3 / 4^4 I M //*. L Te Bukve od teh Pomory inu Bolesni t C Govedine, teh ouz, inu teh fuirL»^., i Sjgtegp.. ^ * a / nŠM> i prebivauze na deshelkf *• >* --—— v v- „ ti* fe/i Na vishingo ene vifoke deshetme Regietl s 1 o s h e n e o d Ansheja Bogalubi Wolfteina; ti ' Arznye, inu ranfke arznye Vuzhenika, visharja, inu vuzhenika tega shivinfkega osdraulenja u žefarfko kraJevim fpitali te shivine. U’ ZELOUZfl* pit Aloyš Kleintnarju dtshslshkumn Štamparju 1792, Moja nyvi- vam nizh nepomaga nizh nefejete. kader na W- Tei fienzi Marie Theresie k’ f p o m i n Bi A 2 ■ - e S u e ta fienza l K ar fi Ti meni naloshila, tiftn fem jes do« peraefsiu. Tu fo moje bukve: Ti pak fi de- lezh odlozhena. Trudna od prehaja 'tega shiu- lenja fi fe Ti podala u’ dolino teh vefsieleh li’pozhitku. Pozhivei mizhnu, fueta fienza! gledafh Ti na te Kraleftue, zhes katire tvoji t Sinovi gofpodujejo, taku poglei tudi na tuoje ludftvu, katiru fi Ti sapuftila - } ali pa Ti po- pounema pozhivafh, taku dobru bodi Tebi, Tebi dobru gre! Tu je ta glafs. Toiga popreiniga Na Duney meftnika A. B. WoJftein. Ca 18 dan. Maligatrauna. £ 791 . Lubi desheuni meftniki! Od sadershanja: od pomory, inu bo- lesni, inu kug, katire vafho shivino na- dlugiejo, bom jes u' teh bukveh suami, govoriu. Ti sablodki ali falary, katireh velku med vami tako dobru per ftreshbi te sdraue, koker tudi per ofkerbleny te boune shiviue dopernefsejo, fo obiuni, inu u’ fak , ja to nar mainfhi tifteh falar- jou je nepriden sa vafho hifho, inufhko- dliu sa vafho shivino. U’ obenem dieli vafhe haushinge nifte vi taku sad poltauteni, koker per leti reji, inu sadershanju vafhe shivine; kader fe ufe premifli, taku vi od tega nar menje vielte. Vi nepposnate te forte te shivine, koker bi jo vi posnat imeli; vi neviefte to gmain (katira fe zuitarfka imenuje) od te shlahtne, inu od te dobre reslo- zhiti; vi fpreminke eno f ’ to drugo ; vi nepoahtate na te snaminje, katire to shi- uiuo sasnamijejo. Vi nemate ahtinge, koku fe ta shivi- na sadershy, kader je tilla farna febi zhries pufhena; kar ahtinge, kar te shi- vadi dievajo: kar one fourashyo, kar fe boyo: kai sa enu nagnenje imajo: koku one sa zhednolt fuojeh kofh, inu duak, 8 fvojeh trupou, inu udou fkerbyo; kar nih sdrauje ohrani, koku one sni vij o, dobra dopridejo, u’ kup fhajajo, naprel pograe- rujejo, fvoje mlade ohranyo, pred fou- rashniki, pred hudim u’ remenam, pred mrasam, pred mokruto, pred nesdravo jjedio, pred urshohi teh pomory inu bo- lesni obvarijejo. Inu letu samudite vi do¬ bri ludi! Pomiflite tega kmeta ali baura, katiri temu vinogradu ftrieshe: katiri gartnarfko raft safaja, katiri pfhenizo, jezhmen, erfh, lan inu druy palfki fad perdeluje, ali ni on u’ fuojeh opravileh dole prifhou, ko- ker vi per terey vafhe shivine ? On pos- na to dobru feme: on ga reslozhi od te¬ ga fredniga inu od tega burniga: on pos^ na to semlo, inu vie to napraulanje, ka- tiru ufe forte feme potrebuje; on da na zhafs tega leta, tega uremena, inu na ufako mihino riezh ahtingo, katira je te¬ mu perdelu niegovega shita pridna ali fhkodliua. Vinfki kmet reslozhi te terte, kaker en vertnik ali gartnar to. driujeinu ilanze od teh dobreh inu poredneh reslozhi; oba- dua viefta kar jenih raftu nuznu ali fhko- dlivu; koker enuufaku po leti, jesen, inu 9 po simi nmre povarnanu , ofkerblenu* inu pothvieshenu biti; vi farni tte to prir vo, to nar imenitneifhi is ufih vednofti to vednolt to shivino ofkerbeti posabili: vi nemate obene pafhe, kadra bi to ime ene pafhe: obeniga hlieua, katiri bi to ime eniga prebivalifha sa shivino saflushiu, Per vafs je ufaka shivina, inu ufaka lukna doilii dobra sa en hlieu. Takudougopak vi taku miflite, vi nikoli nebote ene shlahtne inu dobre shivine dofegli, Lete inu druje sablodke ali falarjene- morem jes, nemore en druy shivinfki ar- zat vam oduseti; vi farni inu želu sloflb tvu ali gmaina imate te nar bulfhi mitel- ne super teifte; vi morte tihe fkusi vafho marlivoft ali llifs , fkusi povanzhanje, fku¬ si nagnenje h’ povanzhanju, h’vuku sagi- bati j to i’iofhtvu ali gmeina more fkusi dobre naprave inu mozhne sapuvedi do- lupraviti: fkusi sapuvedi, kadre to per delu teh niu inu traunikou u’ to pravo sa- dershnolt perpravijo, katire te pafhe inu hlieve urounajo: to sadershanje te shi¬ vine sdravu inu famunafebnu liorijo: timu bogimo kmetu ali bauro to kamenfko fou sa niegovo shivino dober kup perpravijo* h t. n. IO Ali vi timu predpifinu ubogate, kad¬ ru vam jes u’ leteh bukueh dam, ali vi od ufake vishe te pliemeiie shivine fi to nar bull'hi forto isberete: ali vi to ftaro inu poredno pozhafu prozhdiefte: ali vi vezh shivine nedershite, kaker vi rediti morte: • ali vi ufo dobru ofkerbite inu ogledate, sa nie zhednoft, sa sdravo rejo inu hlieve fkerbite — taku bojo pomorije henale, ka¬ dre fe od teh urshohou sazhnejo: obene nebOjo naullale, koker teille, kadre to bouno ureme, ta natura, inu zhafs napravi. U’ bogaite timu opominauju inu nau- kam želu ! vanzhaite inu dopounite ih ten- ku! vi sa tailte nemate meni, ternuzh' MARy TtiEREsy inu Nie vifsokim 4 Sino- vam Joshefu timu drugimu inu Leopoldu hualo dati. Tei pruvi feni jesenbartper enem pogovarjany *) rekou: da jes vam ozhem ene bukvi od pomory te shivine dati. — „ Letu meni on popifhi, inu la letu meni on nikar neposabi, ali jes lih „tega nebom doshivela, kar bojo niegoue „bukui tem Kmetam ali bauram poma- „gale, bojo pa moji otrozi doshiveli.“ U’ Grudni 1779, kir Tem jes njei moje isrounanje su¬ per ubijanje teh shivadi fa pifsami pudau. II Tu fo bile te befiede te reine velike The- resie. Ona je meni tifte taku toplu u’ moi obzhutik dala, da jes na t^ille nikoli — nikoli nebom posabiu. t Shtiri liete po tiem, 1783, fo meni Joshef ta druji fkusi mojo pried poflau- leno gofpofko *) tudi to delo gor nefli, od kateriga fo te prave bukui ufbefteh fhprahah enaill barti fkui ftifk ali druk na- fuitlobo bile vun dane. Lete, kadre fo fkusi marnolt inu mujo, inu liete pobul- fhane, inu te nar popaunimeifhi med te¬ mi pruvemi, preusamete od Leopolda tega drujega, Preusemite jih f zhaftjo inu shegnam, inu hualo daite timu flitif- tarju, kadri je tifte napravili. *) To vifoku hualen, aefarfki, kralevi ftut. IZ P m vi Odftauk. Od isvolenja teh Bikou, inu sa pleme. T o isvolenje teh Bikou inu Krau sa ple¬ me je ta perva riezh od kadre jes u’ leteh bukueh suami govoriti ozhem ; ona ima sa volo foiga nuza, kateriga vam pemefse eno grasno velikuit u’ febi. Vaflie isvo¬ lenje bode fturilu, ali vi lepo, sdravo, shlahtno, niozhno inu obllojezho shivino— alpa mehkushno, flabo, boliehafto inu ne- shlahtno u’ vafhe hlieve pershenete. To vundajanje, katiru vi per kupu ene ali te druje obernete, je tnalu reslo- zhenu; ti gmain biki inu krave vafs fko- rei enu telku kofhtajo, koker ti shlahtni; obuje murte vi obdershat: obuje ogledat inu ofkerbet, obujem fhpisho inu pafho dati, Kir ta gmain shivina je od fuoje na¬ ture flaberfhi inu boliehaiteifhi, koker ta shlahtna, taku tlita sa vol foiga flabiga shivota vezli ogleje iuu reje potrebuje, koker ta sdrava inu mozhna inu shlahtna. Od isvol. teh Bikou, inu Krau sa pleme, i g Ta reslozhek mad obema je leta: Krave od shlahtne forte, od mozhne natu¬ re dale shivijo, koker Zuitarze, one fo bol obftojezhe, fo rodovitneifhi inu sdraveifhi, kaker od te gmain forte; one nofsyo bul- fhitelete, dajo bulfhi inu fiuneiflii inlieku, nili mefsu je bulfhi inu shmahneifhi, nih butter je fiuneifhi, bulfhi lui, inu buli hi koshe. Sa tega volo kir ta shlahtna shi- vina je mozhneifhi inu sdraveifhi, koker ta gmain, tako je tudi sa volo te bulfhi nature menje tempomorijam inu bolesnim podvershena, koker ta gmain. Kader fi vi shlahtne bike, inu krave perpravite, inu jih lepu ogledate, taku vi tilte per dobrem plemenu ahranite, pred temi kushnemi boliesnami inu drujemi ob- varijete, katirem fo ti flabi podversheni. Ti mladi erbajo od teh llarefheh sdrauje, lepoto, obltojezknoft, to flabo inu mozhno naturo. Od gmain shivine fe rody ta gmain, od flobe ta flaba : od sdrave ta sdrava inu mozhna: od te neshlahtne ta gmain, ta smiefhana ali zuitarfka: od te shlahtne ta liepa, ta sdrava ino obltejozha. . Ta reslozhik, od katirega jes tu go¬ vorim vuzhite fe vi fkusi perglihe posnat. Ta gmain shivina ima ter do inu dougo Prim Odftauk H duako, tenke kodi, vofke urad, je flaba na herbti, inu uTedjeh, inu u’ krilili • nie repi fo dougi, inu lizhni, inu tenki uTvojem korieni ; ona ima douge, vofke, safukane, inu negnufne voj e; nie glava je douga, ohrebeva inu tefhka; nie zhelu inu nufs je fhirok, nie ozhiefse mihine, nie vufhe- te povifnjenje, terdo duakne, inu toude, nie hoja je nemarliva inu pozhafna; mlie- zhne shile fo mihine, inu mihene vima, ona sguby sa volo fvoje flabe nature po- prei nie lobe, koker shivina od te shlaht- ne forte. Taku imenuani zuitarji imajo fvoi odrod od smiefhaneh shivali, tu ie pravi od dobreh inu poredneh: od miheneh inu velkeh, od fhekade inu eno farbalts forte: one oddopijo od nesglihaniga paaranja teh dar eh; od jesdenja teh domazheh krau dujemi biki, od bikou friedne forte f'kra¬ vami mihinega rodu. Te mlade, kadre fe od takeh dareh povershejo, fe nikar s’ ozheti, nikar s’ ma¬ terami nesglihajo, da lih od ufakega kai imajo. 4 Skusi to velikufhno smiefhanje de vi vafho pleme soratali. To fkashe* jo te velikufhne farbe, ta umlih rod, te dobre inu burne u’ vafheh zhredah. Od is vol. teh bikou, inu krau sa pleme. 15 Od shlahtneh bikou inu krau fe snai- dejo, kar to velikuft amtizhe, troine for- te: namrezh mihene, friedme, inu velke. Po navadi fo one ene farbe, tu fe pravi, zhernu erjave, zhriefhnovo erjave, iuetlo erjave, ali five. Zherno erjave fe snaide- jo u’fhweizi, zhriefhnovo erjave u’En- gellandi, fuetlo erjave u’Hollandi, inufive na Vogerfkem ali na Polfkem. Kuliku vezh fe lete shivodi p er far- bi, per ltauti tega trupla, per velikafti inu forti reslozhyo, taku fo vender ule od lie- pe inu shlahtne forte. Ti shlatni biki inu krave fo ufe ene liepe pollave. Duake, katire nih truplu pokrijejo, fo eno farbolte, fueteozhe, inu tenke, oni imajo kratke inu mozhne roje: velke inu ognjene ozhi, kratke inu tenke ufhete: mihene inu lepe glave. NiK urad fo fhiroki s’ doujemi kraimi fzirani. Nih herbti, ledje, inu krishifo dougi,glihni, inumozhni. Touft, visokunaltaulen inu mozhen je rep ; fufe- bnu per sazhetki ali korienu, nih priedne ltegne fo kratke inu mozhnoshilalte, inu te sadne fo fhiroke. Tem prebivauzam u’goreh kadri pla¬ nine sa pafho imajo, jes perporozhim to fhweizarfku pleme; teillem, kadri fvoje Pruvi Odftauk 1 6 krave na vifhe gonijo, to friednje; inu tem samo slinim ludem to velku pleme. Tilteh krau nikar nekupite, kadre fo volani glili, sakai tille nifo nuzne kraue, one nofsijo malu inu malukeda dobre te- lete, one dajo malu, inu malukeda dobru mlieku: one ob mlieku u’ kratkem pridejo, p er dobri rey usamejo gor na mefsi, pa nikar na pridu, Od tilteh krau, kadre imajo terdo koshne, terde inu sdlakami obdane vime, inu tenke mliezhne shile, nebote velku mlieka inu butra sadobili, tudi tedai nikar, kader tele fe od kraue odlozhi per tei nar- bulfhi futringi. Kraue pak, kadre imajo, velke, glad¬ ke, inu mehke vime, dougeltrihe, ali raide inu terde mliezhne shile, dajo nar vezli inu nar bulfhi mlieku. (M hlieuou. Berite sdai, kok imajo vafhi hleui na- prauleni bid, inu murte fi pultit dopove¬ dati , da timu sdrauju vafhe shivine nikar farna reja inu Bega, teniuzh tude emi tek ku ta naprava teh klieuou pomaga. Od hlieilou« 17 E11 sdrau hlieu mure na enem fuhem inu sdrauem preftoru fiati, inu ali je mogozh na enem povikfhanem kraju. On mure duri inu okne pruti fonzhnimu prihodu obernjenje imeti. Ta hlieu mure po zali te shivine, kadra u' tihem prebiva* vel ek, fhirok, inu vifok biti. On mure fhiroke okne inu tilteh doilti imeti. O11 mure zhift inu luften biti. Hlieu mure dufhke imed, 1 'kusi katire ta fmrad odlety, ta luften fe f frifha, inu prelety. On mure shlebe ime¬ ti, po katireh ta fzanza vun ltezhe, inu mure eno ilreho imeti, kadra ta shivino pred hudem urenienam, pred praham, inu mokruto obvarye. En hlieu, katiremu le ena is teh laftnufti mainka, ni en sdrau, temuzh en boun hlieu. Mihini, nifki, hizniali topli, fkurni ali 'nezhedni, fmerdlivi inu temni hlievi fo ne- sdravi. Oni fo s’ dunftam, ali hlapam s’ bla- tam, s’ gnuym, s’ praham, inu pajenzhina- mi napounjeni. Oni nemajo poverltneh oken, nemajo shlebou sa fzanzo, nemajo dufhkou, nemajo preluftanja, inu fuitlobe; hlievam mainka ufe, kar to sdrauje guer- noit amdzhe. i8 Pruvi Odflauk Taku je ta velka zala vaf heh hlieuou u’fhafana. Poufod fo nifki, mihini, temni, blatni. Ufi fo pretopli, ufim mainka fuit- lobe, lufta, prekladlivolti, inu predora. Ufi'To prehlapni: ufi fo nesdraui, katiri fo topli inu nezhedni. Kader fe ti hlieui zimprajo, taku fe tedana ufe tailtu posabi, kar te pomorce huifhi iluriti inu k’ boliesnem eno perlosh- nolt dati more. Ti kray, na katireh ti hlieui ltoyo, fo nifki ali globoki, inu veli¬ kokrat s’mlakami obdani. Per mokrem uremeni: per dougem disbuvany, jelsen inu vigred ali fpomlad sbivina u’blati pluva, kader fe tiila is hlie- vou shene. Gore od gnoja, jesere od gnile vode inu lushe obdajo to prebivali- fhe te shivine. Taku vun vidyo vafhe ttesde, vaf hi hlievi, inu vafhi dbori. Nizh bulfbi, inu nizh zhedneifhi (uteh zhafseh, od katireh jes govorim) fo poti u’ teh vi- : feb, goine inu zeite u’ terfeh inu miheneh mielteb iTuši katireh fe vafha shivina telku barti en dan goni. Tu je hudu; lete rezhi ftorjo yafho : shivino flabo, mehko ali trudno, bouno; lkusi take rezhi ti urshahi teh boliesni huiiiii poltanejo., inu fe uagmerajo; odnih Od hKeuou. 19 pridejo pomorye, bolesni, inu kuge, katire vafho shiviuo pokonzhajo ; is nih pridejo te nadluge, inu shivinfke fmerti potau- shenteh. Da vi letu neverjaraete inu sa- popait nozhte: da vi te nezhedne kraje, umasane hlieve inu dbore sate nar sdra- veifhi dershite, je ena nefrezha sa vafs, nefrezha sa vafhe otroke -nefrezha sashi- vino, sa deshelo, sa flofhtvu. Od pafsounikou te goveje sbivine. Pomiflite te pafsounike koker enu safhafanje, katiro fo vam vafhi dedey te¬ ga bauerfkega llanu h’ obdershanju vafhe shivadi ali shivine sapuftili, inu fo vafs ti- fto ogledat vuzhili; neverjemite, kar vel- ku jih od vafhe glihe verjame, da fo te dobru naltellani pafsouniki tei shiviui fliko- dlivi; da fe od tilteh te bolesni sazhnejo, ali te pomoryekatire vafho shivino u’ moryo; miflite vi dergazhe; dokler ti pafsouniki dajo vafhi shivini nar te bullhi mitelne tega sdrauja, katire je ta lhiarnik sa foje suerine inu shivino u’selifhe inu rafti podiau — saviu. 20 Pruvi Odftauk Vafhe pafsounike vi pomiflite koke? ene gardne, u’katireh shivina inu suerina prebiua. Po tideh imate vafhe mihine inu velke napraviti; k’enimu predkladu ali mufhtru tega napraulenja pogleite te raune planine, gorfke pafsounike, suerinfke gar¬ dne tehlouzou s a jelene, inu fuinje. Taku fo bili per teh ltareh ozhoueh, inu per vafheh dedejeh u’ fhalam; vafhi fo fe fprebernili: vi lte yh puftili konz useti: oni nifo pafsounikam podobni, ve- liku yh je, katiri vun vidyo, koker ogra¬ de, mlake, koker safufheni inu pokonzha- ni predori. Ali fe ozhete vi pred to fhkodo va- ruati, katira is tega pride, inu tem pomo- riam fe ogibati, katire taki predori napra¬ vijo, taku popravite te pafhe, s’ rufhite nih semlo: s’oryte, inu popravite ijh : u’feite feme na teida, na katireh dobra traua inu jedlivu selifhe aVade, fkerbite sa sdravo vodo: kopyte ltepihe, is kati¬ reh fe voda sajet more, inu katiri fo s’ ko- ritami prevideni, odpelaite te mlake: du- rite.grabenze na teh mokreh, inu nifkeh krajeh: zhidite te rieke a i potoke odgle- na, katiri blisu per teh pafheh fe snaide- jo; da ta voda eh tiek sadobi; safuite te Od pafsoimikou te goveje shivine. 21 lushe inu grabne, katire fkurnobo, glen, zherve inu gnilobo u’ febi obderfhyo: sa- byte verbouo seleno kolje' u’mokre inu nifke kraje: safadite dreuje inu f hib j e na piefhnafte vifhe inu hribre, katiri germou- ja nedelajo, vafho shivino pred muhami varyejo, tiliei fienzo inu hlad lloryo. Po tiem, kir vi vafho shivino sapre- te, murete jefsen to fhkodo pobulfhati, katiro fo kerti, posemlfke raifhe, difh, povudni, ureme, inu vafha shivina napra¬ vile, u’ vigred ali f ’ pomlad murte vi tifte ifzhediti, to luho travo seshgati, to gni¬ lo f’ trofsiti; ternje, germ.ouje inu tifte ralti pokonzhati, katire fo tei shivine ne- sdrave, ali nejedlive, inu nemate vafho shivino poprei na pafho gnati, tako dou- go, da to fonze semlo segreje, difh omye, ureme ta fneshni glen pozera, inu traua ta dern pokrye. Od vun gonjenja te shivine u’ vigred. Na tem zhafsu, u’ katirem vi vigred vafhe krave na pafounike gonite ltoy to sdrauje teh ilteh po leti inu jefsen, leta zhafs nemate vi used od te ltare navade, temuzh od eniga dobrega ureme a a Pruvi Odflauk 22 temuzh od saloge te traue inu selifha, ka¬ tero vi na vafheh pafsounikeh vidite. Ob obenem zhafsu tega leta nem ate vi vaflie vole inu krave s’jutra tefh is vafheh. hlievou vun gnat: ulak fhtuk po- prei s’ zhilto frifhno vodo napoyte: daite ufakemu lhtuku poprei en mihen zhopei fena ali flame; daite ufaki shivini poprei eno ped otrobou ali mati s’ folio smefha- no; daite ufakei enu malu futra, inu na leta navuk nemate sabit. Negonite vafhe vole iuu krave vigred inu jefsen pred prihodem tega fonza na pafho, obeniga fhtuka poprei is vafhiga hlieua nepurtite, da je to fonze 1'lano lta- javo, inu to semlo obfyavo. Po leti je kai drujega. Po leti mure vafha shivina, kaker hi- tru fe dandtori, vun — inu (po ufeh-kra- jeh inuopirjeh, katiri nemajo lefnepafhe, nemajo frifhne tekozhe vode, inu nemajo planili) noter ob deveti uri s’jutra sagna- na biti. Po tiem oilaue shivina do peteh popouni u’ hlievi; nikar poprei koker ob¬ leti uri morte inu fmiete vi tifto po leti po pouni na pafho gnat. Kar Od vim gonjenja re shivine u’vigred. 23 Kar vafhi paHiry inu druy norfhki lu- di pravyo, da bi fe shivina pergodu inu na rofne kraje gnat murva, nema obeniga grunta, inu letu ni sa obeniga zhloveka refnizhnu, koker sa eniga norfhkega. Na mokre inu mlakafte kraje vafhe krave nikoli nashenite: oni fo uli doma- zhi shivadi fhkodlivi. Taki kray fo tem govedam, inu konjam pozhafnu Hrupni, te ouze pak hitro pomoryo, ouzem Horyo hude miherje, gni’obo inu vodenizhnoli; fo urshah tega metula na jetreh, inu da u’ kratkem žele zhrede foje shiulenje sgu- byo. Koker fe vi pred to mokro inu mla- kaito pafho boyte, taku fe imate tudi tille pafhe bati, katira je fkusi povuden s’vo-‘ do oblita. U’temu glenu, katiri obleshi, tizhi to feme eniga gnilega, hudoblivega Hrupu, katirega ta hiza vun da, inu to se- lifhe pogine. Leta Hrup je per gorey shivini en urshah te grishe, inu kuge. ]e shivini velku fhkodliveifhi koker rofhda. Tude po simi murete vi vafhe vole, inu kraue eden ali duebarti ufak dan na Juft sagnat, ali vi tille ozhte pred vigred- nemi inu simfkemi bolesni obvaruaue imeti. H’ temu fi isvolite te nar jafueifhi Prim Odftauk lire tega dnu, med enaifto inu tretko uro, tiiti zhafs odprite okne inu duri, da fe hlieu islufta ; po tiem napajeite vafho shivino s’ frifhno vodo, inu kir fe je shie napiva, putike jo po dboru ali po eniniu drugimu kraju taku dougo hodit, de fe farna u’ foje hlieue sad poverne. Drugi Odftauk. Od pomory inu nih peslozlinofti, mnogoterofti, K”ader u’ eni deshali ali u’ enem kraju veliku shivine na eni bolesni terpy, ali bouna leshy, kadar zhres veliku krau ali volou, ouze ali fuinje ob enimu zhafsu, ali eden sa drujem ena velka bolesen pri¬ de, taku vi eno tako bolesen imenujete: pomoryo ali shivinfko kugo, inu vi imate prau; tu pak vi prau nemate, kader rai- tate, da je poniorya ali shivinfka kuga le ene forte, katira te shivadi pokonzha. Teh pomori fe snaide velkufort, inu ufaka teh ilteh je dergazhi: ufaka ima kai laltnega u’ febi, kar ena druga nema, Od pomory inu aih reslozhnofti. 2 $ Ene planyo zhres shivino; druje zhres ouze, konje, fuinje. Ene nadlugijejo. to mlado, druje nar venzfi to ltaro shivino. Ene fo take forte, da zhres to flabo pri¬ dejo, druge fo fpet take forte, da to mo- zhno shivino u’moryo. Ene fe faftavyo u’ glavo , u’ gobez, u’gerlu: ene u’perfi, inu druge u’zhervu ali vamp; ja želu parkli teh volou inu krau nifo od takeh bolesni frai. Tailte, katire fe u’gobez saftavyo, fe imenuje ultna bolezhina, gnfobatega sob- niga mefsa, sobno sibjenje, jesizhtii otuk, jesizhni rak, u’ ratua pomoria, ali pomoria tega gertanza, ta sadna fe pufti videt u’ glo- bozhini tega gobza, inu fe sazhne s’ ku- shnimi giimpami u’ gertanzu, tu je kofhirzi. Kader ta bolesen te noterfhne tale teh perii podusame, ali fe u’pluzhe ali u’ferze u’fady, fe imenuje pluzhna fufhi- za, pluzhnu u’netje, pluzhna ushganiza, veduo ferze. U’trebuhu ali u’vampu u’daryo tepo- morye na shelodiz, na zhrieve, na jetre, na shouzhni mihier, na flesenu, od tod pride pomoria inu ushganizš nafleseni: ta ferderbani shouz inu jetre, pomoria u’she- lodzi' grisha, napihnienje alishabiza. Bo- 2 6 Drugi Odllauk lefen u’ parkleh ali nogobol fe pravi enu hudu, katiru u’ parkle pride, da fe od mefsa odlozhyo, inu prozh padejo. Ene od teh pomory lo hudunagnjene, Hrupne, kushne, tu fe pravi: ta sdrava shi- vina erba boliesen od te boune,„takefor- te je shelodzhna boliesen, grisha: zhreu- na boliesen: kushne gumpe u’ gerli ali u’ globozhini tega jesika: vufhna boliesen: fhebe ali garje per ouzeh, per shivini, per konjeh. Druje nifo kushne, da fo lih ve- likukrat navarne, inu finertne boliesni. Ene is teh nadlug vezhkrat to shivi- no nadlugiejo, ene pa malukeda: ene ob guifhneh zhafseh, druge pridejo u’vigred ali f’pomlad: ene po leti, druge jefsen. Ene grejo od eniga lietnega zhafsa u’ ta drugi: tu fe pravi: is vigreda na le¬ tu, ali pa s’letam u’jefsen, inu taku na- prei. Ene na tako visho huifhi poltanejo: druje sgubyo per dem fojo terdouratnolt, inu po tem llanu tega uremena nih hudu nagnenje lallnulli. Po mnogoternolli te nature takeh na- dluh: po mnogoternolli tega ftanu tehkra- jou: po okuli(lavah, kadre ti urshahi fprem- lejo: po tem sdrauem inu bounem zhafsu ; po irniogoternorti tega sadershanja, te reje, Od pomory inu nih reslozhnofti. oglede inu flege, ftoryo te pomorye venzh ali menje 1’hkode, y!i u’ moryo venzh ali menje. ’ - ;* • - ‘V • • : '* ' i t •’ v i.t *._ J, • i .<1 , vv Od. urshohou, katiri tem kushnem boliesnam perloshnoft dajo. To sazhetno feme teh kushneh boles- ni ali pomory pride od nesdravega ure- mena: od nesdrave pizhe ali futringe: od sablodkou ali falerjou tega sadershan,a: od pomankanja te gizhe ali futringe. One imajo foi sazhetik od nezhedno- fti te shivadi: od nezhed lotfi teh hlievou: od pomankanja te fuitlobe, inu nezhedne lufti u’ hlieveh. One naprei pridejo, kader fe te shi¬ vadi nepridnu ofkerbyo, maluprida ogle¬ dajo in flegajo : kader one na eni potrie- bi pomaukanje terpyo, kadra nih sdrauje ohrani: k. p. na kamenfki foli, na preha- janu, na frifhni vodi, na lufti inu taku naprei. Ena velka ftanovitna hiza ali urozhina, velkainu ltanovitna mokruta, megla: mla- zhna inu feuhtna topluta: mlazhni inu ne- sdravi vetri dajo h’tihem eno per losh- noit. Drugi Odilauk 2g Te nadluge od tujega nakuganja fe malukeda sazhnejo; venzhkrat pak odur- shahou y kadre feni sgora povedou, leti urshahi f’ preniinyo to truplu, to kty, inu te ulage teh shivadi, inu pernefejo pomo- rye, inu kuge naprei. Od nebefs: od tozhe, inu od drujeh babjoverneh rezhi, katire te nesaltopne vefne babe pried govoryo, nikoli nepri- dejo, Vafhe shivadi padejo u’kushne bo- liesni, kir fe u’ nifkeh opirjeh, u’ prevo- duaneh krajeh pafsejo 1 : kir fe one vigred pred zeitem, is teh hlievou gonyo, jefsen pak preposno u’hlieue saprejo. One padejo u’ kushne bolesni, kir po simi gladujejo ali Itradajo: u’ vigred ltaro, gnilo, s’glenam obdano travo jejo, inu fneshiio vodo pyejo. Po leti padejo u’kushne bolesni, kir shajo terpyo, hiza ali topluta yh shje, muhe inu drugu flutje yh martra* Padejo u’tilte, kir one na pafhi obene fienze, obene vode, obeniga driuja, obene llrehe nenaidejo; kir fe one ob te nar vezhi hi- zi vun shenejo, inu u’ teh hladneh ureh te nozhi, kir bi imele vun isgnane bit, fe od hize u’ hlieveh dunfhtajo. Od urshah. te kusftrie boliesni. 29 One padejo u’kushne bolesni, kir vafhe p af h e fo burne, nage, prafhne, bla- tofte, mlakafte, sarafhene, s’ tern jam inu ofhlakami obltaulene inu s’pajenzhenami pokrite. Kir vezhi dieu na teh ilteh taka trava n er alti, katiro bi vafha shivina jeli mogla, katira bi nih shelju inu sdrauju nuzna bila. One poginejo: kir Velku bar- ti fe po ltu shivadi na en krai sheue, na katirem bi kuma ena farna sdravo inu obiu- no pafho imela Jefsen padejo vafhe shivadi u’kushne bolesni: kir one na pafhi na meiti traue meglo posherjejo: flano ali fnieh jelll murjo: kir difh nih truplo premozhi, inu mras nih koltazhe premrasi. Po simi vafhe shivadi u’kushne bo¬ lesni padejo, ali pa bojo h’ tillem perprau- lene : kiryh vi u’mihene, ne zhedne, ni- fke, u’ fmerdlive hlieve saprete; kir ne- majo fuitlobe, prellora, lufti, oken, ali dru- je fladnolti ali perlcshnolti, katira bi nih sdrauju nuzna bila. U’teh luknjehyh vi sak oplete u’gnui, u’pajenzhene, u’blatu do vampa: u’leteh grabeh yh vi pullite fkusi zelo simo bres ttreshbe, bres oglede inu flege, bres lufta inu fuitlobe per enem burnem feni ali fla- go Drugi Odflauk mi, koker koli ti harengi u’ lushi leshyo, Vafhe shivadi s’ bolyo, kir ym vi nih hlieue na -jamnafte mlake, ali na gnoine kupe zimprate; kir vi vafhe dbore, vafhe poti, valhe zelte na vifse neporounate, ne puzate; kir vi vafhu inu shivinlku klatje okuli nih hlievou na kupe P kidate. Vafhe shivadi konz usamejo, kir po- mankanje na kamanlkifoli imajo: kir vi venzh shivine dershite, koker jo sredit morte: kir vi fkusi llanovitno mousho, kar farno mlieko is vini, temuzh tude kry is shiu mousete. One konz usamejo, kir vi nih naturo neposnate: kir vi te shleht forte od te shlahtne nereslozhite: kir vi negruntate, nemillite, koku bi one farne febe obder.- shat mogle, kader bi one s’ jeleni ulefsu, ali s’ drujemi suerinami shivele. One konz usamejo: kir yh vi tiepu- zate, neumyete, neoplaknete, kir one vel- kubarti venzh katja na koshi imajo, koker mefsa na kollieh. One konz usamejo : kir vi nim ufe furme hudo robo noter dajete: kir vi tako d aro tem sdravem, koker tem bounehi na silili pufhate : kir vi venzh ti (te arznu- jete, koker yli vi ogledate itiu llegate: kir Od urshah. te kusbne boliesni. 31 ym vi preveiizh dela naloshete, inu malu filtrate. kushne boliesni fe predrejo ali refhi- rio, inu huifhi podanejo: k ir vi te sdrave shivadi od teh bouneh neodlozhite: k ir vi te boune ne zhedite, neogledate, inu ne- flegate, k oker bi mogle ollegane bit. One huifhi podane j o, kir vi to klatje, katiro od teh bouneh pride, nikar prozh nefpravite; kir vi tokry, katira ym jepu- fhena bila, nesakoplete; kir vi to mer- tuo s,hivino prau nepok oplete. Tu imate vi an dieu teh urshahou, od katireh kushne bolesni ali pomorye pridejo. Is tega bote vi dou useli: da nikar Bug, nikar Nebu, nikar hudi ludi, temuzh vezhi dieu vi farni lte en urshah tehideh. Jeleni, ferne, sezi saufema suerina, kadre vi neofkerbite, fo malukeda bouni; oni malukeda u’kushne boliesni padejo; oni teda fallajo, kader imajo pomankanje napizhi, na vodi, na frifhnemuremeni; teda le, kader u’roke teh ludi, u’ vafhe roke pridejo, inu bojo od tideh tlegane. Fallery, kadre vi per vafhi shivini zhries inu zhries durite, fojo muzh udiih truplu fpufhajo: oni 3 * Drugi Odftauk* oni ferderbajo nih sdrauje, nih kry, nih shiulenje, oni preminijo inu ferderbajo te tale u’ trupli, oni je ltoryo boune: oni yh pred popravyo h’ kushnem bolesnam ali h’ pomoryam. Na tako visho, inu od teh urshahou , katire Tem jes vam napreiper- nefsu, fe sazhnejo te narvezhi nadluge; fkusi tilte fe resvijejo te bolesni, ti per- pridki fe srufhyo, ta fhkodliva materia bo perpraulena, katira fe fkus merselzoinu hizo velikukrat u’ Hrup preberne. Od fposnanitneh snamin te shelodzhn e kuge,grishe,ali taku imenuane pre- beraune fufhize. Ta preberauna fufhizha je enu ftrup- nu, kufhnu hudu. Ta shivina je per tei bo- liesni shaloltna, sdaipride hiza, sdai mras, sgubi lufht inu nagnenje kTutrenji, sgubi muzh, sgubi preshuek. Kir fe ta boliesen sazhne, poftanejo te shivadi neferzhne, sbaloltne; one pade¬ jo u’ eno guif hno britkuft,k atira fe doli usa- me is nih obhzhja, is trupla, inu is ulih udou, vezhi dieu od nih trefsejo s’glavo , inu fkriplejb sobmi. Nih Od shelodzhne kuge« 33 Nih ozhiefe pohanejo temne, vodie- ne, shlemahe; one sazhnejo fousiti, inu u’ eneh dileveh shlemaho materio zediti. Is nolatezlie shnoder: is gobza fline t na jesilm fe shira kletje. Zhafipohanejo na koshi garje ali kre- ze, tu je 1‘hebe ali mihery; zhali turi u’ gobzi. U’tem zhafsu sazhnejo jezhati, kre- zhati; one dobyo britkuhi u’ zhrlyefsi, sa- Vijanje, inu grisenje u’ zhrieveh, inuzhres tu pride fhifsa s’ eno perniuro s’ drushena. Klatje, katiro od nih gre, je .od sa- zhetka tenko inu shlemaho; kratko po tietn ie preberne - u’ eno selienkallo, ru- mienkalto vodo: zhafsi poilane kerVava jushna, inu sadoby en mozhen fiiirad. Kelku bitrey to 1'kasanje enu sa dru- jeni pride, taku huifhi je ta kushna bolie- sen, inu hitreifhi zerkajote shivadi; kol¬ ku pozbalheifhi pa tille grejo, inu kolku rahefhi lo tihe, telku raheifhi je tude to nadluguanje. Ta preberauna fufhiza nikoli niraha, ona je uleli ena nevarna inu linertna ku¬ ga; ona velikukrat pomory u’petnaiheh, U’ duaiheh ureh te nar mozhneifhi vele C 34 Drugi Odftauk- inu kraue; zMfsina ta tretki, peti, fed- mi dan. Kader ta bonna shivina ta duanailii dan preshivi, jedobru snamiuje, vender fhe na taliti dan nevarnoit ni prefhla, te- da je ta nevarno!! vezhi dieu prefhla, ka¬ der ta shivina sazhne u’ futri ifkati, poshe- rati, inu preshuekati tu, kar je posherla. Te fo te nar merkliveifbi snaminja, kattre fe per tei bouni shivini snaidejo, katira na tei preberauni fufhizi terpy. Per tei mertui shivini fe snaidejo shelod- zi s’ nezerano pizho napounjeni, lufebno u’ tem tretkem shelodzi ali u’preberauni- ki. Tailti ima uTebi fuhe inupofufhene fhtu- kie, katiri le u’ en prah s’ drobiti pullyb. Ta fhterti shelodiz je s’ raunu teh zhrieu u’felei ushgan, blekat, venzh ali menje erdezh, puaukalt inu bres farbe. Velikukrat je venzh talou u’trupli ush- ganeh ali bres farbe; pluzhe fo zhafi zher- / ne, ta souzhni mihier zhres naturo velek, inu i’ tinkem shouzam napounjen: slesenu zotouo inu mihine. 4 Serze je vezhi dieu mediu, inu vedno, inu taku je tude tajesik. Od .Od fposnanirneh snamin tega flesena. Od fposnanitneli snamin tega flese¬ na, pomorie, ali taku imenuaniga gorifhtua na fleseni. Ta sashganiza tega flesena ni kusit- na; ona fe tude ne loti zieleh zhred ali hlieuou, koker fe s’gody pet preberauni fufhizi, p er pluzhni-inu parklovi kugi; ona hodi ta inu fanr. davi ali gerzhy ene shivadi, nikar pak na ufo shivino na- bukni. Ta sashganiza vezhi tal popadf te nar bulfhi, inutoufhi vole inu kraue, inu bike, nar huifhi je sa to iriedno ilaroll, raenje fhkoduje tem mladem, nar menje pak tem Harem inu medlem ali kumernem shivadim. Ta hod te sashganize na pluzheh je hiter ; hitro u’mory; zhafsi koker bi s’ozhmi trenu; te shivadi dolipadejo, zhafsi koker od shlaka u’ darjene per jedi, na palhi, na zelti bres tega, da lo boune bile, lamo snaminje, katiro fe zhafsi samerka, po,- prei da ta bolesen pride—-je to nenavad¬ no snaminje k’ jedi, ta obshertna jed, inu ti prasni vampi, s’katiremi te •shivadi od. C a 3 6 Drugi. Odflaufc. pafhe nasai pridejo, ali pa po futringi u’hlievi ltoyo. ' Kader ta bolesen pozhafsney gre, ta¬ ku tilta to shivino zhalsi u’ enei ali druy uri, zhafsi u’enem, u’duerna, trejeh vel- kukrat fhe le u’ fhtirjeh dneh umory, shi- vadi lb per tiem shalothie, vender nikar taku s’ britkuane inu pobite, koker per tel preberauni iufhizi, one nemajo perniure, one nelhifsajo; per nih fe nevidi obena britkuft, obena mersliza inu hiza, inu ltoyo fkorei fkus na enimu kraju, inu fe neo- gledajc*. One fe po zhafsu inu globoku oddi- hu;ejo; one pijejo kader fe napajajo, ze¬ lo one preshuekajo — taku dougo, da Hi¬ ter jejo. Nekaterukrat sadobyo gumpe : zhafsi fhiroke otuke, na perleh, na vampu &c. leti otuki nikoli u’ febi dobre materie ne- sadershyo, temuzh eno rumienkatlo vodo, ali erjavo, ferderbano mokruto ali frotko. Kader fe tihi per kraveh u’ .vime, a i med te sadne itegne, ali pod plezhami salhi- vyo, ym ni pomagat; kader fe na uratu pullyo videt, fo navarni; inu kader u’ gla¬ vo prideio, fo fmertui. Le tilli otuki sdra- vo shivino ltoryo, katiri fe na herbti, na Od fposnanitneh suamia rega flesena. 37 flapineh, na teh sadneh ftegneh ltoryo. Urshahi, kadri to flesenfko kugo na- pravvo, Jo s’ vodo obtezhene, sakifsane pafhe: gnila, fmerdlivo trauo: velka hi- za inu pomankanje te vode. Malu shivadi ohrani to shiulenje, k a- tireh le ta bolesen loti, vezhi dieu od ti- lleh konz usamejo, da lih ta bolesen hitro naprei nagre, one sa tega folo fallajo, kir nikar lamu zelu .flesenu,temuzh tude želu truplu, inu kry u’shileh, poprei da le je bolesen resodela, je prebernjenu, inu fku- si te urshahe ferderbauu gratalu, kadri h’ temu perlosbnoit dajo. Nizh, koker to premenjenje inu odlo- zhenje teh urshohou more te sdrave shi- 'vadi od te bolesni obaruati, inu tihe, ka¬ dre fo na njo nagnene, zhafsi od fmerti odtame. ,Satu murete vi to pafho fpreminiti: shivino po nozhi vun isgnati, taku dougo, da ta douga velka hiza guera: jo murete shnokatnem pitjam, s’pulbrem, s’shali- tram inu s’ folyo smiefhano napajati: hlieue flifsik fzhediti, venzh bard pokropiti, inu s’ friJhno vodo pohladiti: tei bouni shivi- ni trikrat na en dan po enem polizhu mozhnu fuane shupe od lena dati : pred 38 Drug! Ouftauk uliem umrete vi nei en lafsouni fhtrik no- > ter potegnit, ali pa taueb noter u’ diat pu- iriti; prei fe letu flori, bullhi sa shi- vino. Nar nevarneifhi sa to boliesen med ulemi arznvam l je,to pufhanje; fhkoduje volani inu kravam,: te sdrave boune llori, te boune pak u’ fmerti. Kader vi te mertue shivadi ofnate, bote enu meliku, napihnjenu, zhres naturo velku inu mezheunu flesenu nafhli, katiru je s’ godo, zherno erjauo, inu pienallo ker- vyo napounjenu. Taku je skorei kry trteh velkeh shileh, inu to mefsu u’ fha- fanu, kader fe tei shivadi kosha odere. To sadnje le nefrnie poprei lioriti, datle, da truplu omersne ; po tieni pak fe rnorjo ' te mertue, taku hitru da je mogozhe po¬ kopat, Dokler da lih te bcfune te sdraue nesakugiejo, taku fo vender, take merhe mozlmo nevarne sa sdravo shivino. Od fposnanitneli snamin te napihnje¬ ne bolesni, ali tega napihnjenja. Leta pomorya poudane vigred ali fpom ad, inu po Jeti; ona pride, kader bo¬ jo, shivadi tefh na pafho gnane, inu nih §helpozi ih s’ mlado,' s’ nesreuo' ali fiuno Od snamin te' napihnjene bolesni. 39 trauo, s’ datelo, iiiu. s’drujemi fortami.te¬ ga futra prebafhejo. Po leti fe sazhne, kader bojo pafhe f’ premienenje, inu shivadi bojo od ene medle pafhe na eno bulfhi sagnane, ta vamp fe napihuje, otiezhe s’ uti a inu s’no- tra. Ta boliesen pride fam od vetr.ou, ka- tiri fo u’ shelodzi inu uzhrieveh saperti. Ali fe oni ne u’ tolashjo : ali ob ena fhifsa liepoitane, ta vamp mozhno napihnjen gra¬ fa, velkukrat poudane neglihen, velkukrat fe usdigne zhres herbet, fufebnu na leve¬ mu kraju. c Skusi to isteguanje bode ta vamp venzh inu venzh nategnjen : to odihuvanje teshi podane, ta shivina u’ kratkeh dnevih konz usame, kader vetri od nje negrejo. Tei boliesjii pried priti je lohku, os- . draviti pa tefhku — tude tedatefhku, ka¬ der fe sazfine. To pokrivanje tega vam¬ pa T toplemi kozami ali koutri: kriltir od ene falene shupe od fena : enu llabu inu ltanovitnu hojenje te shivine: noterulyan- je pou miieka inu lani enega oleja, lafh- kega oleja ali ene druge u’ lage po mafel- zi od ure do ure, ti fo ti nar bulfhi mitel- ni, kader fe p@r zaitu nuzajo. 4o 'Eri gi O d fiat) k Ufe mozhne ali mozhnu dufheze re¬ zil v, kar koli s’eno ime imajo, bolesen htiifhi ttorvo, kir je shie kenei guifhni vil- so k udi prifhlu; to isteguvauje tega vam¬ pa ozhitnu gar jemle, inu te boune shiva- di u zerkiiejo, kader fe fkusi druge mi- telne h’pomuzhi nepride. Nizh k oker ta llih ali u’ boden j e mo¬ re teda tem shivadim sdiiulenje obdersliat — kader fe tiifco Ppotriebnem previden- jam, i iu na tem pravem kraju ftori. Ta nar fhikaneifhi zeuh li’temu je ena fhielt zoleng douga, inu taku touida, koker je enu gofsinje pere, okrogla, inu per kraju s’ eno troiuo reseozho fpizo na- praulena jegla, tilda fe mure u’ en liaklen ali mefsingalti rorzli u’ tekniti, inu per kra¬ ju tega rorzha mure vidna biti ali vun moleti. Leta jegla fe s’rozham red s’ go¬ ra pestem sadnjem rebri, inu per becireh na tem levem kraju tega vampa u’ shelo- diz u’ fady: jegla bode po tem un ismak- njenk, ta rorzh pak fe notri pulti. ( Skusi ta rorzh fe ti vetri ednu sa drujem vun fpullyo, Kader pa to naphnjene nikar od futra, ali plzlie nepride, temuzh od ene druje bolesni, taku ta llih ali u’bodenje nizli nepomaga; te shivadi ufe u’zerknejo. Od snamin te napihnjene bolesni. 41 Tei bolesni tega napihuanja fe s’ te¬ mi mitelni pried pride. Ugenite fe tem urshaham, katiri h’ temu perloshnolt dajo, inu neshenite vafho shivino tefh na nove inn dobre oli fiune pafhe. Od fposnanitneli S nami ti te pluzbne bolesni. Ta bolesen Ha pluzheh fe ob ufeh žbafseh tega leta sazhne; ona pride vi¬ gred, po leti, inu jefsen; tude po simi. Kir je leta ena hizna bolesen: kir s’ temi drujemi hiznemi sglihane snamin j e ima, inu sa tegavolo od ludi, katiri fena shivinfko arznyo nesaftopyo, lohko more premienena bit, taku vam jes h’ pravemu ozhem povedati, kai fe u’teh trupleh.te mertue shivine snaide, kader fetiita ofna, ali gar uTieshe. Uh tali, katiri fo per teh poprei pove- daneh bolesneh bouni ali ferderbani bili, fo per tei (zhries inu zhries usetu) sdra- vi; kader pa vi te perli gor u’reshete, ta¬ ku vi naidete u’ tilteh enu globok u erjave, beuhalle, ali temne ali zherne pluzhe. ' Ali fo te boune shivadi hitro u’ zerkni- le, to je, od tega tretkega do petiga, fhe- 4 z Drugi Odftauk ftega, fedmega dnu te bolesni, taku fo te- da te pluzhe ali želu, ali en pou ali en tal teh ifteh venzh ali menje zherne; ali fo pak fne poprei poginile' ali konz usele, k. p. na ta druy ali tretki dan, taku fo te pluzhe ‘zhernu erjave, blekate, malukeda pak zelo zherne. Ene take pluzhe fo velku teshi inu terfhi, k oker ene sdraue. Kader fe noter u’nje u’rieshe, taku le niaide ufe pounu od zherne inu golte kervi, inu letu, mie- nite vi, da je brand ali porifhtvu, pa tiltu ny; to temu brandu ali gorifhtvu glihnu fkasanje pride od velike brit k uiti, katira je to kri iš konzou teh shiu u’ bitje teh pluzh sagnala. Kader te shivadi ta duanaifti, fhtiri- nailti dan po boliesni fallajo, fo te pluzhe globoku erjave, inu enu malu terfhi, ko- ker popreiy nekatirubarti fo tu inu tam želu terde: zhafsi /fo piefkaite,-terde, ka- ker bi saterjene bile. Kader pa te shivadi posdey fallajo, k. p. na ta ofemnaiiti, na eden inu dualti, na fedem inu dualti dan taku fo pluzhe vezhi dieu na rebre perrafhene, ali pa fo gnile, ali gnoiiiuranalte, ali pa s’eno f kur¬ ilo shouzo pokrite, katira je pouna jam Od snamin re pluzhne bolesni. 43 inu votluili, kadre gnilo vodo u’febi sa- dershvo, Taku perkasanje naidete vi per teh mertueh, katere fo na pluzhni boliesni konz nsele. Per teh bouneh bodete vi safer- lene duake, ognjene inu garsegnane ozhy, inu liiozhno merselzo samerkali. Vi bote videli, da fe nofne luknje giblejo, ftrani mozlinu bijejo; bote obzhuti-i, da ferze fmutouzhe; bote fhiifhali, dashivadika- fhlajo, inu per ufakem kafhleju ene brit- kulti nasnanje dajo. Bote samerkali, da po riedkeitliem dou leshejo: da menje leshyo, inu tefhkotnu okuli febe gledajo. Na katiremu kraju narvenzhbarti inu nar . dolei leshyo, inu po katirem fe nar loshe ogledajo, — tifti je ta bouni.' Per prebefauni fufhizi, koker hitruta boliesen zhres to shiuino pride, tiltei is ozbies fouse tezhejo; po tiem ym shle- movina vun tezhe, inu shnoder is teh nos- neh luken ; ona sadoby eno permuro inu fhiiso ; per tei pluzhnei boliesni teh per itopou nedobyo, svuna kader bi fe h’ kra¬ ju te bolesni ta preberauna fufhizha per- drushila. Kader ta fliedna fe sgody, ta u je ta pluzhna boliesen kushna. Kader fe pak ta pluzhna boliesen farna bres te pre- 44 Drugi Odftauk beraune fufhize samerkat pulti, taku tilta ni kushna. Kader ti kray teh niihheh shiu pre- velku kervi ali prevelku biele fokrouze u’ te luftne lukenze ali u’ gdboun delu teli pluzh P zedyo, mure ta shivina fallati — fufebnu teda, kader je to vun Pzejenje kervavu. Kader pa ni kry, temuzh fo bieli fo- ki ali ulage, katire fo fe vun s’lile, inu te boune shivadi per kraju te boliesni shle- movino fkusi nufs ali gobez vun mezbejo, teda h’s dr auj o pridejo, ali pa padejo u’plu¬ zh no boliesen, ali poltanejo hlapne, ali te pluzhe sazhnejo gnit. Enu ali to druje fe posna is tega, kader te shivadi po bq- liesni medley ali kuilierneifhi gratujejo, velikukrat kafhlajo; fe kratku odihujejo : te nofne lukne ali votvize, inu Hrani fe mozhnu. ganejo. Obena shivadni sdrr.ua, per katiri vi lete snaminje samerkate, da lih jei, pye, ali preshuezhe. Ufe shivadi pozerkajo-, katirem fe ozhy noter u’ derejo, motne, inu vodiene gratajo'. katirem kervaua shlemovina is nufs a tezhe: glauo glih vun istegnejo; te nofsne luknje fhiroku odprejo: gobez od- Od snamin te pluzline boksni. 45“ prejo inu^fe pienyo, kader fe oddihujejo: kadre na perfeh herkajo ali herlejo: kati- re enu sa drujem fhifsa o: katirem vamp otezhe: kadre po zieiem trupli mersle gratajo: inu-po meh taleh pozhutik sgubyo. Kader pa te boune shivadi sazhneja mozhneilhi, glalsneifhi, inu bres britkmli kafhlat; kader nih iesik plaveifhi, zherH- vey, inu bol fpizalt grata; kader vezh- krat, inu globerl'hi nufs lishejo: malukeda s’ sobmi lhkriplejo: fe leshey oddihujejo : te nolsne luknje inu Hrani fe raheifhi gib- lej o: kader fe frai bres kafhla na obie Hrani ogledat morjo: kader taueh velek otuk ftori: od haraltega fhtrika, ali shnure velku inu ena biela niateria tezhe: te shi¬ vadi tiilega velkukrat lishejo, inu velko teshauo obzhutyo teda, kader fe nategne : kader fufebnu ta navajeni futer od dni do dni raifhi jejo : kader mlieku drugizhper- tezhe, inu te shivadi velseleifhi gratuje- jo: teda morte vupanje imeti, da bo shi- vina bulfhi gratala. H’zielenju ali b’sdrauju te pluzhne boliesni fe velku inu ufe furme mittelnou nar ata, oblubi, inu nuza; pa malu yh je, kadri to oblubleno pridnoll ltoryo. Nar 'ti bulfhi, kadre jes posnam, fo en doug 46 Drugi Odhaufc duakalt ali harafii fhtrik fe murk na pen feh lkusi ulizh: ta kosha per perfeh fe umre s’enem shelesam, kadru je fhiroku koker eh talar, iuu tonile koker en peril, na enimu ali dueli krajeh shgat; zhiilainu frifhna pa nikar menda J uit; moknatnu pitje; pitje od fena s’folio inu en mahi s’ i.ierdyo smiefhanu; hren sTterdyo; kit- sele jabeke; zhednoil; filter, kakufhnega ta bouna shivina ozhe, doro ogleyo, doro flego, inu poterpeshlivoil. Nar guifhneifhi mitelni fo ti harafti fhtriki ali shnure in taueh, kader fe hitro od sazhetka te pluzhne bolesni nuzajo, te shivadi fhe muzh u’trupli, inu sdrauo kry u’$hileh imajo.' Ur$) ali s’ drajemi rezlimj s’prasni fl- zer ta shelodiz inu zhrieve, pa to boliesen lie preshene. En fam miti, katiriga jes vam per sa- zhetku te boliesni naratam ali fuetyem, je tafrifhna apnjena voda, kader jo vi tem bounem ulaki dan enkrat s’tem apnjenem ltaukam na melti te navadne vode h’ na- panjanju dahe. To nar bulfhi je, davi sliivino odfe- be dalte; obenu tele neredke, katiru je od ene matere padlu, katira je na tei bi¬ kovi boliesni bouna bila, inu da vi te ur- shahe s’premenite, pobulfhate, ali odpra¬ vite, per katireh fe to hudu sazhne. Vi yh posnate, jes feni vam yh sgora pove- dou; oni fe snaidejo u’ teh nifkeh inu fm- lieh pafheh: u’ teh pretopleh hlieveh: u’tem obiunem, tezhnem filtri:', u’poman- kanju te frifhne lufti, inu prehaje, kir vi malukeda to futringo s’ premenite, fufebnu pak per te hlieuni futringi. Od. teh sposnanitneh snamin te bo¬ liesni u’shivinfkem gobzui. Teh boliesni u’gobzu fe velku fort snaide; sdai obltoyo ene ntem vunudar- Od snamin te boliesni ifshivmfkem gobzu 5^ jeny, u’fkurjeh ali garjeh na teli vunan- jeh kraj eh; sdai n’enem mehkem, pre- menjenju, fmerdlivem mefsi teh sobou, ali. le sobi siblejo ali nikar: sdai u’miher- jeh, u’ otukeli, inu gobehna jesiku, inuna kraineh taleh tega snoterfhnega gobza, sdai n’ enem otuki ali kushuei gumpi u’ glo- bozhini tega jesika. Zli a l's i poulhme ena ali druga teh gob- zoveh boliesni farna, zhafsi le s’drushyo s' drujemi bolesiiami, fufebnu s’ preberau- 110 fufhizo. t Sllivadi, katire u to boliesen padejo/ sazhnejo pozhafsnu jeti, hitru zhes tu le futra zhiihi odpovejo. One dobyo en shlemouuaten, maltliu gobez : nafarbauu sobne mefsu, sibjene sobe: difhezho ali fmerdliuo fapotrudnoll, shaloit, bouno der- shanje. Per teh okulillovah one terpyo venzh ali liienje ; poltanejo venzh ali meiije bou- ne, kaker je natura tega hudiga, inu ur- shah te boliesni. Kushnegumpe u’gertanzi, u’globozhi- ni tega jesika u’ moryo te boune; otuki, katiri Te s’preberauno fufhizo ali s’grisho ulteh inu u’toulli zhrievi s’ kashejo, fo snaminje h’ fmerti. $6 Drugi Odftauk Kader je mefsu teh otukou fuinzhne farbe, je hudu ; kader je erjavu inu finerd- Jivu, je huifhi; nar huifhi je kader fe otu- ki nezhidyo, naprei gnijejo, inu ti mini ni s’ temi velkimi u’ kup liezhejo. Kader mefsu teh otukou ali turou er- dezhu podane, kader eiiu zherftuo terdino inu shiulivo farbo sadoby, te boune bul- fhi gratajo; kader pak ti tali kry tazhyo, kulikubarti da fe yh dotakne, teda je enu hudu snaminje; enu snaminje, da shivadi bojo pozhafsnu, tefhku, ali želu nikar sdra- ve podale. U’ teh bolesneh fe mure perpuditi, da te sdraue inu boune shivadi en zhidi luft dihajo, inu obuyne venzbarti na dan s’fo- leno vodo napoyo; tem sdravem fe mure sdrau futer, inu tem bounem taka pizha dati, katire velku preshuekat ni potrieba; k. p. inokatno shuppo, otrobe, kruh. Tem bounem mure gobez triad f Ji ti- ribarti na dan s'ofsoleno efsihouo vodo, ali s’ vodo od s’ kuhanega rosmarina un smit, inu po ufakem s’mivanji otuki ali turi s’ ofsoleno derdjo pomasani bit. Od Od r«h snamin re parklove boliesni. 57 Od teli fposnanitneh snamin te par¬ klove bolesni. Ta parklova bolesen, ali boliesen na pafherkeh, ali nogobol, ali hromota po le¬ ti naprei pride. Ona fe fkashe u’ topleh lieteh, in gor hera, kadar hiza konz usame. Nekaterukrat je farna, nekaterukrat pak je s’ gobzhouo. boliesnio s’ drushena ; kader je s’gobzhouo boliesnio s’drushena je nevarna, kader je farna, je venzh ali menje mozhna. t Shivadi, kadre ifnjo padejo, na en¬ krat sazhnejo hromet: parkliali pafherke poltanejo gorezhe, boune, iuu ushgane; liiefsu zhres tihe otezhe: otuk napravi merselzo, kadra fe na tilteh krajeh moti, zhafsi uzelemu truplu hizo napravi. Po tieh pergodbeh poultanejo otuki ali turi, kadri e,io liiierdlivo materio ze- dyo, oni poltanejo ali med pafherkami ali okuli parklou, zhafsi na obeh krajeh. U’ enei ali drmei pergodbi fe ta ro- shierii tal od koshe odlozhi, s’ katiro je sa- rafhen biu. Ta odlozheni rali mure hitro odriesan bit; ali fe neodrieshe, taku je par- kel, ali [paflierka sgublena. 5”8 Drugi Odilauk Kulikukrat parkel ali pafherka prozh pade, je ena huda riezh; s a tega volo fe mure tiftei per zeitu predofkerbeti. Nar bol fe tiltei predofkerby, kader fe shiva- di u’ eno tekozho vodo poltavyo ? kolter hitru hromet sazhnejo, ali pa fe nitn ti bou- ni tali prou zhiltu inu veikukrat s’ frifhno vodo s’mijejo; kader fe nym po ufakem kopanju ali u’ mijenju enu goilu namasan- je od pezhniga iva inu vode, h’katirinio je enu pou shlize freberne pene ( @tlbe v* gktcfftg) efsiha perlitu bilu, hitru itori, kaku delzh hiza inu otuk doseshe. Kaker hitru fe tonamasanje pofufhy, bode hitru glih s’ tillo vodo pomokren, inu k oker hitru tildi otuki ali turi fe ofnajo, fe s’vodo ufaki dan duakrat vun s’mijejo. Na tako visho fe naprei pelje, takti dougo, da fe rane osdravyo. Na tako vi¬ sho fe tei shivini od snotra obena druga ar?nya kaker kamenfka fou hdisaniu da. Leta miti in llifsk koplenje u’ tekozhi vo¬ di je taku dobro tei bouui, kaker tei sdra- vi shivini potriebna, taku dougo, da hiza guera, kader hiza pretide, taku taboliesen gor hera. Tretv Od teh naprau, pe-r kushnei boliesni. 59 Tre tki Odftauk. Od teh naprau, koku fe mure s’to bouno shivino obhoditi, kader ena kushna boliesen vun u’ dari. K-aker hitra vi te snaminje per tei bourii shivini vidite, inu per gor riesany teh mertueh shivadi naidete, od katireh feni jes vam to popifuanje u’ drujem odftauku dau, morte vi sa guifhnu verjet, da ie va- fho shivino kushna bolesen pomoriva. Ali je ta bouna shivina obzhafsu te boliesni fhifsoua : ali je permuru tepeua; tu je da je tefhku od nie fhlo: ali je shliemovina is ozhies tekla, ali fe jeshno- der is nufsa kidou: ali lte vi po fmerti teh shivadi nih shelodze nih zhrieue na s’ no* ternjem inu unanjem kraju blekate inuush- gaue nefhli: ali (te videli, da je ta tretki shelodiz ali preberaunik s’fuhem futram nabafan biu, taku morte vi sa refsnizu veruati, da ta shivina na preberauni fullii- 74 ali fufhi bouna leshy. 6 o Tretki Odftauk. Da je ta bolesen ali pomoria ftrupna, da je dotekniva ali kushna, fem vam she povedou; ta pruvi miti, katiriga murete Vi perdiati, je - da vi prei kefhlei te sdra- ve od teh bouneh odlozhite, inu fkerbite, da nizh venzh u’kup nepridejo. Kader bi letu per tei u’hlieve saper- ti shivini nemogozhe bilu: kader bi fe pergudilu, da bi fe letu-napelanje sa vol te velike zale te sdrave shivine nemoglu sgoditi, taku murete vi per tem pruvem snaminju, kadru ena krava ali vou od te kushne bolesni da, tildi fhtuk hitru od te druge shivine prozh useti inu na en druy odlozheni krai podavit fkerbni biti. Pre¬ dor, kir je ta bouna shivina leshaua: ti tali, katireh fe je dotekniua, inu te pofso- de, is katireh je piua, inu jedua, murjo nar zhideifhi s’zhejene, omite, isluftane, po- fufhene inu h’ temu navajenimu fhpoganju fe podaviti. Kaker hitru je ta bouni fhtuk ali shi- vadna tem kraju, na katirem bi imela bo- liesc-n predat, taku fe mure hitru fpoda na perfeh med kosho inu mefsam taueh noter u’ lezlii, ali pa ta haradi fhtrik ali shnura ( eni pravyo to hetrade vesilu.) Od teh napr-u, per feushne? boliesni. 6l Tudi je dobru, kader vi takem bounem shivadem kosho pod vampam na duieh ali trejeh kraj eh seneni kakeren tallar fhiro- kem shelesam shjete, ali pa od eniga pa metniga kovazha shgat putike, da ta ko¬ sita erjavurumena grata. Leti trey mitelni ib u’letei bolesni, inu u’ feh drujeh kushneh bolesneh, kadre zhrieve inu ofserzhje ushjejo, pred ufe mitelne na fuietu; oni fe pa murjo hitro od sazhetka nuzat, inu nturejo mozbnu naprauleni bit; fulebnu nture ta h ara da shnura ali fhtrik dougO noter uliezhen, inu taueh ali talouje nture dobru inu mo- zlinu bit. Gel sadershanja te boune shivine per jedi ali Rey. Daite tern bounem nizh ali pa želu tnalu ou tega navadniga futra h’jedi, iu- febnu od tega fuhega; svuna kader bi ta bouna shivina kenimu ali drujentu selifhu enu fufebnu shelje imela; pa letumaluke- da inta, fufebnu ta pervi teden te bolesni nikar. Na medi tega fuhega inu fizer navad* niga futra morete vi njei zhafsi eno tenko. 6,2. Trerki Oclflauk s’ lblyo inu Rreunem pulbrem natrofheso fhnito kruha dat; leta jed je sa futerinu- srauen sa arznyo. Glih taku mizna je tem bounem shi- vadim repa inu korenje: kifsele *abeke: 1’ladku selje, inu druje tem glihne ralti ali selifhe iflekoufheh ali gartelneb. Dajo muzh tem shivadim inu temu shiulenju, inu pomagajo tem bounem kar famu to bole- sen,.temuzh tude te perpadke poiiianfhat. Le teda fo fhkodlive, kader fe nym od- tamejo : inu fe ym olludyo; kader le ym s’ guautio u’ gerlu tifhyo, kader je te bou- ne nikar farne neusamejo. Kader fo jesiki teh shivadi suhi, uma- sani, ali s’ eno u’ lezhliuo shlemovino po¬ kriti, futra ne usamejo; letu fe fufebnu pergody u’ teh duieh prueh pergodbeb, namrezh u’ tilleh, kir je jesik fub, erjou, inu zhern. U’ teh drujeh malukeda kai usa¬ mejo ; tillo, kar po tiem kai usamejo, ve- zhi dieu nizh ny drujega, kaker folene, en malu grenke ali kifsele rezhi. Kaker hi¬ tra pa jesiki zhilti, od liralie, od slilemo- vine, od umasa frai pollanejo, je enusna- minje, da 1'e jebolesen u’dala. Enufka- sanje tega dajo farne shivadi; dokler hi¬ tro po tiem sadobyo k’n ih popreinimo Od sadershanja te boiine sl.vii e. futro enu shelje, kar fo u’ sdravem liana rade jedle. Te boune shivadl, kadre, u bcliesni k'ei malega od te nevadne pizhe od foiga liagnieiija jejo, nikoli ali malukeda pride¬ jo unevarnolt foiga shiulenja; tille pak, katire po pretezheneh fhefteh ali ofmeh dnieh h’ obenei forti tega futra nagnjenja nema jo, u’ zerknyo, s’ vuna kader bi fe ta boliesen naglu preberniva. Kaku malu da vi tei bouni shivini do fheltega ali ofmega dnu futringo dat fmie- te, taku murete vi foi nei ufaki dan koku- krat ufe furme forte od futringe perkasat, inu videt, ali ona kar te ali gune forteue- pogera. Letufe mure fufebnu u’ friedmem zhafsu, tu je, med sazhetkam inu h’ kraju te boliesni sgodit; vender fe mure liiei ufakobart perkasat, pa nikar naprei po- loshit, taku dougo, da tiltu s’sheljam jei, kir bi fe fizer niei oftuduo. Tude murete vi tei bouni shivini, ta¬ ku dougo da je navarna, futer nikar fkusi tuje lidi, ampak fkusi nih navadne futrou- ze dat pulfit. Shivina od teh navajeneh rada, od tujeh pa nerodno ftfame. Tilli, kadri futer shivini s’guautio u’ goutanz tifhyo, ali fizer h’posheranju 6'4 Tre tki O cigank permurajo, deiezh fallajo. Kar temu gob,* zu nedifhi, inu kar je temu nofsu super, , tillu shelodzi ref kuhajo. Vender murete vi shivini, kader ona dougo nikar kruha nikar jabek, nikar repe ali selja, ali kai drujega nejei, per fredi te bolesni ufaki dan edan ali duebarti en mafselz ali en funt golte moknate shuppe uoter Kliti, katira je mozhnu folena. 4 Sufebnu murete vi ta miti nuzati, ka¬ der shivadi velkubarti, mozhnu, inu s’ vel- kem napenjanjem fhifsajo; po dem fe mu- re pa lou vun pultit. Kader bi to klotie, kadru od shivine vun gre, mozhnu fmerdelo, kader bi tillu kaker ena erjaua voda, ali rumena shupa vun vidika, ali kader bi shivina oflabela, taku murete vi moknato shupo, po tiem kir je ona prou mozhnu s’kuhana bilu, s’enem mihinem glasham pounem dobri- ga vina ali mozlmega ola s’ miefhat, inu na tako visho riedko tei bouni shivini no¬ ter ulit. Kar to s’ premenjenje tega futra am- dzhe, fe murete vi po zeitu tega leta oberniti; sakai taku doro to difhanje teh shivadi, kaker nih truple, inu n ih kry, je Od šadershahja te boune shiviue. 65 ufaki zhafs tega leta dergazhi, ona fe po tem uremeni, po hizi itiu mrasu oberne. Po led fhtima shivina to sdravo frifh- no travo ; u’ mokruti. fuhi futer , otrobe, s’ kramernjto potroi heno seliihe ; na jef- seti selifhe is lekoufh, inu te mihiitu gren¬ ke rafti; u’ vigred le nje shelje med fuhem inu selenem dershy. Ule lete jedlive forte fo po rniiogo- ternofti teh zhafsou, po mtiogoternofti teh shivadi inu nih truplou, nih boliesni, nili kervi sa te sdraue inu boune ena arzuya. Od pitia sa te boune* Kaku tnalu fe frnie per tei preberau- tti fuf hi ali lufhizi inu u’ drujeh hizneh bo- liesneh od sazhetka te boliesni tem bou- nem kai h’jedi dat, taku flifsik fe murjo napajati. Letu dobra samerkaite. To nar sdraveifhi pitje, kadru jes sa shivino utakeh okuliftaveh posnam, je voda obvarjeniga fena, kadru je venzh ali menje folenu, mlazhnu, kadru je topley ali mersley, kaker lote okuiiitave, alika? ker tem bouuem difhy. E 68 Tretki O d f! a uk. Kader vi te boune shivadi u’ tem let* nem zhafsu u’ teh redneh shivinfkeh hlie- veb dershite, taku umrete vi duri inu okne nuzh inu dan odperte pudit, inu kader je velka hiza, tille kraje, kir fo duri inu okne, ufaki dan enebam s’ frifhno vodo pokropit. Ena praua arznva sa te boune je na- prei, kader fe one — taku dougo da nih muzh perpuilv — s’ jutra inu vezher eno uro na frai luft yti puftyo. Kader kushna boliešen, k. p. ta pre- berauna fufhiža u’vigred ali jefsen fe u’ enemu kraju snaide, murete vi te bou- ne u’ luheh, kaker je ta letni zait, topie- jeh hlieveh, katirifo zhedni inu luftni, sa- perte imeti: po nozhi duri dou saperte, okne pa gor odperte. Da fe lih letu sgo^ dy, bojo te boune tude u’ teh zeiteh tega leta u’ teh nar jafsneifheh ureh tega dnu is hlievou segnane, taku dougo, da one tu- liku mozhi imajo, da yh morete vun pultit. Kir taku dobru ta preberauna fufhiza, kaker te druge nadluge, katire hitru to, shivino pomoryo, fo hizne bolesni, taku dobru ahtaite, da 1'e nikoli pre toplu ne- dershyo; dokler ali je vi pretoplu dershi¬ te, taku boliešen huifhi podane, inu shi¬ vadi guifhno konz u’samejo, kir to toplu Od poflou, fireshbej inu ftege' ceh bouneh. 69 dershanje hizo inu merselzo^ pogmera r inu obuje u’kup flori, da murejo failat. Od poflou, ftreshbe, inu flege teh bouneh. H’ tem mnogoterim opravilam fo fli- fsik, suefti, inu fkerbni pofli potriebni. Kender murejo gofpodary inu rofpo- dine tude na te nar suefleif hi inu nar fkerb- neifhi pofle ahtati, da fe tei bouni sbivi¬ ni lih taku dobru jutri poftrieslie, kaker fe je njei danspoflreglu. Nikar lamu ta reja inu arznye, kadre fem jes ratou, fo arznye sa te boune, te- liiuzh tude Areshba inu llega fo arznya sa nje. Ta boune murejo ufak dan kar famu ozhejene, s’zhifhene,- peljane, rednu na¬ pojene inu flegane bit, temuzh feym mu- re tude mnogoterno na dan gobez inu nufs vun $mit, jesik sTolio poribat, ozhieise fzliedit, inu ta materia, katiro je taueh, te hetrove vesile, to resbielenu shelesu na perfeh ali na vampu vun potegnuo, s’ frif li¬ no ali s’ loletio vodo mure flilsik sinita bit. Tifli, katiri tem bounem flrieshejo, nefmejo uhlieue ali hifhe yti, u’ katireh 7° Tre tki Odftauk kushne boliesm ny, da obeniga zyania, obene perloshnofti nedajo, da fo ony to ku¬ du naprei u’pravili. Taku fe mure tude ufe, kar vi per teh bouueh h’ Ulivanju, h’ zbejenju, h’ futru od fodja nuzate, od teh sdraveh odlozhit, taku dougo da boliesen želu gor hera. t She le u’ enimu zhafsu po tiem more¬ te vi fodje, is katiriga fo te boune pile, ali futer jedle, drugizh tem sdravem dat: vender mure tilfe poprei flifsik ornim, sri- banu, s’ zhejenu, s’ urezhem kropam ovar- je'nu, u’merslivodi s’vodienenju inus’ luf- tanu bit, poprei da vi tilfe h’ popreini vu- shanzi uuzate. t Slamo, katira je tem bounem sa fte- lo fiushila, inu gnui, katiriga fo one ftu- rile, murete taku dobru od teh bouneh, kaker od teh sdraveh prozh fpravit, dokler on je obuinem fhkodliu; tem bounem sa tega volo, kir on to boliesen pohuifha, inu liavarneifhi flori; sate sdraue jefko- dliu, kir on od teh bouneh pride, inu je od teh bouneh fhou, inu taku more bole- sen napravit. Nar bulfhi je kader ga vi vezher inu s’jutra per hladni lufti vun sa- pelate, inu u’semlo sakoplete. Samerkuanje- od vushanze teh Arzny. 71 Samerkuanje od vushanze teh Arzny, Ufe arznye nizh nepomagajo, kader vi tem bounem nikar dobru, nikar po re¬ di nepoiirieshete: kader yh vi nikar taku nefiegate, kaker fem jes vafs n’ teh po- priedneh odtiaukeh vuzliiu, inu pried- pifsau. Ufe arznye fo iirup ali mifhenza ka¬ der vi tei bouni shivini prepergodu, pre- posdu, nikar ob pravemu zhafsu, ali pre- velku dalle, da bi lih fizer ti nar bulfhi, ti nar nadoushneifhi mitelni bili. Ufe arznye, katire vi teni shivadem dalle, yh dalle sa tega volo, da bi poma¬ gale ; kir pak vi nih muzh neposnate, inu ne- vielle, kaku inu keda pomagajo, taku yh vi nim kar famu nedalle neguifhuu, temuzh ufele k’ nih inu vafhei fhkodi. Ufe arznye, katire fe u’ vodi ne res- mozhyo, inu vezhi dieu od tilleh, katire u’vodi restidejo, fo tem shivadim fhkod- live, katire nepreshuezhyo. Ule fhkoduje tem bounem, kar nih shelodiz sakuhat ne- more. Ufe arznye, katire lle vi tem bounem dat navajeni, yh vi nym vezhi dieu tena dalle, kader te shivadi nizh venzh nepre- Tret!;: Odfhiuk . &huezhyo, ob dilem zhafsu, u’ katirei« fhkodvat murjo. Ti nar vezhi mitelni, kadre vi dade (jes fmiem rezili ufi) fo rezhi, kadre te sdrave shelodze ferderbajo, poteshyo, na-. pelujejo , natefnujejo, nadlugiejo : katire tem shivadim o dudo, fhifso, potenje na- praulajo, temo truplo nepokoi doryo, ufe te rezhi nifo arznye, one fo, kaker feni rekou, [trup, ali mifhenza. Ti mitelni, kadri fe tem bounem shi¬ vadim dajo, fo le teda arznye, kader fe po okuliitaveh te bolesni isvolyo, ob pra¬ vem zhafsu, u’ tei potrebni meri, inu u’ ti- deh pergodbeli dajo, kader pomagat mo¬ rejo ali kader nar rnenje fhkodyo, kader fe itd bolestno fkufhajo. Ali fe nikar ta- ku nedato: ali fe dergazhi dajo, ali isvo- lyo, talcu nifo arznye, temuzh ltrup ali mi- flienza. . Da bi vafs jes leto kunfht vuzhiu ni u’ mojei mozhi; morebit, da bi tude u’ va- f hei nebilu tidu fe navuzhit, kaku bi fe navuzhiti murla. En arzatar ali. osdraule- nik, kititi nizh drujega kaker to vednod dudi ra, h’ tei lih telku zaita potrebuje, ka¬ ker ti nar bulfhi, ti nar bol flifsik zaita Samerkanie od vushanže teh Arzny. potrebujejo, da fe oni to rejo te shiviiie, obdeluvanje teh n3/11, inu haushengo na- vuzhyo. To shivino dobru ogledat, dobra fle- gat, njei te poinagaune mitelne u’kushneli inu drujeh bolesneh napraulat, inu ufe tu ilorit, kar fem jes priedpifsou tuje u’va- fhi mozhi, tu vi murete inu morte ftorit. Kader vi ufe letu itorite, prau itorite, flifsik nuzate: Kader vi taku obhodite, ka- Iter fem jes vam do tieh dub praviu, inu priedpilsau; taku vi take mitelne nuzate, kadri fo vam nuzni, inu sa vafho shivino pridni. U’ arznyo teh ludy inu te shivine fe vi miefhat nefmiete; tlite vi nesaltopite. s Sturite, kar vi sapopalte; Iturite, kar vi saftopite, taku bote vi frezhni. Letu ni lamu od kushneh bolesni, te- muzh tude od ufeh teh drujeh bolesni ref- nizhnu. Kar h’ tei ftreshbi inu ilegi teh gmain .bolesni fhlifhi, fem vam jes tu obiunu re- sloshiu. Ufe boune shivadi vi sa refnizo jtiltemi nebote osdravili; pa vender yh bote velku obdershalj, ob kadre bi vi bili prifhli, kader bi vi letu nevedeli, 74 ■ Tre tki Odftauk Per tem osdraulanju teh kushneh bo¬ lesni, fe lihtaku gody, kaker s’to shetvo ali u’kup fpraulanju tega fadu, one nikar poufod, nikar na ufeh kraj eh, nikar u’ faku letu glih od rok negrejo, da fo lih ti arza- tary inu shenize tild, kadri fo poprei bili. Ureme, letni zhafs, inu uremuvainje fe u’ kushne bolesni, inu u’ osdraulenje teh bouneh miefhajo, kaker koli fe u’dobra dopritje teh fadou inu u’ nih shetou mie¬ fhajo; oni imajo noterutok, oni imajo en tal na tiem. Kushne bolesni, kadre od bounega zhafsa, od malupridnega uremuvanja, od burne reje, odnesdrave pafhe, inu drujeh hudoby pridejo, fo navarne, inu velikukrat fmertne bolesni. Tlite pak, kadre fe od menje hudeh urshahou saznejo, fo menje navarne, inu taku menje 1 hude. Od nuza ali vushanze teh kosh tifteh shivadi, katire fo u’ kushni boles¬ ni konz usele; od pokopanja teh mei-tueh, inu zhejenja teh hlievou. Te sdraue shivadi od kosh teh mer- tueh bolesni nenaliesejo, kader tilta bole- sen ni kushna, na kadri fo pozerkale. Od miza teh kpsh te boune shivadi. 75 Vender murejo tifteHrupnemu fhkod- live podat, kader yh vi tem mertuem ta- ku dougu na trupli pufflte, dotle. da kry gnit, zhrieve, ofserzhje inu mefsu fmer- det sazhne; ufe letu fe sgody po leti per enei velki hizi u’ eneh iireh, — tude poprei, kader fo bolesni u’ gorifhtui na sleseni, u’ preberauni fufhizi sapopadene. Vi tai tem mertuem nemorete, ali fo tifte s’ kusi kushne bolesni, ali s’ kusi dru- je ob shiulenje prifhle, koshe dalje na tru¬ pli puftit, kaker da fe truple ohladyo. Letu delu fe nikoli nefmie u’hifhi, na dboru, ali na temu iiiimu kraju pried used, kir fo te shivadi ob foje shiulenje prifhle, temuzh ufele na timu iftimu kraju, kir fe ima merha pokopat; inu kader ko- sha po leti per toplem uremeni u’zhafsu eneh ur po fmerti ni oderta, taku jo mure laftinak sgubit, inu ta merha s’kosho inu duako pokopat. Naprei imajo te shivadi u’ kushneh bo- lesneh, kir per shivem trupli gnyejo: kir kushne gumpe, ali fizer ftrupnu vun vdar- jenje na trupli dobyo, s’ kosho inu duako pokopane bit, inu fzer is tega urshaha, kir take koshe obftrupyo, inu sa vol tega vun udarjenja ali gory fo ufele ferderbane. y>6 Tre tki Odtlauk Taku ■ dobru ukushneh kaker u’dru- i&h' bolesneh murejo koške, kaker hitrufo dol potegnenje ali oderte, s’ merslo vodo omite, po tieni fhtiri inu duaifeti ur u’ la¬ si, ali u’ ofoleni vodi smozhane, inu po pretieku tega zhafsa u’frai lufti fufhene bit. Kader pa ena bolesen u’ enemu kraju taku mozhnu prenemaga, da velku teh shivadi u’ enimu kratkemu zhafsu pozerka, teda umrete vi take napravike fkerbet, da fe koshe hitro u’velke fhkafe ali kadi s’ pravyo, kadri fo s’fouuoinu galunovo vodo napounjeni. Da vi koshe u’takeh nefrezhah fai koshe od vafhe shivine ohranite, lem vam jes mitelne na roke dau; sdai murpte pa vi ufe letu liuriti, kar fem jes rekou, da nikar vam, nikar vafhemo fofedu, nikar tei desheli fkusi vafho nemarnoft fhkode neftorite; dokler u’tei sadni pergodbi bo¬ re vi ltrafani, inu raunu te fhtrafinge bote ■ umrli koshe s’ truplem red pokopat. Hitru po oderty teh kosh murete vi tem truplam ude odfekat, inu taku dobru te pruve kaker te ude s’ ufem klatjam inu rvio ofem zhrieulou globkou u’ semlo iti v Od nuza teh kosh te boune shiVadi. \ Kader fe je letu ilurilu, murejo mi kray, kir je ta bouna shivinallala, s 7 zhe- jeni: liefs inu fodje s’enem mozhnem lm. gam prau zhillu omifu. okne inu duri gar odperte, inu ufe prau s’ luftanu bit. Od ufhafanja ali kakefliuofti teli sdraveh sliivadi u’ tifteh kraj eh, kir je kushna bolesen vun u’darila. Kaker hitru fe kei u’ eni vifsi, ali u’ enem hlievi ena kushna bolesen napra¬ vi—taku fe u’tei vifsi ali u’hlievi, obena ali pa želu malu sdrave shivine snaide. Tilte sbivadi, katire fhe obene bzhitne bo- lesne nemajo, fo na fkriunem nateknenje, ali fai h’kusni boliesni perpraulene. Satu nemareozh vi mienite, da fo ufe shivadi sdrave, vi mienite satu, kir one jejo, oku- li tiekajo, mlieku dajo, inu fo enu malu vefsieleifhi, kaker te prau boune; pa vi fe golfate, kir vi tega sdrauja neposnate. Da vi u’temu fhtuu fe golfate, mo¬ rete vi farni sapopalt; ta riezh vafs pre- visha. Kuma fte vi tega ali unega volo, ta ali uno kravo sa sdravo dershali, taku one tu leShyo, ali dajo ozhitne snaminje, da fe yh je kushna boleseti popadla. 7§ Tretld Cdftauk Neverjemite, da vafhe shivadi fhele teda sbolyo, kader vi na nih fmert pregle¬ date; one fo shie velku dni boune, zhafsi velku nedel, zhafsi velku miefsenzou. One fo fufebnu u’ tilleh nadlujeh, ka¬ dre pozhafsnu grejo, kadre fe od urshahou tihega kraja sazhnejo ; kadre od nesdrave- ga zhafsa, od nesdravega uremena, od nes- draveh hlievou, od hude reje pridejo; one fo lufebnu u’teh nadlugeh, kadre fhe le to truplu, to kry, to ulago u’ trupli ferder- bajo, poprei da one u’ eno ozhitno, u’ eno videozho bolesen padejo. Kader vi dobru ahtingo dafte, bote vi utakeh pergodbah per teh sdraveh shivadeh mnogotere snaminje riefhli; vi bote videli, da one nikar talcu vefsiele, taku ferzhne, taku krefne vun nevidyo, kaker poprei; da fe nih ozhy nikar venzh taku nefuietyo, nih jesik ni venzh taku zherftou nih hod ni venzh taku saterjen, nih duaka ni venzh taku lamanafebna, ka¬ ker u’ tem sdravem iianu. Ufi leti tali ib potiem venzh ali men- je fpremienjeni, men je ali venz odfarba- ni, shalolbii, motni, bledi, po tiem da je ta kushna bolesen, ti urshahi, da fo te raueniiave mnogoterne ali fpremienenje. Od ufhafanja teh sdraveh shivadi. 79 Velkukrat fe poprei per kraveh mlie- ku fpreiiieny, poprei da fe bolesen per- kashe, onu podane neshmahnu vodienu, tenku; damenje fira ali butra. Ule lete, .ali enu ali to druje snaminje u 5 teh vezheh kushneh bolesneh poprei grejo, da te bo- lesni vun buknyo. Taidi lidi, katiri fo farni fkufheni, bo¬ jo fpumneli, da fo enkrat kai takega sa- merkali, inu da temu sdrauju teh'shivadi u’ kushneh bolesnah ni vupat; oni bodo vedeli, da ta vezhi dieu teh ideh nifo sdra- ve, da fe lih sdrave vidyo: da je feme takeh nadluh velkukrat dougo poprei u’ tru¬ pli redrofhenu, poprei da kushue bolesni vun bukiiyo. Od sadershanja teh. sdraveh shivadi u’tifteh krajeh, u’ katireh fe kush- na bolesen snaide. Kader vi urshahe delezh odlozhite, od katireh feni vam jes u’ drujem oddau- ku to popifsuanje dau, taku bote vi ufe tide shivadi, katire temu vun udarjenute bolesni lhe blisu nifo, pred kushuo boles- nyo obvaruali, taku te nar bulf hi arznye. 8o Tre tki Odftauk inu farne obatuvanfke nlitelne nuzaii, ka- tiri jeh taku dobru pred kushnemi boles- nami, kaker pred fmertio obvaryejo. Bres te predfkerbi fe nesnaide obe-* dem mit ali rat, obeua apoteka, obena arznya sa vafho shivino. Ali fe keipergodu u’ vigred ena kush- na bolesen sazhne, poprei da.le je sliivi- na na pafho gnala, taku podyfhite inu pr-e- gleite, kaku de jo vi fkusi simo Ilegali, obaruali, prehodit inu na frai luft pultili, ali kai fte vi ufteli fhtukeh sauemarali. Ali lte vi venzh šhivadi, kaker futra sa rejo imeli, taku fo one refnizhlivu kar farnu na futri, temuzh tude na luitlobi, na lufti, inu na potriebnem predoru, inu na fprehojenju pomankanje imele. Naidete vi letu, taku te nar burnei- fhi, te nar obiuneifhi od lebe daite: daite tillem, katere vi hranite, venz futra: du- rite ym venzh predora: odprite duri inu okne uhlievi: s’ zhidite teumasane kraje, inu yh ob teh nar jafneifheh urah tega dneva na zhide inu fuhe dbore seshenite, taku yh bote pred kushno bolesnyo ob- varuali. Pride vigredna kushna bolesen pos- dey, taku murete vi dobru podyfkat, ali Od šadershanja teh sdraveh shivadi; nirte vi te shivadi prepergodu na pafho gnali: ahtingo dat, kakii je traua, ureme, zhafs tega leta ufhafan : ali fo shivadi tef h, ali nafutrane na' pafho gnane bile. Ali rte vi u’ enimu ali drujemu fhtu- ku sablodik ali fallar rturili, taku ga. mu- rete pobulfhat, ali vi vafho shivino o tv dershat ozhete; Ali fe kushna bolesen po leti sazline*. taku gleite, kai sa en faller rte vi takti u’ simi, kaker u’ vigred rturili. Pomif lite ureme inu sadershanj e u’ tem pridnem inu fedainem zhafsu, iiiti tirteur- shahe prozh odlozhite, katiri fo h’ kushnei boiesni perloshnort dali* Ali je hiza, Mha, pomankanje na fienzi, na vodi &c. ursnah te nadluge, ka¬ dra vas martra, taku fo fienze, ihti voda, inu kopanje, inu frai luft, inu velktikratmi umivanje tega trupla s’ ofsoleno efsihovo vodo arzrive super kugo. Shenite shivino u nožhi iiiii nikar po dni, laL nikar per hi- zi , na pafho. Kader pa vi 'jo po dni she- nete, taku shenite jo 1 u’ fienzhne kraje < u’ liefs ali u’ gosd. Ali fo nifke, mokre pafhe, povudni, vunudarjeni bajari &c. doug nad tem ol> Jh 82 Tretki ©dflauk ftojezhjm hudem, taku shenite vafho shi- vino na vifhe, na hribre, na gore, ali pa jo u’ hlievi futraite, ali jo obdershat ozhete. Per jelsenfkeh kushneh boliesneli fpomnite le, kakefhnu je letu bilu; ahtin- go imeite, ali kushna bolesen pergodu, ali posdu grosoviti sazhne. Poultane to hudu pergodu, taku pride fam od uremena, od pafhe, od hlievou, od oglejete shivine, kaker je tifta pole¬ ti dershana. bila. Pride posdu u’ jefsen, taku morejo mokruta, megle, 1’lama, hiraš, predougo gonjenje na pafho doug na teh kushnen boliesneh bit, katire le u’tem zhafsu tega leta perkashejo. Od nateknjenje, inu od sadershanja teh kushneh. bolesni jes nizh nerezhem, kli¬ je ena taka riez, od katire ludi velku go~ vorfo, pa malu is nih kai praviga, kai gnilhniga vejo ; inu kir fe yh, 1'kladnored- no te zale teh nadluh le nlalu kushneh snaide. Enu telkupak jes pravim, ali jes vam drugizh poviem, kar fem vam od sa- zhetka rekou, da vi per ufeh kushneh bo- lesneh fkerbnu te sdrave od teh boimeh odlozhit murete. Raun tega jes vam ratam ali fuetyeni u’ lih hizneh inu gnileh kushneh bolesneh Od šadershanja teh sdraveh shivadi. §3 fedu prideozhne gmaiii inu doberkup pred- varunanfke mitelne: Daite tem shivadim, katire fe fhe vam sdravesdyo, telku kamenfke foli, kar mo¬ rete* Potegnite ufaki shivadi, kaker hi¬ tra fe kushna bolesen. sazhtie, eno haralto shuuro (ketrovu vesilu) tla perli, ali svil¬ na na tiiti krai, kir fe snotra ta ushganiza s alta v i. Pultite to vesilu taku dougo pod ko- sho, da ta bolezhina ali otuk eno zhifto, bielo, nikar fmerdlivo materio vun žedy; puitite tiltu tem shivadim fhtirinailt dni, tri nedele. Ni fizer u’ feh pergodboh, ven- der je 11’ teh vezhih ta nar bol saterjeu, nar bulfhi miti, katiriga vi Fkushneh bo- lesneh naoberniti morete. Glih en telku samore taueh, ali kihna korenina, kader fe tem shivadim kosha prebode in ta korien fkus kosho, inu mait- niiio u’takne, ali rade fe letu na teh iftek kraj eh Itori, kamer kovazhi haralte shnure poltavyo, ali leder ifliezhejo, Venzh otuka ti'mitelni ltoryo, fokro-* vize inu materye uliezhejo, bulfhi je, ali tilta dou tezhi more; le tem medlem sim vadim je neimiete taku dougo pullit, kake# F 2 , 84 Tretki Odftauk tem mozhnem inu touftem, k ir nim takti dobroto hetrovuvesilu, kaker tude taveh, prevelku ulage, inu P tilto prevelku mozhi odusanie. Kader led mitelni obeniga otuka ne- ltoryo ali nenapravyo, obene materie neu- liezhejo, temuzh fuhi, bres ufe mozhi u’teh taleh Ieshyo, je enu hudu snaminje,- da je ta pozhutik u’ trupli tumpall, shiulenje fla- bu, inu bres mozhi« U’ teh pergodbah vam jes ratam ali fuetyem sa tilte shivadi, kadre fe vam na vides sdrave sdyo, te lpoda poltaulen miti: Usemite jalappou pulber, po niemfhku i Salappetipulvev* grenko fou, po niemfhku: od.ulakega pou funta«, Ershiene moke en funt«, Smiefheite ufe dobru u’kup, ftorite s’mla- zhno vodo enu goltu teltu, inu pomashite ufakei s ivadi trikrat en dansa eno kuhlo uriednu na jesik. Ali te shivadi tega nozhejo uset, ta- ku resmozhite s’ jutra inu vezher sa eno kuhlo uriednu od testa u’ enem velkem maf- selzi fkuhane'shupe od fena, inu u’ lyte to pitje mlazhnu tei shivini noter. Od sadershiinja reh sdraveh shivadi. Ta miti murete vi taku dougo nuza-t, da te shivadi mizhnu ali 'rahli' sazhnejo fhifsat: po tiem pa gar h er at, kakhr hitru fhifsau- je sazhne. TiKu, nakai vi ahtat murete, je, da vi shivadim mersle vode pit nepu- ftite. Kadri Korit more, smiefhei ym u’ fa- ku pitje eno pouno peft moke ali otrobou* • Kir je truplu dobra f zhiefhenu, taku fi ta fpoda poKauleni miti napravite. U’semite Kouzheni knoper, shirie ali she- lod, ali pa dobove fkurie dua funta kamenfke foli terdiga, pepieva, od ufakega dua funta. Smienieite ufe dobre ukup, inu potrofsite tem shivadim med ufak futer eno pouno pett. Ti mitelni vam bodo fufebnu u’ gni- lovishneh kushneh bolesneh dobre flushbe Kurili. Per meglenem, mokrem u’remeny te fpoda poftaulene mitelne nuzaite : - usemite erjavo shenofovo moko (po niem- fku: @enfmeljl/) en funt, kamenfke loli, en funt, meuo ali pa otrobou dua funta. Smiefheite ufe dobra u’kup, inudaiteufa- ki shivadi en pou ure pred s’ juterno inu vezherno futringo od tega eno pouno ped h’lisanju. Ali tildu shivadi usamejo, po- 86 S h ter ti Odftatik k tiem rtouzite med ufako pouno peft pub bra s a eno pouno siilizo uriedno brau- zhurja. c Shteiti Odftauk« Odi isvolenja teli onz sa pleme, Adi ozhete vi ouze sa pleme kupit,, ta-: ku ifhite fi eniga perjatela, kadri yh sa vafs. sbere; sberite fi h’ timu eniga mo¬ sta, katiri fkufhene ozhy ima: katiri ouze inu vouno posna: katiri to slilahtnu ple¬ me sattopi. H' temu ta nar fkufheneifhi fposnuauez ni predober. Urshah, sakai jes vam letu fuetyem, je, kir fe tuliku fbrt ouz, kak er pefson snaide; vi naidetekar sarnu mihene, fried- me, inu velke, rogate inu nikar rogate ali komule, biele inu zherne, erjave, beuha- | ite inu 1'liekalte, dougokoitiene, inu krat- kukoftiene, glihnosate, inu krivunosate, ou¬ ze s’ doujemi inu tenkemi, ouze s’ fhroke- mi repami; temuzh tude ouze, kadre na melH te douje, shlahtne, s’ kraushane shi- Od isvolenja teh ouz sa pisms. 87 dane voune neshlahtno, uraunano, fheti- nafto—v.enz duak kaker vouue imajo. Te nar shlahtneifhi, gurfhi, inu nar liepfhi ouze fo nekeda imeli ti griehi, inu sa nymi ti ftari rimlani. Od tilteh pride¬ jo te donafhne shidane ouze teh fpaniar- jou. inu Engellendarjou. Tem duema lud- ttuama ima ta donafhni fuiet sa te shlaht- ne ouze inu dobre plemienze hualo ve¬ det ; bres nyh bi my od tega kai nevedeli. En shlahten oun od s(iidanega pleme¬ na kofhta uVSpany llu slatou. En glihni od engellenderfkiga plemena velja u’En- gellandi tridefset, fhtiredi, petred, inu vel- kukrat venzh funtou fterlingou tu je u’ na- fhem fbtiveni: tri, fhtiri, pet ftu reinifh, tude venzh. Od eniga takega oiina fe doby u’ eni- ,jnu letu (kader fe 011 prou ogleda) fhielt ali fedem funtou fpaufke ali englendarfke voune. Take fo bile tude ouze teh (lareh griehou, inu rimlanou. Po popifsnainy fo murle fhe shlahtneifhi bit. Varron pra¬ vi od nyh—da fo nih koshe is »lata bile. Poduba teh nar shlahtneifheh ouz, ka¬ dre fmo my pred petnaiftemi lietami fkus mater nafhega fuetliga zefsarja is fpanfke- ga kraleftua u’ nafho deshelo sadubilt, ozhem vam jes feda popifsat, Onefo friedme velikulti, kratke ura- tu inu u’ trupli, inu kratke inu mozhne u’ kolti eh. Ouni imajo toulle inu mozhne roje, katiri fo od zhela sadenfki pruti tem ufha- tim, inu od tod kaker safukani priedi pru¬ ti zhelultim inu ozbiefam saferleni. Nih glave fo mozhne * nih ozhy vel- ke, odperte. shivezhlive, poune ognja inu riefnobe, ali fo te shivadi odrafhene, sdraue inu vefsiele. One imajo kratke, tenke, raunuokro- gle, erjavu rumene vufhele, katire fe vi¬ gred u’ tei dougi vouni na fmzeh l'kryejo : mozhne, prau sakriulene nofsi, katire krat-, k a, shlalitna rumenu-ali erjavu fuetla dua- ka pokrye, Nih zhelu, nih glaua, obuyne liže inu nih jesizhni gout fo s’ vounu obrafhenL Taku fo tude nih bedre; te priedne fo do kolena, te sadnje pa do parklou s’lepo fcraushalto vouno obllausene. . Nih fhinik je kratek, inu fhirok, inu mozlieiL Te nar shlahtneifhi med temi shivadi je ta natura na fpudnjem dieti g 1 enem fhirok eni dal vifseozhim gerlam Od fsvolenja teh ouz sa pleme. 89 jeatiru fe od goutanza fkorei do y perfi iltegne, poliepila. Odperte inu fhiroke fo nih perfi; kra¬ tek, inu mozhen, inu fhirok je nih her- bet, nih ledje, inu nih krifh ; ta^u fotu- de nih plezhe inu rebre sadaulene. Nih želu truplu je s’nih ufemi dieli -—noter do ufhet, doudaniz, do teh prid- neh fpudoeh beder — s’ fkraushano shlaht- nQ 'shidano vounu pokritu, Vouna na herbti je ta nar tany, nar daly, nar liepfhi. c Sa til lo pride vouna na fhinizi, inu na teh kraineh taleh teh perli inu tega vampa; nar ta toufhi je tifta, katira na teh unanjeh krajeh teh sad- njeh bedrou radi; tenfhi, pa fkurneifhi je na teh fpudneh perfeh, na fpudnjem vam¬ pu, inu med temi sadnjemi bedri. Bol tenka inu bol fkraushana je na repu, inu na teh vunanjeh kraineh taleh teh sadnjeh bedrou, telku shlahtneifhi fo ouze. Te fufebne tenkudiinu lepote tevou- ne od shlahtneh ouz nemorejo poviedane ali popifsane bit. Tide teh fposnuauzou ozhy resodenejo, tide vidyf), tidefhtima- jo, inu fklenejo nih kup. Le letu fe od te tenke fpanfke ou, ghje voune, katira fe le en bart drishe. 90 t Sliterti Odllauk rezbi piilty, da je ona na trupli teh shiveh ouz na verhu biela inu saferlena pod sa- ferlenjam slaturumena, s’ oleinatnim putam prepojena, inu noter do korenine kaker sobi na eni shagi sapletena. Zkesglaunu pride lepota inu tenkultte voune od shlahtnolti te koshe; kader ali kei, ali na katireb krajeh tega trupla je kosha toulta, zaglua, ali gobalta, tam je vouna venzh ali menje glihna, venzb ali menje toulta, ali s’ fhetinami smiefhana. Nar to tiny vouno imajo tilte ouze, katire imajo nar shlahtneifbi koshe; pa tude lete imajo tale na trupli, k ir je ko¬ sha toulta, inu gobalta. Taku je ona na teh unanjeh kraineb. taleh teh sadneh be- drou. Od tod pride, daje leta vouna bol glihna, toufhi, inu mozhneifhi, kaker vou¬ na na herbti. Godni jagneti, kadri fe na¬ gi povershejo, imajo nar te tiny koshe, fo od tega nar shlahtneifhiga plemena, inu imajo nar to liepfhi vouno. Taku inu nikar dergazhi fo ti pravi fpanfki pliemeni otini s’ furmani. Glih ta¬ ku fo ti mladi, katire fo oni pernafs s’pra¬ vimi shlahtnemi ouzami rodili inu naprei- pelali. t Shkoda je, da lete shlahtne shi- Od isvolenja teh ouz sa pieme. 9 1 radi fkusi nafhe burne ouze, inu nafhe nevidne reinike od kratkeh liet fam fo Zuitarze inu želu ferderbane gratale; ti neumni ludi ufo leto fhkodo na krat, na opyr, na nebu, pod katirem lesbyo, na ozhouno deshelo potifnyo, inu nikar farni na le. Tu jes imenujem neumne — tu jes pravim nevidne ludi. Ta druga shlahtna forta od ouz, ka¬ dra fe u 5 nafhei ozhouni desheli snaide, fo te taku imenuane paduanfke ouze. One fo vezhi, bol dougotrupne, bol vifsokuko ftiene, kaker te fpanfke ouze. Vouna od teh praveh je liepa; ona pa ni taku g 1 ih, inu taku zliilta, kaker je vouna od dobreh fpanfkeh, Kir te sadnje inu priedne fpudne be- dre teh prueh nifo s’ uouno, temuzh s’ dua- kami obrafhene, inu te paduanfke ouze zhesglaunu fo bol vifsoku koltiene, kaker te fpanfke, taku one savolo nih š’douje- mi duakami obrafhenih kofty, inu nih men- je s’ vouno obrafheniga vampa, sa tilte deshele inu predore nar bol taubajo, kad¬ ri pafhe imajo, kadre nifku leshyo: na katireh fiuna, douga, vifsoku fteblata traua rafti. Urshah tega je, kir temdougo ko- ftienem, nevounatnem Quzem ta trauna t Shterti Cdflauk 9^ mokruta 'menje fkodi, kaker tem kratka koltienem shivadim, katire velku voune pod vampam, inu s’ vouno obrafhene sad- nje bedre imajo. Per isvoieny teh mousneh ouz fe mu- re ufe tu ahtat, kar fem jes dofieh dub od isvolenja teh ounoupried nefu. t Sdrauje, shlahtuu pleme, lepota, pravi lian tega trupu, inu teh udou fo nar priedneifhi lall- nulli, na katire vi gledat murete. Ouze, katire vi od eiiiga ali drujega fpola h’plemenu kupite, nemajo zhres due, nar venzh tri lietne Sbit. Nih fapa mure zhifta, nih sobnu sdrauo, terdnu, nih jesik zherllu, inu bres blekou bit, Sufhizue ouze: ouže s’poltaranem kafhlam, s’ shnodraltem liufsam, s’ merd- livo fapo, s’sobnemi luknjami , s’ltruna- ltemi vampi, s’ opadenami ledy, s’ oterje- nimijaizi, s’voslatemi vimzhezhi, s’vode¬ nimi vesilzami na uratu nekupite: onefo sabltoin predraje, u’ tu Chtivenje pridejo tude te jalove, tude te mrenalte ouze na ozhiefseh. Ouni inu doine ali mousne ouze, ka- fire fe od dobriga plemena povershejo, katire mozhne, sdraue duoizhizhne jagne- te rodyo, yfhite,. kupite, venz fhtimaite. Od fposnanja te ftarofti seh ouz. 93 \ v ■ kaker slatu; one fe neprefhazajo, kader h’shlahtnimu fhtivemi fhlil'hyo. Od • fposnanja te ftarofti teh oaz. 4 $e snaide velku snamin, is katireh fe ftaroft teh ouz en dieu guilhnu, en dieu neguifhnu posnat more. Skufheni ouzhy posnauzi tiho prezei refnizhnu is unanje kakefhnofti tega trupla fklenejo. Ony en reslozhik .rtoryo te ltare od teh mladeh is nih mofhkega ftauu posnat, is okornega pogleda teh ozhy, is kakefhnolli tega zhe- la, is teh prieditojezbih voglafteh koitazh tega zhela, teh zheluft, inu tega obrafsa; is tega fhhripaftega .glafsu, kader shivadi merketajo, is terdega poltaulenja teh be¬ der ; is haje, inu is tega venzh ali menje dokonzhaniga raftu tega trupla inu nih udou. P er teh rogateh ouzeh fe posna ftaroft is velikufti, dougufti, inu ftave teh rogom Nefkufheni ludi murejo per isvoleny teh ouz nih samerkanje na kakefhnoft teh riesneh sabou poftavit, leti perkashejo ufa- kimu ftaroft teh shivadi sanefhno guiflmo fkusi to fpoda poftaulenu preinenjenje. 94 s Shterti Odftauk v • . , Ti pravi ofseni sobi, katiri u prrecb nem gobzu fkussobnu mefsu teh jagnet tifhyo, le imenujejo mliezhni - ali jagnezhi sobi; oni po paru, vun pridejo ; tiar prež pridejo vun ti lriedmi, h’ flienemu u’ vog- leh ti• poprei da fhieit miefsenzi pretide- jo, fo uli ofsem tu. Leti sobi fq kratki* bielurumeni, volki, tenki iiiu oiitri na resu. U’ drujem led teh shivadi dua od teh sobou fe sgubita; vezhidieu fo ti lriedmi, ali pa ti, katiri ib nar prei vun prifhli, u’nih preilar fe sallavita dua druga, kadra Iba fhiiy inu dali, inu mozhiieiihi, inu tri¬ krat vezhi, koker ti pravi* fe pravi, kad¬ ri fo mliezhni sobi bili. Ti novi sobi bo¬ jo ouzny sobi, inu te shivadi, kadre yh imajo fe u’jesiku teh ouzharjou duoy lopat- neki imenujejo. U’ tretkem leti tem mladem otizam drugizh dua mliezhna soba vunpadeta, na katireh meltu fe dua ouzhja soba saltavi- ta. Potiem fo shivadi poutretke liet ila- re, inu fe fhtirisobazhi imenujejo* U’ fhtertenl leti sgubyo ta peti inu fhefti jagnezhsob. Tude te dua, koker ti popremi, bodeta fkusi nove ouzhje so¬ be saltaulena* U’petem lieti podeta oba ta sadna ^gatilha soba vun, inu sraileta Od fposuanja te {krofu teh ouz. dua ouzhja soba. U’tiniu zhafsu sliivadi foi rali dokonzhajo, inu bojo pounasobni imetiuani. UTetei redi fe sgody ta vunudar inu to fpremienenje teh sobou. Te gmain ouze sadobyo te druge sobe pergodneifhi, kaker te shlahtne; pa te shlehtne yh da¬ le ohranyo; kader yh te prave s’ fheitemi ali u’ fedmemu letu sgubyo, taku yh te shlahtne do ofmega, ali devetiga leta ohra- nyo. Vender fe mure per tiem velku na eno dobro rejo, inu na llego, na luftne inu na zhedne hlieve, inu na nuzanje te ka- nlenfke foli poniiflit: Per enakem ilanu tega sdrauja sgubyo doineouze od gmain inu shlahtne forte nih sobe poprei, kaker yh ouni,sgubyo. Murete vi tai ufele per sbirainy teh ouz na tille forte ahtingo dat, kadre nih sobe dougu ohranyo: katire sdravu, zheril- vu sobnomefsu inu sdrave sobe imajo. Zhres te prutillavike, katire feni jes dofiehmau naprei nefsou, bi jes iineu fhe velku, morebit tude kai novega napreine- ili; pa ta velka zava med vami je fhe u’tem fposnani teh ouz, inu tftei ouzhf rey premlada, inu neifkufhna, 6g t Shterti Odftauk. Le satu, kar feda pride vafs profsinis Ahtingo imeite na paaranje ali na jesdenje teh ouz. Reshite ule burne, zhemerne oune, kadri venzh duak koker voune nof- syo. tffaku jefsen te flabe, te burne, amoshiiike od lebe daite. Pultite vafhe jBgnezhe oune dougu nih matere sesat. Nikar vafhe doine ouze h’fmerti ne- mousite. 4 Skerbite sa zhedne, prehrana* fuetle inu luftne hlieve: sa sdrave pal'he u* vigred* po leti inu jefsen; boite fe pred terni s’vodo oblitemi, mokremi, inu mike- mi kaker pred fmertjo. .Skerbite sa kamenfko fou: sa do¬ bro , sdravo, inu obiuno futringo po sirnih Taku dougu da vi saterezhi praunelker- bite, vafhe ouze konz usamejo* po nmo~ shizah poginejo. Nar te priedne kushne - inu druge bo- liesni, kadre te shivadi nadlugiejo, folete, kadre bom feda povedam Od gary ali t Sheb. 4 Sheba jeenu kushnuhudu: te boune shivadi tihu tem sdravem zhafsi fkusi ti« fhanje u’hay,fkus perteknjen/e per lesha- ny, inu fkusi ribanje dodelyo. Od gary ali 4 Sheb. 97 Urshahi, katiri h’ timu perloshnod da¬ jo, fo: ufe forte teh nezhednodi, katire vouuo ali kosho ofkurnyo: topli, nilki hlievi: ta zhemerna tlela, gnui, 1'klatje, hlap ali fparaiza, katire take materie od febe dajo: te pajenzhine: prah, katiri tem shivadim u’vouuo pade: to pomankanje te kamenfke loli, ta burna futringa: to sapertje teh shivadi, to hudu.dershanje po simi; ufi leti urshahi to lmdu naprei per- nefsejo. Tali, kir fe tilka sazhue, fo herbet, led¬ je, krifh, urat, plezhe kolenfke kotli, ti suoterfhui kraini tali teh priedneh inu sad- ueh beder, uar nevarneifhi fo krade; oita preje kosho, inu mefsu, inu napravi ture inuotuk, katiri velkukrat nemorejo-os- drauleni bit, u’obrali ona nazhne vuitnize, mifs, ozhy, vufhete inu roje, kader title resgrudi ali fnje, ona nazhne te kollazhe* Da bodo ouze fhebove gratale, mo¬ rete vi per zeitu fposnat, kader vi ahtin- go imate. Od sazhetka, tu fe pravi, po- prei da kosha naga podane, pospate vi to hudu is te bresfarbane, blede, glihne, fpa- zhene, temne, inu fmertnofarbade voune; od tega sazazaniga umasa, katiri pod vou- G 98 ^Shterti Odftauk no kosho sakrye, inu is tega, da vouna rada vun gre, kader jo vi uliezhete. Enu malu posdey fe leta boliesen perkashe fkusi nepokoi teh shivadi; fkusi nih ribanje inu derfkanje; fkusi vun pa¬ danje te voinie; fkusi kosho, kira voune nema j fkusi te mihine ferblive miherje inu lufke; i.;u h’ fliednimu is teh kraho- veh, kervaveh, ujedeneh turou ali otu- kou. Kakerhitru tedai vi vidite, da vouna na herbtu, na ur atu ali na drujeh kraj eh farbo sguby, gorliese, inu ghhna pohaja, murete vi prezei te boune od teh sdraueh odlozhit: to gor uhanu vounu blisv- pef koshi odhrizh, inu ta umas s’euem fukne- nem blekam od kosite dou sribat, inu kir je ufe prou zhihu horjenu, ufaki dan en fledni nagi krai duakrat s’ eitiin mozhneni lugam, katiri je is pepieva inu pofufheni- ga kurjega klatja u’ dishouni ali apneni vo¬ di f kuhan, omit. Ta miti taku dougu nu- zaite, da ti fhebovi kray te kosite obene lufke ali krahe venzh neperkashejb': po- tient pomashite je s’eno shaubo, kadra je is drobnu houzheniga fabbatilfemeha (po niemfhku: ©abattlfnarnen ) s’ folenem bu- tnuii: ali pa is drobnu houzheniga . zher- 99 Od gary ali 4 Sheb. ni ga kihnega koriena, inu bntra : ali pa is shuepleniga zuetu, inu malti; ali pa is obribanem kofhobrem ali shivem frebram, inu maltjo, perpraulena, Ufi ti miteSni osdravyo ouzam, volani, inu konjam fhebe, kader fe tak 7 -! nuzajo, kaker vam je povedanu bilu. Tude lanie- ni olei s’ shivem frebram ali kofhobrem u’ enei dobru sateknjeni llafhizi en pou ure trelti: ziegloultanoviz inu Itu drujeh shaub inu mitelnou preshenejo shivadim kralte, fhebe, garje, inu vufhh Od suotra neliniete vi teni shivadim - -sa vol gary ali kralt obene sa kry fzhifhen- je arznye, tude obeneh mitelnou sa fhif- sanje dati; oni ym vezh.fhkodyo, kaker pomagajo; pa kamenfko fou b’li$anju, do¬ bro futringo, dobro {telo inu frifhen lufic murete vi ym ufaki dan dat, ali je vi u* kratkem osdravit ozhete. Od ouzhjeh ofsepnis. Ouzhje ofsepnize niio. ufaki zhafs te- 'ga leta, tude nikar ufaku letu, nik ar pou- feh krajeh ginain. Zhafsi fe sazhneja - o . . ufe moi O-jO/vdu}, ■ I IOO 4 $htem Odflauk u’vigred, zhafsi po led, zhafsi jefsen, po simi malukeda vunudaryo. One nepridejo od oisepniz teh otruk; dokler ti otrozi morejo takumalu te oaze, koker ouze te otroke nateknit. one pri¬ dejo od eniga laftniga uremena, kadru yh napravi. Kader koli fe to ureme napra¬ vi, taku ofsepnize na ouze napadejo. Sa tega volo vi vidite, da one velkukrat po due, tri lieta enu sa drujein te shivadi Iti- fkaio, inu drugizh pet, ledeni inu defset liet vun oftanejo. Nar vezhkrat fe one snaidejo u’to- pleh, u’ rauneh inu nifkeh kraj eh, inu nar dali fe one u globozhini gor dershyo Ma¬ lukeda yh bote vi u’ gorah samerkali, inu kader tille pridejo, nikoli nifo taku hude kaker na rauni semli, inu u’ nifkeh krajeh. U’ timu fhtuku fe ofsepnize teh ouz s’ ofsepnizami teh otruk s’ glihajo, da fo one sdai mizhne ali rahle, sdai navarne, sdai dobre, sdai hude, sdai fmertne. One fe obernejo en dieu po uremeny teh of- sepniz, kadru yh naprei pernefse, en dieu po tem leshifhtui inu kakefhnolti teh kra- jou, teh hlievou, inu teh pafh, inu en dieu po tei vishi, kaker vi tem shivadim ltrie- shete, kaker yh redite iuu llegate. Od ouzhjeh ofsepniz. IOI Neverjemite, da bode ta bolesen rah¬ la, mu ofsepnize bodo dobre, kader fo ou- ze, katire fo yh napadle, fo flabe, sgla- duane, inu nesdrave ; kader one n’ tefneh, u’ temneh, u’nezhedneh, u’fmerdliveh pre¬ bivam; kader one burno, ali premalu fu- tringe imajo; na nifke, inu mokre pafhe grejo, inu nizh od kamenfke foli h’lisan- ju nedobyo. Ufi, katiri nih ouze taku dershyo, bodo kar famu velkukrat ofsep¬ nize u’ nih hifhi imeli, temuzh tude ta ve- zhi dieu od teh ifteh bodo konz usele. U’ glihi vishi imate vi letu perzhakat, kader je ureme nesdravu, luft mokra, feihtna, meglena, kropiva, inu hlapna. Dobro vishne ofsepnize morete vi le u’ vigred ali krai leta perzhakat; pa tude vrafizha, ali bal- driana, od verbove ali dobove fkurye s’ llerdjo fladku ltorje.no, od snotra noter dalle; svuna pa s’ kafro vem shgaojam na tem pravem kraju teh ledy notersaribate. Pametni gofpodaij (pametni, pravim jes) morejo tude pishem fkuliti. Verider ufi leti mitelni nizh nepoma¬ gaj o, ali vi pafhe nepreminite: ouze na hribre, na gore ne gonite, ali dilem nikar sdrau futer nedalte, inu hlievezhedneinu luftne nedershite. Nar te bulfhi predvaruanfki miti, ka- tiriga vi vafhem ouzam per enem dougem mokrem, inu rofsnem ali feuhtnem ure- meni fuper to gnilobo dat morete, je ta fpoda poltaulehi: Od metala, ali gnile bolesni teh ouz. 113 Usenike sa eno ouzo eno pouno shli- zo foli, en pon shlize pepieva, enu pou shlize fuhega ltduzheniga pelina, en pou shlize fuhega Itouzheniga rosmarina, iiiu en kuintl drobno itouzheniga glasba, kad¬ ri le po niemfhlm imenuje ©piejigiaš, ufe letu llurite s’ vodo lkenimu teltu, mu puitite ouze lisat. Peti Odftauk. Od laftnuhi teh fuin, inu nih fufeb- neh bolesni. K-ai sa en nuz fuinje sa vafho haushingo iniajo, obeden bol nevie, kaker vit vi posnate ta dobri shrnah nih mefa, inu vie- ite kai vafhi mofhni noter nefejo. Od tega prida nih reje vam nizh nemam pried pernelti; tu pak ozhem inu mureni vam povedat, kai sa eno forto vi redit murete, ali vi letedobizhke pogmerat, vafho hau¬ shingo pobulfhat, vaihe noterjemanje po- vikfhat ozhete. H Peti Ocilkuk 114 Per isvoleni teh fuin, katire li vi sa pleme sberete, imate tille vishe dershat, katire feni jes vam per isvoleni te govei- ike shivine priedpifau : isvolite fi ufele te nar sdraveifhi, te nar mozlineifhi te nar bulfhi. Nikar telku na farbu negleite, ampak venzh na pleme, od katiriga fo pover- shene. ,Sufebnu na tille gleite, katire fe od drujeh 1’kusi velikull, inu dobri telefsni lian reslozhyo. Ali morete, taku li poy- fhite tille, katire lo douge, katire imajo fliiroke kraje, velke vampe, kratke inu mozhne urad ali fhinike, 1'hiroke perli, fhiroke inu kratke kolti tenko kosho, kati¬ re fo budne, inu jedlive, le take vam po¬ magajo. Te m ib in e te trudne inu flabe nifso sa pleme, dokler one povershejo glihne mlade, ali pa tude amoshnike. t Stemi pounagemi, ltemi fpornemi, ne- llautnemi ja lih taku, kaker ene, taku te druge povershejo glihne mlade, fuiebnu kader fe sdrujemi nejesdyo. Pred pet kuatremi yh ne shenite h’ merjafzu, ali vi od teh mdadeh kai do- briga gor sredit ozhete. Od laftnufti teh fuin. I IfT Imate vi perloshnoft inu freyolt va- fhe fuinje h’ diujem merjafzem lpullit, ta- ku lturite tu: fkusi tu bodete vi vafhe pleme pobulfhali, i\u dobru feme u’ va¬ fhe hlieve perpravili. Douga mokruta fhkodye fuinjam, inu tem drujem shivadim, kader fe tiite vun shenejo, ali pa fe doma na fuhem neder- shyo: one padejo u’bolesni, ukugo inu po fhopek konz usamejo. Is tega morete vi dol uset, kakumo- zhnu vi fallate, kader vi mienite, da je ti- iti fuinfki hlieu tu bulfhi, ta sdraveilhi, kadri nar bol nil ku leshy, kadri je od snotra nar fkurneifhi, inu od svuna nar bol umasan. 4 t Suinje zhednolt foiga trupla sa lubu imajo, kaker druge shivadi; kader fe one u’blati valajo, tufe sgody, en dieu, da fe one ohladyo, ali pa da kosho od maltne- ga umasa ozhiltyo, kadri fe je na nih gur- ni kosbi napraviu; taku yh tude tu jednu shelje napeluje, kader one na nyveh inu u’zekleh ryejo. Tude ta fuha hiza je nih sdrauju fhko- dliva, fufebnu kader je dougozholsna inu filna. Želu te dfuje liiinje per nei u’zer- H 2 , Ped O drl a uk ii 6 knejo, kader obene lushe, mlake, ali ze- kle nenaidejo. < Kader te shivadi dougu le en futer jejo, fe sgody, da one po zhafsu boune poitanejo, lufebnu teda, kader one foli ne- dobyo. Lih tu fe sgody, kader fe one prepitajo; one padejo u’bolesni, ukralte, u’ fhetinallo gnilobo: one dobyo vufhi ali shivotje; nih flanina ali fhpeh fe rellaja, inu one ali na vodeniži, ali na nedehi, ali na eni drugi bolesni konz usamejo, ali fe nesagerzhyo. / Letu fe poglavitnu pergody tem iftem, katire malukeda ali nikoli na frai luft ne- pridejo: katire 1’kus u’nih blati leshyo: katire nih truplu per enei velki hizi u’ obe- nei lushi ohladit, inu od nih koshe umasa fpravit nemorejo, kadri je ferby, shega- zhe, ferderba, inu sategavolo te shivadi fkus inu fkus nadlugj^e. U’take 1 k urne lushe yti vi fuinjam nenlate branit; one is fuoiga nagnienjati- lte yfhejo: onefe is ene lkriune sapuve- di te nature u’ tilteh valajo. Take lushe, zekle, inu blate nym nefhkodujejo: te- muzh yh le per sdravi ohranyo: one ffrifbajo nih kry, dajo muzh nih truplu, ozhiltjo nih kosho, potihnyo nihferbjenje, Od laftnufti teh fuin. 117 inu shegetanje, pogmerajo shelje h’jedi, napravyo ralt inu gorjemanje, ttoryo mefsu shmahueifhi, malt zherltavey, Hanino ali fpeh terdneifhi. Bres fkurneh lush fuinje taku malu gor jemlejo, kaker raze inu golši bres vode. Bolesni inu kushne bolesni, kadre nar navadneifhi zhres fninje pridejo, fo, kadre fe tu fpoda napreipoltavyo. Kraftovina inu vurhi. Ni potrieba, da bi vam jes te due hu¬ de rezhi popifau, kir yh ufaki zhlovek posna, one fe gor dershyo na koshi, kir te shivadi od nih nasnanje dajo fkusi Ita- novitnu ribanje inu prafkanje u’ hlievi inu s’vuna hlieva; le te mitelne vam jes po¬ vedat ozhem, kadre imate vi fuper te due bolesni nuzat. • Nar poprei murete vi te shivadi na frai luft fpultit: s’vodo oblit, inu kopat, inu u blati valjat pultit, nar venz teda, kader fe to hudu sazhne. Ali bulfhi ne- poltane, taku omyte te nezhedne kraje s’ enem mozhnem lugam duakrat en dan, inu kader fe pofufhyo nuzaite to shaubo. Peti Odflauk Usemite tri lote fuho ltouzheniga ta- veha, ali pa kihnega koriena, eni pravyo zhimirjou korien, inu ga smiefhaite med devet lotou butra. S’ to shaubo namashite te kraftove bleke dobru, inu saperte fuinje enpoudni nar men je u’en fuh, luften hlieu, da ta miti fo j o muzh flori; potiem fe te shiva- di fpet vun fpuftyo. Je potrieba, da fe pomasanje pono- vy, katiru vi is tega dol uset morete, ka¬ der to ferbjenje inu prafkanje gar nehera, taku je nar bulfhi, kader fe ta drugi dan sgody, po tiem, kir fo shivadi poprei su- pet s’ lugam umite bile. Kader pa vi shueplovu shaubu, ali pa kofhobrevu shau- bu nuzat ozhete, taku murete vi u’ eno apoteko yti, inu ahtingo imeti, da fe ko- fhobrava shauba nikar pervelkubarti ne- nuza, inu fe nikoli pretoullu nepomashe. Od fhetinfke gnilobe. t Sietinfka gniloba fe malukeda farna sazhne; ona vezhi dieu pride od fpufhan- ja tega fhpeha, inu f kusi kervave korenize inu vunpadanje teh fheiin od febe nasna- nje da. ii9 Od fherinfke gnilobe. Ta bolesea gre pozhafsu napr.ei, ona je pa velku navarneifhi sa shivadi, kaker kraltovina, vezhi dieu zhres titte fuinje pride, katire fe malu prehodyo, katire dougo, inu fkus ene Torte futer jejo, ali katire fe prepitajo. Per fuinjeh, katire fe vuti fpufhaib, inu fe fizer zhedpu dershyo, fe leta bole- sen nikoli nesnaide, ali pa malukeda; ozhte tai vi vafhe shivadi pred tem hudem obaruat, putike ym luft, futringo fpremie- nite zhafsi, inu je sakolite ali pa predajte, kader per pitanju flabu jeli sazhuejo; do¬ kler u’tei pergodbi nemate vi od arzny obene, ali pa želu malu pomuzhi per- zhakat. Zhres glaunu je leshy temu hudemu pred varuat, kaker pomagat teda, kaker je vun udarivu, mitelne fem povedou: fa¬ rna natura teh shivadi yh imeti ozhe, le tu da ym yh vi perpuliit ozhete. ' Tjjii, katiri fhekai pomagajo, fo nesrevu fadje, shelod, ali shirje, bukouz, pitje od fkuha- nega knopra s’efsiham smiefhanu, zhiifa apnjena voda, galunova voda, inu dobova fkurja od mladega driuja ali ,vey. Leto fkuryo| morete vi taku, kaker knoper, ali fkuhat, inu tiku pitje fuinjem pit puliit, ka- 120 Peti Odftauk tireni fhetine vun padat sazhnejo; ali ga morete drobnu ftlizh, inu ulaki poubouni fuitij ulak dan duakrat eno pouno shlizo med mter smiefhat. (fe saftopi, da fkur¬ ja mnre poprei pofufhena bit.) Pa ufi leti mitelni pomagajo le od sa- zhetka te fhetinfke gnilobe, inu le teda, kader je sdravu ureme, hlievi fo zhilti, fuhi inu lufttii, inu shivadi rade jejo. Ka¬ der je bolesen pa shie prenemagova, ali pa je ureme dougo mokre, rofsnu ali feiht- nu, hlapim, hlievi temni, umasani, fpar- zhni: pultyo shivadi futer od ene jedi do te druje u’koriti dat, bres tega, da kai velkega od tidega fnejo: teda nikar ar- znye, nikar drugi mitelni nemajo mozhi tem bounem shiulenje ohdershat. Pfhenivoft. Pfhenivoft fe le per fuinjeh sazhne. Nih natura to boliesen farna od febe na¬ pravi. Jes jo yfhem u’enei zimi, katiro prafzi lih taku, kaker jagneti to naftavo h’mihierfkuvesilnemu zhervu u’moshga- neh od fojeh ftarefhou erbajo. Od sazhetka je pfhenivoft fkrita; fuinje, katire fo pfhenive, obeniga sna- Pfhenivoft 121 m? ni a od ene bolesni fposnat nedajo;one fo budne, jedlive, inu na videnje popou- nema sdrave, sa tega volo tud e ta pfhe- nivod od sazhetka ninavarna; kir fe pak te shivadi u’ kratkem nesakolejo, alifeta bolesen nepreshene, taku teda ena bole¬ sen poudane, katira fpeh fkasy, mefsu inu ulago dala, inu obuje odudnu ltori. Od tod pride, da velku ludy to pfhe- nivo d ali pfhenu teh fuiiij s’ bikouo boles¬ tjo, ali s’ temi taku imenuanimi franzho- sami fo perglihali, inu sa tifto bolesen vun dali. Da je lih letu ena smota, je vender refnizhnu, da daruhada inu pofile- na pfhenivod mefsu teh fuinj nezhednu, zhervivu, nesdravu, inu odudnu dori taku, kaker ta daruhada bikova bolesen to go¬ veje mefsu napravi. t Suinje h’pfhenivodi nagnjene gratajo taku, kaker h’fhetinfki gnilobi, kaderdou- go ene forte futer jejo: kader imajo na frifhni lufti, na zhidi, sdravi vodi, inu na sadoidnem prehajanju pomankanje: kader dougo u’ tefneh, u’ blatadeh Idieveh, ali u’ mlakadeh' dboreh leshyo: kader fo pre- pitane gratale, ali na enei rezhi fo poman¬ kanje imele, katira bi nym h’ sdrauju bila. I2Z ~ Perl Odftaiik > Nar navadneifhi leta bolesen u’fred- nei llarofti naprei pride; prau malukeda u’ mladofd, udtaroiti pa lkorei nikoli vun ne udari. Veliku mitelnou vam bo fuper pfhe- nivoft narataneh; ti pravi pak fo leti, da fe vi teh urshahou sogiblete, katiri h’te¬ mu perloshnoit dajo. Kaker ena arznya fe vam naprei da jed od graha, od sele- niga inu fuhega sheloda ali shirja: llekle- nina (poniemfhku ©ptefjgloč) s’pepie- vam inu s’otrobami: pitje od luga s’ fal-. miakam ali amoniakem smiefhanu: llek- leninou pulber (po niemfhku glačpul&er ) od lleklenineh jeter en quin- tel dne ali tribarti na en dan dat, ti inu fhe druy mitelni fe hualyo; pa obeden med ufemi bi ne meu po saguifhany eni- ga fkufheniga fuinjopitouza *) to pfhehi- voft bol inu hitreifhi pregnat,' kaker te ku- hinfke pominje, kadre fe u’ kufrallem fo- dy ukup sberejo, inu od eniga dnu do drujega fuinjam h’ pitju dajo. Katiri ku- fraliega fodja h’ohranjenju teh pomyn ne¬ ma, tild s’ eno pilo kufer spili, inu tillu pilenje s’ telku lolio smiefhei; inu puid ta *) Gbfpuda t Strunza. .Shifsa. kufer od foli szerat, inu dai od tega tem pfhenivim fuinym ufak dan sa eno shlizo ureidnu med filter, ali pa u nih pitje. 4 Shifsa. 4 Shifsa fe loti fuin vezhi dieu per mo¬ krem inu merslem uremeni, nar navadnei- fhi jefen inu vigred. Ona ie zha r i nuzna, zhafsi fhkodliva:' ona nelje .na, sdrauje, zhafsi na fmert. Ka- d°r fbifsate shivadi Habe neftori, inuym lufht h’ redi ne usame, taku fe ni trebi hadiga bat; ona szhilti to truplu, inu ito- ri te shivadi sdrave. 4 Satnu, kar vi per tiem llorit imate, je, da vi te boune pred mokruto, inu mrasam obvaryete, inu yh u’fuhe inu dobru nastlane hlieve poltavi- te. Arzny nizh ne nuzaite. Kader fe yh pak to hudo dougo der- shy, usame tem bounem im>zh, inu s’ti- ito tude lufht h’jedi: taku daite njm dua- krat na dan, tu je s’jutra inu vezher eno pouno shlizo drobim ltouzheniga shelcda, ali lezhe, inu en pou shlize drobnu ltou- zhenega jalapovega koriena, inu eno pou¬ no peti mokre mati aliotrobouh’ jedi. Le¬ ta miti murete vi fufebnu nuzat, kader # Peti Odflauk. 124 klatje,, kadru od shivadi pride, mozhnu fmerdy : vi ga murete taku dougo nuzat, da fe ta fmrad sguby, iuu shivadi vefelei- fhi poltanejo. Kader fe tu sgody, iuu shi¬ vadi naprei fhifsajo, taku itorite li leta pulber: Usemite sheloda ali shirja ali pa le¬ zite 6 padi. Povodite taku dougo, da er- jave gratajo, llouzite prou drobnu, iuu smiefheite s’ duenia pouuema pelhni Itou- zhene dobove fkurye inu tuliku britke fo- li (po niemfhku^ifterfa^) inu smiefhei- te tein shivadim od tillega med ufako fu- tringo sa eno shlizo uriednu. Vender mu¬ rete vi raunu tega tiftu, kar lem jes vam sgora povedau, nikar vun pultit, namrezh, da vi shivadi pred mrasam obvaryete, inu fuhe obdershite. Bres tega predgleda ali fkerbi nepomagajo drugi mitelni nizh, te- muzh fhifsa gor nehera, te boune padejo u’ grishu inu pozerkajo. Erjavoft, Kraf, uratni otuk, ali diuy ogin. Obena bolesen sa vafhe fiiihje ni ta¬ ku pokonzhliva, kaker er j a voli, kraf, ali uratnu ushganje. Vi jo imenujete ta diyu Erjavoft, Kraf, uratnCotuk. 12 $- ogin, inu per tiemsallopite enu hudu, ka¬ dru te shivadi hitru umory, inu obenei arzny nehenja. Kader je ta bolesen per fuinjeh, ona nasnanje da fkusi eno terdo, britko, hizno otezhenje ali otuk, kadri velkukrat fam urat, velkukrat pa urat, glavo, perfi inu vamp podusame, gertanz ukup ltifni, bra¬ ni oddihuat, inu u’ kratkem shivadi sadufhy. Ta otuk je okrogou, podougat, isteg- njen, inu niega farba je zhafsi fuetlu er- dezha, zhafsi tenmu erdezha, zhafsi zher- nuerdezha, sdai erjava, sdai fuinzhnufar- balla, sdai blekata, sdai llremnalla, N el tori obeniga hetra, inu fufebnu ma- lukeda fe resdely, ali restezhe; tu je ur- shah, da ufe boune shivadi pozerkajo. Raunu tega otuka bodete vi fhe druge perkasanje samerkali, ali fe vi am ufet ozhete; vi bote videli, da fe shivadi s’ mu- jo oddihujejo, hripetajo, gobez gor odpre¬ jo, jesik vun molyo, is nufa yni shnoder tezhe, is ozhies voda: da ultne nebu, inu jesik zhernuerjau, erdezho erjau, fuin- zhnu farball, inu rivuz fmertno far bali vuu vidyo: vi bodete samerkali, da fo shiva¬ di inoznu trudne, mozhno shaiollne, inu 126 Feri Odftauk . • ' v 1 sbritkuane: da eno filno merselzo inu velko hizo u’glavi imajo. Vezbi dieu pouilane ta bolesen u’ mo- j kreh inu mersleh lieteh, inu nar venz kar¬ ti vun udari na tiileh irajeh, inu okulizeh, katiri nilku leshyo. Pa tucie ubuiiheh lieteh inu na bol viisokeh opirjeh naprei j pride; letu fe fufebnu sgody, kader ta gorfki fnieh posdu ih e le kreimka ali go- fpoinika kopny, inu shivadi tilto vodo pit murejo. Vender malukeda uie iumje bou- ne grataio, katme u’ bounem kraju prebi¬ vajo. Zhafsi pride bolesen le zhres te ilare, zhafsi zhres te mlade,* zhaisi zhres te friedme, te riesane, ali nenesane, te tonile, ali te medle, breje ali doynz. Na leto pergodbo murete vi ulo vaiho samer- klivoil pollavit: leta vam bo zhaisi venzh, kaker uie vafhe arznye nuzala: ona vam bode pokasala, katirem bolesen nar venzh zu itavi, katire fe venzh, kadre nieiije od tega hudiga bat imajo. Zhresglaunu na muzh teharzny u’ti¬ mu hudimu vi nizh ne savupaite, kader je ta boliesen she vun udarila: arznye te boune shivadi noter uset nemorejo, nikar dol poshrit, inu da jo lih usamejo, taku Erjavoft, Kruf, urami ptuk. 127 one poprei uzerknyo, kaker da arznye fojo muzh vun fpuftyo. Tude ti unjani mitelni, katire vi na gumpe poloshite, sdrave shivadi neitoryo, nar menje teda, kader le otuk hitro sazh- ne, inu hitim gor sralti: kader fo shivadi poprei, da lo u’ bolesen padle, veliu ter- pele: kader fo nih truple fkusi malupri- dnu Ogleju ali flegu sanemarane gratale: kader nih kry, ni erdezha, temuzh le vo- diena. Masarije od iua, efsiha inu kafre, obesuvanje ali umfhlagi od shganja, efsi¬ ha inu kafre, riesanje u’ kosho s’ nosham, haralte shnure inu taueh, inu velku druje rezhi, katire fe vam ratajo, fo tu bres ufe mozhi inu bres nuza. Velku vezhi dobizhik bodete vi ime¬ li, ali bote vi tille shivadi obaruat ifkali, katire vam sdrave pried pridejo. Jes ozhem vam mitelne na roko dat, katiri vam per tiem pomagat morejo. H’ pruvimo ponlujaite fe ta urshah sgruntat, sakai fo fuitije boune. Ali je ta velka hiza, taku yh shenite uTienzo, u’ hladne, veterne hlieve; pultite yh ko¬ pat, u’blati valjat, inu le u’teh hladil eh urah vungnat. Ali je pa mokruta, od ka¬ tire ta boliesen pride, ali fo ti mersli pou- 128 Peti Odftauk nozhni vetri, teda imeite te shivadi u’ to pleh, inu fuheh hlieveh — inu ali imajo drugi urshahi na tem hudem doug, taku le murete pomujat tilte pokenzhati, lpre- meniti, ali pobulfhati. H’dr ujemo murete vi, kaker hitru en fhtuk sboly, prezei te druge vun odgnat, inu u’ en drugi hlieu ali krai poltavit. H’ tretkimo daite ulaki shivadi ufak dan po duiekrat eno pouno shlizo kainen- fke foli s’ enem quintelnam galuna, inu enu ali due pelti poune mati, otrobou, ali moke ukup smieihanu h’jedi. Ali usemite namelti galuna drobnii ltouzhenu dobovo 1 kuryo, knoper ali she- lod en pou shlize, ali pa na nieiti tega: ierbarjovu erdezhu farbu. Ali pa llouzite shivu apnu, k, p. en funt, s’ melheite ju s’ enem funtam liune- ga iua, inu en pou funta shalitra, inu daite ulaki shivadi od tega ufak dan tri poune shlize. Tude ta terdi liefsni pepieu je dober, kader ga poune pelti med pitno vodo ali med futer smielhate. Veit- Od Erjavofti, Krafa , uratniga onika. 129 " * Vender ufi led mitelni bodo pomaga¬ li, kader vi urshahe premenite, pobulfha- te, ali odlozhite, kadri to bolesen na- pravyo; dokler arznye kai malega, pa ni¬ kar ufe lborit morejo: one fo le mitelni en dieu sa pomaganje pa nikar popou- nema. OOOOOOOOOOOOOOOOO S a p o p a d i k. • • Na fienzu Marie Theresie ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ 5 Befeduanje na deshelfku ludftvu*, ♦♦ *«. 7 Pruvi Odilauk. Od isvolenjateh bikou inu krau sa pleme. 12 Od hlievou ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ Od-pafsounikou te goveje shivine.« 19 Od vun gonjenja te shivine u’vigred ♦♦ 21 Drugi Odftauk. Od pomory inu reslozhnofti ali mnogo- terofti. «» ♦♦ ♦* ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ «« 24 I S a p o p a d i k. Od urshobou, katir tem kushnem boles- nam perloshnoft dajo. .♦ .* .♦ ♦* ♦* if Od fposnanitneh snamin te shelodzhne ku¬ ge grishe ali raku imenuane preberaune fufhize ** 4 * »» ♦ ♦ •« *♦ o* ** ♦ > »« •« •* 32 Od fposnanitneh snamin tegfc flesena po- morye ali takti imenuaniga gorifhtua na fleseni♦♦ «« ** 44 4 « 44 44 44 44 44 44 35 Od fposnanitneh snamin te napihnjenje bo¬ lesni, ali tega napihnjenja.* 44 44 44 44 38 Od fposnanitneh snamin te pluzhne bolesni. 41 Od bikove bolesni, ali taku imenuaneh franzosou te govedine ♦ ♦ «♦ ♦ ♦ ♦♦ ♦ ♦ ♦♦ 47 Od teh fposnanitneh snamin te bolesni u’shivinfkem gobzu,« », ». mm«««« 54 Od teh fposnanitneh snamin te parklove bolesni ♦ ♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦ ♦ 57 Tretki Odilauk. Od teh napraot, koku fe mure s’ to bouno shivino obhoditi, kader ena kushna bo- lesen vun udari. 44 44 44 *4 44 44 44 44 59 Od sadershanja te boune shivine per rey. 61 Od pitja sa te boune ♦ ♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ 65 Od hlievou sa te bšte.v« *4 44 44 m 67 Od poflou, ftresbe, inu flege teh botinch. 69 Samerkanje od vushanze teh arzny ** ** .371 Od S a p o p a d i k. Od nuza ali vushanze teh kosh tifteh shi- vadi, karire fo u’kushni bolesni konz usele ; od pokopanja teh mertueh, inu zhejenja teh hlievou ♦ ♦ ♦ ♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦ ♦ ♦ ♦ 7 4 Od ufhafanja ali kakefhnofti teh sdraveh shivadi u’tifteh krajeh kir je kushna bolesen vun udarila ♦♦ ♦♦ «« ♦* ♦♦ ♦♦ 77 Od sadershanja teh sdraueh shivadi u’ ti¬ fteh krajeh, u’ katireh fe kushna bole¬ sen snaide. ♦ ♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ 79 t Shterti Odftauk. Od isvolenja teh ouz sa pleme ♦ ♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ 86 Od fposnanja te ftarofti teh ouz** ♦♦ ♦* ♦* 93 Od gary ali fheb ♦ ♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ 44 44 ♦♦ 44 ♦♦ 96 Od ouzhjeh ofsepniz** ♦♦ ♦♦ *♦ *♦ ♦♦ ♦♦ ♦♦ 99 Od metula, ali gnile bolesni teh ouz** *i jog Peti Odftauk. Od laftnufti teh fuin, inu ni h fufebneh bolesni 113 Od kraftovine inu ufhy. ♦♦ *♦*. ♦*♦♦ ♦♦ 117 Od fhetinike gnilobe «♦ ♦* ** ** ♦* ****** i 18 Od pfhenivofti 44 44 44 <4 ♦♦ 44 ♦♦ ♦♦ ♦♦ 44 120 Od fhifse *« «* «* *« *« *« *• •« «« ♦* *• ♦* 1 23 Od erjavofti, krafa, uratniga otuka, ali diu- jega ognja* «« ♦♦ 4* ♦♦ ♦* ** *♦ 4* 44 44 124