% Stručni list za mesarski i kobasičarski obrt. 'Maja: Konzorcij Mesarski List. Št. Vid nad Ljubljano. — Predstavnik i odgovorni urednik Grudnik Rudolf, Dravlje 103 (Tel. 22-89). Tiskarna „Slovenija*' v Ljubljani. Predstavnik Albert Kolman, Ljubljana, Celovška cesta 61. Izlazi mjesečno. — Uprava Dravlje 103, p. Št.Vid nad Ljubljano. Tel. 22-89. Oglasi po cjeniku. — Pretplata za čitavu godinu 30 Din. U vidu Ova godina prošla je malo bolje po Das. Prošla godina bila je naime u jeku opadanja cena i obaranja naših zarada *ao i nastojanja da nam sasma oduzmu Svaku zaradu. Ipak nije došlo do tako prašnih dogadjaja, iako nam se prešlo. Čini nam se naime da su gospoda jDsk uvideli da nismo samo mi mesari 1 kobasičari oni zlotvori, koji su doneli krizu. Našli su delomice zlotvore u nebesnim političarima, »privrednim stručnjacima« i brbljavcima, koji su imali Orije dosta slobodne ruke da su iskori-^vali narodna bogastva. Nećemo sa-aa više raspravljati o tome, što su či- J'li delegati raznih država na svetskim konferencijama, jer nas se to vrlo malo nče. Ipak pak smo više puta mogli na-jj'sati po koju istinu bez tačnog znanja ^ će se sve zaista onako svršiti, kako 5hio proricali. Propala je jedna konfekcija, propala je druga i tako svaka. ^vi besposleni sviju zemalja na našoj 2etPaljskoj kugli mogli bi dobro živeti miljuna, koje se potrošilo na konfekcijama za konferencije bez uspeha. Va kafa, sve žito, sve voće kao i baš ?Ve> što se baca u more, u lokomotive _k moglo bi se prevezti sa pola tro-kova, koje su prožrdle konferencije. .vi Pakti propali su. Sve intervencije, °'e bi mogle doprineti uspesima, bile »Prijateljski« likvidirane. A kuće-azda, onaj pravi kućegazda, radio je a Povećanom snagom iz dana u dan k i ponoći i nije se spasao propasti, kajući se da nisu konferencije tako Saa 2*° po ce^u zemalisku kuglu. A k kažu da su konferencije zaključene Pvek. Možda jesu a možda i ne. Mi ahio da nisu. fkada su naše konferencije na redu. Smo dosad radili a sad ćemo mi icftine konferencije kod kuće i će-j]e. 'kmeti tako zdrave zaključke, koji C staiati ni prebijene pare nego sa-‘mati uspeha za našu otaćbinu, za $e ? radine ruke i za našu mladež. Vidi cjj IDak neki uspeh neuspelih konferen-Cek to tai — da nam nisu više oborili niSu a", nam nisu pojeli sveg mesa, da naalie ostavili ništa manje proizvo-radaep° ^to 'k ie nastalo u doba našeg sada su oni hteli odmah ove pro- sezone. izvode uništiti. Pa svakako bi to dobro bilo kad su mislili — kad ja nisam ništa uradio neka se zabriše trag i radu naroda, radu onoga, koji uvek proizvodi — jer drugo ne zna. Pošli su nam u susret. Ako uništite proizvode, morati ćete nam za njih nešto dati. Ah, to nikako ne. Pa zašto ne? Pa zato, jer smo mi to izradili. Naše cene su dakle ostale one iste kao pre. Pa da se zamislimo i si pret-stavimo baš samo našu struku. Meso je održalo cene, kože su malo poskupile a nuzproizvodi imali su dosad iste cene kao pre godinu dana. Razni režimi oko živežnih namirnica su prestali. Sada opet jedemo jeftiniji kruh pa ćemo jesti još što jeftinijeg kad budu prestali baš svi neprirodni režimi, režimi radiani u glavama konferecijaša. Seljak neće imati ove godine ništa manje nego prošle godine. Pa i mi nećemo biti slabiji. Sada se moramo osvrnuti još na naše udruživanje. Spomenuto je bilo u nekim stručnim listovima ne samo zanatlija i trgovaca nego i industrijalaca, koji su naši ugnjetači bili sve dosad, da će morati sve propasti ako neće imati sav narod, koji radi, možnosti da kupuje ono, što se proizvodi po fabrikama. Dakle ipak. I mi znamo, možda još više toga. Kako pak to, da se došlo tek sada do ovog uverenja? Pa svatko zna, da nismo imali novac naslagan u podrumima i čekali kad će tvornice nuditi sve badava. Čudnovato je to. Ali pošto smo spomenuli rečenicu udruživanje i to prinudno, moramo to i produžiti. Trebali smo prema zamisli industrijalaca i ine velike gospode biti onako udruženi kao što se svidja njima. Opet pak nije iz toga svega bilo nikakvog ploda. I sada ćemo polako dobiti onaj stav u našim udruženjima, kojeg trebamo mi a ne oni. Videli su naime i iskušavaju da inače neće biti ništa ni sa udruženjima pa ni sa nama. Dozvoliti će morati sve skoro onako kako mi tražimo. Imati ćemo naša udruženja, onakva, kakva mi trebamo i izraditi ćemo onakav plan rada, koji će najpre spasiti nas a ondak i njih veliku gospodu. Videti će nakon par godina, da budu naši planovi rada uspeli u praksi sa veoma malim troškovima i sa čistim prirodnim radom, proizvodom toga, što narod treba i spasiti ćemo takodje njih bez prinudnih carina itsl., što samo šteti razvoj i poredak. iz prakse za praksu. Divlja salama od jelena. 50 kg mesa očistimo sviju tvrdih tvari kao govedje, isečemo i zasolimo kao go-vedje, metnemo ga u jedno bure i umet-nemo malo lolberovog lišća. Kada je več pet dana stajalo, isečemo ga kroz ploču od 5 mm. Nakon toga uzmemo 30 kg u ploče isečene svinjske slanine, soljene, 20 kg go-vedjeg prata, sve skupa izmešamo i začinimo sa: 30 deka ljute paprike, 30 deka crnog sitnog bibera, 3 deke koriandera, 2 deke kima, pola litre ruma ili čistog špiritusa, * te sve dobro izmešamo. Kada je to gotovo, punimo, za salame govedje creva, onda najpre kuvamo, a kada je kuvano, metnemo na hladan dim dok ne dobiju smeđju boju i su sposobne za trošenje. Punjeni puran. Starog, dobro ishranjenog purana zakoljemo i metnemo u hladnu vodu, gde stoji 36 sati zajedno sa perjem. Posle toga iščupamo perje t guljimo kao. tele. Kad je oguljen do butova, kojih ne smemo povrediti, jer oni kao i noge moraju ostati na koži, očistimo ga sviju tvrdih tvari. Sada uzmemo istotoliko telećeg mesa, sve skupa isečemo kroz ploču od 3 do 4 mm i začinimo sa malo sitnog belog bibera1, malo isi- joda, 3 cela jaja, dve nakvašeni zemlički i malo iseckanog peršunovog lišća. Sve to dobro izmešamo, napunimo purana te ga sa-šijemo. Punimo na vrat više labavo, zamotamo u jednu fačnu celoga purana i postavimo ga u kazan. Neka se kuva u 70 stepeni vode 4 sata, izvadimo ga i pustimo ohladiti, čime je gotov. Puranova pašteta. Ovome mesu, što je ostalo od purana, dodamo malo prata i u ploče isečene slanine. To dobro izribamo sa jednim belan-com od jajeta, dodamo tome jednu šaku brašna i to bacimo u modlu, koja je dobro izmažena sa mašću. Glazuru napravimo od zumanca i onda stavimo to u štednjakovu cev, da se polako peče. Kada je ispečeno, uzmemo jednu iglu, probodemo, probamo na bradi i ako nas igla peče, znamo da je pašteta dobra. Londonski roiat. Uzmemo dva slana svinskog vrata i rase-čemo ih tako tanko kao rezance ali pazimo na to, da vrat ostane ujedno. Kada je to gotovo, uzmemo nešto prata i istotoliko fino sečene slanine, začinimo sa belim sitnim bi-berom i nešto malo izribanog isijoda te raši- rimo na jednu polovinu. Onda to sve dobro izmešamo i to najpre kocke a posle sa pratom zajedno. Nakon toga toga rol-nujemo i metnemo u jednu čistu krpu, damo u kazan i skuvamo ga u 80 stepeni vode. Kad je skuvan, izvadimo ga i prešamo. Posle ga ostavimo da se ishiadi i tada zamotamo u stanjolpapir. Pripremljen je za potrošnju. Svinska punjena glava. Kad svinče zakoljemo ne smemo ga rušiti nego u plećki turimo nož sa desne strane od ostrag tako da ceo kimpakl ostane čitav. Kada je dobro ošureno i obrijano, momentalno svlačimo kožu te pazimo da ne po-vredimo. Napravimo lepi oblik od glave i zašijemo sa iglom. Punimo ga na nos, metnemo 24 sati nakon toga u salamuru. Punimo ga sa istom masom kao divlji svinjski rolat. Kada je zamotan, uvijemo ga u jednu krpu, dobro ga svežemo i kuvatno u 80 stepeni vode 6 sati. Posle toga skinemo krpu dole, pustimo da se ohladi a gde su oči, metnemo parče krvavice. Nakon toga raseče-mo crni biber na pola i namestimo u sredinu krvavice da imitira oči. Time je glava gotova. Braunšvajske mehke kobasice. To su srednje debele, kratke kobasice, punjene sa fino isečenom smesom, koja se dade mazati na kruh. U ovome se slučaju troše presne ili se izbadane malo prekuhaju te ondak troše. Uzme se 25 kg govedjeg mesa od mršavih životinja, koje se pomnjivo očisti sviju tvrdih stvari. Iseče se kroz ploču od 8 do 10 mm te pomeša sa 75 kg mesom prerasle podvratnine i zavratnine, dosta masne te se sve skupa iseče kroz ploču od 5 do 6 mm. Smesa se začini sa tri kg soli, 30 deka bibera, 10 deka salitre i pola kg trsnog šećera. Sve skupa se dobro izmeša i iseče kroz ploču od 3 do 4 mm. Smesa se puni u srednja okrugla govedja creva. Kobasice drže se obešene u ledenici tri do četiri dana dok se slegnu, nakon toga prosuše u prostoriji za odležanje i posle toga dime u hladnome dimu svetio smedje. Kobasice moraju se puniti u creva čvrsto. Braunšvajsko cervelatne kobasice. Fine vrsti prave se iz samog svinjskog mesa, su srednje debele i kratke kobasice. Proizvode se od meseca novembra do aprila. 25 kg govedjeg mesa očisti se sviju tvrdih delova i tvari te iseče kroz ploču od 8 do 10 mm. Ovome se mesu pridoda 30 kg mehke slanine te iseče zajedno kroz ploču od pet do šest mm. 60 kg svinjskog mesa, koje nismo očistili sala, isečemo kroz ploču od 5 do 6 mm, dobro izmešamo sa gornjom smesom te začinimo sa 3 i pol kg soli, četvrt kg salitre, četvrt kg trsnog šećera i 33 deka bibera. Ova se smesa dobro izmeša i iseče kroz ploču od 3 do 4 mm. Smesu punimo u srednja okrugla govedja creva. Kobasice obesim« u ledenicu tri do četiri dana dok se slegnu, ih posle toga prosušimo u prostoriji za odležanje te nakon toga dimimo u hladnome dimu svetio smedje. Punimo ih u creva čvrsto. Možemo ih trošiti presne ili izbadane malo prekuhane. Cervelatne kobasice od teletine. 50 kg mlade teletine isečemo, stavimo na koso postavljeni stol i posolimo sa 2 i pol kg soli te 10 deka salitre. Sada ostavimo ovo meso dva dana na miru. Nakon toga meso isečemo kroz ploču od 8 do 10 mm i pomešamo sa 50 kg slanine, isečene u tanke ploče. Sve ovo skupa isečemo kroz ploču od 5 do 6 mm te začinimo sa 1 i pol kg soli, 10 deka salitre, 30 deka trsnog šećera, 30 deka bibera, 6 i pol deka belog gjumbira (ingver) i 10 deka samievenog korijandero-vog semenja. Sve zajedno dobro izmešamo t punimo u srednje debela govedja creva. Sada dademo ovo na odležanje a nakon toga udimimo svetio smedje u hladnome dimu. Ove se kobasice prave samo u zimi te se ne smiju pustiti da bi postale tvrde jer su onda žilave. Cervelatne kobasice od govedine. Prave se najzgodnije sredinom oktobra a i u letnim mesečima. 60 kg govedjeg mesa isečemo u sitne komade, stavimo na koso postavljeni stol i posolimo sa 1 i pol kg soli te ostavimo 24 sati na miru. Sada uzmemo 40 kg tvrde slanine, isečene u tanke ploče, ju isečemo zajedno sa mesom kroz ploču od 5 do 6 mm a sadašnju smesu začinimo sa 1 i pol kg soli, 20 deka salitre, 30 deka bibera i 5 deka fino samievenog kardono-movog zrnja. U zimsko doba možemo dodati još četvrt kg trsnog šećera. Nakon ovoga isečemo sve skupa kroz ploču od 3 do 4 mm i punimo u srednje debela creva. Četiri do pet dana držimo obešene u ledenici, nakon toga ih damo odležati i prosušiti te krajem svega udimimo svetio smedje. Iz uprave. Obraćamo se ovim izdanjem ponovno svima savesnim majstorima da već jednoć pokažu samopouzdanje te stupe u redove pretplatnika odnosno saves-nih mesarskih i kobasičarskih obrtnika. Svaki onaj, koji želi postati pretplatnik svojeg stručnog glasnika, neka nam piše jednu dopisnicu. Mi ćemo mu slati uplatnicu, kojom će nam doznačiti iznos od Din 30.— u ime pretplate za sva ovogodišnja izdanja kao i za god. 1934. Za ovih Din 30.— ćete primiti redovito mesečno Vaš stručni list jednu i četvrt godine, Vaš jedini stručni glasnik. Svi oni, koji će se pretplatiti do zaključka jubilarne godine (petgodišnjica), to jest od septembra pa do 15. januara 1934, primiti će godine 1934 besplatno našu brošuru u vrednosti od Din 50.— kao uspomenu na naš jubilej. Brošura će sadržati 50 recepata, prilagodjenim našim potrebama i ukusu, čiji je autor popularni kobasičar, poč. Cvetonić Pera (najbolji jugoslovenski kobasičarski stručnjak). Nadamo se da će svaki majstor, njegov poslovodja kao i pomoćnici te šegrti iskoristiti ovu vanrednu priliku te već radi tih Cvetonićevih recepata, koju svaki pretplatnik primi besplatno, doznačiti pretplatu. Osim toga ćemo svakome pretplatniku, koji bude doznačio Din 30.— do 15. februara 1934, dozvoliti 30% popusta kod nabavke I. jugoslovenske me-sarsko-kobasičarske stručne knjige, koju smo izdali prošle godine. Zna se, da nas mora kod naručbe upozoriti na činjenicu, da je pretplatnik »Mesarskog Lista«. Dakle, svatko, koji želi primiti besplatno Cvetonićevu brošuru u vrednosti od Din 50.— neka se pretplati za godinu 1934, neka nam se javi dopisnicom i mi ćemo mu u narednom broju lista slati uplatnicu, kojom nam će doznačiti Din 30.—. Svi u redove savesnih svoje struke. Poziva Vas Uprava. Tržište kože. Stanje na tržištu nije se skoro niS^ protnenilo. U inostranstvu su cene nekoliki pale- jJ Govedje kože notiraju la bez soli 9 č" 10 Din‘ Teleće kože s glavom, dugih nogu 14 što je naročito u današnje doba glavno. Kado očekujemo na ovaj naš komentar s a -0,0 ozbiljne odzive — Uprava. Zatvaranje stočnih pijaca i njihovo ograničenje. — Izmeniti se mora pravilnik o ^zbijanju stočnih bolesti u toliko da se za-nrana održavanja pijace odnosi samo na ono n>esto, gde zaraza postoji a ne i na Okoli-"H- tečenje 1 suzbijanje zaraze držati se mo-Ij1 Pod strožom kotrolom vlasti i izvršiti za ^to krače vreme. Sada naime ovakvo le-^enie traje uvek više meseci te se time jako ?teti svu našu stočarsku privredu. Ovaj prijat bečkerečke ispostave zanatlijske ko-,tl0re jeste vrlo važan za nas sve. Organizuje se kampanja za osnivanje Sreskih bolnica da bi se njima koristilo Seljaku, koji ponekad ne može biti pomognut ili zbog skupe lekarske pomoći ’o Pak zbog prenapunjenih bolnica u grabovima. Ako želite imati prima i tačno sortirana creva onda se izvolite obratiti na: »JUGOCRIJEVO« ZAGREB, Klaoničkaul.9 TELEFON 60-91 Brzojavni naslov: 3UGOCRI3EVO Tražite cijenikl Brza i solidna podvorba! »Balila«, to jest fašistička deca, koja su otišla u Italiju na letovanje, nisu deca kojekakvih dobrotvora Jugoslavije ili na-meštenika talijanskih konzula i poslanika, nego deca Talijana, koji nemaju našeg državljanstva a zarad ju ju kod nas. Termometre za kotlove u drvenom ili žičnom okviru. Našim izseljenicima svugde u inostran-stvu ide vrlo slabo te onima, koji su već mnogo godina živeli u stranim zemljama, nestaje pridobljenog imetka. Nekoji su zašli već tako daleko da im dugovi onemogućuju povratak. Mere za salamuru, sa termometrom i bez njega u drvenoj ili papirnoj kutiji. Termometre za šunke i staklene cijevi. Izradjuje i dobavlja: Carl Mlttelbach & C2: Thermometerfabrlk Langewiesen/Th. Tražite posebni cijenik broj 10. HERMAN ITTER, CRONENBERG NE9IAČKA specijalna tvornica mesarskih testera (pila) Izradjujemo mesarske testere svih veličina najboljeg kvaliteta, obične, poniklane kao i nehrdja- juće. TRAŽITE CENIK! 9T . d Naši proizvodi su iz najboljeg i materijala 1 te dajemo punu garanciju za svaki komad Zahtevajte ponude i cijenik! m j fiui nui* •'' 1 t Naručite jedanput za pokus i ostati j ćete naša mušterija. £ £ •i' £0 C N O D. O -Q C O 4-> ca S N ‘S o u O ■si a o £ c0 & O n fi Cm .£ O i= c w 3 V) cu >N O C - £ aj o ca ca £ u ca m ca V) '■P P co § £ .S ca ca £ ^ v p 9 S £ > o p >u ^2 '« £ 2 £ o £ ca t/5 ca t« ca -c 3 > c« < cr I 1 I ra ^ E 1 1 I .E p±r >u Cp 3= ZZ-r u — cu ca 'u OJ 'o' -K o o o o £ m e CM.'P O e C- E 0-0 ^ ra c OJ ro .9,.^ ■2 "O 3 N ca c N o o. o tj > co h- (/) < o "O :9, c F E_ra M £ n r^i U_l > OT O c o n co o js; -o „ “ o pi 10 cp =- LU Ž ^ o —J -a cu CU 33 'U m C ca ca >u o ca o. c ■n E O: ;=,_2 O)^ "o 3 33 > tj O e! co C4 '1 ^ m- .3, o-S CU « . c: _ ca cu 3 '•—'33 :zr ca c cu u o ^ < Mg T3 TOS Z to 5 O to to a; O- E o £ a 1o UJ S ^ E cu <% ca C CU U d a X3 O o Ž 3 T3 O |p» s • rt W CQ ^ 1 • O) 't-j rt ^ to NJ C to _Q E -g Cu D to O o ,5 •5 ‘m O- (O O ja «2 o Z 'o xT 3 -a £ g ca 3 H C 03 a; £ > o o E to (O co C > to N (D >N O E s ss o o M- (M CU M > ja o 3^ c Jk >čži o 1 o Cl CU OJ V) .SC, ŠJ < rt 9 S- « ta T3 h g ^ = 2 OJ ^ 5= T • M M o ® c« gs rt « T N O ^ PaS OJ U ^ Z O M j o ^ 42 Pfi g W o n 2 C/D eg C/D a/ C3 a cu C/D L —-4 •