Stari in mladi Slovenec. Samii. 0. Sainu ipse, sponte, solus, unus; cum numeralibus ordin. respondet germ. selbi samomu osmu, samu tretij; mas, kar samici, samka ili samiika femina, samistvo idem esse ; scr. samas similis, aequus, samnri gr. apa, ofiog, lat. semol, simul. /S. Nsl. na samom; samorogač unicornis, monoceros, samodrug (selbander) duplus, samodruga gravida, samotrek, on je Noe samoosmega obranil. Svatfi. 0. S vatati - aja, - eši pronubere, -sg, - titi sg sl nami generum, affinem fieri, svaha f. pronuba, svatti affinis, svatija f. p. svatove i svatije, svatlstvo - tovlstvo affinitas, svatlba nuptiae. <S. J\ 1 oje je svatba ali svadba nuptiae, tudi stsl. imate svatiba, svadiba, svatba in svadba; svati so nuptiales convivae, bulg. svatija je serb. svača, kakor bratija i brača fratres. 2* Svepetati. O. Svepešt%-šteši movere, — sg i svepiti sg — plja, sg - piši sg agitari, svepanije motus, uti videtur (cf. sepet, sepelivu balbus, rus. šepetlivu). S. Svepati, svepljem nsl. vacillare, čes. sepkati traben (and. svipa, ahd. sveif, sweifen). Sverepu. 0. Sverepii i svrupu ferus, aestuans, agrestis, saevus, immitis, barbarus na pr. konf, jgzyku, nravii, - po bylie; sverepiti sg - plja, - piši, - peti - ej%, - povati-plstvovati exasperari, ferocem esse, saevire; sverepo - e temerarie, ferociter, sverepije - pistvo exasperatio p. zlverinoe, straslinoe. 8. Nsl. srep pro svrep imnianis, srepo se ustrašijo; srpo gledati, srpost severitas, srepota, srepinja; srpožen severus; čes. svefepeti wild wachsen. Est ergo srep pro svrep, srp pro svrp, uti srab e svrabu. Markovo pa je, kar piše Kopitar: svirepii ferox. Puto esse compositum e svi-repu quasi, primiius de vacca oestro percita od furorem, ideoque caudani volvente«! Glag. Cloz. Svirati. 0. Sviraj%,-riti - rj%-riši, - rjati - rjaja sibilare, tibia canere; sviruktA sonitus, svirina tibia, s v i r e 11 - rali - rjali f. listula, cithara, nablium; svirici, - riniku, - riteli libicen, musieus, cf. scr. svr - svar canere, gr. ovQty§ lat. susurrus. S. Svirati i nsl., svirel, hrov. svirale, surla, bulg. svirku, svirec, svirba, svirla, svirka, sviriti. Svistati. 0. Svistaja,,- si%- eši sibilare, kar tudi svriičati, rus. svercati zirpen, svistanijc sibilatio, svistu m. sibilus. 8. Svistati nsl. balbutire, rus. svisnud. Svita. 0. I svitica, svituka ali svitka vestis. Sf. Hrovatje imajo svitice femoralia, bracae, svita vestis i nsl., svitar. Svoboda. 0. Svobota, svobodistvo - diština libertas; svoboda je venia, liber i liberi; svobodl adj. indecl., - dinii Iiber, — niku tibertus; thema svobu (cf. pruss. subs selbst, eigen) et— da, uti in loboda, jagoda; svobistvo persona cf. sobistvo; nota šaf. star. cogitare de germ. selb; svobodino, — ditell itd. 8. Svobodo dati nsl. slovd dati abschied geben, verabscbieden, slovo vzeti, jemati; s slovesom cum venia; slobo vzefi, slobost fiducia, slobnost facultas; cf. sloboda in sloboden, svoboda in svoba, svoj. Svoj. 0. Svoj suus, proprius, tudi svojsku; svojstvo - vije proprietas, svoji jemu consanguinei, svoji imu domestici, scr. sva; svoiti f. affines, svojaši f. coll. propinqui, svoitinu proprins, svojština f. res propriae, svojaku affinis. 8. I nsl. pravimo: saio si svoji; svojita (svojta, svoitba) je tedaj consanguinitas, svojast f. idem; za svojak nsl. tudi svak affinis, levir, svakinja; svaščina affinitas. Svrabii. 0. Pruritus, scabies, gramia, - binu pruritum e.vcitans ; svriibu scabies, s v r u b e t i ej%. 8. In to primerjate z mojim srborit; razun svrabu imate tudi sverbežl, sverbota, sverbjačka pruritus. Svinati. 0. S vina^ - neši mane surgere, sin%ti -n% - neši illucescere p. egda sineti slirnce; sijati in — sg, sijanije, sijatelinu splendidus itd. <S. Svenuti diescere; svitlost božja na njih sinu. hrov., obsinoti, solnce poseva; odsevati-sivati, prisojen, odsojen. Svinq,ti thema svit, in od tod stsl. sviteti i — sg, svetleti sg, svetiti, svetliti, s in brez sg. Svetu — svgtu. 0. Svclii je Iux, aurora, prima Iux; vestis purpurea; iunctuui cutn pron. s i vel o n ti Hoa/iog niundus p. na semi svete iv to) /3/qj, na onomi svete. 8. Svetilo - lice, svetilina - listvo, svetlikavti lucidus, svetlica cubile, svotlovmii, svetovinu adj. lucis, svetlostinu, svelilivu Iucidus, svetlota, svetlistvo, svetiistvo splendor; svetlaja nedelja nsl. bela nedelja. 0. Svgtu je pa sanctus, divinus, - dini dies festus; svgtiti in — sg sanctilicare, ordinare, consecrare; svgtoša m. sanctus. *S. Po tem naj mi služijo i stsl. svgtilo - ftniku - lište, svgtije n., svgtosti sanctuarium; svgtiteli - svgšteniku sacerdos, — telistvo i — ničistvo sacerdotium; svgtitiba, svetyni, svgtiba - tistvo sanctificatio, sanctitas, svgštiba sacrificium. Siiri. O. Sini hjacinthinus, lividus, niger, p. oči sinje, oko sinjeje, sini kameni; sinici daemon, recte, uti videtur, niger (daemones, aethiopes, murini); sinjeta f. hyacinthus, - tinu adj.: sinota bvssus, sinina color coeruleus, sinica parus. »S. Toraj ludi sinica je iz sini; sinji kamen kalkstein, sejni kamen silex; bulg. sino nebo, sino pile, sinilo indigo serb., sinj niger (atitudinis causa). Sipota. 0. Sipota raucum esse, siplivu raucus, sipnati raucescere, siplivostL $. Nsl. sipiti difficulter respirare, sipljiv, sip; sipljenje asthma, serb. sipavac anhelus, ces. sipeti, sipteti sibilare. Sirii. 0. Siru adj. o^cpavog orbus, siristvo orbitas. <S. Sirota, sirotuku m., - ka f., -tistvo; siroteti orbari; a celo sirakii stsl. pauper, sirače, siračina, siromahti i siromaha, bulg. siromaš f. - šiju, serb. siromašad; nsl. siromak.