KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 5 (1) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 AVGUSTA 1938. PATENTNI SPIS BR. 14191 Strasser Albert, Hannover, Nemačka. Uredjaj za dubinsko bušenje za sve uobičajene postupke bušenja. Prijava od 3 jula 1937. Važi od 1 februara 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 3 jula 1936 (Nemačka). Tako zvani kombinacioni granici su več davno poznati; večinom takav jedan granik predstavlja udruživanje uredaja za bušenje udarima i uredaja za bušenje obr-tanjem, gde se kombinacija bušenja sa is-piranjem veoma cesto počinje se bušenjem udarima, a kad je ovo dostiglo svoju gra-nicu ekonomnosti, mora se preči na drugi sistem. Ali se dotle može promena sistema izvoditi u svako doba i može se .svaki upo-trebiti u kontinualnom postupku. Na ovo-me se zasnivaju sasvim naročito uredaji za bušenje širenjem, gde je u pitanju jezgre-no bušenje. Ali u dubini jedan takav ure-daj nije više nikakva kombinacija, pošto primena jednog postupka (bušenja udarom i ispiranjem) nije više moguča. Prema torne se mora razlikovati »prava« i »neprava« kombinacija. »Prava« kombinacija bušenja udarom i obrtanjem mora omogučiti po izboru primenu u kombinaciji navedenog postupka proizvoljno cesto u trajnom postupku do svagdašnjih daljina dopiranja, a da ne budu svaki put potrebna veča prepravljanja uredaja. »Neprava« kombinacija stoga postoji tada, kad se u večim dubinama, gde primena bušenja ispiranjem i udarima nije više moguča, radi samo obrtanjem ili kad izvestan postupak uopšte ne može biti pri-menjen u trajnom radu, ili kad primena više postupaka svagda čini potrebnim., veče prepravke uredaja. Na ove se naprave kombinacije stoga veoma cesto nailazi, kad suva bušenje dolazi uz kombinaciju bušenja sa ispiranjem. Pošto u mnogim zemljama na osnovu zakonskih odredaba, ulje mora biti bušeno suvo, pri čemu dolazi u pitanje udubljivanje najviše za 2—3 m rupe za bušenje, to je izvoclenje dopun-skog uredaja kod ovih sprava takvo, da je nastavljanje suvog bušenja u kontinualnom radu nemoguče usled izostanka uredaja za ispiranje. Suvo bušenje u trajnom radu pretpo-stavlja uvek doboš za ispiranje, jer se u jednom mahu može bušiti suvo najviše 2 do 3 m. Tada je prašina od bušenja tako otporna, da orude za bušenje gubi svoju udarnu snagu. Stoga se mora ova prašina uklanjati. Za ovo je potreban uredaj za ispiranje, kako se on več nalazi i kod svih stvarnih aparata za suvo bušenje. Afco se ova prašina ne ukloni, to se ne može dalje bušiti. Ali suvo bušenje u trajnom radu pretpostavlja i bušenje u kakvoj rupi za bušenje, gde vodeno ogledalo ne treba da se nalazi više od 10 m iznad tla, pošto jnače cilj i korist suvog bušenja propadaju. Ako se stoga nadu postrojenja, gde je tipično postrojenje za ispiranje snabdeveno sa ka-kvim popustljivim zavrtnjem za suvo bušenje, to ovo ne pretstavlja aparat za suvo bušenje u tehničkom smislu bušenja. Ako su sad poznate i kombinacije bušenja obrtanjem i suvog bušenja, n.pr. tako zvana Rotory-Pennsylvanska bušenja, to ipak ne dostaje još jedna kombinacija, koja osim toga dozvoljava i bušenje udarima i ispiranjem, jer veoma često nastu-pa slučaj, da se upravo primenjuje sa velikani koristi bušenje udarima i ispiranjem, eventualno pri bušenju kroz debele samce (us^mljene kamene blokove) u peskovitom Din. 40.— terenu, it.d. Dosadašnje nezgode treba sad da budu otklonjene uredajem po pronalasku, koji je naročite podesan i za vodom siromašne oblasti. Ovaj sadrži sve sastavne dejove, koji su potrebni za trajnu upotrebu niže navedenih postupaka za bušenje i kombinaciji]. Za suvo bušenje u velikim dubinama su potrebna tri doboša, naime za uže za bušenje, za uže za ispiranje i za uže'za di-zalicu; za suvo bušenje po pensilvanskem i kalifornijskom sistemu je potrebna du-gačka klatljiva greda koja je postavljena u izvesnoj odredenoj višini iznad postolja za bušenje, dok se za bušenja u maloj du-bini može bušiti suvo i bez klatljive grede. Za bušenje obrtanjem je predviden uredaj za obrtanje, eventualno normalni obrtni sto sa četvorougaonom polugom i umetci-ma u obrtnom stolu, kao i kakav mehani-zam za brzo podizanje. Za udaranje po-moču užeta služi udarni uredaj i precizioni uredaj za popuštanje, koji omogučuju bušenje jedne višine stuba u jednom mahu. Za brzo udaranje mora postojati kakav u-redaj, koji omogučuje približno 100—130 udara u minuti pri 7 do 10 cm višine kre-tanja. Pri tome treba još razlikovati, da li se može bušiti za iznos cele dužine polu-ge, pri čemu se njeno utvrdivanje vrši iznad klatljive grede ili ispod ove. Za bunarsko bušenje, suvo ili indijsko bušenje udarima uz primenu užeta nije potrebna nikakva klatljiva greda, no ipak mora postojati izvesna veza izmedu užeta za bušenje i ručice (krivaje). Kod uredaja po pronalasku postoje svi elementi, da bi se odgovorilo ovim zahtevima. Misao pronalaska se dakle proteže na postrojenje za dubinsko bušenje za sve u-običajene postupke bušenja do onih dubi-na dopiranja, pri kojima je omogučen pro-izvoljan, neposredni prelaz od jednog na drugi postupak bušenja bez konstruktivnih promena, naročito uz postizanje velikog čistog vremena za bušenje u velikim dubinama pri postupku za suvo bušenje. Po pronalasku se sprava koja je izvedena kao uredaj za suvo bušenje, ali koja radi i ispi-rajuči sa samo jednim polužnim mehanizmom, do svagda največih dubina kako o-brtanjem tako i udaranjem u trajnom radii, sastoji iz obrtnog stola, doboša za uže za bušenje, doboša za ispiranje, mehanizma za dizanje i uredaja za udare koji je obrazovan klackalicom koja je pogonjena kakvom ručicom, i boji mogu na svaki proizvoljan za pojedine postupke za bušenje potrebam način biti vezivani pomoču spojnika sa pogonom koji je postavljen ispod postolja za bušenje i deluje na ka- kav prenosni uredaj. Svagdašnjim različi-tim zajedničkim dejstvom ovih poje-dinačnih elemenata se mogu izvoditi svi uobičajeni postupci za bušenje obrtanjem i udarima sa ispiranjem u proizvoljnoj kombinaciji, naročito tako, da je najpre moguče bušenje obrtanjem, a zatim bušenje udarima, kao i raz-ličito iznošenje napolje bušenog materija-la. Prvenstveno pod posteljem za bušenje postavljeni pogon postrojenja deluje na prenosni uredaj koji se sastoji iz pomoču spojnika uključivih pogonskih točkova i kakvog mehanizma za promenu smera kre-tanja, koji se isto tako nalazi pod posto-Ijem za bušenje i omogučuje po izboru i mezavisno rukovanje dobošem sa užetom za bušenje koji je snabdeven praznim hodom ili dobošem za ispiranje, koji je isto tako snabdeven praznim hodom, koji se oba nalaze na postolju za bušenje. Na o-sovini doboša sa užetom za bušenje je čvrsto postavljen pomočni doboš, koji se pogoni sam ili sa ovim dobošem. Uredaj za prenos ima dalje pogonske točkove koji se mogu uključivati za obrtni sto, za me-hanizam za dizanje i za uredaj za udaranje koji upravlja klatljivom gredom. Na jed-nem delu osovine iz dva dela mehanizma za dizanje, koja je vezana pomoču spojni-ka na trenje, postavljen je dalji prenosni uredaj koji je preko več pomenutog pre-nosnog uredaja pogonjen lancima, i na drugom delu osovine je predviden doboš za kočenje dizalice, koji je snabdeven uredajem za prazan hod. Ova osovina pogoni pomoču kakvog spojnika uredaj za udaranje. Ovaj je spojnik naročito izveden kao spojnik sa dvostrukim kandžama i pogoni preko točkova sa lancima krivajnu polu-gu, klackalicu i pomoču šarnica savitljivo izvedene prenosne poluge klatljivu gredu koja je u svom prednjem delu izvedena tako da se može skupljati i utvrdivati po načinu teleskopa. Vodiljna ploča (kotur) klatljive grede je postavljena slobodno i vodi prvenstveno, kao pljosnato uže, izvedeno uže za bušenje i popuštanje ka valj-ku za udaranje, koji služi za vodenje užeta prema gore ili prema dole. Na podnožju klatljive grede je postavljen čekrk za )po-puštanje koji se može upravljati sa postolja za bušenje. Slike pokazuju primer izvodenja po pronalasku, i to: Sl. 1 pokazuje izgled sa Strane; Sl. 2 pokazuje izgled odozgo. Ipod postolja za bušenje je postavljen pogon 35, na primer pogon parnom maši-nom, kao i prenosni uredaj 90. Sama se naprava sastoji iz po sebi po-znatog obrtnog stola 64, doboša 55 sa u- zetom za bušenje i doboša 56 za isipiranje, koji se oba nalaze na postolju za bušenje. Dalje je postavljen mehanizam 20 za diza-nje i jedan uredaj za udaranje koji je >o-brazovan iz klackalice 1 koja je pogonje-na krivajom (ručicom) 12; ovi pojedini delov! mogu pomoču spojnika 43* 46, 51, 30, 25 i 16 biti sa pogonom vezani na taj način, što se kao što je niže navedeno, mogu u proizvoljnoj kombinaciji u trajnom ra-du izvoditi svagdašnjim različitim zajed-ničkim delovanjem svi poznati postupci za bušenje obrtanjem i udarima. Pogon 35 deluje na prenosni uredaj 90 koji se sastoji iz pomoču spojnika 43 i 46 uključivih pogonskih točkova 42 odnosno 33 i 29 i jednog mehanizma 45 za promenu smera kretanja. Ovaj prenosni uredaj omogučuje po izboru i nezavisno rukovanje dobošem 55 sa užetom za bušenje koji je snabdeven uredajem za prazan hod, Hi dobošem 56 za ispiranje koji je isto tako snabdeven uredajem za prazan hod. Na dobošu 55 sa užetom za bušenje je dalje čvrsto postavljen polnočni doboš 59, koji se pogoni sam ili sa dobošen 55. Prenosni uredaj 90 ima dalje pogonske točkove 33 i 66, odnosno 29, koji se mogu priključivati pomoču spojnika za obrtni sto 64, za mehanizam 20 za dizanje i za udarni uredaj 11 i 12 koji upravlja klatlji-vom gredom 68, 69. Na jednom delu osovine 17 iz dva dela mehanizma 20 za dizanje, koji je vezan pomoču spojnika 25 na trenje, postavljen je prenosni uredaj 27, 30 i 31 koji je preko prenosnog uredaja 90 pogonjen pomoču lanca 28, odnosno 32. Na drugom delu osovine 17 je predviden doboš 20 za dizalicu, koji je snabdeven uredajem za prazan hod. Ova osovina 17 pogoni pomoču spojnika 16 uredaj za udaranje. Spojnik 16 je izveden kao spojnik sa dvo-strukim kandžama i deluje, preko točkova 15, 13 za lance, krivajne poluge 12, klackalice 1 i preko pomoču šarnira 4, sa-vitljivo izvedene prenosne poluge 3, na klatiljivu gredu 68, 69 koja se u svom prednjem delu 69 može po načinu teleskopa skupljati i pomoču zavrtnjeva 73 utvrditi. Vodiljni kotur 72 klatljive grede 68, 69 je postavljen slobodno i isti vodi kao pljošte uže 75 izvedeno uže za bušenje, ill uže za popuštanje, ka valjku 74 za udare, koji služi za vodenje užeta 75 prema gore Hi prema dole. Na postolju nosača 70 klatljive grede je postavljen če-krk 81 za popuštanje kojim se može ru-kovati sa postolja za bušenje. Na priloženim su nacrtima predvideni doboši za četiri užeta, naime doboš 20 za dizalicu, doboš 55 za uže za bušenje, doboš za uže za ispiranje i doboš 59 za bunarsko bušenje i indijsko bušenje udarima i ispiranjem sa užetom; za ovo potrebna krivajna ručica je obeležena sa 18. Za bušenje se klatljiva greda 68 usled produženja pomoču prednjeg dela 69 pre-tvara u klatljivu gredu 68/69 za bušenje, tako, da je ispunjen zahtev za bušenje u-daranjem uz primenu užeta i za bušenje pomoču udara klatljivom gredom sa ispiranjem. Ali klatljiva greda 68, 69 omogučuje i primenu kanadskog bušenja, pošto uredaj za popuštanje ovde može da se u-potrebi za oba postupka. Za udaranje uz primenu užeta klatljiva greda 68 i kotur 74 za udare, kao i vodiljni kotur 72, pošto je prednji deo 69 uvučen u gredu i pomoču zavrtnjeva 73 za utvrdivanje je utvrden u novom položaju. Treba samo da se uže 75 koje dolazi od doboša 81 za popuštanje provuče ispod kotura 74 za u-dare i da se vodi preko venca stuba i da se dalje namesti kao kod svakog drugog postupka. Za brzo udaranje, eventualno po t. zv. Fauck-načinu, uže 75 se vodi preko vodiljnog kotura 72 i preko kotura 74 za udare prema dole, a veza sa polužnim mehanizmom se uspostavlja ispod klatljive grede. Ako treba da se izvodi brzo udaranje sa polučnim mehanizmom utvrdenim iznad klatljive grede, to se kotur 74 zamenjuje tanjirom za udare ili kakvim šupljim zavrtnjem za popuštanje (nije ucrtamo). Za bušenje obrtanjem dovoljan je o-brtni sto 64 sa njegovim daljim uredajem. Za bušenje bez klatljive grede se uže za vučenje (nije ucrtano) na poznat način utvrduje s jedne straiie na 18 i na uže 63 s druge strane. Po sebi se razume, da može kotur 74. biti zamenjen i zavrtnjem za popuštanje. Ali je ovaj u mnogim državama zabranjen i ima i nezgodu male višine bušenja u odnosu na visinu polužne klatljive grede. Izvodenje pojedinih postupaka i procesa rada se postiže dalekosežnom upo-trebom spojnika i mogučnosti uključiva-nja, kao i upotrehom različitih delova za različite ciljeve. U pojedinostima se novim postrojenjem postiže: bušenje udarima uz primenu užeta i obrtanjem (Rotary ili Rotationsbohren ili Semiroratary), bušenje brzim udarima i bušenje obrtanjem, kanadsko bušenje i bušenje obrtanjem, pensilvansko bušenje i bušenje obrtanjem, bušenje udarima uz primenu užeta i bušenje brzim udarima i bušenje obr-tanjem, bušenje udarima uz primenu užeta i suvo bušenje i bušenje obrtanjem, kanadsko-pensilvansko bušenje i bušenje obrtanjem, bušenje udarima uz primenu užeta i brzim udarima i suvo bušenje, indijsko bušenje udarima uz primenu užeta i bušenje brzim udarima i suvo bušenje sa klatljivom gredom, indijsko bušenje udarima uz primenu užeta, bušenje brzim udarima i bunarsko bušenje pomoču drugih postupaka. Svi se ovi postupci upravljaju sa jed-nog mesta i treba da se primene u jednom postrojenju. Sredstva, koja ovo omogučuju, delom su več pomenuta; jednom potrebni ure-daji, drugi put postavljanje pojedinih ele-menata i najzad dalekosežna upotreba vezivanja i spojnika. Pri tome treba naročite paziti na to, da postupci, koji sa sve večom dubinom toliko gube na či-stom vremenu za bušenje, da se rado odu-staje od mogučih koristi, postižu veliku dobit u čistem vremenu za bušenje, tako da se ovo vreme znatno povečava. U sledečem je pokazano kako se mora vršiti uključivanje, da bi se izvodili pojedini radni procesi, pri čemu je uzeto u obzir i vodenje računa o sigurnosnim merama za zaštitu radnika. Na sl. 1 i 2 je sa 35 obeležen pogon (motor ili mašina), 36 je njegov pogonski točak za lanac, ili kotur za pogon osovi-ne 39 sa pomočnim točkovima za prenos pomoču kajiševa, pomoču lanca 37 i nro-tivtočka ili kotura 38. Pretpostavka je, da se treba da buši obrtanjem: Kap za svaki radni proces osovina 39 saučestvuje u o-brtanju. Osovina 39 ima slobodni točak 33 za lanac, koji lancem 67 pogoni pogonski točak 66 sa obrtnim stolom. Time je pokazan rad obrtanjem. Neka je dodato da se slobodni točak 33 za lanac uključuje pomoču spojnika 46. Od uredaja za bušenje se kreče samo jedna osovina. Za izvlačenje napolje polužnog mehanizma se ima više mogučnosti. Ako se buši Rotary sa teškim poluž-nim mehanizmom, to se može raditi sa dizalicom prema sledečem: Uključuje se spojnik 46 sa slobodnim lančanim točkom 29, koji zatim pomoču lanca 28 pogoni lančani točak 27, pošto je ovaj uključen pomoču spojnika 30. Tako se sad najpre kreče zadnji deo ospvine 17 iz dva dela. Spojnik 25 izvodi vezu sa prednjim oso-vinskim delom 17. Pošto se ovi delovi o-brču, treba samo da bude uključen još spojnik 16 za doboš dizalice. Tada radi doboš 20. Druga se jedna mogučnost sastoji u torne, što se na osovini 39 uključuje spojnik 43 i lančani točak 44 se pomoču lanca 48 vezuje sa lančanim točkom 49, koji se nalazi čvrsto na osovini 79. Ako je spojnik 51 isključen, to se obrče čvrsto naglav-Ijeni pomočni doboš 59, na kojem se nalazi transportno uže 63. Ovo služi za lak-še vučenje. Treča se mogučnost sastoji u torne, da se izvodi vezivanje kako sa dobošem 20 dizalice, tako i sa dobošem 59 za polnočno uže. Ovim se uredajem dobijaju za dizalicu tri transportne brzine za izvlačenje, ako se mrtvi kraj užeta 76 za dizalicu postavi na pomočni doboš 59. Za izvlačenje napolje polužnog mehanizma se prema torne nalaze dva ili tri osovinska niza (osovine) u obrtanju. Kad treba da se vrši ispiranje, tada se na osovini 39 spojnik 43 vezuje (spaja) sa lančanim točkom 42 i preko lanca 47 sa točkom 50 za lanac. Tada se kreče osovina 80. Doboš 56 se uključuje sa frikcionim spojnikom 52. Kreču se dva osovinska niza (osovinu), naime 39 i 80. Ako treba da se izvlači deo užeta za suvo bušenje, tada se spaja 43 sa točkom 44 i time preko lanca 48 točak 49. Sada se kreče osovina 79 sa praznim dobošem. Spaja se frikcioni spojnik 51 i kreče se sad doboš 55 upravljeno na više. Za sva pomočila kretanja ili takva, kod kojih se vuče polužni mehanizam, može biti upo-trebljen doboš 59, kojim se upravlja kao što je prethodno pomenuto. Time bi bila pokazana radna kretanja. Ako treba da se buši udarima: Za ovo je uvek potrebno uključivanje (vezivanje) osovine 17 sa prednjim delom, kao što je več opisano. Ako treba da se upravljaju klatljiva greda 68 ili klatljiva greda 68, 69 za bušenje, to se spojnik 16 vezuje sa lančanim točkom 15. Övo se vrši kod zadnjeg ne-pomičnog osovinskog dela 17 koji prelazi kroz doboš 20 dizalice. Točak 15 za lanac pogoni lancem 14 lančani točak 13, i ovim se obrče krivaja 12, pošto je frikcioni spojnik 25 uključen. Krivaja 12 kreče klackalicu 1, koja ovo kretanje prenosi preko prenosne poluge 3 na klatljivu gre-du 68 ili klatljivu gredu 68, 69 za bušenje. Sa izuzetkpm bušenja bez klatljive grede nalaze se tri osovinska niza (osovine) u obrtnom kretanju. Klatljiva greda 68, 69 služi za svaku vrstu bušenja udarima. Ako treba da se buši pensilvanskim bušenjem uz primenu užeta, tada se prednji deo 69 izvlači iz dela 68 i pomoču za- vrtnjeva 75 za podešavanje se tako utvr-duje, da kotur 74 za udaranje dospeva iznad sredine rupe za bušenje pri vodoravno postavljeno] klatijivoj gredi. Uže 75 za popuštanje prelazi preko vodiljnog kotu-ra 72 i preko kotura 74 za udaranje. Uže za bušenje se na poznat način utvrduje pomoču stezalice na užetu 75. Ovaj se uredaj za udaranje pomoču kiatljive grede izvodi sa vešanjem ispod klatljive grede. Pri bušenju iznad kiatljive grede se kotur 74 za udaranje zamenjuje nepokazanini tanjirem za udaranje, ili kakvim šupljim zavrtnjem za popuštanje u prednjem delu 69. Za naknadno bušenje radi uredaj tač-no kao za pensilvansko bušenje, samo što se umesto stezalice za uže uključuje obrtna karika, na kojoj visi polužni me-hanizam. Po sebi se razume, da se za bušenje uz primenu užeta može upotrebiti i zavrtan] za popuštanje, ali koji je usled svojih nezgoda, a još više usled opasnosti obra-zovanja petlji, u mnogim zemljama za-branjen. Ali ovaj ne može da se upotrebi za kanadsko bušenje. Kod bušenja udarima uz primenu u-žeta se prednji deo 69 uvlači u klatljivu gredu 68 i utvrduje. Zatim se uže 75 pro-vlači ispod kotura 74 za udaranje i vodi se odatle na poznati način preko venca stuba. Uredaj za popuštanje je uvek isti. Sad treba još dokazati da se može bušiti kako brzim udaranjem tako i velikim hodom. Za ovo služe uredaji prenosnih poluga. Klackalica 1 ima rupe za podešavanje dužine hoda. Prenosna poluga 3 je podužno pomerijiva pomoču uredaja 5, i jastuk 7 sa oprugama na pritisak može u podužnom pravcu klatljive grede biti pomeren kako unazad, tako i prema na-pred. Neka je pretpostavljeno da treba da se izvodi bušenje brzim udaranjem: Tada se postavlja prenosna poluga 3 na najma-nju dužinu hoda na klackalici 1 i, pošto se deo 5 oslobodio, potiskuje se jastuk 7 sa oprugama toliko prema nazad koliko se može i ponovo se utvrduje deo 5. Tada se dobija najmanja dužina hoda i mogu se vršiti mnogi udari. Ako se hoče obratno da vrše največi udari, to se prenosna poluga 3 suprotno pomera i pomera se jasi uk 7 sa oprugama toliko prema napred, pošto je deo 5 osloboden, dok se ne dobi-je željena višina hoda. Tada se svi delovi utvrduju i ima se dugi hod za mali broj udara. Za srednji hod se prenosna poluga postavlja odgovarajuči i poluga 3, 6 se utvrduje upravno prema klatijivoj poluzi. Dobijaju se još dalje sledeče koristi: Uredaj klatljive poiuge odnosno iz-vodenje 68, 69 iz Wippe 68 je jednostavno i vrši se brzo. Višina bušenja za suvo bušenje je bar dva puta tako velika kao kod upotre-be zavrtnja za popuštanje, koji se cesto puta mora ipak peudešavati, ako se bušenje još vrši dobro. K torne dolazi još i to, da se time višina bušenja srazmerno povečava time, što se uže pri bušenju pono-puta mora ipak preudešavati, ako se bušenja zavrtnja, koji je često veoma znača-jan. Ali ako bi se ovde ipak moralo jed-norn vršiti preudešavanje, to bi ovo 'bilo mnogo lakše izvesti time da se stezalica za uže malo popusti i da se uredaj za popuštanje navija pomoču ručne krivaje (nije pokazano). Dalja se korist sastoji još u torne, što se jednim mahom može preči od bušenja na iznošenje bušenog materijala. Treba samo da se oslobodi stezalica za uže i može se odmah vršiti iznošenje materijala. Klatljiva greda 68, 69 može iza toga ili biti povučena unazad ili jednostavno biti prebačena na više pomoču kakve prenosne poiuge 3 koja se može savijati na koleno. Može se klatljiva poluga jednostavno ostaviti u položaju za bušenje, pri čemu se prednji deo 69 uvlači za približno 20 do 30 cm. Ali u slučaju da s,e sad želi da se u-potrebi doboš 20 dizalice, to bi trebalo da se samo oslobodi zavrtan] 73 za utvr-divanje i da se klatljiva poiuga obrtno pomeri prema gore. Prednji deo 69 klizi sam sobom u gredu 68, i užetu 76 dizalice se ne smeta. Svuda se upotrebljuje prazan hod i radi se sa velikim transportnim brzinama. Ali se ima dalje korist, pošto se svuda gde treba da se vrši spajanje za vreme kreta-nja upotrebljuju spojnici na trenje, čak i za vezivanje osovinskih nizova (osovina) 17. Ovi jednovremeno služe kao priguše-nje, tako da se pri stezanjima pre zaustavi osovina no što bi se nešto otkinulo. Ovi uredaji omogučuju znatno uveča-nje čistog vremena bušenja. S druge Strane se odustalo od i suviše velikog broja hodova. Ali se može broj hodova za diza-licu udvostručiti, ako se izvrši veza od točka 31 za lanac pomoču lanca 32 sa toč-kom 33 za lanac. Tako se dobija dakle šest hodova. Uredaji za izravnanje su izbegnuti, pošto oni stvarno deluju kočeči pri padanju, ali mogu lako klackalice 1 na poznat način biti snabdevene cilindrima za izravnanje. Naročilo mora biti istaknuto, da se takode može jednovremeno vršiti obrta- nje i bušenje. Pod pretpostavkom da treba cevi da se jednom kreču, to se ovo može izvoditi time, što se ove dohvataju u obrtnom stolu dok se buši kroz cevi. Cevi treba da budu samo uhvačene na obrtnom stolu, eventualno pomoču stezalica, ili na drugi način, eventualno pomoču preša koje se mogu uvlačiti, ili pomoču zavrtnjeva. Naročito se koristi dobijaju još i iz sledečeg: svi doboši za uže se nalaze na posto-Iju za bušenje. Pogon i pogonski delovi leže pod posteljem za bušenje; Kroz postolje' za bušenje se ne kreču nikakvi pokretni delovi u horizontalnom pravcu. Obrtno kretanje doboša, kojj se na-laze sa obe Strane pogona, se tako regu-liše pomoču prekretnog mehanizma, pa je naleganje užadi kod svih doboša u istom smeru, Može se bušenje udarima sa ispira-njem izvoditi pomoču klatljive grede 68, 69, ili pomoču grede 68, ili i bez klatljive grede. Može se primeniti postupak sa polu-gom za ispiranje, koja strči napolje preko klatljive grede, i sa polugom za ispiranje, koja visi ispod klatljive grede. Za indijsko bušenje udarima uz pri-menu užeta je predviden naročiti doboš 59, koji dobija sasvim naročiti značaj i kod izmošenja napolje teških tereta, i služi i kao kretni mehanizam. Postavljen je precizioni uredaj za po-puštanje koji izvodi automatsko kočenje i koji s,e može upotrebiti za sve postupke bušenja udaranjem sa izuzetkom indij-skog udaranja uz primenu užeta. Preudešavanje može biti pod pošto-ijem za bušenje, pošto obrtni sto ne smeta. Pogon uredaja za udaranje se vrš: pomoču o so vi ne doboša dizalice. Mogu biti jednovremeno vršena obrtna i udarna kretanja, što je od velike važnosti kod radova hvatanja ih drugih specijalnih slučajeva. Dakle je na primer moguče, da se cevi zahvate sobom i da se održavaju u kretanju, dok se jednovremeno buši. Patentni zahtevi: 1.) Uredaj za dubinsko bušenje za sve uobičajene postupke bušenja do njihove svagdašnje daljine dopiranja, kod kojeg je izvest an proizvoljan neposredni prelaz od jedr.og ni drugi postupak bušenja o- mogučen bez konstrukcionih promena, naznačen time, što se izvesna sprava koja je izvedena kao uredaj za suvo bušenje i koja radi ispirajuči sa samo jednim položnim mehanizmom do največih dubina, kako obrtno, tako i udarima u kontinual-nom radu, sastoji iz obrtnog stola (64), doboša (55) za bušenje uz primenu užeta, iz doboša (56) za ispiranje, iz dizalice (20) i uredaja za udaranje koji je obrazovan iz klackalice (1) koja je pogonjena kriva-jorn (12), koji se pomoču spojni,ka (43, 46, 51, 52, 30, 25 i 16) mogu na svaki za pojedine postupke bušenja potrebah način vezivati sa pogonom (35), koji je postavljen pod posteljem za bušenje i koji deluje na prenosni uredaj (90). 2. ) Uredaj za dubinsko bušenje po zahtevu 1, naznačen time, što pogon (35) deluje na prenosni uredaj (90) koji se sastoji iz pomoču spojnika uključivih pogonskih točkova i kakvog prekretnog mehanizma (45) i koji .se nalazi pod po-stoljem za bušenje i koji omogučuje po izboru i nezavisno rukovanje dobošem (35) za bušenje uz primenu užeta, koji je snabdeven praznim hodom, ili sa dobošem (56) za ispiranje koji je isto tako snr.bdeven praznim hodom, a koji se oba nalaze na postolju za bušenje, što je na osovini (55) za bušenje uz primenu užeta čvrsto postavljen pomočiti doboš (59), koji pogoni sam ili sa dobošem (55), i što dalje prenosni uredaj (90) ima pogonske točkove za obrtni sto (64), za mehanizam (20) za dizanje i za udarni uredaj koji u-pravlja klatljivom gredom (68, 69), koji se mogu po izboru uključivati. 3. ) Uredaj za dubinsko bušenje po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što je na jednom delu osovine (17) iz dva dela mehanizma (20) za dizanje, koja je vezana pomoču spojniki (25) na trenje, postavljen prenosni uredaj (27, 30, 31) koji je pogo-njen lancima preko prenosnog uredaja (90), što je na drugom delu osovine (17) predviden doboš (20) dizalice koji je snabdeven praznim hodom i koji se može ko-čiti, i što ova osovina pomoču spojnika (16) pogoni udarni uredaj. 4. ) Uredaj za dubinsko bušenje po zahtevu 1 do 3, naznačen time, što kao dvostruki kandžasti spojnik izvedeni spoj-nik (16) preko točkova (15, 13) za lance, krivajne poluge (11), klackalice (1) i pomoču šarnira savitljivo izvedene prenosne poluge (3) pogoni klatljivu gredu (68, 69). 5. ) Uredaj za dubinsko bušenje, naročito po zahtevu 1 do 4, naznačen time, što je klatljiva greda (68, 69) izvedena da se može u svom prednjem delu (69) slkup-Ijati i utvrdivati po načinu teleskopa. 6.) Uredaj za dubinsko bušenje po za-htevu 1 do 5, naznačen time, što je vodilj-ni kotur (72) klatljive grede (68, 69) postavljen slobodno i vodi kao pljošte uže izvedeno uže (75) za bušenje, ili uže za popuštanje, ka koturu (74) za udaranje, koji služi za vodenje užeta (75) prema gore ili prema dole i što je na podnožju nosača (70) klatljive grede postavljen čekrk (81) za popuštanje koji se može upravljati sa postolja za bušenje. Ad pat, br. 14191 4 r «S'f / 25 ^ 3cy TJ V1 #7 ifC Ix n C=3 A J>