KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 3 (i)
PATENTNI SPIS BR. 6980
Blank & Co. Aktiengesellschaft, Barmen, Nemačka.
Ovratnik ili ino rublje.
Prijava od 3. oktobra 1928.	Važi od 1. oktobra 1929.
Traženo pravo prvenstva od 5. oktobra 1927. (Nemačka).
Već je poznato, da se izrađuju stoječi previjeni ovratnici iz komada tvari u obliku vrpce ili u obliku cijevi, koji se odrežu u duljini ovratnika. Tim načinom izrađeni ovratnici mogu imati čvrsto tkane ivice na uzdužnim stranama, koje su primjereno formi ovratnika izvijene. Na prerezanim ivicama ovi se ovratnici ili obrubljuju vrpcom ili se moraju previti i sašiti.
Da se šavljenje ili prešivanje uštedi ne samo na uzdužnim, već i na poprečnim ivicama, uzima se za izradbu ovratnika ili kojeg drugog komada rubenine tvorevina u obliku vreće od dva sloja, koja se obrne ne drugu stranu, tako da odrezani bridovi dolaze unutra, te onda na vanjskim ivicama nema šavova.
Izradba tvorevina, kao što su vreće bez šavova, poznata je. Pronalazak se sastoji u uporabi ovakovih poput vreća tkanih tvorevina za izradbu ovratnika, pa imade tu prednost, da se ovratnici dadu izrađivati bez mnogo šivanja, te da ni na poprečnim ivicama nemaju šavova. Vrečasta tvorevina uzima se shodno za gornji dio ovratnika, čije se obje ne spojene tkane ivice priši-vaju za donji dio ovratnika. Donji dio ovratnika može biti sačinjen iz poput pasa tkane vrpce odgovarajuće forme. Ovaj se donji dio ovratnika tka poznatim načinom u dva rastavljena sloja, koji se previnu prama unutra i onda sašiju. Na tako izrađenom donjem dijelu pričvrsti se vrečasta tvorevina tako, da se gornji kraj donjega dijela
utisne u vrećastu tvorevinu, koja je u tu svrhu na prednjim ivicama djelomično tkana otvoreno, pa se onda sašije. Prema tomu otvorene čvrste ivice vrečaste tvorevine obuhvaćaju donji dio ovratnika.
I donji dio ovratnika može biti na gornjoj ivici tkan otvoreno tako, da nastaju dva sloja. Jedan od ova dva sloja može primjerice kod sastavljanja donjega s gornjim dijelom zahvaćati u vrećastu tvorevinu, dok drugi sloj donjega dijela leži na vanjskoj strani gornjega dijela. I donji dio može da se sastoji iz vrečaste tvorevine, čime se na svim ivicama ušteđuje šavljenje ili za-šivanje.
Shodno se dade dobro tkani donji dio satkati skupa s jednim slojem gornjega dijela. Ovakav ovratnik imade samo na krajevima kljunova odrezane rubove, koji se onda moraju prešivati. Naravno, da se mora onaj sloj gornjega dijela, koji nije spojen s donjim dijelom, prošivati na ovaj. Pri tom nema poteškoća, jer je ivica sloja gornjega sloja tkalačka ivica, a u drugu ruku ovaj šav daje potrebni prostor na mjestu ovratnika, na kojem se on previne.
Ovi se ovratnici dadu izrađivati na stanovima za vrpce, usljed česa su troškovi prema troškovima šivanih ovratnika vrlo neznatni, a i inače je šivanje znatno jeftinije. Tim se načinom dadu izrađivati ne samo ovratnici, već i manšete i prije svega prsa za košulje.
Din. 20.
Na nacrtu prikazani su primjeri izradbe pronalaska, te prikazuje.
Fig. 1 u perspektivnom pogledu okrajak još nesašivenog ovratnika, čiji je donji dio utisnut u vrečasti gornji dio;
Fig. 2 okrajak gornjega dijela ovratnika prije nego što je prevrnut;
Fig. 3 okrajak još ne prešivenog ovratnika, kod kojega je donji dio satkan skupa s jednim slojem gornjega dijela, i to iza kako je gornji dio prevrnut;
Fig. 4 okrajak još ne prešivenog ovratnika, kod kojega je donji dio satkan skupa s gornjim dijelom, i to prije nego što je gornji dio prevrnut;
Fig. 5 pogled na stajaći prevrnuti ovratnik, čiji je gornji dio sastavljen s donjim;
Fig. 6 prednji dio stajaćeg ovratnika pre-vijenog, kod kojega gornji i donji dio ni-jesu suvisli, već sašiti skupa;
Fig. 7 prednji dio stajaćeg ovratnika; fig. 8 prerez	prema	liniji A-B	na	fig.	5;
fig. 9 prerez	prema	liniji C-D	na	fig.	5;
fig. 10 prerez	prema	liniji E-F	na	fig.	6;
fig. 11 prerez	prema	liniji G-H	na	fig.	7;
fig. 12 prerez	prema	liniji J-K	na	fig.	7;
fig. 13 prerez kroz platno gornjega dijela. Na fig. 1 označena su sa 1 i 2 oba sloja gornjega dijela ovratnika 3, koji se sastoje od tvari dovoljne čvrstoće i koji su suvisli kod brida 4. Prednja ivica 5 također je djelomice tkana skupa. Ovakova se vrečasta tvorevina dade bez poteškoća satkati na stanu za tkanje vrpca. Na prednjoj ivici 5 tkivo je djelomice otvoreno. Nastaju dakle latice 6, koje nijesu suvisle, dok su latice 7 na ivici 5 suvisle. Kada se ovakovo predivo, kako je prikazano na fig. 2, obrne, tako da nutarnje plohe dođu na vanjsku stranu, onda latice 7 i 6 leže unutra i ivica 5 je zatvorena.
Između slojeva 1 i 2 može se djelomično uturati gornja ivica donjega dijela 8, iza čega se gornji i donji dio ovratnika sašiju
(fig. 10).
Na fig. 3, 4 i 9 satkan je donji dio ovratnika 9 skupa s jednim slojem 10 gornjega dijela ovratnika 11; sloj 10 stoji na bridu 12 i na bridu 13 u vezi s drugim slojem 14 gornjega dijelu ovratnika 11. Brid 13 imade dvije latice 15, koje iza obrnuća dolaze unutra. Sloj 14 prelazi u laticu 16, koja se kod obrnuća također polaže unutra.
Ovratnik se izrađuje iz dobroga tkiva na boj. Svaka pojedina nit osnove veže jednolično naizmjence natre (fig. 13).
Na prednjim ivicama donjega dijela ovratnika 9 tvori ovaj dva sloja 17, koji se pre-vinu unutra i onda sašiju, kako je prikazano na fig. 8. Zapučci 18 mogu se utkati.
mogu se ali i naknadno urezati i pošivati. Izvijene ivice ovratnika dadu se lako izraditi uporabom lepezastih ritera, a na mjestima, gdje se niti po naravi stvari po ovima rastežu, predviđeno je tkanje tako, da se s pomoćnim osnovama umnožava broj osnovnih niti i tako stvara izjednačenje, te je onda gustoća tkiva i na uskoj i na širokoj strani jednaka. Potrebno je samo sašivati ivice na krajevima donjega dijela ovratnika i na prebojnem bridu. Izradba šavova na prebojnoj bridi srazmjerno je lahka, jer se radi samo o prišivanju tkane ivice, koju ne treba obrubiti ili uvinuti.
Na fig. 7 prikazan je stojeći ovratnik, koji je slično, kao što je gore opisano, izrađen iz vrečaste tvorevine. Obje latice 19 i 20 (fig. 11) satkane su skupa na ivicama 21 i 22. Kljunovi 23 nastaju tim, što se latice 24 polažu na slojeve 19 i 20, koji se na prednjoj ivici prevrnu i onda sašiju. Donja ivica 25 slojeva 19 i 20, koje su tkane, također se spoje pomoću šava.
Ovim načinom izrađeni ovratnici mogu se škrobiti ili nositi neškrobljeni. Ovratnici su, jer nijesu obšiveni, uporabivi na obje strane. Oba sloja za gornji dio tako su jaka, da skupa daju dosta krepkosti. Mogu se izraditi iz dvostruko međsobom utkanog tkiva na boj. Naravno, da je prikladno i tkivo u dva ili više slojeva. Slojevi se mogu uzeti iz različitog materijala, t. j. gornji se sloj može izraditi iz finijeg tkiva i finijeg materijala, a donji iz grubljega tkiva i manje vrijednog materijala.
Patentni zahtevi:
1.	Ovratnik ili ino rublje, naznačeno tim, da se upotrebljuje iz dva sloja sastojeća vrečasta tvorevina, čiji se sječni bridovi obrtanjem meću u nutarnju stranu tako, da iza obrnuća nema raznih ploha.
2.	Ovratnik prema zahtjevu 1, naznačen tim, da se vrečasta tvorevina uzima kao gornji dio (3) i sa svojim uzdužnim tkanim ivicama prišije na donji dio (9).
3.	Ovratnik prema zahtjevu 2, naznačen tim, da je donji dio ovratnika izrađen iz poput pasa tkane vrpce, prikladne forme.
4.	Ovratnik prema zahtjevu 1 do 3, naznačen tim, da je vrečasta tvorevina, koja služi za gornji dio, na prednjim ivicama (5) tkana djelomično otvorena i da je gornja ivica poput pasa tkanog donjeg dijela (8) utisnuta u vrećastu tvorevinu, iza kako se je ova obrnula, a onda s njom sašivena.
5.	Ovratnik prema zahtjevu 1, naznačen tim, da je dobro satkani donji dio (9) satkan skupa s jednim slojem (10) gornjega dijela (11).
6.	Ovratnik prema zahtjevu 1, naznačen tim, da se vrečasta tvorevina, koja je na
prednjim ivicama djelomično otvorena, upo- tvore po otvoreno tkanim dijelovima (24), trebljuje za izradbu stojećeg ovratnika ili koji se iza prevrnuća prednjih krajeva na ■ovratnika s uglovima, čiji se kljunovi (23) ivicama sašivaju.




Fig. 5.
li
n
H
ii
n
j?
Fig.4.
i
t


' • - • .














■


Adpatent broj6980.
Fig. 6.
F/g. 7.
Fig. 70.
Fig. 11.
3

Fig. 72.
Fig. 13.