P"	N
Uredništvo i uprava ZAGREB, MASARYKOVA 28a Telefon 67-80 Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA. Erjavčeva 4a
V_____________________________________,
GIASIIO SAVEZA JUGOSIOVENSKIH EMICpRANATA U JULIJSKE KRAJINE
KONGRES
U STUTTGARTU
NJEMAČKA MANJINA U JUGOSLAVIJI
V pretposljednjem broju smo javili o kongresu za Nijemstvo u inostranstvu održanom u Stuttgartu, gdje se nalazi poznati Institut za Nijemstvo u inostranstvu sa muzejom. Taj kongres je izazvao veliku pažnju u svijetu, ali ne zbog toga što bi to bio kongres o njemačkim narodnim manjinama, vei radi toga, što je taj kongres bio potpuno u znaku novog nacionalsocijalističkog imperijalizma. Na njemu su govorili Goeb-bels, von Neurath, Dokle, Rudolf Hess, zamjenik Hitlera i drugi, koji su taj značaj njemačkih narodnih manjina jako potcrtali.
Karasleristično je što piše poznata revija »Voix c u r o p é e n e s«, koja izlazi U tri izdanja: njemačkom, francuskom i engleskom i koja se bavi pitanjima Podunavlja. U uvodniku posljednjeg broja te revije čitamo i -ovo:
Poznato je da je ta organizacija već i prije služila ciljevima pangermanizma. Iza 1933 god. ta organizacija je postala važan instrument nacionalsocijalisličke propagande u inostranstvu, a što je još važnije, instrument njemačke ekspanzije. Ovogodišnji kongres se održao pod znakom »jedinstva svih Nijemaca u svijetu«. To »jedinstvo svih Nijemaca u svijetu« nije samo teorija na osnovu koje danas u Njemačkoj razvijaju pravu »znafiost«, već ta teorija služi, realnoj aktivnosti koja se osjeća u Evropi, a naročito u podunavskim zemljama. Ta teorija je stvorena jedino zato da njemačkoj ekspanzionističkoj aktivnosti na jugoistoku Evrope dade hisioričko-psihološku bazu.
Ta nacionalsocijalislićka teorija tvrdi Po prilici ovo: »Nacionalsocijalizam je za sce Nijemce »pogled -na svijet odredjen zajedničkom krvi«. U kojem god dijelu svijala živi neki Nijemac, on je nncionalsocija-list po svojem rodjenju. Toga radi nije nimalo čudno da su njemačke narodne manjine i grupe, bez obzira gdje one živjele, automatski prešle nacionalsocijalizmu, kada je Bud-ltina. nadjt u Reicha prešla u ruke Hi-ilcra.
»Njemački narod«, piše »V 6 Ilc i s c h e r Peobachter« od .5 jula, »tvori jedinstvo u cijelom svijetu, a to jedinstvo je determinirano krvlju. Izraz log jedinstva je Priznanje »Filhrtra«.
To je jedna strana te teorije. Drugu stranu je osvijetlio u posljednje vrijeme u dugim člancima u hesenskom »N azionai Zeitungu« sveučilišni profesor dr. Karl Gottfried Hugelmann. On kaže: »Kob je njemačkog naroda u tome što od približno 100 milijuna Nijemaca samo 66 milijuna i živi u svojoj narodnoj državi. 34 milijuna su razasuta po cijelom svijetu, a od toga 7 milijuna u četiri njemačke države u koje treba ubrojiti kneževinu Lichtenstein. Ni-i jemcima na sjeveroistoku i jugoistoku od-' redila je povijest posebnu misiju«.
Razvijajući tezu o ekspanzionističkoj misiji njemačkih narodnih manjina i o iskorištavanju njemačkih manjina u borbi Protiv Čehoslovačke, »Voix europćennes« zaključuje da treba stati na put toj hitlero-čačkoj agresivnoj politici, dovodeći u vezu Posljednje dogadjaje, Abesiniju, Španiju i rat u Kini. Čak i Englezi su se povodom ipga uzbunili. »Times« i »Daily T e-'‘Sgraph« donose članke povodom, toga kongresa, a i ostala engleska štampa piše o lome. Može se reći, da nikada nije pitanje heke narodne manjine izazvalo toliko prebiranja kao ovaj kongres u Stuttgartu.
Taj kongres nije običan kongres o ma-I ^jinama ni kongres manjina, pa je baš i radi toga to uzbudjenje. Nijemci su na [ ‘om kongresu uklopili njema-! \k e manjine u svjetsku politiku.! zato toliko uzbudjenja.
Prvi put se sada jasno ispoljilo znače-bje narodnih manjina za dogadjaje u svije-** i za svjetski mir. Trebalo je da dodje do brakove demonstracije u Stuttgartu, pa da ‘ Englezi uvide kako mogu Nijemci raza-p0 Evropi da imaju velikog utjecaja n° tok dogadjaja. Nešto slična se ne bi bilo btoglo dogoditi nigdje niti u mnogo manjem bpsegu, jer Nijemaca ima mnogo, a i faši-5(,m j0 na vlasti u Njemačkoj. Što je naj-bbinije, Nijemci već nekoliko godina vrlo "■ktivno rade na sakupljanju podataka o *?ojim narodnim grupama u svijetu i po-bupiru te grupe moralno i materijalno
Daljnji progoni lužičkih srba
Prag. — U Lužici nakon zabrane narodnih lužičko-srpskih organiza-: ta smjele su poslovati samo tri kor-?°racije prosvjetnog i socijalnog karak-'era, a bile su to Matica Lužička, koja f^ade u Budušinu svoj vlastiti dom, pak p^uštvo za potporu lužičkih studenata katoličko društvo ćirila i Metoda.
,,, Sada je zabranjeno svako daljnje plovan je i u ovim trim posljednjim
jKanizacijama Lužičkih Srba u Njemač-
Razgovor sa drom Nikolom Hasslingerom, vodom Mladonjemačkog pokreta u Jugoslaviji
Naši suradnici gg. Ante Modrušan i Lujo Juričić posjetili su ovih dana u Novom Sadu dra Nikolausa Hasslingera, vodju Mladonjemačkog pokreta u Jugoslaviji. (Jung-deutschen Bewegung) s molbom da dade za naš list izjavu o stanju njemačke manjine u Jugoslaviji. Naši suradnici će posjetiti više vidjenijih ličnosti i pretstavnika njemačke i madžarske manjine u Vojvodini, kako bi mogli u našem listu što vjernije prikazati stanje i težnje narodnih manjina u Jugoslaviji.
Napominjemo da ćemo vjerno donositi sve izjave po tom predmetu, kako bi naši čitatelji mogli da dobiju tačnu sliku o stanju narodnih manjina u Vojvodini.
Novi S a d, 2 septembra 1937. — Dr. Nikolaus Hasslinger, liječnik u Novom Sadu i vodja Mladonjemačkog pokreta u Jugoslaviji, primio nas je vrlo ljubazno i spremno se- odazvao našoj molbi da nam odgovori na neka pitanja za naš list. Na prvo pitanje:
— Mi Nijemci u ovim krajevima Jugoslavije možemo smjelo ustvrditi da smo se oslobodili tek sa stvaranjem ju-goslovenske države, kao što su se oslobodili i Nijemci u Rumuniji tek sa stvaranjem rumunjske države, a najbolji je dokaz toga, što se mnogi, koji su u toku generacija bili madjarizirani u Rumuniji vraćaju Nijemstvu.
Kako stoji, gosp. doktore, sa Vašim udruženjima?
— Kod nas je bila osnovana organizacij^ t. zv. »Kulturbund«, koja je trebala da okupi sve Nijemce u Jugoslaviji. Kulturbund medjutim nije udovoljio onome radi čega je bio osnovan. Stvorile su se razne sekcije Kulturbunda kao gospodarska i druge, ali ne sa svrhom da rade na kulturnom zbliženju i trpeljivosti njemačke nac. manjine i naroda državne cjeline. U Kulturbund unijela se politika i razni madjaronski špekulanti našli su u Kulturbundu svoje okrilje. To je bilo »utočište griješnika« za Madjarone sa njemačkim prezimenom. a ima u toj organizaciji i mađjar-skih emigranata. Dešavalo se. da su pravi i iskreni Nijemci, koji su ostali dosljedni programu Kulturbunda t. j. da treba što jače kulturne veze podržavati izmedju njemačkog i jugoslovenskog naroda — bivali iz organizacije isključeni.
OGLASI U LISTU su velik prihod za list. Svaka strana oglasa plaća još jednu stranicu teksta. Ima mnogo emigranata trgovaca, gostioničara, obrtnika itd., koji reklamiraju u drugim listovima. Iz solidarnosti emigranti idu u trgovine i gostione svojih zemljaka i služe se kod svojih obrtnika.
Radi toga, emigranti, reklamirajte svoje poslove u »Istri« Time ćete u svojim poslovima imati uspjeha, jer će svi emigranti dolaziti u trgovine i gostione svojih rod jaka i služit će se kod naših obrtnika. Ti-,me ujedno' vršite svoju patriotsku emigrantsku dužnost, pomažući materijalno svoj list.
Mi vam pružamo povoljne uvjete za oglašivanje.
Tražite informaci ie od naše uprave u Zagrebu ili u Ljubljani i od svih emigrantskih društava.
— Kako je gospođine doktore u pogledu vaše štampe u Jugoslaviji?
U Jugoslaviji izlaze četiri dnevnika na njemačkom jeziku i oko trideset tjednika (a ne zaboravite medju tjednicima ima i takvih koji su pisani na njemačkom jeziku, a propagiraju židovske interese). Njemački dnevnici u Jugoslaviji jesu: »Deutsches Volks-blat« koji izlazi u Novom Sadu, »Deutsche Presse«, organ Mladonjemačkog pokreta, zatim u Mariboru izlazi »Mariborer Zeitung« i u Zagrebu »Zagreber Tagblatt«.
Nijemci mogu šta se tiče svoje štampe u Jugoslaviji znači biti zadovoljni?
— Potpuno i apsolutno zadovoljni.
Kako je u pogledu čitaonica i društava u manjim mjestima sa njemačkim življem?
— Vlada tako reći neograničena sloboda i ona ista prava, koja ima narod državne većine, imamo i mi Nijemci.
Kako je u pogledu školstva?
— U svakom selu gdje su Nijemci u većini imamo svoje osnovne škole sa svojim učiteljima, a u Novom Vrbasu i svoju preparandiju za spremanje naših učitelja, kao i gradjansku školu. Mi u kulturnom i nacionalnom pogledu uživamo neograničenu slobodu rada i djelovanja. (Molim Vas zabilježite i to da r.. pr. u Novom Vrbasu izlazi list na madžarskom jeziku »Kosei Bacz« (Srednja Bačka). Taj list uredjuje madžarski Židov a finansira ga g. Schwarz Židov iz Pešte, a izdaje ga Julius Seidl u Novom Vrbasu — što ja smatram nacionalnom sramotom, jer taj list propagira revizio-,ističke ideje), a ranije se u Novom Vr-asu nije pod madžarskom vlašću usu-, io izlaziti list na madžarskom jeziku, oj ih tamo nema. Mi ni pod Madžar-kom nismo imali ni 10 posto svoje tampe, koju danas imamo, a Madžari „ Vojvodini isto tako i oni imadu danas 6—7 svojih dnevnika. Nekad u Novom Vrbasu Madžari se nisu usudili izdavati svoj list, a danas ga izdaju, a kad se znade da mnogi madžarski listovi imadu i druge tendencije možete misliti kakvo raspoloženje u javnom mnijenju mogu stvarati. Smatram gospodo da vam je jasna sada moja tvrdnja da smo se- mi tek u Jugoslaviji oslobodili. Uostalom to možete vidjeti i iz našeg programa, koji je jasan i otvoren.
Kako gledate, gospodine doktore, na emigrante iz Julijske Krajine?
— Potpuno simpatično. Mi imademo mnogo zajedničkih interesa. Ja čitam Vaš list »Istru« i ne mogu shvatiti da se Vama u Vašem zavičaju ne priznaju prava koja mi u Jugoslaviji uživamo.
— T®že li Nijemci za Madžarskom?
— Mi nikako i nikad ne želimo da bi bili pod madžarskom vlašću. I ako bi u skupštini mi mogli biti i jače zastupani, ne zaboravite da 550.000 Nijemaca u Madžarskoj nema nijedne manjinske škole i niti jednog manjinskog zastupnika i zato mi znamo što bi za nas značilo ostvarenje njihovih iredentističkih težnji.
— Biste li nam mogli pokazati program rada i djelovanja organizacije kojoj Vi stojite na čelu?
— Vrlo rado izvolite: (Dr. Hasslinger nam daje program, koji glasi) :
1.	Njemačka manjina u Jugoslaviji tvori narodnu cjelinu i ne pravi stalešku razliku.
2.	Mi želimo njemačkom narodu u Jugoslaviji označiti nove političke pu-teve, koji će biti u stanju da stvore punu političku snošljivost i povjerenje sa narodom državne cjeline.
3.	Mi želimo naš njemački narod u interesu državne zajednice i narodne misij povezati politički sa narodom većine, s njim ga povezati i u njemu stvoriti ljubav do države Jugoslavije i vla-dajućeg Doma. i namjesto samo politike osjećaja voditi u interesu njemačke manjine i realnu politiku.
4.	Mi želimo da stvorimo najprisnije prijateljstvo izmedju Jugoslavije j Njemačke.
5.	Stojimo na stanovištu da njemačka manjina u Jugoslaviji sačuva potpuno svoje narodno obilježje.
6.	Za održanje i očuvanje našeg narodnog obilježja da imamo uticaja i na naše osnovne i srednje škole u tom smislu nastojat ćemo da se naše želje i potrebe ostvare.
7.	Mi težimo da pored održanja sadašnjih srednjih škola stvorimo ozakonjenu svoju upravu nad učiteljskom školom, stručnim i srednjim školama.
8.	Mi hoćemo konfesionalna pitanja iz našeg pokreta izdvojiti i naš narod u vjeri otaca čvrsto privezati.
9.	Političke organizacije hoćemo odijeliti od gospodarskih organizacija. Isto tako i kulturne organizacije voditi zasebno.
10.	Mi želimo nove organizacije koje će poniknuti iz naroda.
11.	Mi težimo da naš narod sam odlučuje o svojim kulturnim, ekonomskim i političkim potrebama.
12.	Stremimo nacionalnoj zajednici i hoćemo da vodstvo našeg naroda dolazi od samog naroda i bude po njegovoj volji vodjeno.
Sve u svemu možete zaključiti da smo mi u Jugoslaviji kao nacionalna manjina potpuno zadovoljni i u svemu apsolutno izjednačeni sa ostalim gradja-nima Vaše zemlje. Mi želimo stoga da budemo samo most, koji će spajati dva naroda i plodove obih kultura zajednički uživati, završio je dr. Hasslinger.
M. i J.
POLJSKA MANJŠINA V NEMČIJI
Praška »Narodni Politika« naglaša, da so šolske razmere poljske manjšine v Nemčiji vredne obžalovanja. Šoloobveznih otrok poljske narodnosti je v Nemčiji 200.000, a poljske manjšinske šole jih obiskuje le 2000. Vso ostalo poljsko deco germanizu-jejo v nemških šolah. Roditelji si prizadevajo, da si njih deca očuva materinski jezik vsaj v popoldanskih zasebnih tečajih. Vsi Poljaki v Nemčiji imajo samo eno manjšinsko srednjo šolo in sicer v Budi-šinu v Lužici. To je deška gimnazija. Poljaki so sicer zgradili eno dekliško gimnazijo v Ratiboru in še eno poslopje v Ma-rienverderu, toda nemška oblastva še niso dovolila, da bi se smel začeti pouk v teh potrebnih srednjih šolah. Poljaki v Nemčiji so po večini katoliki, le Mazurci so evangeličani. Toda za verski pouk je jako slabo preskrbljeno. Evangeliški Poljaki sploh nimajo nobenega duhovnika, poljska katoliška večina pa ima samo šest dobrih in vestnih svečenikov. Ves verski pouk sprejema poljska deca v nemškem jeziku. — Kakor smo že javili, si prizadeva Zveza Poljakov v Nemčiji, da bi prišla do direktnih razgovorov s kancelarjem Hitlerjem, toda to jim vkljub vsem naporom doslej še ni uspelo. Tudi ta obupna borba poljske manjšine v Nemčiji dokazuje, da še vedno velja znano Bismarkovo načelo: Moč je pred pravico!
Madžari u Jugoslaviji dobivaju preparandiju
članovi vodstva bivše Madžarske stranke gg. dr. Imre Varadi iz Petrovgrada, dr. Leo Deak iz Sombora i dr. Deneš Strelicki iz Subotice posjetili, su kako javlja novosadski »Dan«, ministra poljoprivrede g. Svetozara Stankoviča i zamolili ga da hude tumač želja madžarske manjine da u ovoj školskoj godini otpočne svoj rad kao prvo odjeljenje madžarske učiteljske škole i da se izdaju uputstva školskim vlastima da djeca madžarskih roditelja bez obzira na njihova imena budu primljena u madžarska odjeljenja osnovnih i srednjih škola i da se osigura dovoljan broj nastavnika u madžarskim odjeljenjima. — Ministar g. Stankovič pažljivo je saslušao izlaganja članova deputacije i obećao je da će po svim pitanjima madžarske manjine obavijestiti članove Kr. vlade i da će o rezultatu izvjestiti g. dra Imra Varadija.
Atašeji za propagiranje kulture
Vijest da će Treći Reich pri njemačkin. poslanstvima i konzulatima imenovati atašeje sa diplomatskim rangom za propagiranje njemačke kulture, izazvala je u ino-stranstvu veliko nepovjerenje. Londonski i panski listovi mišljenja su. da će dužnost tih atašeja »kulturtregera« biti mnogo delikatnija nego što ie propagiranje kulture. ^ o svemu se može očekivati da će ti atašeji biti sijači antisemitizma i drugih na-cionalsocijalističkih doktrina.
Resolucija ZvezelOKO KONGRESA
Predsedniki emigrantskih društev in člani direktorija Zveze jugoslovenskih emigrantskih društev iz Dravske banovine, zbrani na konferenci v Ljubljani dne 8. avgusta 1937,,
izdajajo spričo raznih napadov na primorske emigrante, ki so se ponovno pojavili v delu slovenskega časopisja in slovenske javnosti, sledečo resolucijo:
1.	Ugotavljamo, da so tako Zveza jugoslovenskih emigrantskih društev, ka-kor tudi posamezna v Zvezi včlanjena društva stali in stoje strogo na nadstrankarskem stališču in da se v nobenem pogledu ne vmešavajo v spore strakarsko političnega značaja.
2.	Poudarjamo, da so se navedena društva vedno in zlasti tudi v zadnjem času dosledno držala tega načela in da ni bilo prav nobenega primera, ki bi mogel vzbuditi le sum v tem pogledu.
3.	S ponosom ugotavljamo, da se ogromna večina emigrantov v svobodni domovini kljub težkim in včasih obupnim razmeram, v katerih živi, ponaša ne le korektno, ampak naravnost pohvalno, in da so, dokler so še živeli pod Italijo, bili vedno vzorno zvesti sinovi svojega naroda, odločni in odporni ter se niso bali niti najtežjih žrtev v borbi za narodne pravice.
4.	Povdarjamo, da se oemigrantje iz Julijske Krajine ne smejo smatrati v Jugoslaviji za goste, temveč kot sinovi iste matere z istimi pravicami, četudi nimajo jugoslovenskega državljanstva. Zaradi tega imajo pravico in, če so ju-goslovenski državljani, celo dolžnost, da sc uveljavljajo v političnem in narodnem življenju. Za to politično udejstvovanje in nastope posameznih emigrantov pa odklanjamo vsako odgovornost.
5.	Najodločneje zavračamo očitke iz-nešene v javnosti, ki le prerada dejanja nekaterih redkih emigrantov-poedincev generalizira in tako povzroča nestrpnost, da, celo sovraštvo proti primorskim Slovencem, pri čemer pozablja, da tvorijo prav ti eno tretjino našega naroda in da zaslužijo zaradi svojega izredno težkega položaja, v katerem se nahajajo, največje sočustvovanje in ljubezen.
7.	Apeliramo na vso slovensko javnost, zlasti pa na njene predstavnike in časopisje, da se vzdržijo kakršnega koli neutemeljenega izpada proti emigrantom in generaliziranja,
8.	Pozivamo končno vso slovensko in jugoslovensko javnost, da zastavi vse svoje sile za omiljenje usode naših ne-osvobojenih bratov, ki tvorijo še danes predstražo za ohranitev svobode že svobodnih članov našega naroda.
8. avgusta 1937.
Dr. I. M. ČOK s. r. predsednik Zveze podpredsednik Zveze JURAJ MIRKOVIČ s. r.
ZA INOZEMNE NIJEMCE U STUTTGARTU
LONDONSKA ŠTAMPA 0 KONGRESU U STUTTGARTU
Kongres Nijemaca iz inozemstva koji se održava u Stuttgartu a na kojem su govorili von Neurath, Hess j Bohle, izazvao je u Engleskoj izvanrednu pažnju zbog nacionalističke propagande u Engleskoj. Štampa protestira protiv propagande literature koja se iz Njemačke dnevno šalje u Englesku, pa pita. šta bi se dogodilo, kad bi engleska vlada ili jedna engleska nacionalna organizacija preplavila Njemačku s ovakvom britanskom propagandom braneći demokratske institucije i prikazujući nacionalne socijaliste kao antisocijalne elemente i spekulante, kojima je rat dobar posao. »T i m e s« je osobito nezadovoljan zbog toga što njemačka vlada sprema poslati u London jednog kulturnog atašea. List odbija ovakve kulturne posrednike, jer se njemački prijedlog mora ocijeniti prema onome šta je poznato o nacionalsocijalistič-koj djelatnosti kod Nijemaca u inozemstvu. »Times« veli da britanske oblasti strogo nadziru djelatnost nacionaisocijalista u Engleskoj i apsolutno je nepoželjno da nacio-nal-socijalističkim funkcionarima budu dane neke diplomatske funkcije.
»Daily Telegraph« u jednom članku konstatira, da stuttgartski kongres prikazuje u novom svijetlu silnu mrežu nacio-nalsocijalističke organizacije u stranim državama po cijelom svijetu i na svim kontinentima, što za sve predstavlja veliku pogibelj i stalan izvor nemira. I drugi listovi se bave kongresom Nijemaca u Stuttgartu, te u svojim komentarima odbijaju sugestije izrečene po Neurathu, Hessu i Bohleu.
GOVOR RUDOLFA RESSA INOZEMNIM NIJEMCIMA
Iz govora zamjenika Fiihrera, Rudolfa Hessa, koji je prošle nedelje prigodom kongresa inozemnih organizacija NSDAP, u Stuttgartu održao inozemnim Nijemcima, donosimo najvažnije stavke:
»Prelazeći preko sviju klasa i staleža nije nacionalsocijalizam stvorio samo narodnu zajednicu u Njemačkoj, kakve svijet dotle nije vidio, nego je on obuhvatio i njemačke narodne drugove u inozemstvu i učinio ih tako svijesnim članovima te nžfo
rodne zajednice.« — »Stara domovina, ko ia je postala novom Njemačkom, primila Vas je, moji inozemni narodni drugovi, otvorenih ruku i otvorena srca i kliče Vam dobrodošlicu ne samo kao pripadnicima njemačke narodne nego i velike sudbonosne zajednice.«
»Vidit ćete muža, koji je spasio Njemačku. Vidit ćete muža, koji je stvorio princip vodje i koji je kao prvi vodja sam ovim pojmom postavio najjače spone oko Njemačke i sviju Nijemaca po svijetu, a koji će kao jedan od najvećih velikana ući u njemačku povijest. U njegovo ime posvećujem sada zastave, koje će se sa ovog stranačkog kongresa kao osobiti pozdrav domovinoi kako simboli povezanosti sviju Nijemaca po svijetu, krenuti k našim stranačkim drugovima.« — »Zastave nacionalsocijalizma, vijorite se na čast domovine i njenog vodje! Vijorite se u dalekom svijetu kao simboli velikog, jedinstvenog Reicha, koji je stvorio Adolf Hitler!«
»Vi. moji inozemni narodni drugovi i Vi pomorci... recite onima vani: Domovina misli na sve Nijemce po svijetu i ne zaboravlja na Vas vani. koji ste dio nas samih ! Pođjite u svijet i izvjestite: Njemačka živi i živit će. jer živi jedan Adolf Hitler i jer živi Bog na nebu, koji je s Njemačkom!«
Neurath o Nijemcima izvan Reicha
D. N. B. javlja: Ministar vanjskih poslova barun von Neurath održao je prilikom V. kongresa Nijemaca, koji žive u inozemstvu, a koji se održava u Stuttgartu, govor u^ k.oine je naročito podvukao potrebu što užeg dodira izmedju njemačke države i Nijemaca, koji žive izvan nje.
! AMERIKANCI PIŠU 0 KONGRESU
New York, 7 septembra. (Havas) Izjave g. Bohlea, jednog od prvaka na-cionalsocijalističke stranke, o misiji Nje-maca u inostranstvu, izazvala je veliko uzbudjenje u američkom javnom mišljenju.
»New York Herald Tribune« u vezi s time veli:
_ »Nacional-socijalistička stranka sve više natjeruje Njemce u inostranstvu da propagiraju germanizam, sve više
i uvjerava susjedne narodne da njemačke 1 manjine pretstavljaju opasnost i problem koga treba riješiti prije nego što zahtjevi ovih Njemaca budu pomognu-ti oružjem Reicha. Za ove njemačke manjine ne ostaje ništa drugo nego da biraju izmedju ovoga dvoga: ili da prekinu sve veze sa Reichom ili da se pomire sa činjenicom da će biti sa njima postupljeno kao sa neprijateljima te države«.
»Naše pristalice u inozemstvu su kvasac germanstva u svijetu«
Stuttgart, 6 septembra. — U svome govoru — održanom na zaključnoj sjednici petog kongresa Njemaca iz inostranstva, ministar Reicha g. đr. Gebels izmedju ostalog rekao je i ovo: »Pročitao sam s iznenadjenjem u izvjesnom dijelu strane štampe da je do ovoga kongresa došlo samo zbog toga da se još više pojača zategnutost koja vlada u medjunarodnim odnosima Pitam kako i odakle engleska štampa uzima sebi pravo da govori u nadmenom tonu jedne guvernante o. njemačkim unutrašnjim poslovima. Engleska štampa čudi se i pita odakle to da su u našoj organizaciji organizovani i Njem-ci iz inostranstva.
Naše pristalice u inostranstvu su kvasac germanstva u svijetu. Ovo nema ničeg zajedničkog sa špijunažom ili »izvozom« nacionalsocijalizma u ino-stranstvo.
što se tiče kulturnih atašea g, Gebels je izjavio da su oni nosioci njemačke kulture i njemačke misli.
što germanstvo u inostranstvu sada drukčije izgleda nego prije, to je sasvim prirodno, pošto iza njega stoji jaka i svijesna Njemačka.
»Inostranstvo mora da se pomiri s. time da se sa Njemačkom sada ne može Igrati kao mačka s mišom. Kod Njemaca nastupa sada ono što je ostalim narodima odavno bilo sasvim shvatljivo, t. j. da njihova narodnost obuhvata ne samo otadžbinu nego i sve one zemlje gdje se nalaze njihovi ljudi«
za tajnika Zveze. ANTON MLADEN s. r.
EMIGRANTI
kupujte samo u t rgovinama naših rod jaka, koji cglašuju u »Istri«!
Pohadjajte gostione i ka vane naših oglašivača i služite ce kod onih obrtnika, koji reklamiraju u našem listu.
Time pomažete svoju štam-
TALIJANJ ĆE P0KAT0L1ĆITI ABESINCE
a Viktora Emanuela okruniti carem u Adis Abebi
Rimska »Tribuna« javlja da će se provesti reforma koptske crkve u Abe-smiji. List pri tome naglašava, da je u rimskom imperiju rkt. crkva državna crkva, pa će sadašnji biskup na otoku Rodosu Castellani biti premješten u Adis Abebu. On će u tamošnjoj etiopskoj katedrali prema rkt. ceremonijalu okruniti Viktora Emanuela za cara Etiopije. Abuna ostaje i dalje vrhovni pastir koptske crkve u Abesiniji i dobivat će plaću kao svi koptski činovnici od države.
TALIJANSKIM PAROBRODARSKIM DRUŠTVIMA IDE SLABO Genova, 3 Vili. — Skupština ak-cionara talijanskog brodarskog društva »Navigazione Generale Italiana« odobrila je predlog uprave, da se akcijski kapital smanji od 50.787.170 lira na 39,556.320 lira. Ovim smanjenjem amor-tizovan je u cjelini gubitak ranijih godina, koji je iznosio ukupno 31,792.587 lira.
LUŽIČKO SRPSKI VJESNIK |
Lužičko srpski vjesnik koji izlazi u Pragu pod redakcijom D. J. Porte te V. Zmeškala već 18 god., izašao je za prošli mjesec sa biranim sadržajem. Najstarije akademičko lužičko društvo u Lipskom koje je utemeljeno g. 1716 pod imenom Serbske predarske towarstwo ili društvo za srpske propovjedi prestalo je postojati uslijed velikog pritiska njemačke vlade te pomanjkanja članova. To je najstarije društvo osim praške Serbowke, koja je upravo navršila 90 godina svog opstanka. Lužički akademici, u koliko ih još imade u Lipskom, sastaju se u jednoj gostioni u t. zv. Srpskom stolu, gdje se tamošnji Lužičani sastaju već 50 godina. Lužički prvak skladatelj Bjarnat Krawc (Schneider) složio je narodni ples Lužičku Besedu kao češka Beseda po domaćim motivima, koja će doskora izaći štampom. Dne 18 pr. mjes. priredjen je u Pragu koncerat B. Kraw-ca u velikoj Dvoržakovoj dvorani, koji je lijepo uspio a sam kompozitor je bio prisutan. Na radiu u Njemačkoj je sasvim zabranjeno lužički govoriti ili pjevati. U posljednje vrijeme se je opet nastavilo sa ponijemčenjem slavenskih imena i nazivlja u Lužici. Poznata gora kraj Budišyna čornoboh zove se sada Schleifberg a Bjeloboh-Huhwald itd., ali narod rabi i nadalje staro slavensko nazivlje. Lužičko Serbsky Vjestnik notira uvijek naše bilješke o Lužičkim Srbima a u posljednjem broju spominje koliko je u Zagrebu prošle godine učinjeno za propagandu za Lužičane. Sokol Zagreb I. priredio je lužičku večer sa predavanjem glazbom i diapozitivima. Slovenska čitaonica u Zagrebu priredila je Lužičku večer, škola za tjelesnu kulturu D. Ja-nečkove priredila je Lužičku večer s plesovima, Društvo prijatelja Lužičkih Srba u Zagrebu priredilo je takodjer Lužičku večer sa predavanjem predsjednika D. P. L. S. Ing. Pavla Jušića.
DEMANTI 0 ATENTATU NA MUSSOLINIJA
Rim. 4 septembra. DNB javlja:	Prili-
kom pokusnog leta odriješila se s Jednog bombardera cementna bomba nad jednom istočnom četvrti Rima, Bomba je probila krov jedne kuće. ali pri tom nije nanijela bilo kakvu značajniju štetu. U nekim stranim listovima objavljena ie povodom toga dogadjaja vijest, da se u ovom slučaju radilo o atentatu na kuću pretsjednika vlade Mussolinija. To je medjutim potpuno netočno i pretstavlja u stvari samo jednu smiješnu konstataciju.
TRAŽITE
od gostiona i kavana u koj polazite s ostalim emigrantima, da drže »Istru«!
Prikažite im da je u njihovoj koristi, ako oglašuju u »Istri«.
Na taj način pomažete našu akciju za povećanje lista.
KRŠTENJE NOVOG TALIJANSKOG RATNOG BRODA »LITTORIO«
Dva slovenska pisca prijatelja Italije
»Dne scrittori sloveni amici delVltalia-c je podnaslov članicu, ki ga je objavil v tria-•tkem »Piccolu« znani kritik in prevajalec z našega na italijanski jezik Umberto Urbani. Članek je posvečen Fr. Finžgarju in Ks. Mešku. Da sta omenjena dva pisatelja slovenska pisca je res, ono radi prijateljstva pa je stvar in vprašanje zase ( Agi s )
Mussolini se v drugič pogaja z Negušem
Kot poročajo pariški listi, je Mussolini že v drugič ponudil bivšemu abesinskemu vladarju Haileiu Selassiju povratek v Abe-sinijo. kjer naj bi vladal pod italijanskim protektoratom. S povratkom bi Neguš užival velike ugodnosti. Ponudbo je neguš vnovič odklonil, ker še vedno upa v pomoč Anglije in pričakuje, da Angleži ne bodo pristali v Ženevi na predlog, da se Abesi-nija izključi iz Društva narodov. Ta Mussolinijeva ponudba ie značilna in gotovo ni brez tehtnega vzroka. — (Agi sì.
Nakon porinuća prvog talijanskog su-perdreadnoughta »Veneto«, pušten je u nedjelju 15 augusta o. g. u more sa brodogradilišta u Genovi drugi talijanski superđreadnought »Littorio«. Tajnik fašističke stranke Starace izdao je nalog, da svečanostima porinuća ovog velikog linijskog broda prisustvuju svi pokrajinski tajnici fašističke stranke sa stranačkim zastavama.
»Littorio« ima iste dimenzije i isto naoružanje kao »Vittorio Venetto«. Dug je 230 metara, a oboružan sa devet topova kalibra 381 mm, sa dvije baterije topova od 120 mm i dvije kontraavion-ske baterije od 90 mm. Kada se sagrade i potpuno opreme ova dva velika ratna broda, imat će Italija šest velikih linijskih brodova, od kojih su »Julio Cesare«, »Duilio« l »Doria« stari predratni brodovi, koji su nedavno preuredjeni. Osim toga talijanska ratna mornarica će raspolagati sa 196 krstaša, od kojih 7 imaju po 10.000 tona, dok tonaža drugih 12 krstaša varira od 5 do 8 hiljada tona. Konačno će talijanska flota imati 15 velikih razarača i 44 manja te 39 torpllje-ra i 98 podmornica.
Iz bratskog zagrljaja...
U Nilrnbergu je otvoren 7 o. mj. nado-nalsocijalistitki kongres. Najprije je proči-tan proglas Hitlerov. Konav proglasa po izještaju DNB, glasi:
»Za manje od 4 godine stvorili smo nova vojsku.
Pri tome Njemačka danas nije osamljena, več je združuje tijesno prijateljstvo so motnim državama. Prirodna zajednica interesa nacionalsocijalističke Njemačke i fašističke Italije u toku posljednjih mjeseca više puta se ispoljila kao jak činilac sa obez-bjedjenje Evrope od kaotičnog ludila koje je ugrožava. U buduče neče biti moguče da se ma po kom krupnom pitanju prosto predje na dnevni red preko njemačko-talijanske zajedničke volje.
Istom cilju služi i n aš sporazum sa Japanom Želimo da se nadjemo rame uz rame sa njim pri obrad od napada na sadašnji kulturni svijet, od napada koji danas doživljuju u Španiji, koji ćemo sutra doživjeti na Dalekom Istoku, a prekosutra možda još t na drugim točkami svijeta*.
Njemačka se odriče iredentizma?
Berlinski »Angriff* nedavno je napisao' »Mi nemamo nikakovog mitosa o Češkoi kakov su imali Francuzi poslije 1870 o & zasu«. Berlinski list je htio lime reći, da u Njemačkoj ne zanose nekim mitom 0 spašavanju čeških Nijemaca. Na ovo P& poznati njemački publicista dr Franz J* ster u »Die Deutsche LandposU: t.Možem<> dodati, da velika masa Nijemaca Reicha tiS' ma niti mitosa o Austriji, čak je ideja A*' schlussa i manje popularna od ideje spas1*" vanja čeških Nijemaca. Svakako je potrem no, da se češkonjemačkim sporazumom tidoj volje potrebe sudetskih Nijemaca i stvori' kako »Angriff* kaže. »zavjetrina u Sr6^ njoj Evropu, ali je potrebnu r to da se rr Vidira i ona njemačka propaganda kOr proglasuje izdajom nijemstva čuvanje sam0' stalnosti Austrije. Jer trajanje zavjetrino Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi, dapače čitavoj Evropi, zavisi o samostalnosti 0J}/. samo na oko beznačajno male Austrije. U. li je to ugodno čuti ili ne. ipak je istim*-da koliko bude slabiji nalet na šamoti** nost Austrije, toliko će biti slabiji i utifl Italije na tu jezgru Evrope. Austrija jt nas skretnica evropske politike. Traćnm mogu da se usmjere na oluju ili na zavl trinu*.
ČITAJTE »ISTRO« ! ŠIRITE »ISTRO« ! NAROČAJTE »ISTRO«!
TRI DIKTATURE
, Današnje »NOVOSTI« donose ovaj uvodnik:
Posjet gospodina Musolinija u Berlinu, koji se očekuje najkasnije krajem ove godine, vjerojatno će obilježiti sasvim novu fazu aktivnosti dviju fašističkih diktatura u Evropi. Novi sastanak dvaju diktatora dolazi u mnogo povoljnijim prilikama za sa-radnju Njemačke i Italije, nego li sastanak u proljeću 1934, kad je g. Hitler učipio g. Mussoliniju posjetu u Veneciji. Govori se, da je u ono vrijeme g. Hanzel, njemački ambasador u Rimu, imao mnogo muke, da odvrati g. Hitlera od naglog povratka u Berlin. Lični pogledi fašističkih diktatora mnogo su se razilazili. Interesi njihovih zemalja još više. Hitler je bio nezadovoljan i htio je napustiti Italiju još iste večeri. Istom na- nagovor ambasadora Hanzela odlučio je, da produži svoj boravak toliko, koliko su zahtjevali obziri medjunarodne kurtoazije.
PREGLED DOGAĐAJA
Sukob Rusije i Italije
radi potapljanja ruskih brodova u Sredozemnom moru
^ e q u t e olT
Face.
fi

U početku nacicnalno-socijalističke via davine u Njemačkoj, bila je mogućnost uže saradnje izmedju Berlina i Rima vrlo malo vjerojatna, uprkos velikoj srodnosti talijanskog i njemačkog režima Interesi Njemačke i Italije u centralnoj Evropi bili su na toliko oprečni, da su davali mnogo više razloga za naslućivanje sukoba, nego li sporazuma. Hitlerovci su spremali prevrat u Austriji, pomišljajući, iako ne na Anschluss,' a ono tKjrem na usku povezanost Austrije i Njemačke preko istovjetnosti režima. Italija je u Austriji imala sasvim druge nachere, a nije joj bila daleko ni pomisao restauracije. Odnosi izmedju Rima i Berli na, u početku dosta hladni, postali su u roku od nekoliko nedjelja vrlo napeti. S jedne i s druge strane padale su izjave u štampi, koje su izgledale, kao izazivanje. Iza riječi, slijedila su i djela. Zaoštrenost odnosa izmedju Njemačke i Italije, dosegla ie kulminaciju u julu g. 1934. U Beču je bio ubijen kancelar Dolfuss. Zavjera nacionalnih socijalista u Austriji bila je doduše Ogušena, ali ipak je svaki čas prijetila opasnost, da će Berlin iskoristiti prilike i uzro Kovati prevrat u Beču. Na pripreme Berlina Odgovorio je Mussolini mobilizacijom na ^renneru, pokazavši na vrlo oštar način, da nikako nije voljan napustiti svoje inte tese u Austriji i da je odlučan i oružjem spriječiti pobjedu Hitlerovaca u Beču. Italija je u to vrijeme imala i neke naročite namjere. To se je dalo razabrati po aktivnosti njezine diplomacije u nekim prijestolnicama, koja je išla za tim, da razbije Malu Antantu. Talijanska štampa isticala je, da je za države Male Antante prestala svaka opasnost sa strane Madžarske, pa je prema tome nestalo i glavnog razloga za saradnju Beograda, Praga i Bukurešta. Bilo, kako bilo. cijela ova stvar pripada prošlosti, pa ne ćemo sada o njoj pobliže govoriti. Možda će o njoj mnogo jasnije pisati jedam-Put historija. Mreža, koju je u to vrijeme Pleo i Berlin i Rim preko centralne Evrope, bila je mnogo zamršena i danas bi bilo pre-rano objašnjavati sve zakulisne diplomatske intrige. Ali činjenica je, da je Berlin na kraju pretrpjeo poraz. Pred odlučnosti g. Mussolinija, on je morao obustaviti revolucionarno djelovanje nacionalnih socijalista 11 Austriji. Uzmak je bio vrlo bolan. Njemački hitlerovci morali su mirno gledati, kako njihovi sumišljenici umiru u Beču na viešalima, uz poklike »Živio Hitler«. Porazi takove vrsti su i suviše osjetljivi, d^ bi mogli biti zaboravljeni. U julu 1934 nije se moglo više računati ni na lično zbliženje Ghiera i Mussolinija, ni na saradnju izmetu Njemačke i Italije.
Ali već godine 1934 dolazi do velikog ^eokreta talijanske vanjske politike u cen-ttelnoj Evropi. Ovaj preokret navijestio je s Mussolini poznatim riječima: »Ne kanim VlJe stajati na Dunavu, kao etropski žan-^artn...« G. Mussolini ima i inače mnogo Smis!a za duhovitost i literaturu. Ali mno-te više, nego duhovitost, njegova rečenica !(> Predstavljala jednu političku neiskrenost. er on .nije odlučio, da se povuče iz Au-Strije zbog toga, što mu je odista bilo do-Sadi!o, da bude žandarm evropskog mira u Centralnoj Evropi. Mussolini se je spremao I* 1 * * * ** Pohod u Abesiniju, a na tom pohodu •j?130 je i suviše protivnika sa svih strana, -tebalo je u taj čas pošto po to predobiti j^mniačku i učiniti joj koncesije u Austriji.
3 taj način može se mnogo jasnije protu-a£iti njegovo povlačenje iz centralne Ev-L0l>e i saradnje s Njemačkom, koja je na teju dovela do osi Rim-Berlin.
Ruski ambasador u Rimu predao je talijanskom ministru vanjskih poslova 6 o. mj. ovu notu:
»Ambasador Sovjetske Rusije skreće Pažnju vladi Italije na činjenicu, da vlada Sovjetske Rusije raspolaže nesumnjivim dokazima o agresivnim činima talijanskih ratnih brodova protiv sovjetskih trgovačkih brodova. Spomenuti akti izvršeni su potapljanjem broda »Timirjazeva« od jedne talijanske podmornice. Brod je plovio iz Cardiffa u Portsaid s tovarom ugljena, a napadnut je 30 augusta u 22 sata 120 kilometara istočno od Alžira. Sličan napadaj izvršen je i protiv sovjetskog broda »Bla-gojev«, koji je plovio-iz Marijopolja u Sette s tovarom asfalta, a koji je potonuo 1 septembra u 6.30 sati na rastojanju od 15 milja od otoka Skyros. Vlada Italije vjerojatno će razumjeti da su čini, izvršeni protiv trgovačkih brodova, koji plove po otvorenim pomorskim putovima, a koji pripadaju Sovjetskoj Rusiji, koja održava sa Italijom normalne diplomatske odnose, u čistoj protivnosti ne samo s načelima čovječnosti nego takodjer i s najelementarni-jim i opće priznatim formama medjunarod-nog prava.
U isto vrijeme ovi napadi talijanskih ratnih brodova protiv brodova, koji plove pod sovjetskom zastavom znače kršenje pakta sklopljenog 2 septembra 1933 izmedju Sovjetske Rusije i Italije, a kojim se članom predvidja obaveza za svako od ugovarajućih strana da ne pribjegava ni u kome slučaju jedna protiv druge, ni sama za se ni u zajednici s iednom trećom silom ni ratu, ni napadaju bilo na zemlji, bilo na vodi- bilo u zraku.
U vezi sa spomenutim činjenicama ambasada Sovjetske vlade, ulaže najenergičniji protest kod talijanske vlade. Sovjetska vlada čini vladu Italije odgovornom za političke posljedice, kao i za materijalne posljedice spomenutih napada pod sovjetskom zastavom. Ambasada Sovjetske Rusije ovlaštena je od svoje vlade da se založi kod talijanske vlade da ona odlučno onemogući slične napade u buduće i da talijanska vlada dade punu naknadu za štetu učinjenu Sovjetskoj Rusiji u vezi s tim napadima, a takodjer i štetu učinjenu mornarima spomenutih brodova ili njihovim porodicama. Ambasada je takodjer ovlaštena da se založi da Italija egzemplarno kazni ličnosti krive za spomenute napade,
Konačan prekid diplomatskih odnosa izmedju čehoslovačke i Portugala
čehoslovački poslanik u Lisabonu je konačno, poslije petnaest dana od portugalskog napadaja, napustio Portugal i sklonuo se privremeno u Francusku. Kao što je poznato 19 augusta je portugalska vlada bila prekinula diplomatske odnose sa čehoslovačkom, radi toga što je čehoslovačka odbila da udovolji traženju Portugala za liferacijom oružja, naročito mitraljeza, koje je Portugal naručio kod čehoslovačke tvornice oružja i municije »československa Zbrojovka«. Portugalska vlada je naredila svom poslaniku Joseu da Costa Carnero u Pragu, da smjesta napusti Prag, što je ovaj i učinio, otputovavši u Beč, dok je njegova supruga ostala i nadalje u Pragu, kao i portugalski konzul. Portugalska vlada je u svojoj izjavi medju ostalim navela i to da »Portugal ne dopušta da
i nadalje trpi taktiku odlaganja i natezanja, protivnu svim medjunarodnim običajima, te je stoga na svoju najveću žalost prisiljen da izvuče potrebne posljedice iz takovog držanja«, čehoslovačka vlada naprotiv izjavljuje, da je tražila u par navrata garancije, da ovo oružje neće služiti u korist generala Franca u Španiji, umjesto portugalskog naoružanja i da je cijela stvar bila još u tekućim pregovorima, jer ima posve trgovačko-poslovni značaj i da je baš uslijed toga »u historiji medjunarodnih odnosa jedinstven slučaj da neuspjeh trgovačkih pregovora dovodi do formalnog jednostranog prekida diplomatskih odnosa«. Ona je ujedno naredila čeho-slovačkom poslaniku Fliederu u Lisabonu, da neka tako dugo ostane u Portugalu dok može. Vrlo je interesantno, da je vodjenje poslova portugalskog poslanstva u Pragu preuzeo talijanski poslanik i talijanska štampa je veoma pohvalno pisala o. koraku portugalske vlade. Medjutim štampa susjedne nacio-nalsocijalističke Njemačke zauzima stav očekivanja razvoja u dogadjajima. Izgleda kao da su njemački susjedi najbolje obavješteni o svemu tome. Akcija Portugala svakako nije ni osamljena ni slučajna, a još manje ima veze sa temperamentom pretsjednika portugalske vlade Salazara, kako to hoće prikazati izvjestan dio štampe, kao što nije osamljena i slučajna pojava da Portugal točno zastupa u londonskom odboru za ne-uplitanje ona,j stav, koji odrede Njemačka i Italija. A svjetska štampa stalno piše o tome, kako Francovi inostrani saveznici upravo kroz Portugal šalju municiju i oružje za generala Franca. No, ovaj slučaj sa pravljenjem zaoštra-vajućeg spora sa čehoslovačkom ima i svoje zasebno značenje: da po mogućnosti poljulja mir u srednjoj Evropi! Demokratska čehoslovačka odavna je na nišanu svih podmuklih napadaja sa strane najbližih susjeda sa protudemo-kratskim režimima. Ali radi toga je ona povezana prijateljskim paktovima sa svim demokratskim silama u Evropi.
TALIJANSKA AKCIJA U ŠPANIJI
Beogradska »Politika« prima 7 o. mj. iž Rima.
U ovdašnjim političkim krugovima skreću pažnju na vijesti koje se šire u inostranstvu a prema kojima talijanska vlada namjerava da preduzme ovu ili onu mjeru. Takodjer se govori o sko-rom prekidu diplomatskih odnosa izmedju Italije i Sovjetske Rusije.
Otpravnik sovjetske ambasade jučer poslije podne otputovao je u jedno mjesto blizu Rima gdje inače provodi ljeto. U sovjetskoj ambasadi nije zaveden permanentan rad. Inače sovjetska ambasada radi kao obično. U okolnim ulicama nije došlo do demonstracija.
Izvjesno je samo to da se Italija sprema za svaku eventualnost. Veliki broj podmornica koje su nedavno premazane crnom bojom nalaze se sada koncentrisane u napuljskoj luci. Izgleda da u posljednje vrijeme nisu upućivana pojačanja za španiju, ali ova činjenica da su koncentrisani talijanski ratni brodovi u napuljskoj luci ukazuje na novu odluku koju će Italija donijeti cim dodje do otvaranja francusko-spanske granice. Spremno je nekoliko bataljona dobrovoljaca za put u španiju.
Poznato je već kako je Franco bio brzojavno javio Mussoliniju da su talijanske trupe osvojile Santander, a Mussolini mu ‘je nato poslao telegram u kojem je izrazio svoje zadovoljstvo što su talijanske trupe osvojile Santander. Talijanski general Teruzzi je bio poslao Mussoliniju telegram da je njegova naredba izvršena. To je bila donijela sva talijanska i ostala svjetska štampa, a talijanski listovi donose slike talijanskih general au Španiji i pišu
Dosada je na toj liniji Njemačka izvukla mnogo veće koristi, nego li Italija. Rim se je odrekao restauracije i pretežnog utjecaja u Beču i prepustio je Njemačkoj prvenstvo u riješavanju problema na Dunavu. Njemačka je htjela postići još više. Ona je htjela zavući Italiju u intervenciju u Španjolskoj, da je potpuno udalji od centralne Evrope i osigura sebi u Austriji slobodne ruke. Kanila je time izazvati i Francusku, da se umiješa u španjolski gradjanski rat, što bi Francusku oslabilo i vojnički i politički. Ova osnova Berlina nije uspjela zbog politike pasivnosti, na koju se je odlučio g. Mussolini poslije pohoda u Afriku. Pošto je imao i suviše posla u Abesiniji, morao je ostati pasivan prema svima, da i drugi ostanu pasivni prema njemu i da ga ne smetaju u njegovom afričkom posjedie Od tuda je došao i pristanak Mussolinijev na
politiku nemiješanja i »gentlemen agreement« od 2 januara 1937. Ali u posljednje vrijeme postaje g. Mussolini nešto aktivniji
i u Španiji i na Sredozemnom moru. Njemu se žuri da definitivno riješi abesinsko
pitanje i da na to riješenje prisili i Fran-
cusku i Englesku i Društvo naroda. Medju-
tim njegova aktivnost u tom pravcu nije
najvažnija. Ona će prestati, čim bude po »tigao svoj cilj u Abesiniji. Zato je malo
vjerojatno, da će o aktivnosti te vrsti hiti govora na berlinskom sastanku. Druga aktivnost interesira danas Rim i Berlin. Dvije fašističke diktature spremaju definitivni obračun s trećom diktaturom — boljševičkom. Sic će u tom smjeru donijeti sastanak u Berlinu, teško je danas proreći. Ali sigurno je, da odnosi izmedju tri spomenute diktature postaju sve više presudni za udes Evrope...	»- K. K. —
da je osvojenje Santandera talijanska pobjeda.
Republikanska vlada je uvijek to naglašavala i objavljivala dokaze o r.ome.
Dok na sjeveru talijanske trupe ulaze u Asturiju, na središnjoj fronti su vladinovci osvojili 700 č. km. kod Sara-goze i grad Belchitu. Prema posljednjim vijestima cio prostor u dubini od 20 km od Belchite su osvojili vladinovci.
Francuska je iza službene talijanske objave o talijanskoj pobjedi u Španiji, praktički otvorila francusko-šp=> njolsku granicu.
MUSSOLINI IDE U NJEMAČKU
Nakon što je gotovo sva svjetska štampa objavila Mussolinijev put u Berlin, konačno su talijanski listovi donijeli saopćenje DNB da će Mussolini u drugoj polovici rujna posjetiti Hitlera. Tim povodom ograničuje se za sada talijanska štampa da donese samo komentare njemačke štampe o važnosti ove posjete. U dopisima iz Berlina ističu talijanski dopisnici, da je njemačko javno mišljenje osjeća duboko i neizbrisivo veze sa fašističkom Italijom, koja se je prva izmedju svih ostalih velevlasti javno založila, a i danas se zalaže za potpunu ravnopravnost Njemačke. Suradnja izmedju Italije i Njemačke je bile osobito posljednjih mjeseci veoma aktivna, tako da danas os Rim-Berlin predstavlja politički faktor od neprocjenjive važnosti. Ovaj posjet dolazi istodobno kada se u Ženevi sastaje Liga naroda. Cjelokupna njemačka štampa stoji u znaku predstojećeg posjeta Mussolinija Hitleru. Listovi donose opsežne članke pod debelim naslovima i nagla-šuje, da je ovaj posjet dogadjaj izvanredne važnosti.
»Berliner Lokal-Anzeiger« piše pod naslovom »Njemačka pozdravlja obnovitelja Italije pored ostalog:
»U času kada pretsjeđnik talijanske vlade, Mussolini posjećuje Njemačku, cio svijet vrluda kao u grozničavom stanju. Svi koji znaju kolika je sadašnja neodlučnost teža od same želje za ratom, znaju da su jedino Adolf Hitler i Benito Mussolini jamci mira u Evropi«
U Berlinu i u provinciji veliki broj atelier a za šivanje izradjuje već dva tjedna veliki broj zastava, koje će biti izvješene prilikom posjeta Mussolinija u Berlinu. Ove će zastave biti izvješene u svim onim ulicama, kojima će proći Mussolini i Hitler. Sa službene se strane tvrdi da će to biti jedna orgija crvenih i crnih zastava, kao što će i cijeli posjet Mussolinija biti u formi pravog triumfa dvojice diktatora. Svi trgovci i poslovni ljudi u ulicama, kojima će proći svečana povorka, dobili su nalog da moraju u svojim izlozima izložiti velike slike Mussolinija i Hitlera, takodjer sve u zastavama fašista i nacijonal-socijalista.
RAT U KINI
Japanci su bacili već na ratište kod Šanghaja oko 200.000 ljudi, ali ofenziva na Šanghaj im nije uspjela. Kinezi se žilavo brane. Japanci su blokirali kineske luke, a Englezi su dozvolili kineskim brodovima da vješaju englesku zastavu, kako bi izbjegli blokadi.
Po posljednjim vijestima iz Amerike doznaje se da su pretstavnici Velike Britanije i Amerike razgovarali o planu blokade protiv Japana za slučaj da Japan stane da plijeni britanske i američke brodove na pučini. Američki pomorski krugovi ističu da bi blokada protiv Japana bila daleko lakša nego protiv Italije, pošto brodovi koji voze robu za Japan treba da prodju kroz dvije velike pomorske baze, Singapur i Panamu. Britanski i američki stručnjaci dali su svoje mišljenje pretsjeđniku g. Rooseveltu da bi blokada Singapura i Paname slomila japansku snagu za 4 mjeseca.
Ovi krugovi naročito podvlače da bi ?? ova' m!era mogla preduzeti shodno elanu 16 Pakta Društva naroda. Ipak treba podvući da su ovi razgovori daleko jos od toga ela angažiraju Sjedinjene Američke Države za neku dalekosežnu akciju i da je većina američkog naroda protiv rata.
Mnogo efikasniji čini se da će biti navosklopljeni pakt o nenapadanju izmedju Rusije i Kine, sudeći po reakciji koju je objavljivanje tog pakta izazvalo u Japanu, Njemačkoj i Italiji.
MALE VESTI
— Spomenik cesarja Maksimiljana, ki so ga že pred leti odstranili s Trga v Krtninu, so sedaj za tnalo vsoto odstopili goriški občini. Ta ga je podarila muzeju odrešitve (Museo della Redenzione). Tam stoji sedaj spomenik in na njem čitaš lahko ta napis: spomenik Maksimiliana I. S trga v Krminu ga je odstranilo odrešenje, tu ga hoče fašistična in Imperialistična Italija ohraniti kot vojni trofej in zgodovinski spomin.
♦
— Radi prehoda meje brez dovoljenja
so bili naznanjeni sodišču sledeči mladeniči: 18 letni Andrej Rožinec in 19 letni Karel Gomišček iz Sv. Križa na Vipavskem, 23 letni Benedikt Radovan, 25 letni Stanko Mužina iz Števerjana, 28 letni Ivan Prinčič iz Cerovega.
*
— Veliko pomanjkanje slanine i masti
osjeća se u Julijskoj Krajini.
*
— Seljake iz Postojne odveli su na izlet u Tržič (Monfalcone) s posebnim autobusom.
*
— Vladimir Grubiša ranjen je u tvornici cementa u Puli.
♦
— Andrija Turkovič ranjen je u rudokopima kremene soli na Sanvinčeštini.
*
— Izlet autobusima Utata ide iz Trsta u Ljubljanu 11—13 septembra.
♦
— Dosadašnji generalni konzul Kraljevine Italije u Zagrebu g. Carlo Umiltà je premješten za_ generalnog konzula u Tunis. Umiltà je službovao u Zagrebu kroz 5 godina. — Novim talijanskim konzulom u Zagrebu imenovan je Giovanni Gobbi, dosada u službi u ministarstvu vanjskih poslova u Rimu.
*
— Sovjetska Rusija šalje s največom žurbom čete i municiju u Vanjsku Mongoliju i na Daleki Istok. Predvidjene su i ogromne ruske dobave kineskoj vojsci.
♦
— Talijanska vlada ustanovila je za
školsku godinu 1937-38 nekoliko stipendija za studente beogradskog sveučilišta.
♦
— Šef talijanske vlade Mussolini prilikom posjeta Berlinu nastupit će kao posrednik izmedju Vatikana i Reicha.
— Na kongresu engleskih strukovnih organizacija je odlučeno, da se s obzirom na fašističku pogibelj požuri britansko naoružanje. Isti zaključak donijeti će i laburistička stranka idućeg tjedna.
♦
— Oraziani se povlači iz zdravstvenih razloga, da se odmori nakon rana zadobivenih prilikom atentata. Kao njegov nasljednik se spominje ^vojvoda od Aoste.
— Kapetan sovjetske ladje »Černlšev«, koja je torpedirana kod alžirske obale, izjavio je, da je napad izvršio talijanski ra-zarač »Turbine«.
*
— Položaj na Sredozemnom moru izazivlje sve veću uzbudjenost u evropskim prijestolnicama. S velikim interesom očekuje se sastanak Sredozemne konferencije, da ustanovi medjunarodnu porhorsku policiju, koja bi onemogućila gusarstvo na Mediteranu.
*
— Otpor Kineza kod Šanghaja potpuno je uspio- jer Japanci pored svih novih pojačanja nisu mogli da izvojuju nikakove veće uspjehe, pače na više mjesta bili su prisiljeni da se brane.
Kdo bo tržaški škoE?
Ponedeljski »Slovenec« piše:
»Slovenec« je nedavno priobčil novico, da utegne biti Imenovan za tržaškega škofa mons. Saverni (Završnik), župnik v mestni bolnišnici. Ta novica ni posebno verjetna, čeprav se je nekaj časa trdovratno držalo. Novejša verzija pravi, da pride novi škof iz Lombardije ali sploh nekje iz stare Italije.
SPORAZUM IZMEDJU ITALIJE I AUSTRIJE O TRSTU I RIJECI
Trst, jula. — Došlo je do sporazuma izmedju pretstavnika talijanskih parobrodarskih društava i austrijske riječne plovidbe o eliminisanju medjusobne konkurencije.
Prema postignutom sporazumu poslije dužih pregovora u Beču došlo je do podjele interesnih sfera u prevozu robe, koji se obavlja preko talijanskih luka Rijeke i Trsta s jedne strane I Dunava s druge strane.
TALIJANSKO-NJEMACKA SURADNJA U ALBANIJI
U Albaniju je doputovala jedna mješovita njemačko-talijanska ekspedicija, koja ima zadatak da naučno ispita sve planinske predjele u gornjoj Albaniji. Ova je ekspedicija osnovana u Stuttgartu pod imenom Spedizioni Alpi Albanesi 1937«, a na čelu ekspedicije nalazi se inženjer L. Mezoni. Sve potrebne pripreme za dolazak u Albaniju svršene su u Stuttgartu i u Rimu. Ekspedicija je sastavljena od deset članova, međju kojima se nalazi jedan liječnik I jedan kino-operator, koji će snimiti za film sve planinske predjele, narodnu nošnju t običaje u sjevernoj Albaniji.
VIJESTI IZ JULIJSKE KRAJINE
Katastrofa u rudniku kod Labina
U DUBINI OD 300 METARA DOŠLO JE DO STRAHOVITE
EKSPLOZIJE
Pula, 8. IX. U ugljenokopu Raše došlo je do strahovite eksplozije u .jednom oknu u dubini od 300 metara. U tom se trenutku u rudniku nalazilo preko 100 radnika. Njihova sudbina nije poznata, a nije poznat još ni uzrok eksplozije. Poduzete su sve mjere za spašavanje unesrećenih. Broj žrtava sigurno velik.
SLOVENSKA PESEM V BARKOVLJAH ZOPET DOVOLJENA
Trst, sept. 1937. V nedeljo, 22 avgusta, je praznovalo Arimatejsko pogrebno dru-
štvo v Barkovljah 65-letnico svojega obstoja. Za to priliko je bilo pevcem razpuščenega cerkvenega zbora dovoljeno, da smejo peti slovenske pesmi na pokopališču. Tega dogodka so se Barkovljani silno razveselili. Tudi naslednjo nedeljo, ko so Barkovlie praznovale svojega cerkvenega patrona, sv. Jerneja, je smel zbor nemoteno zopet peti.
Razburjenje v Miljah se nekoliko poleglo
Trst, sept. 1937. V Miljah se je razburjenje nekoliko poleglo. K temu je gotovo pripomoglo dejstvo, da so spustili na svobodo veliko oseb, ki so bile aretirane kmalu po umoru Rossettija in na dan njegovega pogreba. V zaporih se nahaja sedaj poleg morilca — fašista še kakih 40 oseb, po večini ženske. V Miljah samih je pomnoženi policijski aparat še na licu mesta. Posebna deputacija domačinov pa se je podala v Rim, da informirajo osrednje oblasti o posebnih razmerah, ki vladajo že nekaj časa v njihovem okraju in ki so dovedle do zadnjih tragičnih dogodkov. Dosedaj ni še znano, ali je ta deputacija sploh mogla iznesti svoje pritožbe, odnosno ali je imela kak uspeh, če ji je bilo to omogočeno.
MIROSLAV STOPAR NA SVOBODI
Trst, sept. 1937. Miroslav Stopar, ki le bil v začetku avgusta aretiran od tržaške politične oblasti, je bil v nedeljo 22 avgusta zopet izpuščen na svobodo.
Talijanskojugoslovenska trgo vina se ne može naglo povećati
»Berliner Tageblatt« donosi iz Zagreba članak o rezultatima prvog sastanka talijansko-jugoslovenskog privrednog odbora, pa veli: U trgovini izmedju Jugoslavije i Italije ne može doći do naglog porasta, zato što u privrednom pogledu treba duže vremena za promjenu pravca nego na političkom ili kulturnom polju. Italija je za prvih pet mjeseći o, g. uvezla iz Austrije 214.000 tona gradje, a iz Jugoslavije samp 55.500. Austrijska industrija saobrazila se talijanskom tržištu, a jugoslavenska vodi računa o željama njemačkih i engleskih kupaca Govori se da se Talijani interesuju za jugosiovensku gvozdenu robu, a Jugoslavija nastoji da uputi trgovinu u slo-bodno-devizne zemlje. Jugoslovenska tekstilna industrija sve se više razvija, uvoz tekstilne robe za koju se interesu je Italija ogromno opada. Jugoslavija ne može više da prima velike količine talijanskog tekstila, i to je vjerojatno jedan od glavnih uzroka zašto volumen trgovine izmedju ove dvije zemlje ne može naglo da se poveća. Pored svih teškoća veli list, prema zvaničnim talijanskim statistikama, volumen trgovine sa Jugoslavijom znatno je porastao u ovoj godini, u poredjenju prema prošloj. Ali to je vjerojatno sve što se do sada moglo postići.
t DANILO ŠAPLJA.
V Ljubljani je dne 4 t. m. umri naš rojak Danilo šaplja, doma iz šturij pri Ajdovščini. Pokojnik je dolga leta vodil Mestni pogrebni zavod, kateremu je bil ravnatelj. Naj počiva v miru, žalujočima hčerkama naše iskreno sožalje. —
Horba za 6	sfr ana
U vezi okružnice Saveznoga vodstva broj 1160, započinjemo borbu za šest strana našega glasila
List nam je danas najpotrebnije i najefikasnije oružje. List na 4 strane nam nije dovoljan. List na 4 stranice ne služi na čast našoj emigraciji od 70.000 duša. U listu na 4 stranice se ne može dovoljno propagirati naša ideja i ne može se dovoljno informirati čitatelje. Jer samo dvije stranice otpadaju iia hrvatski tekst, a samo dvije na slovenski. Kada bi list bio veći, moglo bi se zadovoljiti sve čitatelje, i one koji čitaju samo slovenski, kao i one koji čitaju samo hrvatski.
Da postignemo povećanje lista odlučili smo slijedeće:
1.	LISTU SE SMANJUJE GODIŠNJA PRETPLATA NA 48 DINARA OD 1 JULA O. G. TAKO DA SE MOŽE PLAĆATI 1 MJESEČNA PRETPLATA PO i DINARA
2.	POJEDINI BROJ LISTA STAJAT ĆE U PRODAJI OD 1 JULA I DINAR, NAMJESTO DOSADANJIH 1.50 DINARA.
3.	U središtima emigrantskih društava osnivaju se povjereništva za list. Društva ili za to odredjeni povjerenici sakupljat će tjedno ili mjesečno pretplatu za list, sakupljati i inkasirati oglase itd.
4.	U većim emigrantskim naseljima ili poduzećima gdje radi više emigranata, postavljamo rejonske povjerenike, koji će svakog tjedna davati list pretplatnicima i ubirati 1 dinar od komada.
5.	STARIM DUŽNICIMA, koji su dužni pretplatu za 1936 godinu i ranije, dajemo mogućnost da ostanu i nadalje pretplatnici i da reguliraju svoj dug na ovaj način:
Pretplatnik koji je dužan za 1936 godinu cijelu ili jedan dio, ukoliko ne može da plati zaostalu pretplatu najedamput, plaćat će od 1 jula 4 dinara mjesečno za tekuću pretplatu, a najmanje dva dinara mjesečno u ime otplate za stari dug: usve 6 Din mjesečno. Tko hoće da to uredi tromjesečno, plaćat će razmjerno, t. j. 12 din. za tekuću tromjesečnu pretplatu, a 6 din. u ime otplate za stari dug.
Broj takovih starih dužnika iznosi 1.100 (jedna hiljada i sto). Svim tim starim dužnicima dajemo ovime mogućnost, da i nadalje ostanu pretplatnici i da uz minimalan izdatak od dva dinara mjesečno urede svoje stare obaveze.
Oni stari dužnici koji ni na taj način neće da urede svoje obaveze, bit će brisani, a zaostala dužna pretplata bit će utjerana drugim sredstvima.
6.	SVAKI NOVI PRETPLATNIK, koji pošalje pretplatu direktno listu na ček broj 36789 najmanje 24 din., t. j. za pola godine, dobiva »Jadranski koledar« za 1937 godinu besplatno.
7.	Tražite u svim kavanama, gostionama itd. naš list, a naročito u onima gdje se sakupljaju emigranti u većem broju. Tako će list doći u ruke i drugim gostima neemigrantima, koji će se upoznati sa našim pitanjem i sa stanjem našega naroda u Julijskoj Krajini
List moramo povećati na 6 stranica čim prije, a kasnije i na 8 stranica.
List je naš, zastupa i propagira naše ideje i informira o stanju našega naroda u Julijskoj Krajini i o nama u emigraciji, pa treba da ga čim više proširimo i da ga povećamo.
U toj kampanji za 6 stranica neka sudjeluje svaki emigrant.
KADA BI SAMO SVAKI DRUGI PRETPLATNIK NAŠAO JOŠ JEDNOGA PRETPLATNIKA LIST BI MOGAO REDOVNO DA IZLAZI NA 6 STRANICA.
Dajmo se zajednički na posao, jer jedino organizovanim i zajedničkim radom ćemo nešto postići za naš narod u Julijskoj Krajini i za nas u emigraciji.
Pretsjednik konzorcija lista »Istra« i potpretsjednik Saveza:
JURAJ MIRKOVIĆ, s. r.
Pretsjednik Saveza:
DR. IVAN M. ČOK, s. r.
JURINA I FRANINA
Tajnik Saveza i tajnik konzorcija lista:
ANTE IVEŠA, s. r. Pročelnik publicističkog otsjeka Saveza:
DR. L. ČERMELJ, s. r.

Fraiiina: Jurina.
Jurlna: Aaa.
Franina: Nišan te vidiia niko vrime. Kadi si buževa.
Jurina: A bija san malo okolo pak san tako doša i vnu oštariju po našu poli Krune u Novem Sadu tr znaš kadi se more listi bakaljai po našu i ribice.
Franina: I ia san gleda brižnega Krunu i nis ga moga pripoznati, U njigovoi jaketi bi sad mogli tri ud njih stati, a brgeše su mu šire nego vnemu Bosancu iz Vakufa. Jurina: Ča je brižahan bija bolan ? Franina: Jušto to je vno ča se je zdrav učinija bolan
Jurina: Pedeset i dva dana u njigovem tilu ni bilo niš gustega i niš ni ni stiia jisti kone dva mita na dan čai niti,
Franina: Lipo ie sam sebe zabatuna ? Ma ča ie to učinila ud kakove đišperije?.
Jurina: Ma to ie iušto vna ča ni ni jeno ni drugo. I takove^a muškardina paiežan moi ni lako naiti po svitu, Njigov litrat meču sad po iurnali fino z Beča ga mole da njin pošalje litrat da te ga staviti u sve foje kad je takov junak
Franina:	Tr toliko dan ni jauka sveti
Jakov postila.
Jurina: A sad bi pojija čilega prasca ma mora pomalo da ne ruvina štumig.
Franina: Si vidija ioš kega tamo? Jurina: I barba Tonu iz 13anjol ki ie reka da za nas sto lit ni niš i da smo kakovi ćeš i ko volimo biti i u ošteriii i stuči se i po noći baiadure ubahaživati, ma vajk trdi kakoj vne naše istarske škrile
Franina:	I znaš da barba Ione ni
žbalja.
Jurina; A znaš ioš ča ierjiovega ? Franina: A san" ciiià "da'.su valtiin fino ingleškega inbešadora Đapuneži z "'ićfi'off baloton uštropili
Jurina; Vno je vrajže uštropiti. Da ki vnako tebe hiš drugačije kušelja,
Franina: A ki če njih ga kapiti.
Jurina:	Ma kad san ia bila u Sanga i
svi su bili slobodni,
Franina: Ma sad nisu ni Ingleži naiveii gospodari ud svita.
Jurina: Ma stešo niki goru da su Đapuneži učinili račun priz aštara i da bi niin ' se moglo dogoditi kakoi Napoleonu iedan-put u Rusiii prid sto i više lit.
Franina: To bi mogio iako biti. aš Ki-neži su sad slbžniii. a ta Kina lipa krv moia, "oni da ie strašno strašno velika zemlja i da ie tamo doša barba Martin z Prikodraee bi reka toi zemlii ni nideri fina.
Jurina: Ali i ko ni zemlia vetika nidati nenriiateli ne more do vika u nioi ustati.
Franina: More i sto lit. ali pravica i'-’ pravica. Ma i poslen sto lit če uzeti sak soje, pa če i uni naimanji dotti do pravice Jurina: Amen Bože !
KAJ VSE NUDI NAŠIM KRAJEM ITALIJANSKA CIVILIZACIJA
Reka, septembra 1931. (Agis)
Naš list je svojčas že poročal, da so dolgoletnega pismonošo v Trnovem pri Ilirski. Bil je pa tudi ta odelovljen. Na nje-vili’tin ga postavili na cesto brez vsake odškodnine Njegov naslednik je bil nek domač črnosrajčnik, doma iz Jelšan Ni bil kos poverjeni mu šlužbi, toda znal Je vsaj čitati in razumel in govoril slovenski. Bil je pa tudi ta oslovljen. Na njegovo mesto je bil postavljen priseljeni Sicilijan, Gandolfo Domenico. S tim novim pismonošem se je pa v Trnovem pD' čel s pošto pravi cirkus Pismonoša Je-mirne duše lahko rečeno analfabet, h0 prejme pisemsko pošto odide z njo P° vasi in kjer vidi večjo gručo ljudi, ustavi, razloži vso pošto tako, da si Inn' ko vsak od prisotnih izbere, ce je kk.1 za njega, obenem pa seveda tudi preg'®' da, kar in koliko ga zanima. Potem spravi spet skupaj preostalo pošto odide spet do druge skupine. Tako se proces vrši od jutra do večera, V slučn' ju pa da ne more oddati do večera vsen pisem in razglednic jih ednostavno trže in odreže. Zato ni čudno, če mn°_ gokrat pošta naslovnika sploh ne seže, da pride čisto v tuje roke
kaki pritožbi nad tako brezvestnosti
poštnega uslužbenca ni niti govora. U” mačini pač morajo čakati, da bo obl»® tvom tega početja dovolj, potem bof> morda spregledali in ugotovili, da tul1' niso za vestno službovanje.
NAŠA KULTURNA KRONIKA
NAS TISK NA NOVINARSKI RAZSTAVI
V LJUBLJANI
.Mr
EE9Ì STIBt&iiif—)j
a Muos^i/AMicouovnjtim^fHicaANAiAiMuurmMAiwi
SU MILiaONERI UBILI ER2ÓI» “«*"5“^
Ljubljana, sept. 1937. Najve£je zanimanje na letošnjem jesenskem velesejmu v Ljubljani vzbuja vsekakor novinarska razstava. ki prikazuje razvoj slovenskega novinarstva od leta 1797. dalje, ko je izšla prva številka »Lublanskih noviz«. Časno mesto zavzema na tej razstavi seveda tudi slovenski tisk iz Julijske Krajine. V oddel-|ku, ki naj prikazuje kulturni razvoj od privih početkov slovenskega novinarstva do danes, vidiš pomešane med drugimi listi in revijami tudi skoro vse periodne publikacije, ki so izšle na Primorskem: v Trstu, Gorici, Idriji in Postojni.
V	srednji dvorani, kjer so izpostavljene j Slike in kipi slovenskih novinarjev in žur-nalistov, visijo tudi povečane fotografije uglednejših sedaj že mrtvih primorskih publicistov: tako Dolinarja, Cotiča in Tume.
V	sosedni dvorani pa je poseben oddelek posvečen naši periodni publicistiki na Pri-'morskem v povojnem, času. Tu vidiš menda ivse naše li ite in revije, slovenske in hr-ivatske, ki so izhajale od leta 1918 dalje do lieta 1930, ko so bili zadnji ostanki našega
Cltsuo tAVtfA lUGOMOVINtKIM {Mlf.BANATA tf IHIIHKE KtUIIMI
periodnega tiska zatrti. Dva grafikona še posebno'nazorno prikazujeta razvoj in konec našega tiska. Na enem so za posamezna povojna leta imenoma navedeni vsi listi in časopisi, na drugem, ki je povzet po znanem diagramu v koledarčku »Soče«> pa je razviden razvoj našega tiska na Primorskem pred vojno, njegov zastoj med svetovno vojno, nato njegov zopetni podvig in končno strmi padec in konec.
Pod vetrinami, kjer so razstavljeni povojni listi in časniki iz Julijske Krajine, visijo vzorci naše emigrantske štampe, predvsem seveda »Istr e«, dalje Manjinskoga presbiroa« in agencije »Agis« Poleg primorskega tiska pa vidiš koroške liste in periodne publikacije naših izseljencev.
Ob tej priliki so izdali slovenski novinarji tudi obsežnejšo knjigo »Razstava slovenskega novinarstva v Ljuta j a n i 1937«. s katero hočejo proslaviti 140 letnico Vodnikovih »Lublanskih noviz« in 30 letnico svoje stanovske organizacije. Knjigo je uredil znani publicist in kulturni urednik »Jutra«, Božidar Borko. Glavni del knjige, namreč kar celih 175 strani, zavzema izčrpni bibliografski pregled o »Slovenskih časnikih in časopisih« od 1797—1936., ki ga je sestavil ravnatelj studijske knjižnice v Ljubljani Dr.'Janko Šlebinger. Pregled navaja od 1. 1797 dalje za vsako leto liste in časnike, ki -so tedaj začeli izhajati z vsemi potrebnimi podatki o nadaljnem razvoju in morebitnimi opombami. Celotno navaja avtor 1074 periodne publikacije. V pregledu so navedeni tudi vsi slovenski listi in časniki s Primorskega, ki so naširn čitateljem že znani od preglednega članka L. Legiše v »Jadranskem kalendarju« za leto 1935. šlebingerjev pregled je strogo bibliografski urejen. Najlažje je lahko sestavil, kakor je sam izjavil, pregled povojne publicistike na Primorskem, ker so mu bili na razpolago Čermeljevi in Bevkovi natančni bibliografski opisi v »Luči« ter dr. Kacinov »Slovenski tisk v Italiji« (Jadr. almanah 1930).
V pregledu dobiš pod štev. 831 na strani 134 tudi podatke o naši »Istri«. Glasijo se tako-le:
»Istra«, glasilo Istrana u Jugoslaviji, (od IV: Glasilo Saveza jugoslovenskih emigranata iz Julijske Krajine). Mesečnik (od IV tednik). Zagreb. Vlasnik i izdavač Ernest Radetič (nato konsorcij). Uredniki E. Radetič, Ive Mihovilovič, Ive Stari. Tiskara C. Albrecht. Let I Od 22 jul 1929—19... 4°, oz. 2°, cd IV: V. 2°. V hrvaščini in slovenščini«. Ti podatki, ki bi se morali. seveda še dopolniti glede tiskarne, naj pričajo o točnosti in. izčrpnosti celotnega pregleda.
Za lažjo orientacijo v obsežnem je avtor dodal še abecedno kazalo, strokovni pregled in kazalo krajev izhajališč in tiska. Imenik urednikov in izdajateljev pa je moral iz tehničkih ozirov izpustiti.
Mi moramo avtorju le čestitati k uspelemu delu in se mu zahvaliti da je tako izčrpno obdel tudi slovenski tisk na Primorskem	L. C.
KONCERTNI NASTOP NAŠE ROJAKINJE
V petek 10 t. m. bo nastopila v koncertni dvorani frančiškanskega konvikta v Ljubljani naša rojakinja, koloratuma pevka Pavla Bergotova. Mlada rojakinja je dosegla diplomo s prvovrstno oceno, za seboj pa ima tudi že številne sijajno uspele koncertne nastope po večjih italijanskih mestih. Povsod je žela pohvalo in priznanje o lepoti in obsežnosti njenega koloraturnega soprana. Koncertni program obsega celo vrsto arij iz klasičnih oper, pa tudi Schubertovo »Serenado« in Gounodovo »Ave Marija«. — (Agis).
NASA ROJAKINJA ANGAŽIRANA V LJUBLJANSKI OPERI
Naša rojakinja sopranistka Ksenija Vidalova je angažirana v ljubljanski operi, kjer bo nastopila v četvrtek, 9 t. m. v Puccinijevi »La Boheme«. Pela bo vlogo Mimi, v kateri se je že lani uspešno uveljavila, želimo ji mnogo uspehov v njeni pevski karieri v ljubljanski operi. •— (Agis) —
NAŠI PEDAGOŠKI PISCI
Primili smo dva posebna otiska iz Pedagoškog časopisa »Napredak«. Studiju o Mariji Jambrišakovoj napisao je Urednik »Napretka« Josip Demarin, procesor Učitcljkse škole u Zagrebu, a pedagošku raspravu o pismenim sastav-cima u osnovnoj školi Ante Defrančeski, Profesor iste škole.
I prvi i drugi su rodom iz južne Istre 1 stekli su lijep glas kao pedagoški pis-izdanjem posebnih knjiga i objavljivo jem velikog broja rasprava iz pedagoške struke po raznim pedagoškim ča-Vpisima.
NOVA OPERA JOSIPA MANDIČA
, Poznati naš kompozitor Josip Mandič, Vii stalno živi u Češkoj, napisao je novu Veru na riječi Bože Lovriča. Opera če se ^vati »Kapetan Niko«, a bit če izvedena još sezone na češkim opernim scenama.
NOVE KNJIGE I REVIJE
Uredništvo Je primilo:
Privreda savreinene Turske od dr. Dragoslava P. Mlhajlovića. Izdanje Balkanskog instituta u Beogradu.
Pismeni sastavci u osnovnoj Skoll od prof. Ante Defrančeskija. Poseban otisak iz »Napretka« br 5—6 1937 — Zagret.
Marija ‘Jambrlšakova od prof. Josipa De-marina. Poseban otisak Iz »Napretka« 1937. Zagreb. Cijena Din 8.—
Zgode patuljka Palčića od Ljube Brgića — Zagreb 1937 — Izdanje Kugli, cijena Din 20.— Izbor najboljih savremenlh članaka, sveska 8, za august 1937 — Borovo.
Mali Istranin br. 1 za rujan 1937 — Zagreb.
Voix europćennes, avg. 1937, Paris (8), 36, rue de Laborde.
Kultura, književni list za sve kulturne probleme, br. 2, 1937, Zagreb.
Naša zemlja, revija za propagandu turizma, Beograd.
Naš mornar, br. 9, 1937 — Sušak.
Hrvatski Kntliša, br. 8, 1937 — Zagreb. československo-Jlhoslovanska Kevue, avg. 1937, Praha II, Kfemencova 6.
PRVI OVOGODIŠNJI BROJ »MALOG ISTRANINA«.
Prvi broj »Malog Istranina« za ovu školsku godinu izašao je sa slijedećim sadržajem: E. R. Prvi let, R. Katalinić J e r e t o v : Pjesma mladosti, P r i k o d r a-ž a n : Vjeverica, E. R. Oholi slavuj, I v e Starapriča :	Kad životinje govore,
Šime F u č i ć : Lastama, Sveznadar: Kalendar. Ernest Radetič: Krijesnice, R. — Vuk i janje: Klok i Flok, Dječje novine, Zdravlje. Zagonetke. — »Mali Istranin« izlazi jedamput mjesečno. — Pretplata iznosi 12 dinara na godinu. — Pojedini broj stoji 1 dinar. — Uredništvo i uprava nalaze se u Boškovićevoj ulici br. 20. — Telefon 59-31. Vlasnik, izdavač, i odgovorni urednik: Ernest Radetič, Zagreb, Boškovićeva ulica 20.
DRAGUTIN DEKLIČ JE UREDIO REVIJU »NAŠA ZEMLJA«.
Član akademske sekcije »Istra, Trst, Gorica« u Beogradu i naš saradnik g. Dragutin Deklič, cand. iuris, uredio je prvi broj revije »Naša zemlja«. Revija izlazi na srp-sko-hrvatskom. francuskom, engleskom i njemačkom u izdanju Akademskog umjetničkog studija u Beogradu.
»ISTRA«
KNJIGA PROF. N. ŽICA
Simonu Gregorčiču
Već smo, pri Izlasku te knjige, pisali opširno o toj prvoj ediciji nove biblioteke HRID, a sada donoslp-o opširan sadržaj, kako hl se i oni koji Je loš nisu nabavili za nju čim više zainteresirali 1 čim prije naručili tu odličnu knjigu. Sadržaj je slijedeći:
Uvod donosi smještaj Istre 1 tipove Jadranskoga primorja na tom predjelu. S tom podjelom autor dovodi u vezu postanak Jadrana. Vjerno je opisano Dinarsko gorje, tektonika 1 struktura Istre. Odlično je priopćena geološko morfološka karta istarskoga tla 1 hidrografski optok. a tako je opisana i klima toga poluotoka 1 vegetacija. I). Prošlost zemlje. Jasno se opisuje prošlost Istarske zemlje u 5 faza svoga postanka. U kredno doba ona Je kamen vapnenac, zemlje nema ni u eocenu. Istra se pojavljuje u miocenu, neo-genu, diluviju i aluviju do danas. U miocenu nastaju glavne crte gorja, u neogenu pojavljuju se rijeke, a vapnenafko tlo se pretvara u kras. Za diluvila, ledenoga doba, rijeke su punlje vođe 1 dulje, more provaljuje na višu razinu. Istočna obala propada pod more, nadjeni su spomenici, životinje se šire po svim Istarskim predjelima, pojrvljuje se čovjek. Potom autor donosi sadašnje preobražava nje zemlje zbog kiša 1 tekućlca, potresa. Razvoj tla u 5 stepena s iasnlm prikazom gora i rijeka, s oznakom sedala. II) Oblici tla lijepo su ocrtani pogledom s gore Učke pa zalivi. Istra se dijeli prema sasvavinl tla na sjevernu ili bijelu Istru, srednju 111 sivu Istru i crvenu Istru. Kopnena se Istra dijeli na 2 flišna 111 pješčenačka dijela 1 na 2 vapnena-čka 111 kraška, koji sn jasno rastumačeni. Kao peti dio Istre obrađjeni su Kvarncski otoci. Kras je razdijeljen u 2 dijela kopnene Istre: Ćićariju i Ploču koji su lijepo opisani. Opisan Je istarski kras uopće, razjašnjen vapnenac 1 njegov smještaj. Dobro je Iznijet relijef kraškoga predjela. 3) Ćićarija je opisana potanko po obliku tla f vegetaciji. Polom Je opisana Učka sa svim svojim obilježjima. Kastavskl kras opisan je potanko tako i 2) Istarska Ploča. FIi š je plastično 1 zanimljivo opisan. Rastumačeni su pješčemk i laporni škrillevac 1 njihovi predjeli u Istri. 1) Potanko je opisano gorje Brkin koje je stere med ju savskim porjećem i morem. Točno je prikazana hlod koparskoga i pazinskoga trokuta, opisana drograflja toga dijela. 2) Srednja Istra sastoji je detaljno u pogledu smještaja, gorja, rijeka, Potom je opisana Buzetska uvala. III.) Vode su rastumačene uopće, a onda napose tekućl-ce, podzemnice. ponornice, izvori, vrulje. Obala. Rastumačen je njen postanak. Krasno te opisano Jadransko more, sastav njegova dna, dizanje 1 spuštanje mora, njegove struje. Zanimljivo je opisano sekularno pomieahlc is-starske obale i mora. Potanko je opisana obala sa svim uvalama, lukama i kanalima. Kvarnerski otoci: Cres i Lošinj opisani su sa svom florom 1 faunom. IV.) Podneblje pokazuje dvije klime: sredozemski! 1 sređnje-evropsku, 1) Toplina je razložena po stupu levima. razlike topline s obzirom na visinu mjesta iznad mora. Opisane su toplinske razlike u sve 4 godišnje dobe. 2.) VJ-tar. Opisani su vjetrovi koji dušu u Istri. Dodata je praktična skrižaljka. 3.) Kiše u Istri. V.) obuhvata bilje, odnosno floru i faunu u Istri. Dodana je skrižaljka. U knjizi nalaz,! se zemllovld Istre i slike iz Istre. Cijena je knjizi Din 20.—.
NIKOLA ŽIC O IZBORIMA U BUZETU.
U splitskom »Jadranskom dnevniku« objavio ie u nastavcima prikaz buzetskih izbora 1887 god. g. Nikola Žic.
K OTKRITJU NJEGOVEGA SPOMENIKA V LJUBLJANI, V SREDO, 8 SEPTEMBRA
Težak Je čas, tekó v njem ure usodne, na vseh mejah se sova nam oglaša; vihar Je zdrobil v prah domovja naša, izrul nas in odnesel z zemlje rodne: zblaznel Je svet in človek v krvi do kole» potopil vanjo Je svoj zadnji, svetli sèn.
Najbolj otožno pel sl med Slovenci o vsem, kar žalostnega je na svetu: o ujetem ptiču, izgubljenem cvetu, o vdovi tožni in v predsmrtni senci, kako pri svetem boš Lovrenci z dedi spal, -usodo zdanjo narodu prerokoval.
Povsod si gledal le človeka v bedi, odpiral mu sreč, solze otiral: živel je lažje in lahkó umiral, kdor se očistil v tvoji Je besedi.
A ko si stal nad breznom upov in prevar, zavzdihnil si: Človeka ustvariti nikar!
Zdaj trdno spiš v planinskem raju Krna, moža te Je utrudila težka hoja; zaplata čez nas je nevihta črna, zlovest postala je prerokba tvoja:
Moj duh zblaznel Je od krvi človeka: iz blodnih sanj nad narodi — privide, lobanj človeških gleda piramide, ki spomeniki blaznega so veka.
Ob njili stoji človeka v pesmi nam pomnik sosedam njenim vsem — slovenske zemlje
krik,
IGO GRUDEN.
NOVI BROJ »MORNARA«
Izašao ie 9. broi za septembar časopisa »Mornar« Viktora Cara Emina, sa slijedećim sadržajem: »Mornar«: Neka nam Bog živi našeg mladog Kralja Petra II ! — Sedam pitanja. — Dundo Simo: Gajetun-ski razgovori. — Putovanje pretsjednika vlade Jadranom. — D r. U. S.: O pomorskom pravu (III). — Radio. — Preveo Šta: Mornareva osveta — V. C. E.: Uspomeni velikog prijatelja Družbe sv. Cirila i Metoda za Istru. — Odgovori na sedam pitanja. — Vjerna ladia.
Borba za 6 strani
V zvezi z okrožnico Zveznega vodstva štev. 1160, začenjamo z borko za šest strani našega glasila
List nam je najpotrebnejše in najuspešnejše orožje. List na štirih straneh nam ne zadostuje. List na štirih straneh ne služi v čast naši emigraciji, ki šteje 70.000 duš. V listu s štirimi stranmi ne moremo zadostno propagirati našo idejo in ne moremo zadostno informirati čitateljev. Ker samo dve strani odpadejo na hrvaški tekst, a samo dve na slovenski. Če bi bil list večji, bi mogli zadovoljiti vse čitatelje, tako one, ki čitajo samo slovenski del, kot one, ki citajo samo hrvaški del.
Da dosežemo povečanje lista smo sklenili:
1.	LISTU ZMANJŠAMO LETNO NAROČNINO NA 48 DIN ZAČEVŠI OD 1. JULIJA T. L., TAKO DA JE MOŽNO PLAČATI MESEČNO 4 DIN.
2.	POSAMEZNA ŠTEVILKA NAŠEGA LISTA BO STALA OD 1. JULIJA DALJE SAMO 1 DIN NAMESTO 1.50 DIN.
3.	Na sedežih emigrantskih društev so določeni poverjeniki za naš list. Društva ali poverjeniki bodo zbirali tedensko ali mesečno naročnino za naš list, zbirali in inkasirali oglase itd.
4.	V večjih emigrantskih naseljih ali podjetjih, kjer dela mnogo emigrantov, so določeni raionski poverjeniki, ki bodo vsak teden dajali list naročnikom proti plačilu 1 Din.
5.	STARIM DOLŽNIKOM, ki so dolžni naročnino za leto 1936. in prej, dajemo možnost, da ostanejo še naprej naročniki in da poravnajo svoj dolg na sledeči način:
Naročnik, ki je dolžan za leto 1936. v celoti aii samo delno in ne more plačati zaostalo naročnino na enkrat, bo plačal od 1. julija naprej 4 Din mesečno za tekočo naročnino, a 2 Din mesečno na račun starega dolga, skupaj torej 6 Din mesečno. Kdor hoče, da to uredi ^tromesečno, bo plačal sorazmerno, to je 12 Din za tekočo tromesečno naročnino, a 6 Din na račun starega dolga.
Število starih dolžnikov znaša 1.100 (tisoč sto). Vsem tem starim dolžnikom dajemo možnost, da ostanejo še naprej naročniki in da z malenkostnim izdatkom 2 Din mesečno uredijo svoje stare obveze.
Tisti stari dolžniki, ki niti na ta način nočejo urediti svojih obvez, bodo črtani, a zaostala naročnina bo izterjana z drugimi sredstvi.
6.	VSAK NOV NAROČNIK, ki pošlje naročnino direktno listu s poštno položnico št. 36789 najmanj 24 Din, to je za pol leta, bo dobil »Jadranski koledar« za leto 1937. brezplačno.
7. Zahtevajte v vseh kavarnah, gostilnah itd. naš list, posebno pa tam, kjer se zbirajo emigranti v večjem številu. Tako bo list prišel v roke tudi drugim gostom necmigrantom, ki se bodo tako seznanjali z našimi vprašanji in s položajem našega naroda v Julijski Krajini.
List moramo povečati na 6 strani čim prej, a pozneje še na 8 strani.
List je naš: zastopa in propagira naše ideje, informira nas o stanju našega naroda v Julijski Krajini in o nas v emigraciji, zato je potrebno, da ga tem bolj razširimo in povečamo.
V tej borbi za šest strani naj sodeluje vsak emigrant.
AKO BI VSAKI DRUGI NAROČNIK DOBIL PO ENEGA NAROČNIKA BI LIST MOGEL REDNO IZHAJATI NA ŠESTIH STRANEH,
Pojdimo skupno na delo, ker edino z organiziranim in skupnim delom lahko nekaj dosežemo za naš narod v Julijski Krajini in za nas v emigraciji
Predsednik konzorcija lista »Istre« in podpredsednik Zveze . JURAJ MIRKOVIČ, s. r.
Tajnik Zveze in tajnik konzorcija lista ANTE IVEŠA, s. r.
Predsednik Zveze DR. IVAN M. ČOK, s. r.
Načelnik publicističnega odseka Zveze
DR. L. ČERMELJ, s. r.
VIJESTI IZ ORGANIZA CUA : DRUŠTVA »ISTRA« u ZAGREBU
2ER.JAVIĆEVA ULICA BROJ 7.
PRETPLATA ZA LIST ne stiže uredno. List ima velikih obaveza kojima mora odgovarati, ali ako pretplatnici ne odgovoraju svojim obave'-rama, ne može ni list.
Tu malu pretplatu nije teško platiti. Tko< ne može više, neka plaća po 4 dinara mje'* sečno. Time pokazuje dobru volju, a puno urednih pretplatnika po 4 dinara mjesečno vrijedi isto, kao manji dio' sa većom pretplatom.
Kupiti na pošti čekovnu po-Icžnicu za 25 para i poslati barem mali dioi dužne pretplate, nije velika žrtva.
ČETVRTE »USMENE NOVINE« U OMLADINSKOJ SEKCIJI DRUŠTVA »ISTRA« U ZAGREBU
Omladinska sekcija prlredjuje u subotu II o. mj. u 8 sati navečer četvrte »usmene novine« sa zanimljivim programom. Pozlvljemo omladinu 1 starije da prisustvuju »usmenim novinama«.
Izlet u Ponikve
Omladinska sekcija prlredjuje u nedjelju 12 o. mj. izlet u Ponikve. Sastanak na <5er-nomercu (zadnja tramvajska stanica) u 6 sati ujutro. Pozlvljemo omladinu, ostalo članstvo, a 1 prijatelje da se pridruže izletu.
OMLADINCI U ZAGREBAČKOM ZBORU
Zagreb, 6. IX. Omi. sekcija orga-nizovala je 6 mj. skupni posjet Z. Zbora. Odaziv je bio neobično velik. Brojno su bili zastupani Primorci kao i Istrani. U Zboru su se stvorile grupe i razdvojile se. Ta je pojava razumljiva kada znamo da je inače posjet Zbora bio posljednjeg dana ogroman. Treba ipak primijetiti da su skupni posjeti izložba zborova i drugih kulturnih priredaba potrebni, korisni i vrlo zahvalni. Pri tome ne cijepati jedinstvo grupe, homogenost cjeline. Omladinska sekcija bdjeti će da se ne propusti ni jedna dobra prilika, organizovana akcija i povoljniji režijski troškovi.
Menza
Istarskog akademskog kluba Na vratima smo nove školske godine od koje mnogo očekujemo. Mi istarski akademičari, osudjeni da se hranimo po različitim menzama i kojekakvom hranom, odlučili smo da ponovno otvorimo našu menzu, koja je prestala sa radom na početku ferija. Menza je igrala a i igrat će veliku ulogu u uspješnom napredovanju u studijama naših članova — hranilo se naime u njoj cijelo članstvo uz najpovoljnije uvjete. Zato se ovim putem obraćamo, sa toplom molbom, na cijelu istarsku i ostalu emigrantsku javnost, da nam ponovno priskoči u pomoć svojim obolom i time pomogne svome naraštaju da dodje do cilja — uspješnog završetka studija. — Izražavajući veliku zahvalnost za prošlogodišnji odaziv toplo se preporučujemo i ove godine te se unaprijed zahvaljujemo i očekujemo pomoć. ODBOR.
KURAJ
župane, ča ti se putuje?
Ja! Gren za Kuje, gren kupiti barku, guče i grip, ćemo loviti škombar, menul j sip kako blata, samo da dojde trata.
Od Kuj do Budave,
Od Budave do Luke tri barke su donile ribaron slave, ma jo više muke.
Bilo je pokle Svih Svetih, po jugu, kad su dignuli sidra, i da ne budu Ližnjancon na rugu, lipo su pošli na jidra.
Ma kad zakuha jugo, tamo poli Marlere na čisto more kuvertu i velikin brodon
opere.
Tri barke je punila voda, i linbaj, ne linbaj
ljudi su mislili da neće više viditi svoga roda,
bili su blidi i čekali kraj.
Ma svejeno nisu pojali, ni porat iskali.
Jugo su Datili, Škotu i timun držali i navigali, kako da su njin tajne mora odali
Neretljani, još prija miljar lit.
Čuđija se svit.
ki kuraj su ribari imali.
A kad su pristali usrid Kalavojne i hitili sidra mež ćozotske brode, tri barčice male, ka galije bojne kraju su pristale da Bepi ugode.
Na kraju su bili, blizu svojen selu, napili še vina, najili palente, pak je doša red na staru tarankelu. Ćozoti su rekli: Per Dio, che gente!
MATE BALOTA.
»MALI ISTRANIN«, broj 4 — 1933.
EMIGRANTSKA OMLADINA
U ZAGREBAČKOJ GORI
Prošle nedjelje, 5 o. mj., priredila je omladinska sekcija izlet na Pongračevu lugarnicu. Ovakvi izleti postaju sve popularniji.
Sutradan je najavljen praznik. Mnogi su na poslu. Ipak se sakuplja lijepa četica. Vrijeme vedro kao i raspoloženje prisutnih. Uspon za čudo' savladan s lakoćom. (U skupini se svaki napor mnogo lakše savladjuje.) Boravak u prašnjavoj ravnici i bučnom gradu zamara. Od toga trpe živci, zdravlje. Poslije napornog sedmičnog rada u radionicama i uredima izlet je ji šume sveta stvar. Cisti i svježi zrak uvlači se u svaku poru čovječjeg tijela a pluća se šire, šire... Čovjek je zadovoljan okružen isto tako zadovoljnim licima izbjeglica iz Istre. Da budemo bar jednom sedmično skupa u radostima koje pruža čista priroda. Pogled s vrhova na ravnicu — kao pogled s Učke na more... ; Domaća riječ, drago »ča« i bezbrižna pje- ' sma u krugu poznatih i bliskih ljudi. Čovjek je skoro sretan. Ni ne pada mu na pamet vino, istarski teran. Nama su Istranima i inače radosti života teško pristupačne. Prosjek života je osrednji i teži više siro-maštini i bijedi.
Skupni sastanci, izleti, razgovori i pjevanja krijepe vjeru u bolje dane i ljepši živo/ do kojega ćemo doći složnim radom. Tako prolazi nedjelja za nedjeljom. Mi se učimo trijeznom i zajedničkom životu.
I ovog se je puta bilo teško rastati od prekrasnog izletišta. Do sunčanih ravnica su guste sjene stabala. Vrelo kao u nekom j podrumu bez prozora. Tako bistra i svježa izvorvoda pije se možda samo još na Učki. Kupina (ostružnica) ima koliko ti srce zaželi. Ni istarske nisu bolje. Slijedeći put bi morali ići na gljive. Neka bude zabava spojena s korisnim.
Popodne je udario kratki pljusak da bolje raščisti vidik. I sunce sa zapada zasije još sjajnije. Dolina Save puna svjetla. U travi je blistala rosa. Lagani vjetar tresao je s lišća kapljice kiše. Potoci su bučnije zašumiii prema savskoj ravnici.
Naše bučno društvo krenulo je na Medvedgrad. Prije zalaza sunca popeli se mladi Istrani na zidine historijskog grada Crne kraljice i velikaša Stjepka Gregorijanca. Odatle su feudalci izrabljivali nekad svoja kmetove i hranili se njihovom mukom, pili i im krv. Upravo kao u Istri. »Sve cesti peju va grad...«	•
Ko je od naših izletnika mogao da otr-. gne oči s jedinstvenog pogleda, koji je preko zelenog saga gustih krošanja šume klizio prema Zagrebu i dalje. Onamo, prema zapadu — jugozapadu je Istra, stari kraj dragi ljudi, grobovi s talijanskim napisima; tamo daleko kraj — mora...
Bijeli Zagreb su promatrale tolike oči mladih emigranata iz Istre. Što su tolike duše mislile pri tom, tolika srca osjećala?
Sa pjesmom smo krenuli natrag u grad, da nastavimo radom i borbom do pobjede
I
IDEJNI TEČAJ »TABORA«
V nedeljo 12. t. m. bo v Ljubljani idejni tečaj za vse emigrantske organizacije v Sloveniji. Tečaj bo priredilo društvo »Tabor« v svojih prostorih. Na dnevnem redu so sledeča predavanja:
1.	Dolžnosti edinic in posameznikov na-pram julijski Krajini glede na sedanji položaj. — Dr. Lavo Čermelj.
2.	Naše oprašanje z ozirom na zunanje političen položaj. — Dr. Branko Verčon.,
3.	Odnos emigracije do domačinov. — Drago Pahor.
4.	Emigracija in njeno stališče do notranjega političnega položaja. — Dr. Jože De- j kleva.
5.	Misli k našemu programu in ideji. — 1
Lado Božič.	1
6.	Naše socialno delo. — Drago Žerjal.
Pričetek tečaja od 9. dopoldne. Vabimo
ponovno vse organizacije da se udeleže tečaja v čimvečjem številu.
UREDNIKOVA POŠTA
Prodan Zvonimir, Beograd. — Pretplata . podmirena do konca augusta 1938 godine.
Konvencija s Italijom. — Taj članak smo morali u posljednji ćas Izostaviti iz lista iz vanredakcijsklh razloga. Poslali smo ga u prepisu Savezu u Beograd 1 Public.stickom ot-sjeku u Ljubljanu.
Jožef Vergan. — Pismo smo primili u redu. U pismu fotografiju 1 karikature. Karikature objavljujemo, ako bude Ikako moguće. Pisme ne možemo objaviti, ali smo o njemu obavijestili mnoge znance emigrante. Svi oni lijepo pozdravljaju. Nama svima bi bilo drago da t nam se češće javljate Uz lste pozdrave, do, skorog vldjenja.
U FOND „ISTRE'
S. S., Drenica	 Da počasti uspomenu svoje	D	26,-
supruge Erne, koja je redovito i s ljubavlju čitala list		
»Istru«, šalje Lujo Juričič, Novi Sad		D	100,—
TJ prošlom broju objavljeno ■	D	41.024.60
Ukupno	D H.Ì50.60	
zn ŠKOLU
600000
è cjaeéè JzotZ ie cuz&o'ićMf&cucc
ženske D/n35,-muške D/n 39.-
<0
3f-3kD/n. 49r 3S-3SD/n. S9r
58^2-6^805
nove cč/3jz£čc& uóftiefixrms 'ZcLicctcče.
3f-34 O/n. 69.-
5622-WOO
■nò
'mčirurne, ruy>k&v€>
J7-3* D/f/. 79r 35-38 0/0.89.-

»MALI 1S> 1 IfcAIN«* «»ruj ** — A*/.™.	-	.................................. ..... ■ i	■■»■■■ »i ...............—i
—................................„	. , ,	.	Prrtninta- zn die In rodinu 48.— din., za pola godine 24.—din., za inozemstvo dvostruko, za Ameriku 2 dolara
.Istra. Izlazi svakog tjedna u petak. - Broj ćekovmog računa 38.78J — Pretplata za	ggj. 11. broj telefona 67-80. - Za uredništvo odgovara IVAN STARI. Zvoniml-
- —“	^tcča jnina' Jugoslavenske' štampe'broj 28a.Za tiskaru odgovara Rudo« PoianovlC. Zagreb. Ilica broj «L
na godinu. — Oglasi se rova ulica 48, III. kat.