c^BA. HRV4 7^ / RRALj^^ SL°VENACk UPRAVA ZA ZAŠTITU 1^1 INDUSTRIJSKE SVOJINE KLASA 85 (3) IZDAN 7. novembra 1922 PATENTNI SPIS BR. 615. . Ing. J. Buchi, Ziirich. Uredjaj za odlučenje pijeska, koji je poveden u vodenim tokovima. Prijava od 27. marta 1921. Važi od 1. marta 1922. Pravo prvenstva od 3. novembra 1915. (Švajcarska.) Predmet predležećeg pronalaska je uredjaj za odlučenje peska, koji je vod^en od vodenih tokova, a to osobito za vodene strojeve posredovanjem jedne ili više komora, kod kojih sa jednom naprdvom za razdiobu koja je smeštena kod ulaza, vodena struja s praktičkog gledišta jednolično razdeli preko čitave širine proreza komore, i tako se primiri (osobito u početku manjom br-z:nom u gornjem delu, nego u delu, koji je bliže dnu). Usled toga se pesak može polagano staložiti dok očišćena na pesku siromašna voda počimlje ići sa najgornjim slojem vode u maloj udaljenosti iza naprave za razdiobu kroz jednu napravu za odvb-čenje, koja se stere od blizine naprave za razdiobu prema donjem kraju komore. Ova zasićena voda je jakim strujanjem od mirnog toka u komori odvojena i odvučena iz ove tako, da poprečni prorez komore neprestano sve više i više razterećuje. Poznate su već naprave, koje kanalne vode bistre od lebdečih tvari dok se taloženje peska vrši u spi eda ležečoj hvatalici peska. Ali poslednja nema naprave za odvlačenje niti komore za čišćenje, kojom bi bila odvučena, očišćena voda jakim strujanjem odeljena od mirnog toka u komori. Kod ovih poznatih naprava postigne se odi-jelenje peska pomoću mnogostrukih promena smjera, koje se postigne zagatnim zidovima. Čitava množina vode mora sasvim polagano strujati do prevale na donjem delu komore. Tako se izgubi jedan skupoceni prostor. Naprotiv tome se prema predleže-ćem pronalasku od peska očišćena voda odmah posle čišćenja iz korisnog presjeka komore za č šćenje to po mogućnosti brzo, tako da se komora neprestano sve više i više rasterećuje. Ova naprava za odvlačenje, koja se prema predmetu predloženog pronalaska prostire u blizini naprave za razdiobu prema donjem kraju komore, može imati na pr. oblik prevale, koja se prostire od jednog kraja komore, koji se nalazi na protivnoj strani od ulaza vode, na obe strane do blizine naprave za razdiobu; ali naprava za odvlačenje može biti na pr. kao kosi zid sa žalusinama. Kosi zid sa otvorima za istecanje ima istina po vanjštini, sličnost sa sitom ali ovaj zid nikako netreba da zadrži plivajuće tvari kao pesak, kao što je na pr. poznato kod koso nagnutog sita kod odeljivanje od vlaknatih tvari iz odvodnja da zadržaje vlakna. Pesak koji dodje do kosog zida, 1 din. koji deluje kao naprava za odvlačenje vodi se sa očišćenom vodom dalje, i ne treba više doći do izlučivanja. Zahtevano odelji-vanje je već provedeno, prije nego što je stigao pesak do kosog zida. Na priležećem nacrtu prikazano je nekoliko primera za izradbu predmeta pronalaska. Fig. 1 je rez po dul ini od prvog primera izvedbe, fig. 2 je nacrt, fig. 3 je okomiti presjek prema liniji A-B fig. 1, fig. 4 je za bolje razumevanje jedan še-matički prikaz o razdiobi brzine vode u različitim okomitim ravninama! o protecanju strujanja vode i o kretanju nekolikih zrnaca peska pruna dnu, fig. 5 je okomiti rez po duljini kroz drugi primerak izvedbe i k tome je fig. 6 nacrt osnove, fig. 7 pokazuje okomiti rez po dulj ni trećega i fig. 8 okomiti rez po duljini č tvrtoga primerka izvedbe. Voda, koja sadržaje pesak ulazi kroz ulazni otvor 2, koji se da ngulisati vratima 1 u duguljastu komoru 3 Uteče s rmerenom brz nom, pri kojoj se pcs^k po pravilu nikako ili vrlo neznatno taloži. Blizu kod ulaznog otvora a osobit > iza ovoga je ugradjena jedna napravi za delenje 4, koja se da regulisati prema svrsi, za razdiobu 1 za umirivanje strujanja vode. U slici 1 i 2 sastoji se ova iz tri reda vertikalnih cevi od ovilj su cevi 4 manje uronjene neg > ošt le. Medjusobna udaljenost cevi može se u svakim slučaju prikladno izabrati Naprava za razdeljivanje može imati i druge oblike. Svrha joj je brzinu ulazeće vode po mogućnosti jednolično razdeliti po celoj širini poprečnog pr reza i što više omogućiti u svezi sa reguliranjem utjecanja, da se brzina u okomitom smeru tako razdeli, da je brzina b u donjem delu u početku brža nego brzina a u delu, koji je bliži poviši, i vode (usporedi fig. 4 krivulja 1) i tako, da ova brzina u gornjem delu u početku ne prekorači najveću željenu veličinu, naime onu, kod koje počimlju uspešno tonuti zrna od peska, koja se trebaju udaljiti. Ova brzina je neznatna. Ona se ravna prema veličini zrna peska, koja se hoće odeliti. Najgornji sloj v^.de (sloj 1 u fig. 4) postaje već ush d spuštanja peska u neznatnoj udaljenos'.i iza naprave za razdiobu slob dan od peska, odnosno i, a malo peska. Od ove tačke se sad time počme, da se najgornji slojevi vode, koji imaju malo peska u tekućem pravcu polagano odvuku pomoću naprave za odvlačenje i time se rastereti prorez komore. U primeru fig. 1, 2 i 3 ima ova naprava za odvlačenje oblik jedne prevale 5, koja se prostire od onoga kraja komore koji se nalazi na protivnoj strani od ulaza vode na obe strane do u blizinu naprave za razdiobu. Voda očišćena od peska pre-tiče preko prevale. Ovo deruće strujanje vode preko ivice prevale 5 izražava se u fig 4 kod pojedinih krajnih tačaka krivulja vodenih strujanja 1-1, 2-2, 3-3, 4-4, 5-5, 6-6, 7-7, 8-8. Na onoj strani prevale struji očišćena voda u raširenu komoru za odvlačenje, koja ima nagnuto dno 8 sa velikom brzinom u razmerno malenom poprečnom prorezu prema kanalu za čistu vodu 6. Ako li je prorez komore ostao nepromenjen u vtiičini onda se iako može uviditi da bi se u tom slučaju umanjivala brzina vode prema donjem delu komore poradi polaganog odvlačenja vode. 1 lako je uvideti da se odgovarajućim postepenim umanjivanjem ovoga proreza kako to fig. 1-3 pokazuje postigne, da se brzina vode p enla kraju svake komore 3 doduše n • umanjuje više jako, ali se ipak tako drži, da leži ispod najv će vrednosti, koja se zahteva, za taloženje pesk i, tako da se pesak može taložiti. Krivulje I—V pokazuju, kako se brzina donjih slujeva vode stalno umanjuje prema donjem delu komore, kako to usporedba veličine b, d i e pokazuje Ako na pr. j dno zrno peska u krivulji strujanja 4-4 i spočetka peradi Vi će brzine može samo malo tonuti, to ono tome poradi polaganog sma-njivanja brzine strujanja uvek u izvesnoj meri prema dnu, kako to krivulje VI i VI’ pokazuju. Jedni zrnce peska stanovite veličine, koje se na pr. nalazi u vodi pored krivulje strujanja vode 1-1, učini put krivulje Vli, dok će se zrnce iz krivulje strujanja 4-4 sesti prema krivulji VI. Lakša zrnca će se prema krivuljama VI’ i Vil’ sedati. Time se postizava po mogućnosti ekonomsko iskorišćavanje prostora komore 3. Kroz otvor 7, koji se da zatvarati, na najdubljem mestu dna može se staloženi pesak od vremena do vremena ispirati odgovarajućim delomičnim zatvanjem ulazna vratašca 1 pri otvorenom otvoru za ispuštanje peska. Ovaj otvor za ispuštanje peska 7 leži obzirom na probitačno ispiranje najbolje kako je prikazani na donjem kraju komore, ali on bi mogao biti namešten i na drugom mestu dna, ali onda bi morao urediti ulaz vode za ispiranje na visoko ležečim kraje- vima dna, osobitim uptokom. Duljina komore u tekućem pravcu mora biti tako velika, da pesak ima potrebnu duljinu puta za potpuno sedanje. Prevala može biti sastavljena iz niza pojedinih prevala, čije se ivice prevala mogu u visini regulisati, tako da se voda može više odvlačiti u prednji ili više u stražnji dio komore 3. Pri namešteniu od više komora uzimlju se ivice prevala odgovarajući okolnostima vodenih površina dovodnog kan la različ io visoko prema svrsi, da bi sve komore bile jednako opterećene. U primeru fig. 5 i 6 je napr..va zt od vlačenje izn-.djtna kao jednostavni kosi zid, koji se prošire od kraja jednako široke komore 3 pitma napravi za razdkbu 4, koso prema gore i koja ima jedan red svrhonosno razdeljenih otvora za istecanje 10, kroz koji polagano izPzi voda gornjih slojeva, koja ima malo peska. Odstranjivanje izlučenog peska se izvadja kao u prijašnjem prime u izradbe kroz prikladni dio, koji ispušta pesak 7 U fig. 7 piust re se od kraja komore 3 nekoliko horizontalnih ili umereno nagnutih zidova 11 prema napred, izmedju kojih muže protjecati voda gornjih slojeva lišenih pt-skn i kod kojih zaklopac 12 na kraju i tecanja uvek izmedju dva zida reguliše otvor iste-canja. Prikladnom* obustavom otvora za istecanje može se postići, da se voda jednolično na različne horizontalne ili umereno nagnute pregrade razdeli ili da se povoljno voda može više u gornjim ili donjim pregradama odvući, to znači, da se odvuče više u prednjem delu komore ili više u stražnjem delu komore 3. Delovanje cevi 4 kao naprave za razdiobu je opet isto, kao u prvom primeru izrade. U primeru prema fig. 8 je naprava za odvlaČenie izradjenh kao kosi z'd 13 sa žalusinama. Prema položaju su otvori mani ili veći, i time je odvlačenje vode gornjih slojeva, koja ima malo peska preneseno više spram otraga ili više napred. Još su mogući u drugi oblici naprava za odvlačenje. Oni se ravnaju i prema mesnim prilikama i prema tvari ispiranja vodenog toka. Svima je svrha zajednička.-da se voda oduzima i iz gornjih slojeva razmerno prema čiščenju i da ju se odvede iz prostora, koji služi za sedanje peska, po mogućnosti ne upotrebljujućim mnogo prostora. Sednuti pesak se može mesto ispiranjem udaljiti i vadjeniem mehaničk'm sredstvima (pumpama za mulj, bagerima i si.). Ako to prilike dopuštaju, možć ured aj imati i samu jednu komoru. Patentni zahtev, Uredjaj za odlučivanje peska u vodenim tokovima, osobito za vodostrojeve, pomoću jedne ili više komora, naznačen time, da jedna naprava za razdiobu, koja se nalazi kod ulaza, strujanje vode praktički posma-trano razdeli jednolično na svu širinu preseka komore, i da se tako umiri, ( sobito iz početka manjom brzinom u gornjem delu, koji je bliže dnu), tako da se pesak može polagano sjes’i, dok se očišćena voda sa malo peska razlučuje i jakim se strujanjem od iste odvlač', počevši sa najgornj;m s ojem vode u neznatnoj udaljenosti iza naprave za razdiobu kroz jednu napravu za odvlačenje, koja se stere od blizine naprave za razdiobu prama donjem kraju komore, i time se prorez komore neprestano sve više i više razterečuje. ■ . ....... - - ' ‘ . . . • ■ - ' -if ' //////////777 A d patent brej 675.