KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 20 (7)
INDUSTRIJSKE SVOJINE
IZDAN 1. OKTOBRA 1923.
PATENTNI SPIS BR. 1315.
Aktien-Gesellschaft R. Ph. Waagner — L. & J. Biro & A. Kurz, Beč.
Automatički zahvatač užeta za viseče željeznice.
Prijava od 30. marta 1921.	Važi od 1. decembra 1922.
Prava prvenstva od 5. juna 1917. (Ausrija).
Poznat je jedan samotvorni hvatač konopa za konopne viseče željeznice sa jednim kliznim komadom za ustavljanje, koji stoji pod uplivom težine kola. Hvatač je označen time, da je, na nepomičnoj čeljusti prizglobljena pomična čeljust, pomoću jednoga polugastog nastavka odgovarajuće dužine, pomično spojena sa jednom provodnicom, koja se pomoću jednoga, na kliznom komadu napravljenoga procjepa, koji djeluje na jedan u povod-nicu smješteni valjak, kreće samo i amo u tu svrhu, da se postigne velika pritvorna sila škripca pomoću dvostrukoga prenosa, to jest pomoću prenosa u procjepu usljed njegovog djelovanja poput klina i pomoću prenosa poluge, pri što moguće manjoj sopstvenoj težini kola.
Predmet ovoga izuma je, da se po-ujednostavi ova poznata konstrukcija na taj način, da jedan krak pomične čeljusti nosi jedan prema vertikali nagnuti procep, u koji zahvata prednosno jedna, sa jednim valjkom providjena petica poklizača. Da se konstrukcija ovim bitno pojednostavljuje, to će se bez daljnjega jasno pokazati u opisu jednoga oblika izvedbe.
Jedno daljnje poboljšanje sastoji se u tome, da je procjep polugastog kraka ili kliznog komada, ako bi se upotrijebila poznata konstrukcija, ili u cjelini ili barem u svom donjem dijelu nagnut pod samo tako malenim kutom prema vertikali, da
je postignuto samostalno ustavljanje, usljed tarnoga tlaka petice u procjepu, usljed čega takodjer pri sniženju tereta petica ne iz-vadja u procjepu kretnje u smjeru otvaranja čeljusti.
Crtež pokazuje u slici 1 i 2 jednog takovog konopnog hvatača u pogledu sa štrene i jednog u okomitom prorezu.
Na štitu a kretne sprave smješten je klizni komad b, na koji djeluje teret težine kola tako, da se okomito pomiče. Jedna petica s ovoga kliznog komada, koju shodnosti radi obuhvaća jedan valjak, zahvaća u jedan kosi procjep d jednoga na štitu a pomoću svornika e postavljenoga polugastog kraka f, koji je providjen sa jednom plobom svorne čeljusti g. Ova ploha svorne čeljusti g leži nasuprot od nepomične čeljusti h, koja je pričvršćena na štitu a, tako da g i h sačinjavaju na taj način jedan škripac, koji poput kliješta djeluje na uže i.
Ako se klizni komad b teretom kola potegne dole, onda petica c, time da zahvata u kosi procjep d poluge f, zanosi ovaj procjep u smislu slike 2 na lijevo, a time se uže čvrsto stisne izmedju čeljusti g i h. Ako se klizni komad b, time da se valjak k naveze na jednu navoznu tračnicu digne, tako da se dakle klizni komad oslobodi tereta kola, onda se poluga f i time svore čeljusti g, nakrene na desno i stiskanje se omanjuje ili sasvim prestane.
Din. 2'—
Vidi se dakle, da se na taj način može uštediti jedan posebni umetak izmedju kliznog komada i polugastog kraka pomične čeljusti, a da se time ne umanjuje sigurnost konstrukcije u prometu.
Procjep d je, kao što se iz slike 2 vidi, u svom gornjem djelu više nagnut prema vertikali nego u svom donjem dijelu, a to ima tu svrhu, da se konopnom hvataču poda samotvorno ustavljanje. Ako se naime petica c pomicanjem kliznog komada b prema dole, došla u donji dio procjepa d, pri čemu se petica c, usljed tečine kola, koja vise na klizni komad b, potisne na lijevu s'ranu procjepa, onda je kut naklona procijepa tako malen, da se i kod resta-vrećivanja kliznog komada b, koje nastaje potresanjem i ljuljanjem tereta kola, ne može prevladati trenje petice na priležnoj plosi procjepa i usljed toga takova restareći-vanja kliznog komadah nemogu prouzročiti, da se petica c u procjepu pomakne gote. Ako se je petica c jedanput, usljed težine kola, u procjepu dosta duboko dole pomaknula i tako se uže na posve odredjeni način stisnulo, onda petica u svakom slučaju pridi ži ovaj položaj, tako da ni kod re-stavrećivanja, koje se pod redovitim prilikama dešava, ne može nastupili umanj -vanje stisnjenja užeta. Da se stisak užeta smanji ili potpuno ukine, to se može postići samo silovitim odizanjem poklizača b pomoću navozne tračnice.
Samo po sebi se razumije, da bi procjep b mogao imali u cijeloj svojoj dužini ovaj mali priklon, koji proizvadja samo tvorno zatvaranje, ali je dovoljno, da se
donji dio procjepa samo malo nagne, do-čim gornji dio može biti više nagnut, da se poveća početno pritvorno gibanje pomične čeljusti.
Ovaj se osobiti način izvedbe procjepa moše upotrijebiti dakako i kod konopnih hvatača druge vrste.
Patentni zahtevi:
1)	. Samotvorni konopni hvatač za viseće konopne željeznice, kod koga jedan, pod uplivom težine kola stojeći klizni komad, koji se okomito pomiče, pomoću jednoga polugastoga kraka, koji djeluje na način klina, pritiskuje pomičnu čeljust na nepomičnu čeljust, naznačen time, da jedan krak pomične čeljusti nosi jedan prema okomici priklonjeni procjep, u koju za-nvaća jedan oslonac kliznog komada, koji je prednosti radi providjen sa jednim valjkom.
2)	. Samotvorni konopni hvatač za viseće konopne željeznice, kod kojega jedan, pod uplivom težine kola stojeći klizni komad, koji se okomito pomiče, pomoću jednoga polugastoga kraka, koji djeluje na način klina, pritiskuje pomičnu čeljust na nepomičnu čeljust, naznačen time, da je ona kosa ploča (procjep), koja izvršuje djelovanje klinom, ili u cijelosti svojoj ili barem u ovom svom dijelu, koji je upravljen prema kraju prilvornog gibanja, u samo tako malenom kutu priklonjena prema okomici, da je usljed trenja postignuto samotvorno ustavljanje, usljed kojega je i kod sniženja tereta, spriječeno nenamjeravano samotvorno otvaranje čeljusti.