krojem članova? Razlika bi jedno bila u torne, što bi hlače zamenila nešto naborana suknja i što bi se izmenio okovratnik bluze. Na taj bi se način bar dobio od-govarajuči svečani kroj, a ujedno po-stigla bi se jednoobrazovanost u ode-vanju članstva. Time, razume se, nebi ovo pitanje bilo sretno rešeno, jer bi ova lepa svečana odora bila skupa, a time nepri-stupačna velikom postotku članica. Ipak jedan zaključak mora da se stvori. Još nešto: na svome zboru ss. župske načelnice trebalo bi da izrade jedan pravilnik o nošenju kako vež-bačkih odela, tako o nošenju svečanih krojeva, da se izbegne različitim tu-mačenjima ne samo u poj edinim župa-ma, nego i u društvima jedne župe. Na pr.: u kojem se slučaju smemo pojavljivati na ulici u vežbačkom ode-lu? — Suknja sa vežbačkog odela ski-da se za vežbanje na spravama i u lakoj atletici kako na redovitim vež-bama, tako na javnim nastupima, ali bi trebalo propisati visinu do koje se drže crne gačice a ne da kod nastupa izgledamo kao da smo na plaži. — U belim, kratkim čarapama nastupa se u svirn vežbanjima, ali na ulici i u povorci? — Pojavile su se i rukavice. Nose li se one, kakve, gde i kad? Sve su to pitanja mala, ali važna, koja moraju imati precizne odgovore, da budemo svuda i uvek iste — So-kolice. Članica. Is načelništva odbora Savesa SKJ Iz sednlce saveznog TO od 29. septembra 1931. Pregled protih vežaba za sveso* kolski slet u Pragu 1932. izvršen je za župe Dravske banovine prošlc nede* Ije dne 27. septembra o. g. u Ljubija* ni Na pregledu bile su zastupane župe: Celje, Kranj, Novo mesto i Maribor, sa ukupno 21 članom i 12 članica. Sokolska župa Ljubljana na ovaj pregled nije poslala nijednog člana i nijedne članice. Razume se, da je ta apstinenca učinila na ostale župe slab utisak. Zaključilo se je sto* ga pozvati Sokolsku župu Ljubljana, da saveznom načelništvu javi i odgovori, zašto nije bila zastupana na pre* gledu prostih vežaba. Vežbe za članove za prijamni is-pit u savezni tečaj predložio je na odobrenje br. Mačus, i to po jednu vežbu na >ručama, preči, konju u šir sa hvataljkama i na karikama. Na is* pitu če se slaba ocena iz jedne grane izravnati sa dobrom ocenom u osta* lim granama. Na zbor župskih načelnika i na* Čelnica, koji se održava dne 17. oktobra o. g. u Beogradu, pozivlju se svi župski načelnici i sve župske načelnice, odnosno njihovi zamenici, jer je dnevni red sednice važan takoder i obzirom na pretstoječi svesokolski slet u Pragu 1932. god., za koji se tre* ba dobro pripraviti. Sednica zbora župskih načelnika i načelnica održače se u prostorijama Saveza SKJ, Tera* zije 7/II u 10 sati pre podne sa sle* dečim dnevnim redom: 1. Izveštaj saveznog načelnika. 2. Izveštaj savezne načelnice. 3. Raspoired budučeg rada: a) pred* njačka savezna škola u 1932. god., h) savezni tečaj za laku atletiku u 1932. god., c) savezni tečaj za vodnike dece i naraštaj a. 4* IX. svesokolski slet u Pragu 1932. god.: a) proste vežbe za članstvo i naraštaj, b) takmičenja za prvenstvo SSS, c) štafetno trčanje SSS, č) posebni nastupi župa SKJ u Pragu. 5. Župski sletovi u 1932. god. 6. Plivačka takmičenja i takmiče* nja u odbojci Saveza SKJ u 1932. god. 7. Pokrajinski sletovi 1932. god. 8. Predloži župskih načelništva, koji se saveznom načelništvu imaju poslati najkasnije do 10. oktobra o. g. 9. Slučajnosti. Istoga dana u 9 sati pre podne održače se u gore pomenutim prosto* rijama sednica župskih načelnica u svrhu rasprave o svečanom kroju čla* nica. Kako uprava Saveza nema raspo-loživih sretstava, zato se učesnieima zbora župskih načelnika i načelnica neče moči isplatiti dnevnice i putni troškovi Brača i sestre neka upotrebe za putovanje železnicom župske karte za slobodnu vožnju, koje svaka župa ima po dve. U Beogradu neka po mogočnosti pribave što jeftinija preno* čista. . Preraden je dnevni red sednice /bora župskih načelnika naime u po* gledu takmičenja za prvenstvo SSS, za koie župe treba da prijave svoje takmičare do 1. maja 1932. Izbirna takmičenja izvršiče se u drugoj polo* vici meseca maja. Troškove za izbirna takmičenja snosiče župe, za trenira* nje pak Savez. Vežbe objaviče se u listu »Sokolu«. Za takmičenja vrsta i pojedinaca SSS u Pragu župe treba da prijave svoje takmičare do 1. aprila 1932. Izbirna takmičenja izvršiče se koncem meseca maja. .Treniranje če biti za-jedničko i koliko se predvida trajače približno 14 dana. Glede troškova vazi isto kao i za takmičenja za prven* stvo SSS. Međunarodna takmičenja u god. 1932. u Pragu. ČOS izveštava, da ju je Medunarodna gimnastička federacija ovlastila, da, prigodom Sveslo* venskog svesokolskog sleta u Pragu, koji je spojen sa proslavom 100 godi.š-njice rodenja dr. Miroslava Tyrša, priredi takoder medunarodno takmičenje za pojedince. Ova takmičenja održala bi se izmedu 4. i 6. jula 1932. Načrt takmičarskih vežaba predložila bi Medunarodnoj gimnastičkoj fede* raciji ČOS. Da bi ČOS mogla ova tak* mičenja pripraviti, umolila je naš Sa* vez da je izvesti, kakvo gledište za* uzima u pogledu nameravanog takmičenja. Gledište TO Saveza je, da se jugoslovensko Sokolstvo pripravlja za takmičenja za prvenstvo SSS i za druga takmičenja na tom sletu i da zbog toga nije moguče cepati sile još i za medunarodno takmičenje. Ako bi to takmičenje bilo spojeno sa nameravanim takmičenjem za prvenstvo SSS, onda bi, razume se, torne učestvovali također i naši takmičari. Za štafetno trčanje na sletu u Pragu treba župe da priprave svoje trkače*takmičare do 15. maja 1932. Izbirna takmičenja izvršiče se u prvoj polovici juna. Trening trajače 14 dana. U obzir dolaze samo oni, koji su čla* novi Sokola barem pola godine Na izbirna takmičenja treba poslati naj* bolje trkače (sprintere). Glede troškova važi isti princip kao i za druga izbirna takmičenja i treniranje. Za smučarsko takmičenje SSS, koje če se prirediti u Štrbskom Plesu, izbirno takmičenje održače se sredinem februara 1932. Nakon tog izbir* nog takmičenja održače se 10 do 12* dnevni trening. Za troškove ovog izbir-nog takmičenja vredi isto kao i za ostala izbirna takmičenja. Učestvovanje naraštaja na sletu u Pragu. Na slet u Prag poslače se pri* godom naraštajskih dana 200 narašta-jaca i 200 naraštajka. Župe če između svojih društava izabrati poprečno po 10 naraštajaca i 10 naraštajka. U obzir dolaze oni, koji su dobrog vladanja, i koji su navršili 16. godinu. Ako koja župa nebi smogla ni dala odre* deni poprečni broj, tada če navedeni broj moči ispuniti druga župa. Prija* ve treba poslati do 1. aprila 1932. g Llčesnici moraju imati propisan kroj prema slici u knjiži »Organizaciji«. Tečaj za laku atletiku održače se sredinom maja 1932. u Zagrebu za sve grane lake atletike. Troškove za svoje učesnike snosiče odnosne župe, a za jednog člana svake župe pak snosiče eventualno Savez. Takmičenja u plivanju trebala bi se održati u augustu 1932. u Beogradu. Takmičiče se u slobodnom, prsnom i hrptnom plivanju. Mere za slobod* no plivanje su: za muški naraštaj 50 m i 400 m, za ženski naraštaj 50 m i 200 m, za članice 50 m i 400 m, za članove 100 m i 800 m. Za prsno i hrptno plivanje odrediče se mere kas-nije. Štafetno je plivanje za muški i ženski naraštaj 4 X 50, za članice i članoye 4 X 100 m. Takmičiče se takoder i u skokovima. Župski sletovi u 1932. god. Glede priredbe župskih sletova, koji bi imaTi služiti kao pregled i priprava za svesokolski slet u Pragu, raspravljalo se je veoma opširno i ujedno, da li bi uopče trebalo propisati priredbu žup* skih sletova. Na to je bila izražena želja, da bi sve župe priredile svoje sletove, jer radi eventualnih teškoča u župama, a koje saveznom načelni* štvu nisu poznate, ono to ne može propisati. Na župskim sletovima pru* žila bi se najbolja prilika da se pre* gledaju proste vežbe i poprave nedo-statci, ukoliko bi se ovi gde pokazali. Župske sletove treba prirediti u pro-slavu 100 godišnjice Miroslava Tvrša, što župe treba naročito da istaknu. Govornici u svojim svečanim govori* ma treba tom prilikom u prvom redu da prikazu život i rad našeg velikog učitelja Nastup članstva SKJ u prostim vežbama na sletu u Pragu. Da bi nastup članstva SKJ u prostim vežbama na sletu u Pragu odgovarao svojoj svrsi i veličini priredbe, potrebno je, da naši župski načelnici i načelnice izvrše svoju dužnost. O mnogočem se je raspravljalo na sednici TO da bi bilo dobro uvesti ili odrediti, da se nebi pokazala nedisciplina, kako je to bio slučaj n. pr. u pogledu učešča na svesokolskom sletu u Beogradu 1930. god., kada je na javnoj vežbi nastu* pila jedva dobra polovina svega pri* javljenog članstva, dok su ostali ra* dijc gledali vežbe ili su se drugamo zabavljali, mesto da bi i oni također izvršili svoju svetu sokolsku dužnost i nastupili. Ipak ne pomaže nijedan propis ni odredba, ako vežbač još nema sokolskog srca ni veselja za nastup. Svoje vežbače najbolje poznaju njihovi načelnici i prednjači. Župski načelnici i načelnice treba da po svojim društvima strogo i skrbno nadziru pravilno vežbanje prostih vežaba i da paze naročito na to, da se na slet u Pragu ne uvuku takovi vežbači, koji još ne poznaju svoju svetu dužnost, jer ovakovi bi se isto onako i tamo poneli, kako su to učinili i u Beogra* du, umesto da bi nastupili. Niti jedan od prijavljenih vežbača učesnika ne sme izostati od tačke, za koju bude prijavljen kao i za nastup. Pokažite da ste disciplinirani Sokoli, da razu* mete značaj sleta, naročito pak svrhu nastupa Saveza SKJ u prostim vežba* ma kao i u drugim granama. Ko toga nije svestan, neka radije ostane kod kuce. Za svaki slučaj kršenja disci* pline postupače se najstrože te če se sve prekršitelje i krivce pozvati na odgovornost. Svaki župski načelnik i načelnica mora pred odlaskom znati, kakovo članstvo vodi u Prag. Pregled prostih vežaba za Prag izvršiče se na župskim sletovima, odnosno po okruž-jima. Glavni, generalni pokusi za proste vežbe kao također i za druge na* stupe izvršiče se u Pragu. Budite dakle veselje i zanimanje za slet! Sokoli, nosite svečane kroje ve! Več duže vremepa opaža se u Sokol* stvu, da članstvo, koje ima sokolski svečani kroj, premalo u njemu učest* vuje pri sokolskim priredbama, a takoder ima i dosta vežbačkog članstva, koje nema sokolskog kroja. Raspravljalo se je o tome, na koji način bi se dalo postiči, da bi naše Sokolstvo, bilo vežbačko ili nevežbačko. nastupilo u Pragu u što večem broju. Načelnici kao i društvene uprave treba da se postaraju oko toga, da članstvo pode u Prag u svečanim krojevima. Vežbačkom članstvu, koje nema kroja, neka idu na ruku, da bi ga moglo što lakše nabaviti. Prednjački tečaj u Pragu. ČOS dostavlja Savezu izveštaj sa klasifika* cijarrta naših učesnika na tom tečaju. Za župsko takmičenje u Novom mestu, koje če sc održati dne 4. okto* bra o. g, odredujc sc kao delegat TO br. L u b e j. Za župski slet i takmičenje u Sa* rajevu dne 3. i 4. oktobra o. g. odre* duje se kao delegat TO i načelništva Saveza br. Tcodorovič. 14dnevni tečaj za vodnike dece i naraštaja predlaže se načelništvu, da se isti priredi naredne godine u Ljubljani. im i m Župa Bjelovar SOKOLSKO DRUŠTVO DONJI DARUVAR. Društvo je priredilo 20. septembra svoju prvu javnu vežbu. Tom prirod* bom je ovo mlado društvo nakon jednogodišnjeg svog opstanka doka* zalo, da je sposobno za život. Ova pri* redba ujedno je bila ulaz u Tyrševu bav. Obečao je, da če Sokolsko dru* štvo Donji Daru var, u kojem su članovi večinom Česi, ustrajno raditi na širenju ove uzajamnosti s pomoeu sokolske ideje u najširim slojevima. Vežbaie su u različitim vežbama sve kategorije, i kategorija dece do 6 godina. Najviše se svidela »Slovačka beseda« sastavljena od slovačkih na* rodnih plesova, po uzoru poznate »Če* Tyrleva proslava u D. Daruvaru 20. sept. o. g. — Članovi 1 članice izveli »u »Češku besedu« godinu, kad sc slavi stogodišnjica rodenja osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tyrša. Zato je novi društveni pro-svetar br. Lad Hlavaček, upravitelj češke škole Komenskoga, u svom po* zdravnom govoru osobito istakao ovaj momenat. Naglasio je, da činjenica, što se Sokolstvo najjače uživelo kod Čeha i kod Jugoslovena, dokazuje, da su oba naroda iste krvi i zato treba da ih spaja uvek bratska vernost i lju* ške besede«. 'Izvodili su članovi u so* kolskoj odori i članice u lepim čeho* slovačkim narodnim nošnjama. Ovoj su priredbi prisustvovali pretstavnici vlasti, no inače je poset bio prilično slab, jer je kišovito vreme valjda omelo Sokolska društva iz makar i bliske okolice, da sokolski uz-vratc poset ovom društvu. Usprkos toga je raspoloženje bilo vedro i ve selo. Župa Beograd PRVE UTAKMICE U ODBOJCI ZA PRVENSTVO ŽUPE. Dne 6. septembra o. g. održale su se na Kalimegdanu na letnjem vežba-lištu Sokola Beograd II utakmice u odbojci za prvenstvo župe. Utakmice su potpuno uspela. U svemu javilo se za takmičenje 8 ode-lenja članova, 8 odelenja muškog naraštaja, 3 odelenja ženskog naraštaja i 1 odclenje članica. Sva su odelenja došla u propisnim odeiima za igranje Posle sednice sudija otpočele su utakmice po kup-sistemu. U 8 sati voda utakmica br. Franjo Žic, načelnik župe, sazvao je zbor tak- mičara te im ukratko izneo najpotreb-nije stvari posle čega je otpočelo takmičenje. Svega je bilo 30 utakmica, i sve su bile na izvesnoj višini, a spomena su vredne polufinalne i finalne borbe Matice sa Beogradom II i Šabca sa Beogradom I. Šabačko odelenje, njih šest brače, crni, lepi, brzi, igraju sa razumevanjem, voljom, elanom, planski, smišljc-no, zbog čega su se plasirali na prvo mesto u župi, od koje su dobili kao nagradu bronzanu staturu, kao i ostala pobednička odelenja. Posle naraštajaca dolaze članovi, koji daju živu i tehnički doteranu igru. Favorit je Pančevo, koje igra lepo, sigurno, sa finesama i neopisivim elanom. Jedno se mora pohvaliti kod te vrste, a to je njihovo naročito opho-denje u igri, u kojoj ne prekoravaju igrača koji pogreši, več ga naprotiv hrabre i bodre na zajednički rad, što im je mnogo olakšalo igru. Kod drugih vrsta to se nije moglo zapaziti. Ženski naraštaj, lep i vredan, daje lepu laku igru, a pobednik je Beograd II. Članice su bez konkurencije za-uzele prvo mesto, a borile su se, kao i favorit naraštaja za državne boje 20. o. m. u Zagrebu. Članovi i m. naraštaj igrali su za državne boje 13. o. m. u Mariboru. Unatoč toga što naše Sokolstvo uvodi jednu novu disciplinu budučno-sti, koja po načinu igranja i po opštem pozitivnom uticaju na organizem pret-stavlja igru vaspivnog karaktera, publika sc odazvala u minimalnom broju. Svaki je početak težak, zato ne gubimo nadu, jer če doči vreme, kada / če roditelji u punom broju, nasmejana lica, posmatrati svoju decu, kako skra-čuju slobodno vreme lepom igrom, lepim športom. Navijača je bilo razne jačine i opredelcnja, a dosta ih je bilo, koji su pozdravljali lepu, solidnu i virtuoznu igru. Utakmice su vodili vrhovne sudije brača: Nikolič Mihajlo, Rozencvajg Maksim i Pavič Zdenko, potpuno objektivno, tačno sa izvesnom rutinom i voljom, što nije bilo lako, jer su utakmice trajale do posle podne. Na završetku je br. Smiljanič^ u ime starešine župe pozdravio takmiča-ro i predao im darove, koje su vode vrsta primili uz očigledno zadovoljstvo. — P. Z. Župa Celfe IZ SEJE ŽUPNE UPRAVE DNE 22. SEPTEMBRA 1931. V župno zvezo sc sprejme dne 20. septembra t. 1. novo ustanovljeno Sokolsko društvo Artiče pri Brežicah in imenuje predlagana društvena uprava _ Sokolsko društvo Rimske to-plice-Šmarjeta je imelo 13. septembra radi okrnjene društvene uprave izredni občni zbor. Predlagana nova uprava v celoti se potrdi. — V Rogaški Slatini se imenuje na mesto dosedanjega namestn. nač. br. Albina Juvanca br. Ivan Rebolj, železniški uradnik. — Potrdi se za načelnico v Veliki Pi-rešici s. Antonijo Mirnik, za njeno namestnico s. Pavlo Cokan. Na mesto odstopivšega nam. nač. v Rogatcu br. Cesarja se imenuje br. Ivan Varoga, nadz. proge. — Namesto odsotnega tajnika in knjižničarja br. Godiclna v Petrovčah vodi te posle s. Pavla Godicl, učiteljica istotam. —• Br. Ivan Prekoršck jc vslcd prezaposlenosti odložil mesto župnega prosve-tarja. Z ozirom na njegove utemeljene razloge se vzame izstop iz župne uprave na znanje. Uprava bo skrbela, da pridobi kmalu naslednika. — V sporni zadevi Sokolskega društva Rajhcnburg se naprosi nam. zupn. starešine brat dr. Jože Zdolšek, da jo prouči, preišče in uredi. — rl ekme v odbojki sc je župa udeležila v Mariboru m Zagrebu povsod z dvema vrstama. Stroški v znesku 1780 Din, h katerim bo prispevalo še Sokolsko društvo Celje 500 Din, se odobrijo. Župa nabavi mrežo in žogo. Oboje sc izroči br. llmelnička slika N j. Vel. kralja Aleksandra 1- izradena na finom umetničkom ti-skovnom papiru priložena broju >rfS o k o 1 i č a« u veličini 1614X2414 cm. Slika sc može naručiti takoder i zasebno ili po više komada a 2 Din kod Uprave sokolskih listova u Ljubljani. »Sokoli č« doneče u svojim na* rednim brojevima takoder i umetnic* ke priloge našega starešine Nj. Vis. prestolonaslednika Petra, zamenika starešine Saveza br. Gangla, saveznog načelnika br. Bajželja i dr. Time ce biti omogučeno našim društvima i cc’ tarna kao i pojedincima da uz najma nju cenu nabave lepe slike naših so- к'Г\101Г1П nrvnl'll Burji, da bo mogel pri posečanju društev članstvo podučiti v odbojki. — S. načelnica poroča, da so priprave za župni prednjaški tečaj za članice končane. Tečaj bi se moral vršiti že lani, toda radi raznih ovir ga ni bilo mogoče prirediti. V smislu lani sprejetega sklepa krije župa stroške prehrane in prenočišča iz lastne blagajne za obiskovalce tečaja. — Društva se opozorijo na pravilnik o dobavi brezplačnega premoga za telovadnice s pozivom, da takoj sestavijo prošnje v smislu pravilnika in jih predložijo župi. Župno upravo zastopajo na javnem nastopu 27. septembra v Orlivasi br. Čepin, 4. oktobra v Veliki Pirešici starosta br. Smertnik. Tyrševega tečaja v Novem Sadu dne 5. in 6. sep* tembra se je udeležil br. župni tajnik. — Sokolsko društvo Hrastnik poroča, da je bil 19. septembra likvidiran konzorcij Narodnega doma in je s sklepom izrednega občnega zbora prešel dom v last društva. — JSM je poslala 25.000 komadov znamk zalepnic po 1 Din, da se v župi razpečajo, izkupiček nakaže JSM v uporabo propagande naravnih lepot onih siromašnih krajev, ki sami ne morejo ničesar prispevati k izdaji in založbi dopisnic s slikami iz svojih področij. Župa bo vsa društva v okrožnici opozorila, da ima v zalogi znamke, priložila po en izvod in društva pozvala, da jih naročijo. — Savezni poziv, da uvedejo vse edinice nabiralno akcijo v prid gladujočim v naših južnih in južno-zapadnih pasivnih krajih, se bo objavil v »Novi dobi« in v posebni okrožnici. Župa vsem edinicam najtopleje priporoča, da takoj uvedejo čim živahnejšo akcijo. — Sokolskemu društvu Sv. Pavel pri Preboldu za odpis saveznega in župnega poreza za leta 1930., 1931 in 1932. ni mogoče ugoditi. — Savez se naprosi, da izda podrejenim edinicam navodila, po katerih je razpečavanje raznih predmetov kakor na pr. zlatih žebljev za prapore itd. izven območja lastne župe prepovedano. Prošnje za prispevke se čimdalje bolj kopičijo in jih iz finančnih razlogov ni mogoče upoštevati. — Bratskemu Savezu se izreče zahvala za podarjeno knjigo »Slavensko Sokolstvo«. — Poročilo društva Šmarje v zadevi nekih pojavov naših nasprotnikov dne 13. septembra v Šmarju, se vzame na znanje. — Župna odborova seja se določi na nedeljo, 11. oktobra ob pol 12. uri dopoldne v celjskem Narodnem domu. — Končno so se obravnavale šc nekatere disciplinske zadeve. SOKOLSKO DRUŠTVO ŠMARJE PRI JELŠAH. V prav dobri udeležbi in dobrem razpoloženju sc je vršil 8. septembra 1931. s sodelovanjem sosednih društev javen nastop. Popoldan se je vršila krasna povorka, pozdravljena in obsipana z cvetjem navdušenega občinstva. Po kratkem nagovoru župana Trga Šmarje Franca Stambergerja, staroste dr. Joso Šašla in dr. Svetina, ki je govoril v imenu celjske župe, sc j c začel ob 16. uri nastop. Nastopili so vsi oddelki. Vse vaje so bile eksaktno izvajane. Celotni nastop je pokazal res lepe uspehe celotnega dela v telovadnici in je vaditeljem k prav n ženski naraščaj, dočim je salonski orkester igral med drugim tudi prelepe češke narodne pesmi. — Obisk Prosvetne akademije je bil nad vse zadovoljiv in si Sokolstvo lahko h tako lepemu moralnemu uspehu samo čestita. Župa Mostar SOKOLSKO DRUŠTVO NEVE-SINJE. Na osnovu vlastoručno potpisa-''m zaveta objavljuju se ovim putem lVpj brači imena bivših članova tre* vc'niačke sekcije Sokolskog društva Nevesinje, koji pogaziše zadanu reč i prekršiše potpisani zavet trezvenosti, a to su: Šefkija Kolakovič, krojač, Mu* zafer Haznadarevič, cipelar i Edhem Hasanbegovič, posednik. Svi napred navedeni isključeni su iz društvene trezvenjačke sekcije. SOKOLSKO DRUŠTVO LJUBUŠKI. Godišnja javna vežba. Na dan 6. septembra o. g. održa* na je društvena godišnja javna vežba u bašti Sreskog suda, koja je po svo* me moralnom i materijalnom uspehu nadmašila sve sokolske i ostale priredbe održavane od oslobođenja do danas u ovom mestu. Ranim jutrom objavljena je ova svečanost pucanjem prangija sa gra-dine, čiji zvuk ujedno napomenu svi-ma gradanima svanuče osmog roden* dana Nj. Vis. prestolonaslednika Pe* tra, i starešine Sokola kraljevine Ju« goslavije. Prema utvrdenom programu, pre podne izvedene su probe svih katego* rija u prostorijama sokolane u prisu* stvu župskog načelnika br. Prnjato* viča Laze. U 11 sati prepodne nenadano sti= goše u velikom broju i brača Imočani sa svojom društvenom glazbom na čelu. Oko 2 sata posle podne počeli su stizati gosti sa strane, medu kojima su prvi stigli gosti iz Mostara: Komandant Jadranske diviz. oblasti, general br. Mirosav Tomič sa svojom cenje-nom obitelji, dr. Nikola Zdunič, okružni inšpektor, te brača dr. Milan Dokič, dr. Veljko Jelačič i Dušan Bajič, članovi uprave župe. Ostali gosti iz okolnih društava kao: Čapljine, Stoca i Vrgorca, doče-kani su na ulazu u grad sa imotskom glazbom, koja ih je dopratila do sokolane. U 3Ys sata krenula je velika povorka od sokolane do vežbališta na čelu sa generalom bratom M. Tomi* čem i članovima uprave župe. pred* vodena vojnom glazbom Jadranske divizijske oblasti iz Mostara i društve* nom glazbom Sokolskog društva Imot-ski uz učestvovanje celog našeg društva, pre pomenutih Sokolskih društava: Čapljina sa svojom četom Tasov* čiči, Stolac, Vrgorac i Imotski, mesnih društava i ustanova, tako da je to bila jedna impozantna revija sokolske sna* ge i snažna manifestacija sokolske i jugoslovenske ideje. Pre početka javnog nastupa kategorija, starešina društva br. Mustafa Nazečič pozdravio je prisutne, naro-čito goste, koji vodeni pravom sokol* skom idejom nisu žalili truda, da nas ovako brojno posete i time uveličaju ovu našu svečanost Svoj lepi govor završio je poklikom Nj. Vel. Kralju i celom kraljevskom Domu, što su prisutni burno i oduševljeno popratili. Nakon toga je vojna muzika ot* svirala državnu himnu Odmah malo zatim po redu su nastupale sve kategorije kao: ženski i muški podmladak, ženski i muški na* raštaj, Sokolska četa Klobuk, Tasov* čiči (Čapljina) sa 4 vrlo uspele proste vežbe ,te članstvo sa prostim vežbama i vežbama na svima spravama. Na-stupi svih kategorija, može se reči, da su uspeli vrlo dobro. Medu gore pomenutim kategorijama naročito se istakao ženski podmladak, muški naraštaj i članstvo Treba naglasiti, da članstvo, pored toga što je bilo zaposleno oko tehni* čkih priprema za javni nastup, doka* zavši to svoje spremanje plodonosnim rezultatima u preciznom izvodenju vežbi, nije žalilo svoga truda, nego su svi skupa slobodno vreme iskorišea* vali na uredet\ju vežbališta, tako da to društvo nije koštalo skoro nista. Da je postignut ovako sjajan uspeh sa tehničkog gledišta, ima se zahvaliti br. Napoliču Nedeljku, pred-njaku, koji je punih mesec dana bo-ravio u našem društvu, održavajuči društveni prednjački tečaj i ujedno spremao sve kategorije, zatim društve* nom načelniku br. Salilui Ilrnjičeviču, koji je rame uz rame sa br. Napoli* čem uvek hdio nad radom i sprema* njem svih kategorija, te sestrama Orman Fahiri i Delič Stanki. Naveče istoga dana priredena je svečana sokolska akademija na istom mestu. Na akademiji je prisutne go* ste pozdravio najmladi Soko iz kategorije podmlatka br. Semiz Žarko. Tom prilikom su bile deklamovane dve lepe deklamacije: »Nj. Vis. prestolonasledniku Petru« i »Želje jugo-slavenskog deteta«, zatim je izvedeno nekoliko dečjih igara i šest biranih piramida, koje su vrlo uspešno izveli članovi*vežbači. Time je program akademije bio za vršen. Nakon toga je nastala igranka. Opšti uspeh i javnog časa i akademije bio je odličan. što nam najbolje svedoči brutto prihod od oko 12 500 Din. — Odbor. SOKOLSKO DRUŠTVO STON. Dana 6. septembra o. god. prigo-dom rodendana Nj. Vis. prestolonaslednika Petra održalo jc Sokolsko društvo u Stonu svoj u prvu godišnju javnu vežbu, koja je bila retka manifestacija sokolske svesti, snage i volje. Rano ujutro prošla je kroz grad sokolska muzika svirajuči budnicu. U 10 sati održana je u sokolani svečana sednica društvenog upravnog odbora uz brojno učestvovanje članstva. Na sednici je društveni starešina br. Slavko vic održao prigodno slovo. Posle sednice sve članstvo je korporativno otišlo na svečano blagoda-renje u mesnu nadžupsku crkvu, a posle blagodarenja svrstala se je ogromna povorka od nekoliko stotina Sokola i gradana sa sokolskom muzikom na čelu i uz oduševljeno klicanje Nj. Vel. Kralju, starešini Sokola prestolonasledniku Petru i Jugoslaviji obišla grad. U 15 i pol sati svrstali su se vež-bači-ce na otvorenom prostoru pred sokolanom i postrojem otišli na ogra-deno vežbalište, koje je za ovu prili-ku bilo lepo uredeno sa preko 7 me-tara visokim tribinama. U mnogobroj-nim tačkama nastupili su članovi, naraštaj, muška i ženska deca. Svi na-stupi bili su oduševljeno pozdravljeni od mnoštva naroda, koji je s uživanjem promatrao tačno i precizno izvodenje vežaba. Na silno odobravanje naišao je nastup Sokola-seljaka u slikovitoj narodnoj nošnji, koji su svoje vežbe izveli živo i skladno. Isto tako srdačno su pozdravljene borila-čke vežbe članova, vežbe sa lukovima ženske i vežbe sa puškama muške de-ce, a poklicima i oduševljenju nije bilo kraja, kada se je na kraju vežbe članova »Oj Slaveni« izvila velika ju-goslavenska trobojnica. Na koncu je društveni starešina br. Slavkovič svrstanom članstvu održao govor, u kojemu je istakao, da su članovi Sokolskog društva u Stonu ovim svojim prvim javnim nastupom posvedočili svoju spremu i disciplinu, ukazali na jakost sokolske ideje u ovo-mu kraju. Pozvao ih je, da i dalje ustraju u radu, verni sokolskim idea-lima, idejama velikog Tyrša i smernicama, koje je jugoslovenskom Sokolstvu dao naš mu dri i viteški Vladar. Svoj govor jc završio poklicima Nj. Vel. Kralju, Prestolonasledniku i Jugoslaviji, a sakupljene stotine Sokola i naroda gromkim su klicanjem pozdravili govor br. starešine. Zatim je kroz grad krenula veli-čanstvena povorka, koja je uz burno klicanj c i sviranjc muzike došla pred sokolanu i tu sc razišla. Navečcr jc priredena u društvenim prostorijama akademija, koja je vanredno uspela. Ovaj prvi javni nastup Sokolskog društva u Stonu, kojemu fšu stotine društvenih članova dali izgled župskog sleta, uspco je u svakom pogledu i ‘ ostati če neizbrisiv u uspomeni uees-nika. Z. d. Župa Osijek PROSLAVA 6. SEPTEMBRA O. G. U svim jedinicama naše župe proslavljen jc ovaj za našu naciju i naše Sokolstvo tako značajan datum sa pu-no smisla i topline, visokim dostojanstvom i iskrenim oduševljenjem. PO naše župe dao je inicijativu za jednoobraznu proslavu dana po svim jedinicama te mu je po upravi župe i bilo naloženo izvodenje toga predloga. Kako 6. septembra nije bila samo radosna slava rodendana našeg uzviše-nog brata starešine, ponosna godišnji-ca epohalne namene starih pukovskih zastava s našim novim znamen j ima ju-goslovenskc budučnosti, nego i tužna obletnica pogibije četvorice junaka-mučenika naše sirotice Istre, trebalo je voditi računa o trojakom značaju toga spomen-dana. Stoga je naša župa u jednoj naročitoj okružnici PO-a ne samo odredila proslavu dana, nego je istom okružnicom bio dostavljen svim jedinicama i kratak svečani govor o značenju dana (iz pera brata dra. Ilije Mamuziča, potpretsednika ŽPO-a). O tim proslavama prhnili smo sledeče izveštaje: Društvo Babina Greda održalo je sa celokupnim članstvom proslavu u školskoj zgradi. Prigodni govor je održao starešina, a posle toga krenuše svi u crkvu na blagodarenje. četa Bankovci bila je po izaslani-cima zastupana na misi zahvalniei u Feričanima. Popodne sakupilo se 22 člana čete (otsutna 4 člana) u vežbaoni. Načelnik-prosvetar održao je govor o značenju dana. Društvo Batina održalo je proslavu u velikoj dvorani opčinske gostione sa predavanjem društvenog prosveta-ra. Poset i uspeh priredbe vrlo dobar. Društvo Beli Manastir spojilo je svoju proslavu sa priredbom čete Pet-lovac, koja je toga dana održala svoj prvi javni nastup. Na toj javnoj vežbi sudelovali su svi vežbači sa svojim upravnim odborom. Ova je javna vežba bila odlično posečena, a naročito su se u lepom broju odazvali Petlov-čani, koji su mahom Nemci. Vežbe su tekle u najboljem redu te je sudelova-la i naša vojska, frenetično .pozdravljena. Nakon dovršenih vežbi održao je govor prosvetar društva Beli Manastir o značaju dana, koji je primljen burnim ovacijama Kralju, starešini prestolonasledniku Petru i Otadžbini. Župa Sušalc - Ш/eica SOKOLSKO DRUŠTVO RAB. Rad u novom Sokolskom domu Miroslava Tyrša. — Komemoracija istar-skim mučenicima. — Tehničko-pro-svetni tečaj. Novi Sokolski dom Miroslava Tyrša u Rabu, koji je svečano otvo-ren u prisuču izaslanika Nj. Vel. Kralja i uz razviče novog društvenog bar-jaka dne 6. septembra o. god., razvija se u pravi sokolski pčelinjak. Rad u novom Sokolskom domu započeo je 14. septembra, kojeg je dana uvečer održao komemorativni govor istarskim narodnim mučenicima Milošu, Bidovcu, Marušiču i Valenčiču, br. društveni prosvetar Žuklić. U svojem dirljivom govoru izneo je sve gledava sav društveni rad i poslovanje. Prošlih dana boravio je u Rabu br. prof. Vjekoslav Spinčič, koji je redoviti član našeg Sokolskog društva u Kastvu, i koji je i pored svoje 83 godine života, u Kastvu na desetu go-dišnjicu oslobodenja Kastavštine bla-goslovio kao narodni radnik i Soko tamošnji barjak. — Interesovao se za novi Sokolski dom u Rabu. Prvi dan svojeg dolaska u Rab odmah se je uputio da pregleda i novu školsku zgradu i novi Sokolski dom. Pregledao je sav dom. Pregledao je lcrasnu gom-baonu, do koje su garderobe, tuševi, pa uredaj pozornice, nadalje u medu-katu iznad društvene sobe stan sa dve sobe, pa prostorije u prvom katu od 10 soba, za uredski smeštaj i za jedan stan. Br. prof. Spinčič interesovao se Sokolski dom Miroslava Tyria u Rabu, ofvoren 6. sept. 1931. П ___________: ч M" patnje naših sunarodnjaka u Istri i | istarskim otocima, koji su po razgra- j ničenju ostali pod tudinom. Izneo je patnje, ali i ustrajnost i požrtvovnost našega naroda da i gine za svoje narodne svetinje, za rod svoj, i svoju rodenu grudu. Tako je sa komemora-cijom istarskim narodnim mučenicima započeo prosvetni rad u našem Tyr-ševom domu na Rabu. Dva dana iza ovog predavanja skupio je br. društveni načelnik Bačič svoje marne vež-baee, sve kategorije, i tako sakuplje-nim upravio je društveni starešina br. Mahač birane sokolske reči. Naglasio je, kako je teško tehnički rapsko Sokolsko društvo životarilo, jer nije ima-lo potrebnu dobro uredenu sokolanu, do koje je sada došlo, čak u svojem vlastitom društvenom domu, pa je uve-ren, da če sve sestre i brača prionuti što ustrajnije na rad, redovitim dola-skom na vežbe i slušajuči svojeg vred* nog načelnika br. Bačiča. Bratska pak župa, uvidajuči potrebu organizova-nog rada i po Sokolstvo u ovom važ-nom kraju na obalama Jadrana, poslala je prednjačicu s. Nadu Kangrga da u rapskom društvu održi petna-estdnevni tehničko - prosvetni tečaj. Sestra Kangrga redovito održaje vežbe i stalno podučava u radu sve kategorije, od sitne dece do članstva. Pre- je za svaku i najmanju sitnicu o stanju doma, pa tako i o finansijskoj strani. Uspe li društvu da primi u zgradu koje nadleštvo sa stalnom najamni-nom, doči če društvo do uredenog zaj-ma i tako za par godina biti če pot-puni dug na zgradi isplačen. U velikoj gombaoni nalaze se slike N j. Vel. Kralja, Nj. Kr. Vis. prestolonaslednika Petra, starešine našega Saveza, pa slike iz društva, naročito slike kako su sami članovi kopali i nosili potreban pesak za gradnju doma, i slika zasluž-nog starešine društva br. Mahača, pa slike naših prvorednih sokolskih rade-nika, na desnoj strani osnivača Sokolstva br. Тугба i našega brata Gangla. U domu provedeno jc električno svetlo i vodovod, a odmah od doma jc letno vežbalište. U društvu sprema se davanje i marionetskih pretstavica. Starija brača koja nastupaju u odori kod svečanih zgoda morati če stalno polaziti redovne vežbe, a sve članstvo početi če sa skupljanjem uštede kako bi moglo krenuti do godine na veliki svesokol ski slet u Prag. Po svojem radu u svojem novom i prostranom domu želimo da rapsko Sokolsko društvo skupi sav društveni rad i život u našem lepom Rabu! op. Župa Split SEDNICA ZBORA DRUŠTVENIH NAČELNIKA I NAČELNICA. Sazivlje se sednica zbora društve* nih načelnika i načelnica za dan 13. oktobra o. g. u 9 sati u Sokolskom domu, Split. Dnevni red: 1. Pozdrav vršioca dužnosti načel* nika br. Lhotskog. 2. Izveštaj brata Lhotskog o »Sle* tu Sokolstva na Jadranu«. 3. IX. Sveslovenski slet u Pragu: a) sudelovanje našeg naraštaja, b) sudelovanje našeg članstva. 4. Odredivanje prostih vežbi za mušku i žensku decu za god 1932. 5. Jednomesečni prednjački tečaj u Splitu početkom januara 1932. 6. Izveštaj o popunjenju TO župe. 7. Eventualije. Ujedno če se toga dana posle podne kao i sledečeg dana ujutro oba-viti pregled svih prostih vežbi za IX. Sveslovenski slet u Pragu, pak sc bratski prednjački zborovi ponovno upo-zoravaju, da do tog vremena iste vež* bo prouče i označe svoje eventualne primedbe, kako bi u celoj župi zapo* celo jedinstveno naučavanjc svih pro* stih vežbi. Ukoliko sam delegat ili delega-tinja za sednicu zbora društvenih načelnika nebi znao(la) sve odredene vežbe, neka sobom povedu dotičnog brata ili sestru, koji su te vežbe pro* učili. To vredi i za vežbe seoskih četa, koje če se isto pregledati, jer njihov samostalni istup na IX. slctu u Pragu mora biti jaka i snažna manifestacija našega sela. Upozorava se bratske prednjačke zborove ukoliko imadu kakove izra* dene vežbe za mušku i žensku decu, da ih odmah pošalju ovom TO, kako bi isti mogao sav materijal pregledati i na sednici zbora društvenih načelni-ka(ca) staviti svoj konačni predlog. Zdravo! — Načelništvo župe. Župa Varaždin ŽUPSKA TAKMIČENJA. Na 4. oktobra o. g. održače se prva takmičenja u župi Takmičenjima moraju sudelovati sve jedinice sa ma-kar minimalnim programom objavljenim u »Sokolu«. U subotu 3. oktobra u pola 9 naveče prireduje se akademija u varaždinskom Gradskom kaza-lištu, na ikojoj če nastupiti več najav* ljene vrste. U nedelj u 4. oktobra u 6 sati ujutro počinju takmičenja na vežbalištu Sokolskog društva Varaž din. U 11 sati pre podne pokusi za javnu vežbu takmičarskih vrsta, koje če nastupiti na popodnevnoj javnoj vežbi. U 3 sata posle podne javni nastup na letnjem vežbalištu, a u slučaju nevremena, priredba u sokolani Pobri-nulo se jc za besplatnu nastanbu te jeftinu prehranu. BROJNO STANJE U ŽUPI. Sokolska župa Varaždin, koja je osnovana 22. marta o g., razvila sc jc u ovih pola godine tako, da danas broji 25 društava i 31 četu sa oko de; set hiljada pripadnika. Od toga ima 3655 članova, 490 članica, 1050 na ra* štajaca, 243 naraštajke, 2429 muške i 1619 ženske dece. Ovoga leta održano je 40 javnih vežbi. Najjača društva su Varaždin sa 12 četa, Čakovec sa 6 četa, Varaždinske Toplice sa 4 čete, Lepoglava sa 4 čete, Ludbreg sa 2 če* te, a zatim slede Ivanec, Prelog, Mursko Središte, Kotoriba i t. d. JAVNA VEŽBA SOKOLSKOG DRUŠTVA GORIČAN. 20. septembra o. g. priredilo je naše društvo prvu javnu vežbu. Pred selom bio je podignut slavoluk i sa glazbom sc dočekalo bratska Sokolska društva iz Preloga i Donjeg Kraljevca Sokolska povorka prošla je kroz me* sto, koje jc bilo iskičeno barjacima te je burno pozdravljana od seljaštva. U 4 sata počela je javna vežba na ko* joj je nastupilo svega 159 vežbača. Od domaćeg društva nastupila su muška i ženska deca (63), prva sa batinama, a potonja sa zastavicama uz pratnju glazbe, te članovi (21) sa praškim pro* stim vežbama. Iz Preloga nastupio je muški i ženski naraštaj te članovi u prostim vežbama i na preči. Iz Donjeg kraljevea nastupila su muška deca i članovi. Nakon vežbe održao je pro= svetar prigodno slovo. Za ovaj prvi nastup vladao je u selu i okolici veliki interes pa je vežbu posetilo takoder i brojno seljaštvo. SOKOLSKA SLAVA U SV. ILIJI. Četa Sv. Ilija, koja se je pod agil« nim vodstvom brače: starešine Mikica, tajnika Turzana i načelnika Stan-kusa razvila u jednu od na’jboljih četa Sokolskog društva Varaždin, priredila je u nedelju 13. septembra o. g. svoju prvu javnu vežbu. Odmah mo* žemo istači, da je to bila jedna od najuspelijih javnih vežbi u ovome kraju. Sa vrlo lepo uredenog i okiče* nog vežbališta prošla je brojna povorka selom. Povorku su predvodili konjanici u narodnoj nošnji sa velikim barjakom, zatim je sledila sokol* ska glazba iz Varaždina i fanfara iz Bartolovca, odredi vojnika 36. peš. puka i 14. artil. puka te članstvo iz Varaždina, Bartolovca, Beletinca, Biš* kupca, Črešnjega, Zbelave*Kučan do* njega, Remetinca i Sv. Ilije. Uz puc-njavu prangija dočekan je na vežba-lištu brig. general br .Miljkovič, na* kon čega je tajnik čete br. Božo Tur-zan pozdravio lepim govorod goste. Iza njega govorio je starešina župe br. Mladen Belčič, koji je pohvalio namisao čete da priredi javnu vežbu u spomen trinaestgodišnjice proboja solunskoga fronta pa da tako seljačka sokolska četa na severu naše otadžbine slavi pobedu na najjužnijoj tačci na* še države. Njegov govor završen je burnim klicanjem Nj. Vel. Kralju i Jugoslaviji, a glazba otsvirala je him* nu. Najpre su nastupili članovi četa (91) u praškim prostim vežbama. Iako prvi puta uz glazbu, vežbe su izvedene vrlo dobro. Slede ženska deca sa venčičima (17) i muška deca (16) sa prostim vežbama čete Sv. Ilija. Obe vežbe izvedene su tačno. Zatim muška deca čete Črešnjevo (10) pod oštrom komandom malog Kukuljice. Vojniči 36. peš. puka, njih 35, izveli su uzorno vežbe sa puškama. Članovi čete Zbelava (16) proste vežbe, članice iz Varaždina (17) proste vežbe i vojnici 14. artil. puka vežbe sa sab* ljama (18). Napose istakli su se nara* štajci čete Bartolovec (8) u precizno izvedenim vežbama. Nastup članova društva Varaždin (9) odlikovao se je savršenom izvedbom praških prostih vežbi Čete Beletinec (18) i Remetinec (17) bile su također dobro izvedene. Posebno su još članovi iz Sv. Ilije (21) izvele lepe skupine. Članice (8) iz Varaždina izvele su elegantno vežbe sa reketima, koje su ubrale mnogo odobravanja. Još su nastupili vojnici 36. peš. puka efektnim vežbama kop* Ijima (32), vojnici 14. artil. puka (12) voltežiranje, a vežba je več u sumra* ku završena nastupom Varaždinaca na preči. Brojni narod, koji je došao na vežbu iz mesta te bližnje i dalje okolice, sa velikim je interesom pro-matrao sve izvedbe. Župu su zastu-pali brača Belčič, Šifman, Pongračič, Zima i sestra Stjeh. Župa Zagreb BRATSKIM DRUŠTVIMA I ČETAMA! Organizacija sokolske obaveštajne službe u župi Zagreb. U cilju što boljeg, češčeg i tačni-jeg obaveštavanja naše sokolske javnosti o sokolskom radu u župi Zagreb, župski prosvetni odbor, u sporazumu sa br. uredništvom »Sokolskog Glas* nika« u Ljubljani, organizovao je u svojoj sredini »otsek za štampu«, ko* jemu se od danas unapred imaju slati svi izveštaji (osim idejnih, kritičkih i stručnih članaka, koji se i nadalje imaju slati direktno uredništvu lista) o raznim priredbama i radu u sokol* skim društvima i četama na području Sokolske župe Zagreb. Ove če izve-štaje otsek za štampu prosvetnog odbora župe sam sredivati i zatim ih slati br. uredništvu »Sokolskog Glas* nika« na objavljenje. Umoljavaju se stoga sva bratska društva i čete župe Zagreb, da sve svoje izveštaje o radu unapred šal ju br. Sokolskoj župi Zagreb, otsek za štampu; inače ih uredništvo neče mo* či uvrštavati. SOKOLSKI SASTANCI. Zagrebačka župska uprava izradi-la je svoj detaljan program rada koji obasiže sve do Svesokolskog sleta u Pragu. Svaki otsek župske uprave, teh-nički, gospodarski, prosvetni odbor i lekarski otsek izneli su sve što name-ravaju učiniti ove godine. S tim pro* gramom rada župska uprava je stupila pred šire članstvo da ga populariše i čuje mišljenje članova. S time je žup* ska uprava imala ujedno u vidu upo* znavanje i medusobno zbliženje njenih članova. U tu svrhu održana su tri sastanka: 1. Sastanak prednjačkih zborova svih zagrebačkih društava. Taj sastanak održan je 11. septembra. Načel* nik župe, načelnik okružja i svi načel* niči društava izneli su svaki što na* meravaju da učine naredne godine. Osim toga doneseni su neki vrlo ko* risni zaključci obzirom na daljni složni rad zagrebačkog Sokolstva, kao za-jednički prednjački sastanci i vežbe prednjaka svih društava zajedno, po-jačana akcija za vežbe dece, nastoja* nje oko okupljanja članova zagreba* čkih starosedilaca i t. d. 2. Sastanak društvenih uprava So* kola I, II, III i IV. Dne 12. septembra održan je sastanak uprava društevnih. Na njem je dogovoreno zajedničko istupanje zagrebačkog Sokolstva prema vani. Odredeno je suglasno stano-vište za župsku konferenciju 19. sep* tembra, dogovoreno je glede zajedni* čke akcije za Sokolski dom u Zagrebu i raspravljano je inače o sokolskim prilikama u Zagrebu. 3. Sastanak društvenih izaslanika. Dne 19. septembra održan je sastanak starešina, načelnika i tajnika sokolskih društava i četa župe Zagreb, koji je bio brojno posečen (150 učesnika). Sa* stanak je otvorio starešina župe br. dr. O. Gavrančič, a onda su tajnik br. Nagler, načelnik br. Jankovič, blagaj* nik br. Jugovič i prosvetar br. dr. R. Bićanić podneli svoje programe rada do praškog sleta. Razvila se veoma živa i interesantna debata, koja je pokazala, da u društva, pa i u nova, sve više i više prodire pravi duh i shvača-nje Sokolstva. Zaključena je još i za* jednička akcija Sokolstva za Sokolski dom u Zagrebu. Društva, koja nisu lanjske godine vršila tačno svoje so* kolske dužnosti, opomenuta su, ukoli-ko do župske glavne skupštine ne prorade kako treba da če biti raspu-štena. Sastanak je završen uz živi interes svih prisutnih koji su dobili po* bude za daljni sokolski rad i uočili koje ih zadače čekaju u najskorijoj budučnosti. Zbor prosvetara. U nedelju 11. ok* tobra o. g. održaje se zbor prosvetara naše župe u župskoj dvorani (Samostanska ul Osnovna škola). Toga da* na pre podne održaje se konferencija sa ovim dnevnim redom: 1. Izveštaj o dosadanjem sokolskom prosvetnom radu društava. 2. Izveštaj župskog prosvetnog odbora. 3. Program rada do Svesokolskog sleta u Pragu. 4. Društvene idejne škole. 5. Eventualije. Posle podne toga dana održaje se za prosvetare idejna škola. SOKOLSKA ČETA MEDARI-TRNAVA. Prva javna vežba 20. septembra 1931. Posle ujedinjenja Jugoslovenskog Sokolstva napredna sela Medari i Trnava osnovaše u martu 1930. god. svoju seosku sokolsku četu. Ovo je prva četa Sokolskog društva Njova Gradiška, u koju se ugledaše i druga bliža i daljnja sela, te do sada osnovaše još 10 četa pod upravom našeg društva. Prošle godine nije ova četa radi nekih zapreka mogla održati jav* nu priredbu, a čim su te zapreke uklo* njene, četa je nastavila življi rad i pri* preme za svoju prvu javnu vežbu, koja je održana 20. septembra o. g. u dvorištu Narodnoga doma. I ovaj Narodni dom, koji svesni seljaci sa svo-jom narodnom inteligencijom podigo* še, pokazuje da ovde žive napredni i trezveni ljudi, koji sa svojim vlastitim trudom i sredstvima podigoše ovako lepu zgradu, koja služi za sve nacio* nalne, prosvetne i privredne svrhe ovih sela. Na ovoj javnoj vežbi, osim ma* tičnog Sokolskog društva Nova Gra* diška, sa svojom fanfarom sudelovale su njene seoske Sokolske čete St Petrovo selo i Mašič, te Sokolska društva Okučani i Stara Gradiška, da, prelazeči preko svoga plemenskog obeležja, ovako zajedno bratski rnanife* stiraju svoju jugoslovensku sokolsku svest. Pre početka javne vežbe sve goste i Sokole pozdravio je lepim go* vorom starešina čete Medari*Trnava br. Antonije Tiča, ravn. učitelj, U svome pozdravu naročito je podvukao da nam za podizanje nacionalne jugo-slovenske svesti i za svaki naš napre-dak najbolje služi nr^e Sokolstvo, o!'o kojega treba da se svi okupimo. Posle ovoga pozdrava počeo je sam program javne vežbe sa 9 tačaka. Najpre su pod vodstvom br. Tiče na stupila muška i ženska deca čete Me? dari*Trnava sa prostim vežbama, te ženska deca čete Mašič. Sva su deca vežbala skladno i sa puno volje. Zatim su nastupili članovi i članice društva Nova Gradiška, te članice čete Mašič i članovi čete St. Petrovo selo sa prostim vežbama, pa članovi društva Nova Gradiška na preči. Iza toga nastupiše predvodeni načelnikom čete St. Petrovo selo br. J Pehalom zajedno 39 članova četa Medari*Trnava, St Petrovo selo i Mašič sa svojim prostim vežbama. Ovo je bila najlepša tačka, u kojoj mladi seoski momci iz tri seli nastupiše zajedno rame uz rame kao sokolska brača sa svojim seljačkim vežbama. Na koncu pokazaše nam čla* novi društva St. Gradiška lepe tri sli: ke. Iza programa povedoše članovi i članice četa sa ostalim narodom se-ljačko kolo, a posle se nastavilo narodno veselje sa igrankom i pesmom. — Đ V. BRATSKA DRUŠTVA I ČETE! Navedite uvek u svojim izvešta-jima župu kojoj pripadate. Uredništvo. Kompletna limena muzika, potpuno nova, na prodaju. Bliža oba-veštenja tražiti od Sokolskog društva Beograd I, Knez Miletina 24. Trgovina sokolskih potrepština i krojačka dvorana Grga Horvatek Dobavljač Saveza Sokola kralj Jugoslavije FRANKOPANSKA ULICA 9 llllllllilil Izradjujem sve vrste prepisanih sokolskih svečanih i vjeibačih odijela.za sve kategorije muško i žensko članstvo. Prodaja svih sokolskih potrepština uz vrlo umjerene cljene. — Robu razašiljem pouzečem. Vanjsklm društvima obavljam brzu otpremu. iM ■■■■■■■■■■■ Osnivanje sokolskih glazbenih sekcija uvađa sa uspjehom, tvornica glazbala Ani. Janda, Hodonin ■SHSHČ. S. R. — Takoder i glazbala rabljena, dobro uređena i ugodena dobavlja uz najnižje cijene. -Informacije daje Ad. Kubiček, kapelnik sokolske glazbe, Rakovac 20. p. Karlovac. m s Prva čeika tvornica muzičkih instrumenata u Moravsko! Josip Lidl u BRNU (Čehoslovačka) Dobavljač Jugoslovenskih i žeikoslovenskih vojniCkih glazba i sokolskih jedinica Dobavlja prvorazredne instrumente uz mirne cene. — Cenike badava. Kupujemo suhe jestive glji ve te sve vrsti ze- maljskih plodina Sever & Ko LJUBLJANA Hotel - Pension Vlastito kupalište „JADRAN" sušak potpuno renovirano Pod novom upravom Preporučuju se vlasnici M. V. KUNDIĆ »IZVOR« veletrgovina galanterijsko, nirrtber&ke I kratke robe SUŠAK ŠETALIŠTE KRALJA PETRA prod ul Jena Zvonlmirova ul. 92 Širile sokolsku štampu! Tvornica glmnastičkih i = »portskih sprava = J.Oražem Dobavljač Saveza Sokola kraljevine Jugoslavijo I I ^oV JO 0 R ~—— -J Ribnica, Dolenjsko izradjuje sve sokolske vežbaće sprave, opreme čitavih društvenih i školskih vežbaona, sportske potrepštine za laku atletiku, sprave za letna vežbališta, kupališta i bašće Iju-Ijanke, sprave za decu itd. lziada savršena i elegantna, posiužba najsolidnija, cene najuincrenijc. — llustro-vani cenik besplatno. OSNOVANA 1881. GOD. Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarska delavnica IVAN BRICELJ LJUBLJANA, Dunajska cestatS Strokovna izvr&itev telovadnega orodja. Delo eoliclno.ceiu; zmerno Hiteli INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREPŠTINA Branko Paišii Dobavljač Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Brzojavni naslov: „Trikotaža" Zagreb * Telefon interurban 26-77 L Izradjujem sve vrsti sokolskih potrepština za javni i izletni nastup svili kategorija našega članstva i to tačno prema propisu Saveza Sokola kraljevine jugoslavije Slike u originalnim bojama propisnih odijela nalaze se u knjiži .Organizacija Saveza SKJ“. — Zahtjevajte ejenike i prospekte. — Cijene vrlo МММШН umjerene, a za točnu i solidnu izradbu jamčim. Telefon št ev. 2312 Račun pošt. hran. 10.761 UČITELJSKA TISKARNA UUBUANA, FRANČIŠKANSKA ULICA JE NAJMODERNEJE UREJENA IN IZVRŠUJE VSA TISKARSKA DELA OD NAJPREPROSTEJŠ1H DO NAJMODERNEJŠIH Tiska šolske, mladineke, leposlovne In znanstvene knjige; Ilustrirane knjige v enobarvnem ali večbarvnem tisku; brošure in knjige v vseh nakladah, časopise, revije in mladinske liste. Okusna oprema ilustriranih katalogov, cenikov in reklamnih listov LASTNA TVORNICA ŠOLSKIH ZVEZKOV Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu I. sveska: E. Gangl: O sokolski ideji. П. III. IV. V. VI. VII. VIII. VIII. a 99 99 99 99 99 99 99 99 Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyr£: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. (Sloven. tekst.) Isto. (Srpsko - hrvatski tekst.) Svaka sveska stoji 3 Din ORGANIZACIJA Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. U tvrdom povezu 20 Din PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mačus: ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franjo Malin: Praktički udžbenik češkog jezika. U kartonu 25 Din ŽJugoslovenska Sokolska Matica JCjubljana, TNarodni dom *Tšelefon 25-43 / Sfačun poslanske štedionice Jljubljana 13.831 Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Sljepan Čelar • Ureduje Redakcijski odsek • Za upravu i oglase odgovara Mica KoSČeva Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik Francč Štrukelj); svi u Ljubljani