KRALJEVINA SRBA, HRVATA ! SLOVENaOA UPRAVA ZA ZA ŠTITU KLASA 51 (2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. JANU ARA 1925. PATENTNI SPIS BROJ 2422. Kosta Dimitrijevič, klavi rski tehničar, Kragujevac. Konstrukcija za poboljšanje glasa na muzičkim inctmmentima sa žicama. Prijava od 26. avgusta 1922. Vazi od 1. novembra 1923. Pravo prvenstva od 17. septembra 1921. (S vaj carska). Predmet predloženog pronalaska je jedna unutrašnja naprava na inslrumentima sa ži • cama za poboljšanje njenog glasa. Na ovaj način moguče je telo jednog instrumenta sa žicama stalno držati u zategnutom stanju i njegov zatez po volji i zahtevu regulirati. Iz predloženog načrta vidi se predmet pronalaska prestavljen na jednoj violini Fig 1. Poklopac jedne violine u otvore nom stanju gledan odozgo. Fig. 2 Dno jedne violine u otvorenem stanju gl dano odozgo. Fig 3 Prosek jedne violine u dužini Fig. 4 Presek jedne violine popreko Fig. 5 Presek podupirača na zglavkovi • m a, tako zvani Stimmstock, u dužini Kod prestavljene violine na poklopcu na-laze se dve gredice u obliku pištolja i to jedna tako zv basova greda c, a druga dis-kantna greda d od kojih se basova greda prostire od dugmetovog trupca, pa nešto malo preko ležišta konjiča Diskantna gredica pak počinje isto kao i basova gredica, samo se ona svršava nešto malo pred 11 ži Štern konjiča Basova greda je po celoj nje ■ noj dužini na poklopcu violine zalepljena, a diskant .va gredica, samo na svojim kra-jevima. a u sredini ima slobodnu praznimi, koja poklopac ne dodiruje, da mu nebi sa te strane sva treperenja ubiveno bilo Ispod basove i diskantne grede c i d, na-laze se dve paralelno iduče gredice e i f. koje su isto samo na njinim krajevima ispod trupčiča u vidu sedla, o, p, r, s, na vratnom i dugnictovom trupcu uglavljene Te obadve gredice e i f su sa po jednim tankim ali jakim svilenim koncem j i k, i kukastim vrtnjevima g i h, koji se nalaze u gredica m a c i d, privezane. Na mesto obadva para gredica c i e idil. može biti samo jedan par tih gredica sa pripadajučom mu vezom svilenog konca N je podupirač u vijolini, takozvani glasni stubac On postoji iz jedne okrugle gipčice od 5—6 srn dužine, ko a je na njenim vrbovima zaokrugljena i dve okrugle pločice Z i m, koje su na vrbovima podupirača sa po jednom čivijicom tako sa stavljene, da se mogo talasati- Taj poduui-rač uspravno namešten ima ova svojstva: on se ne može kao jedan običan podupirač na ivicu da stavi, nego stajao on pravo ili krivo, mora uvek u oba slučaja sa celom svojom gorniom i donjom pljošdmicom pločice, na zaklopac i dno vijoline tačno da leži i treperenje zaklooca na dno vijoline u potpunoj meri i zahtevu, da prenosi. Taj. još i današ (više od 350 god.) upotreblju-juči prosti podupirač mnogo je štete i 1 jut-nje naneo Malo hotimično ili nebi timično pomeranje stavlja ga na ivicu Zbog toga se hobija nezdrav glas, poklopac violine dobija uvek zbog te oštre ivice opasnu po-vredu, koja se svršava takozvanom podu-piračevom prskotinom. Ta prskotina donosi sobom vrlo često takozvanu podlogu, jednu vrlo skupocenu opravku Je li jedared jedna stara skupocena vijolina postavljana, onda je ona izgubila za znalca violine gotovo svu Din. 10. tljenu vrednost Drveni vrtnjevi a i b, koji su u dugmetov trupac namešteni, služe da zavijanjem izvrše pritisak na gredice c i d, a gredice c i d ta j pritisak na zaklopac vi-joline prenesu i tako možemo telo vijoline po volji i potrebi zatezati i u potrebne ga odnose sa žicama dovesti Postoječa veza sa svilenim koncem izmedju gredica c i d 1 e, f, služi za to da se zatez tela može po potrebi i iznutra regulirati i dati mu kontra zatez, koji če vršiti veči pritisak na podu-pirač a kroz njega na dno violine. Okreta ■ njem vrtnjeva a, bi /, /? može se zatez tela vršiti spolja i iznutra i tako pritisak žica dovesti u zahtevane odnose, jedno prema drugome, te tako izvesti nameravano po-boljšanje glasa PATENTNI ZAHTEVI: 1. Naprava na instrumentima sa žicama za pob iljšanje glasa naznačena time, da telo jednog instrumenta može stalno u zategnil tom stanju držano da bude i njegov zatez pomočil naprave, da može po volji i zahtevi! reguliran da bude 2. Naprava po patentnem zahtevu pod 1 i 2 naznačena time, da ima najmanje jedan regulirajuči organ, pomočil koga može da se regubše zatez tela spolja 3. Naprava po patentnom zahtevu pod 1 i 2, naznačena time, da ima najmanje jedan regulirajuči organ pomočil koga zatez tela može biti iznutra reguliran, 4. Naprava po patentnim zahtevima pod 1, 2 i 3 naznačena time da reguliraj učim organima pomoču kojih zatez tela spolja može biti i iznutra reguliran 5. Napravs po patentnom zahtevu pod 1, naznačena basovom gredom na kojoj reguliranje zateza tela može da se vrši pomoču jednog regulirajučeg organa 6. Naprava po patentnom zahtevu pod 1, naznačena diskantnom gredom na kojoj reguliranje zateza tela može da se vrši pomoču jednog regolirajučeg organa. 7. Naprava po patentnim zahtevima pod 1 5 i 6 naznačena time, što ima jednu ba-sovu i jednu diskantovu gredu na kojoj reguliranje zateza tela može da se vrši pomoču regulirajučih organa 8 Naorava po zahtevu 7, naznačena time, da su basova i diskantova gredica u vidu pištolja. 9 Naprava po zahtevu 8, na gudečiin instrnmentima, naznačena time, da se baso va greda pruža od dugmetovog tru ca, pa nešto preko ležigta konjiča, a diskantova greda isto tako, samp ne do ležigta konjiča. 10 Naprava po zahtevu 9, naznačena time, da je diskantova greda spojena samo na njenim kraievima sa zaklopcem vijoline, a u njenoj sredini ima Slobodan prostor, koji poklopac ne dodiruje 11 Naorava po zahtevu 10. naznačena sa dva vrtnja za reguliranje, umeštena u dugmetov trupac, i omoču kojih se na basovu i diskantovu gredu vrši pritisak za reguliranje zateza tela 12 Naprava po zahtevu 7, naznačena time. da se ispod basove i diskantove gredice nalaze dve zajedno paralelno iduče gredice, koje polaze od dugmetovog pa do vratovog tru ca i da izmedju te dve gredice, s jedne Strane basove i diskantove gredice s druge strane post ji jedna regulira uča veza 13. Naprava po sviina ranijim patentnim zahtevima naznačena podupiračem sa zglav-kovima. /Idpatent dr o/ 24-22. ■ •; . N •