Jedna marljiva, svestrana i vrlo plodna radenica — naša drugarica. Sud naučenjaka o J. B. B. (iznosiin ovde samo neke citate). Dr. Karasek, češki naučenjak u listu »Moravska Oriice< od 1907.: Autorka (naime J. B.) poznaje (osim češka) i poljačku literaturu. a tako i neinačku, francusku i englcsku. Napisala jc čitav niz knjiga o nar. vizovitna, od kojili ističeino veliki »Icksikon« u sedam jezika. Ta je dama očevidno jedna od najinteligentnijih Jugoslavenski. čiji gostoljubivi dom u Sarajevu prikazujc koniadič idealne sveslavenske eaze u tamošnjoj nemštini. Radovi gdje Jelice naučni su, a interesovače osobito ljude. koj'i se bave etnografskim studijama. Ogromno je tu vrelo širokog znanja. Njezina se naučna ispitivanja čitaju vrlo u slast, jer su iznesena na način, koji so drugde ne može tuiči: francuska lakoča u stilu i slavenski zanos u shvačanju. Vrlo laskav ie sud i l)r. I. Aleksandrova, prof. univerziteta u Kazanu. jednoga od najodličnijih etnografa ruskih. koji uživa svetski elas. Interesantno piše o J- B. Dr. P. R. Radosavljevič. prof. univerz. u NewYorku: Poput Jelene Nemanjičke. žene kralja Uroša. jednako prosvetiteljke na obadve stranc, koja su jednako slavili i pravoslavni i katolici, 650 god. posle vi- dirno J. B. i opct. »jednako prosvetiteljku na obadve strane«. Ako ie kraljica Jela jedan od najstarijih primera u našoj istoriji za to. kako kultuma djelatnost inože da nadmaše verske jazove i kako je prosvetna zajednica, zajedničke saradnje na prosvetnom polju, najbolja da se raznc vere okupe u jcdnu naciju. onda jo pisac Jela jedan od najnovijih primera za tu lepu ideju. Belovičeva ie jedna od prvih kčeri lirv. i srp- dela našega naroda. ko.ia se oslobodila od svega plemenskog veroispovednog, reakcionarnog, koja jc u sebi izradila dušu i savest moderne humanitetiio nastrojene Jugosla\renke. Pre 30 godina ona je imala, kao i danas. dušn iedne besprekorne Jugoslavenke. U knjizi ima navedenih još nekoliko pisama franc. nemač. i talij. nančenjaka. Medu Slovencitna ima štovatelja osobito Dr. Ilešiča i Dr. N. Županiča. Vazda ie radila z najneprijatnijiin prilikama. u večitom strahu. da ne ulove korespondenciju od koje je velik deo zapeo u avstrij. crnom kabinetu. Ona, čuvarica svega najpozitivnijeg u našoj rasi malo ie dosad imala vedrih dana. Pakost avstrijskih činovnika. zloba domačih sinova. zavist nekih ograničenib žena stajala je občino na putu njezinog rada. I danas nije bolje!« Izneo T. J. (Konec.)