Delovanje Podmladka Rdečega - Križa v naši državi.1 Glavni Odbor Podmladka Crvenoga Krsta u šk. godini 1924/25 nastojao je da se rad u organizovanim školama što više razvije i da se uspostavi čvrsta veza izmedu Gl. Odbora i tih škola. Zbog neposrednog saobračaja rešeno je da se Glasnici ne šalju preko Oblasnih Odbora, kao pre, nego direktno školama. Tim ie olakšano obl. odborima da oni mogu da razviju sa svoje strane jaču akciju za organizcvanje škola, koje još nisu pristupile organizaciji, a kod organizovanih škola da pcbuduju veču delatnost. Svoje raspise u izvesnim slučajevima šalje Gl. Odbor sa Glasnikom školama neposredno. Isto tako i obrasce i uputstva za rad, a od njih dobiva razredne karte kcjima javljaju upis u organizaciju, i polugodišnje izveštaje. Po tim polugodišnjim izveštajima vidi se celokupan rad na izvodenju programa Podmlatka C. K. u nekoj školi i pregled prihoda i rashoda kao Ovaj godišnji izveštaj poslat je Glavncm Odboru Društva Crv. Krsta, Beograd i Ligi Društava Crv. Krsta u Pariz. i imovina svakog pojedinog odeljenja. Pored novih razrednih karata i polugodišnjih izveštaja, Gl. Odbor je u šk. 1924—25 godini uveo i dačke članske karte, koje dobiju svi članovi Podmlatka čim se prijave da pristupaju našem pokretu. Na kartama je ukratko iznesen program Podmlatka C. K. i u njih se unose dodatci o članarini, težini i visini člana. Karte služe kao legitimacije, a svake se godine zamenjuju novima. I prošle godine, kao i pre, u školama se provodila higijenska pravila »Borbom za Dobro Zdravlje«, koje je obrasce Gl. Odbor u dovoljnoj količini štampao i slao svima članovima do četvrtog razreda srednje škole. Da se nastavnici upoznaju sa idejama i radom Podmlatka C. K., Gl. Odbor je izdao i razaslao svima organizovanim školama brošuru: »Ciljevi i Metode Podmlatka Crvenoga Krsta«. Glasnik je štampan od početka šk. godine u 20.000 primeraka i svakoj je školi slat na 10 učenika po jedan primerak, a od maja 1925 izdaje se u 10.000 primeraka i šalje se svakome razrednome odboru po jedan primerak besplatno. Ova restrikcija izdavanja Glasnika izvršena je zbog prevelikih troškova oko izdavanja i malog broja pretplatnika. U prošloj šk. godini značke Podmlatka C. K. dobivali su samo članovi Odbora Podmlatka i to besplatno. Po želji mnogih škola da se značke daju svima članovima Gl. Odbor je rešio, da značke mogu nositi svi članovi, ali pošto bi to bio veliki izdatak za Gl. Odbor kad bi se one delile besplatno, rešeno je da se prodaju po ceni ^stajanja. Da bi se u celoj državi jednoga istoga dana pretresala pitanja o radu Podmlatka i manifestovale njegove ideje Gl. Odbor je rešio da se kao dan Podmlatka uzme praznik Ujedinjenja 1. decembra svake godine. Toga dana imaju članovi da se sastanu u svojim školama, iznesu bilans svoga prošlogodišnjeg rada, da stvore definitivan program za novu šk. godinu i da učine nešto za svoje dugove, koji u nečem oskudevaju. Da bi se ideja Podmlatka širila medu dacima, Gl. Odbor je rešio da se za šk. godinu 1925/26 izda dački kalendar P. C. 'K. Kalendar je štampan u 30.000 primeraka i rasposlat svima školama u državi da se rasprodaje. Kako su članovi Podmlatka C. K. dužni sami da zaraduju srestva, kojima če plačati članarinu i činiti dobra dela, Gl. Odbor je naročitu pažnju posvetio osnivanju radionica Podmlatka C. K. uz škole. Upravitelj Učit. Škole iz Aleksinca i urednik Radne Škole, g. J. Jovanovič obisao je po želji Gl. Odbora radi organizovanja radionica Podmlatka Skoplje, Niš, Vranje, Kragujevac i Leskovac. Najveca smetnja osnivanju radionica, bila je što nije bilo učitelja, koji bi znali predavati deci ručni rad. Da bi se tome nedostatku doskočilo, Gl. Odbor je pomagao i radio na osnivanju tečajeva ručnoga rada za učitelje u Aleksincu, N. Sadu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu. Tečajeve su organizovali Obl. Odbori dotičnih mesta. Samo u Aleksincu, gde nema Obl. Odbora, brinuo se o tečaju Mesni Odbor, odnosno upravitelj Učit. Škole g. J. Jovanovič. Tečajevi su održani za vreme ferija od 6. jula do 14. avgusta, a sudelovači su se izdržavali o svom trošku Gl. Odbor snosio je troškove honorara nastavnicima tečaja i režijske troškove, a Obl. Odbori večinom su se brinuli da nabave materijal potreban za radionice, da ne bi učitelji morali iz svojih sredstava i to nabavljati. Ministarstvo Prosvete odobrilo ie ove tečajeve i izvestilo nas da nam je za njih stavljena na razpoloženje subvencija od 50.000 Din. Ova je odluka, žali Bože, drugim jednim rešenjem poništena. Tako je GI. Odbor C. K. izdao za izdržavanje ovih tečajeva 66.418 'Din iz svojih sredstava. Liga Društva C. K. iz Pariza pomogla je održavanje ovih tečajeva sa 326 dolara (18.582 Din) iz Rokfelerovog Fonda. Utrošeno je preraa tome svega 85.000 ne računajuči tu troškove oblasnih odbora. Učitelji su na tečajevima izučavali one zanate, koje mogu predavati u svojim školama i u radionicama Podmlatka i to: rnodelovanje, kartonažu, knjigoveštvo, pletarstvo, početke stolarstva i rezbarstva, bojadisanje vaza i reljefno pravljenje mapa. Osim stručnoga rada na tečajevima su držana teoretska predavanja o ciljevima i metpdama rada u Podmlatku D. C. K. Tečajeve je pohadalo 164 nastavnika osnovnih, srednjih i gradanskih škola. U šk. godini 1924—25 01. Odbor je poslao ove pomoči: Učiteljskoj Školi na Cetinju za uredenje radionice Podmlatka C. -K. 3.000 Din, Bogosloviji 'na Cetinju za nabavku alata za kartonažu i knjigoveštvo 3.000 Din, Obl. Odboru Podmlatka C. K. u Bitolju za popunjavanje radionica 3.000 Din, Obl. Odboru u Skoplju P. C. K. za proširenje radionica i za nabavku novog alata 6.000 Din, II. Muškoj Gimnaziji u Beogradu za uredenje igrališta 10.000 Din, Prvoj Dekliškoj Osn. Školi u Mariboru za nabavku šivače mašine 500 Din, za uredenje radionice Podmlatka C. K. u Krčevini, Lajtersbergu kod Maribora 3.000 Din, Podmlatku Crvenoga Krsta u Kumanovu odobreno je za uredenje igrališta 3.000 Din, a onome u Učit. Školi u Pirotu 5.000 Din. (Dalje prih.)