Poštarina plaćena u gotovu. Cena Din 2. SOKOLSKI GLASNIK ЛПГ1 A IT IIT/Tk£4 AI/CMCVnr СЛ1/ Al C Л\/С7 Л Izlazi svakog 1. i 15.U mesecu.- Godišnja pretplata 50 Din.- Uredništvo i uprava u vKllAli JUvIUuLU V r.li^i\U\l uUAULDlVUvl & V lZiA —'Д, Ljubljani, Narodni dom. - Telefon ured. 2543. -Račun pošt. šted. 10.932. -Oglasi po tarifi. God. X. Ljubljana, 1. marta 1928. Broj 5. MM——— Ljubljana, 1. marta 1928. Opet se ponavlja dan, kad nam je 11. marta 1921. godine nenadano kruta smrt ugrabila prvog starostu Ju« goslovenskog Sokolskog Saveza — brata dr. Ivana Oražna Taj straho« viti udarac nemile sudbine tako nas je pogodio kao nejako dete, koje je u najnežnijoj dobi izgubilo oca. O smrti brata Ivana pisali smo i govo« rili, da ga jugoslovensko Sokolstvo nikad neče zaboraviti. Ako su ikad takve i slične reči bile istinite — na« še su bile: brat dr. Ivan Oražen živi u svakom sokolskom srcu! ' Evo dokaza: Što govori Soko, nije govorcno u vetar, koji raznese glas bez učinka u gluhu noč! Prvi naš Sokolski Sabor g. 1919. na Vidovdan u Novom Sadu poverio je bratu Oražnu starostovanje nad mladim našim Savezom. U ono vreme je naše nacionalno telo ikrvarilo iz nebrojenih rana, koje mu je usekla besna sila svetskog rata. Razvalinama sličan kraljevski Beograd nije nas mo« gao primiti, primila nas je Novosad« ska ravan, da odmah o svom istorij« skom jugoslovenskom rodenju alego« rički pokažemo veličanstvenost sokol« ske ideje: kuda siže pogled po širini i duljini slovenskog sveta — tamo je naš novi dom, tamo je naš novi život, koji sc snažnim poletom preko gro« bova i ruševina bacio u novo doba Slovenstva, kulture i humanosti! Usta« li smo živi, da živi ostanemo! I jedva smo sc pošteno prihvatili dela, mi lekari bolesnoga i tvorci no« vog svog jugoslovcnskog roda, več jc mrtvačka sena pa!a na ljubljanski Ze« leni breg, gde jc imao naš brat Ivan svoj tihi dom, a iz bližnje budučnosti več su ozvanjale svečane fanfare pr« vog riašeg sleta, tako da je lepršanje smrtnih krila udarilo o zlatnu zoru prve naše sokolske slave! Smrt je otvarala vrata životu! Evo dokaza: U sokolskom životu nema smrti! — Jer žalost, koja nas je obuhvatila kraj Ivanova groba, bila je samo tajanstveni plašt naše brat« ske ljubavi, kojim smo u sebe zaogr« nuli i u sebi očuvali tako milu pojavu svoga prvoga brata; a Ibila je ta žalost, kad smo se probudili iz nje, ujedno poluga i pogon našim snagama, da prekrijemo nastalu prazninu i radimo jedan za dva, dva za deset, deset za sto drugih — svaki za sve, svi za sva« koga! Evo zapovedi: Soko radi, kao da si sam na svetu! I radi sam za druge, kao da tebe nebi bilo! Radi! To je svrha i sadržaj sokolskog života! Nad grobom brata dr. Ivana Oražna sc od 1921. godine do danas sama po sebi napisala knjiga naše spoznaje. I tu knjigu čita svaki, koji nc prolazi kraj nje zatvorenim oči« ma i tvrdokornim srcem. Mi smo Sokoli! Tu svest imati u duši i biti prožet njome, svoje misli i svoje osečajc imati nadahnutc njo« mc — to znači, da si iz sebe načinio novog čoveka, kojega život i rad nije sam sebi svrha, več je svojina naro« dove skupnosti, svojina ujedinjene domovine. Moj moralan sadržaj, ,ko« me daje fizičko zdravlje štit i prvo« razrednu ccnu, je dragulj u diademu, svetlueajučcm se na čelu domovine — Kosovske devojke, koja žedne napaja i ranjene leči! Sa pomilovanjem — ne sa prezirom — gledam na njih, koji samo žanju, što sije radina bratova ruka, koji samo uživaju u oholosti i ncukročenosti, koji tonu u močvaru društvene nemoralnosti Sokolski mo« ralan život budi im pekuča savest, bu« di im postreg da ih digne iz nižina i zalbluda. Prezir samo onima, koji su otpali od naroda, kojima je na čelu užežen žig Judinog izdajskog cclova! Mi smo Sokoli — da, mi smo lju« di! Ne asketi, ni pusti moraliste, ni bolesni lieemerei — nc! Več ljudi smo, koji hodamo čista čela, pogle« dima uprtima u daljine, ponosno uspravljeni, smeli, pošteni, zdravi, ve« dri, mladenački! Sijači semena života! Radenici na nacionalnoj njivi! Tamo gde je sada kamen i korov — tamo če biti plodna njiva, kad če urezati u njih Iemež naše volje! Reži, železo; seči, Čelik, da mrtvi ustanu u život! Mi smo Sokoli— mi smo Jugoslo« veni! Domače selo nam je preresno, domači potok nam je preplitak: nama sc hoče čitave domovine, nama se ho« če sinjih mora, nama sc hoče visoka neba, od obzora do obzora... Nama sc hoče Jugoslavije! Mi .Tugoslovcni smo Sokoli: jedna nam jc vernost do jedne majke, jed« na nam teče krv po žilama, jedna nam ic sudbina, jedrni nam je budučnost! Mi Sokoli Jugosloveni rušimo zapre« Dr. Juri Štempihar: Pitanje manjina. Brat Jože Smertnik u sv-ome član« ku u »Sokolskom Glasniku« od 1. fe« bruara o. g upozorio jc na presudnu važnost Nettunskih konvencija po žii« votne interese naše države i stavio ovo pitanje pod lupu sokolskog po« smatranja. Jedva tedan dana docnije oštampan je u zagrdbačkim novinama jedan razpis našeg ministra pravde, kojim se preporuča našim sudovima, da ne primenjuju na Talijane zabranu slobodnog prometa u pogledu nekret« nina u pograničkim predelima, koja za« brana proističe iz naredenja čl. 342 fin. zakona za 1927.=1928. god., i na ko ju se osvrnuo br. Smertnik u svom pomenutom članku. Mi ostavljamo ovde na strani pita« n je, da li je ministar pravde obzirom na propis čl. 109 ustava vlastan, da preporuča sudovima, koji zakon imadu da primenjuju na Talijane i koji za« kon nemaju, da primenjuju. Mi samo vidimo nameru, da budu udeljene Ta« lijanima na našem Primorju odnosno u čitavoj pograničkoj zoni preimučstva i. povlastiee, koja nečemo da dademo bezopasnim stranciima, n. pr. Švajca« rima ni našim dobrim i najboljim pri« jateljima kako narodnim tako i poli« tiičkim, n pr.«Francuzima ili Čehoslo« vacima. Ovi potonji, ako žele, da otvo« rc na našoj obali hotel ili sanatorium ili kojegod najhlumanije i najneznatni« je preduzeče, moraju nastupiiti dugački put do gospode ministara vojske i mornarice te unutarnjih dela, a ova gospoda ministri mogu po slobodnom nahodenju, da dozvolq davaju ili ne da« vaju. Jedna talijanska fabrika aviiona medutim prema gornjem razpisu mogla bi bez ičijcg ovlaštenja, da kupi zemlju na najosctljivijoj tačei naše olbale i da je udesi prema svojem nahodenju. U prošlom broju »Glasnika« skre« nuta jc pažnja »S-okolskoj javnosti« na očajnu bedu u našim primorskim krajevima. Ako se u ovoj bedi ne po« javi naša pomoč več talijanske lire, po« zivajuoi se na razpis ministra pravde kraljevine SHS, šta če biti? Ko če biti ranije i »efikasnije« na licu mesta? — Odredba čl. 342 fin. zakona mi j e nova. Ona se nalazi več više godine unazad u našim finansijskim zakoni« ma. Ali izgleda, da su je Talijani pri« metili tek lani. Jer lanske su godine digli galamu zbog nje i sada su več do« bili naši sudovi odnosni razpis. Pa da li se Talijani Žale na odredbu samu? Da li se oni ne Žale samo na postupak naših administrativnih vlasfci, koji je dosta — da tako kažemo — »spor«? Obzirom na medunarodne obaveze naše države, odredba fin. zakona za« ista nije zgodna, jer pominje »stran« ce« pa ih stavlja time u gori položaj no domačine. Prema mišljenju, prcvla« davajučeg ц Središ. Europi, treba po« stupati sa strancima kao sa vlastitim državljanima. Moguec je ovo dalo po« voda, da je u predlogu fin zakona odredba proštirena na svakoga, dakle i na naše državljane. U životnome in« teresu naše države moramo smatrati ovo prošircnje dobrim, kako je to br. Smertnik zgodno i&taknuo. Ali pozna« to je, da su naši političarii uložili pro« test protiv nje i kako sc čuje, ministar je finansija dotični član povukao. Ostavljamo na strani pitanje, da li ne ec kod golog povlacenja odnosnog člana iz predloga fin. zakona važiti čl. 342 sadašnjcg fin. zakona kao jedna odredba nefinansijske priprode auto« matski i nadalje. Mi samo mislimo, da je protest naše javnosti bio šta više uperen protivu »sporoga« postupka naših administrativnih vlasti, a ne pro« tiv odredbe same po njezinom sadr« žaju. Valjda če jedan veliki župan ili srezki poglavar bolje poznavati stvar« ne mesne prilike, nego gospoda mini« stri u Beogradu, daleko od granice. Iz toga se razloga može od velikog župa« na ili srezkog poglavara očekivati, da če n. pr. u rok-u od 15 dana posle pri« jema kupovnog ugovora prigovarati, a ako ne prigovore, da saglašuju. Valjda su veliki župani i srezki poglavari kao poveremei ministara pouzdani ljudi. — Pojcdinac može, da si stvori svoje mišljenje prema svojim vlastitim opa« žanjima. To je on d a mišljenje jednoga pojedinea. Ali br. Smertnik je ukazao na potrebu, da po ovakvim pitanjima rekne svoju reč i naša organizacija. Mi sa svoje strane kazali smo, kako mislimo. Neka i brača Šumadinci kažu svoju reč! T. M. Živkovič: Sokolstvo na Jugu. Sokolska Župa, sa imenom legen« darnog junaka »Kraljeviča Marka«, obuhvata teritoriju Južne Srbije, t. j. pokrajinu, koja po dragocenosti i po istoriskom značaju svome, zauzima jedno od najmarkantnijih mesta. Po« nosno i gordo ova pokrajina na sebi čuva sveta mesta: tužno Kosovo, slav« no Kumanovo, krvavu Bregalnicu, po« nosni Kajmakčalan i dr. Središtc Župe je u prestonici naj« moenijeg našeg Vladara Gara Dušana — u Skoplju — središtu cele pokra« jine. Po prirodnom zakonu da se isto« rija ponavlja, Skoplje, koje je bilo centralno ognjište našega carstva, na« še slave i našeg gospodstva — danas naglim koracima kreče napred, raz« vija se u svima pravcima, i postepeno zauzima mesto, koje mu i po prirod« nom položaju, i po istorijskoj važno« sti pripada. Živeči u tradicijama naše slavne prošlosti, naše moči i veličine, i krečuči snažnim koracima napred, Skoplje kao centar Juga, jasno uka« 'zuje na istorisku istinu, da če nam i budučnost biti velika i slavna, isto onako kao što nam je i prošlost Ibila Nalazeči snage u velikim našim narodnim tradicijama na Jugu, Sokol« stvo ovde, isto onako kao i njegova župska žiža — Skoplje — kreče na« pred koracima smelim, laganim, od« merenim i sigurnim. Polet u sokolskom smislu može sc slobodno reči datira od 1923. godine — od formiranja Sokolske Župe u Skoplju. Do ove godine Sokolstvo se je javljalo tu i tamo1, no nc sa vidni« jim uspesima. O danu formiranja župe 9. aprila 1923. godine bilo je svega 5 društava i to u: Skoplju, Kumanovu, Štipu, Prizrenu i Bitolju. Odmah posle ustanovljenja župe, sokolski rad u opštc otpočeo je biti impulzivniji. Svuda se radilo sa mno« go energije i požrtvovanja. Rezultati su se u brzo osetili na broju društava; od 5 o danu oibrazovanja župe broj društava povečao se je bio i jedno vreme na 32. Društva su nicala; polet je bio veliki, ali... nedostatak u sve« mu, a naročito u tehničkim vodama, uticao jc, da je ubrzo kod dosta dri« štava nailazila malaksalost u radu, pa i prestanak u ovome. Nastala je bila potreba, da se ovoj nedači traži leka. Sasvim je prirodno, da je traženje to« ga leka imalo na sebe da uzme Starc« šinstvo Sokolske Župe u Skoplju, čijim je potsticajem i došlo do uvečanog broja društava. Prvi pokušaji, da se tehnička lica dovedu sa strane — iz severnih i se« verozapadnih krajeva — nisu imali uspeha, jer na Jug, zibog izvesnih pri« lika, odnosno neprilika, retko je ko hteo doči; pa i ako je ko došao, u ke, zgazimo u pesak i prah štetan, otrqvan korov niskosti, omedenosti, samoljublja — mi gradimo iz granita svoje značajnosti svetišta nacionalnih srdaca, gde sije u vencu zvezda sveto lice Majke domovine, pred njenim blaženim pogledom padamo na kolena i sklapamo naše ruke — žuljave od rada, od rada posvečene, radu name« njene — večno domovini služeče! Mi jugoslovenski Sokoli — mi smo Sloveni! Osvedoeeni, svesni, ponosni! U toj ogromnosti neka ne odlučuje naš broj; odlučuje neka moč našeg zdravlja, naša značajnost, naša sprem« nost, naša pozitivna delatnost! Staža smo Slovenstva na jugu, a srodne krv« ne veze i ideje nam otvaraju vrata i srca svagde, gde žive sokolske duše. Nema mede, ni zapovedi, ni umetno i nasilno sagradenih tvorevina, koje nebi presekla, preskočila i smlela idej« na moč slovenskog Sokolstva. Nema takve sile na svetu, koja bi mogla preprečiti, da se sokolske zastave ne razgrnu kraj snažnog pohoda naše brače nad Moskvom i Sofijom — gde su več viorile i gde če opet vioriti, da se nikad više nc povrate u erne to« kove naše boli i našp sramote! Tako govori knjiga na grolbu bra« ta staroste dr. Ivana Oražna, tako brat Ivan živi u slovenskom Sokol« stvu, tako se sečamo njegovog smrt« nog dana ... Živ je u životu živih! , ; .r,T,;i ■ ] f Dr. Ivan Oražen, prvi starosta Jugoslovenskog Sokolskog Saveza. brzo je se vračao, jer teškoče, sa ko« jima se je svaki sretao, nadjačavale su volju za istrajnošču u požrtvovnom radu. Starešinstvo Sokolske Župe preživ« ljavalo je u ovome periodu rada —• 1925. i 1926. god. — teške i kritične dane. Ne samo što skoro kod sviju društava nije imalo tehničkih voda, i društvenih prednjačkih zborova, več, šta više, ni do decembra prošle 1927. godine nije imalo svoga župskog na« čelnika niti župskog tehničkog odbora. Misao da u sebi samom potraži po« moči, da stvori povoljne uslove za stvaranje spremnih tehničkih voda, i da svome centralnom sokolskom dru« štvu u Skoplju, radi njegovog uticaj« nog dejstva na celu župu, osigura uspešan razvitak, bila je najpouzda« nija kotva spasenja. Oslanjajuči se na iskustvo sa dva prednjačka tečaja, Starešinstvo Sokol« ske Župe »Kraljeviča Marka« pristu« pilo je 1925. godine smelom, ali rizič« nom, i do neverovatnosti napornom preduzeču, da u Skoplju kao centrali ostvari Sokolski Dom, koji bi imao da posluži kao škola za spremanje sokol« skih prednjaka za njihov nastavnički poziv, u kome bi bilo smešteno sokol« sko društvo iz Skoplja, i iz koga bi, kao iz žiže, sokolska ideja toplinom svojom zagrevala ceo naš Jug. Ova misao privedena je u delo, ma da još ne potpuno. Sokolski Dom, kome je kamen temeljac udaren 2 novembra 1925. godine progovorio je duhom mla« doga sokola 14. feibruara 1927. godine. Posle ostvarenja Doma drugi vrlo potreban potez u radu Starešinstva Župe imao jc biti duževremeni pred« njački tečaj sa ciljem, da se dodc do spremnih tehničkih voda, radi kojih je, može se reči, ponajviše i otpočeta izgradnja Doma. Blagodareči uzvišenoj pomoči Nj. V. Kralja od 60.000 Din i ova druga zamisao Starešinstva župe ostvarena je. Scdmonedeljni tečaj za 38 članova i 20 članica — održan u bili na stanu i hrani, u vremenu od 15. Sokolskom Domu, gde su svi slušaoci augusta do 1. oktobra 1927. godine — dao je spremne tehnioke vode, koji su več na idealnoj sokolskoj dužnosti. Rezultati njihovog rada več se imaju. Ranije zamrla Sokolska društva oživ« ljavaju i javljaju se. Na mesto 14 dru« štava, koliko ih jc aktivno radilo na koncu tečaja t. j. 1. oktobra prošle 1927. godine, danas ih aktivno i sa ve« likim poletom rade 28 društava. Nema sumnje, da če Sokolski po« kret, koji je, blagodareči ponajviše mladim sokolskim pionirima iz prošlo« godišnjeg tečaja, uzeo široke razmere, učiniti da Sokolska misao zauzme svo« je vidno mesto na našem Jugu, ali ne više sa tcndencijom malaksalosti i za« miranja, več sa težnjom solidnog uspešnog i postojanog koračanja na« pred. Ovakvim predvidanjima ide u pri« log i sretna okolnost da je, blagodare* či dolasku u Skoplje dvojice najboljih tehničkih sokolskih radnika (na ovo« me jc Starešinstvo Župe bez zamora radilo) i saradnji valjanih slušalaca sedmonedeljnog prošlo«godišnjeg teča« ja, na početku ovc godine obrazovan Župski Tehnički Odbor i Prednjaeki zbor u Skopljanskom Sokolskom dru« štvu. Možcmo slobodno reči Sokolski rad na Jugu svuda je intenzivan i na dobrom putu. Rezultati njegovi ose« tiče se i videče se na Sokolskoj reviji o Vidovdanu. Naše je duboko uvere« nje, da če sestre i brača, koji za Vi« dovdanski slet budu krenuli Jugu — u carsko Skoplje, imati zadovoljstva da uživaju u divnome oduševljenju i pravilnom a uspešnom razvoju mla« dih Sokola sa Juga, koji če, otvarajuči široko svoju dušu, prvi put od Oslo« bodenja, u ulozi mladog domačina, pri« miti u bratski i topao zagrljaj svoje retke goste — braču i sestre iz cele nam velike i mile Otadžbine Jugosla« vije. O sokolskom prosvetnom radu. (Iz godišnjeg izveštaja prosvetara Šu« madijske župe, brata dra. Milana Kre« stiča, profesora.) Reč »Sokolstvo« isto kao i reč »Hriščanstvio« pre svega oznaka je za jednu ideju, za pogled ili nazor na ži« vot. Sokolstvo, kao takoivo, ima jedan duboki značaj i smisao Ono je pokret i stremljenje ka jednom uzvišenom ei« lju, koji treba da obuhvati i prožme čitavoga čoveka, i kao posebnu ljudsku jedinku, individuu, i kao člana dru« štva, socialno ibiče, odredujuči pravac njegovu radu i dajuči smisao njegovu življenju. Konkretnije rečeno: zada« tak i smisao Sokolstva je da vaspita pojedinea isto tako kao i ceo narod za največe mogučno telesno i moralno sa« vršenstvo, koje se nalazi u pravcu antičkog ideala kalokagatije i moderne demokratske misli. Mi Sokoli srečni smo, da ti naši ideali nisu samo eterične tvorevine misli i mašte. Jer mi — poput nekih drugih pokreta i zajednica sa visokim ciljevima — imamo svojih plemenitih predstavnika i učitelja, koji svojim ra« dom i životom dospeše do toga, da postanu inkarnacija naše sokolske mi« sli... Ti naši največi sokolski učitelji konkretno nam pokazuju, kakav tre« ba da je pravi Soko, Soko nacionalac, Soko Slovenin i Soko ооуек. I naša je najtoplija i najnepromenljivija želja, da se svaki Soko, svaka sokolska za« jcdnica zadahne njihovim duhom. U smislu toga treba takode razumeti i našu težnju, da od svih članova naše jugoslovenske narodne zajednice nači« nimo sve same Sokole i Sokoliee. Da se zapitamo sada: pa gde se i kako se taj duh stiče? Kako se posta« je Soko po duši i umu? Sokolom se postaje, pre svega, u vežbaonici, tako ćc glasiti odgovor. Čovek se ne rada kao Soko, on to postaje. Vežbaoniea je radionica, gde se modeliraju i pra* ve, tešu i glačaju Sokoli; ona je gne* zdo, gde se legu i odakle izleču Soko* lici i Sokoli. U vežbaonici mi smo po* najpre »medu nama« i tu smo, i tu treba da smo, najviše Sokoli. U njoj treba da se stiču i ispoljavaju naše sokolske vrline, i zato treba da je u njoj upravo usredsreden najvažniji deo našeg sokolskog rada. Duša vež* baonici, medutim, jcsu, i treba da su, braća predvodnici. Njima su, u prvom redu, poverena naša deca i naš pod* mladak. Naša sokolska omladina i uzdanica' nalazi sc poglavito pod nji* hovim neposrednim uticajem. Na predvodnicima počiva najglavniji i najteži deo zadatka da vaspitaju i ob* razuju naš sokolski kadar. I zar nije on da opravdano, sto starešinstvo ovc župe stalno naglašava i ističe zahtev, da se ima obrazovati jedan kadar predvodnika, koji če imati sposobnosti i umenja, da se prilbliži deci i mladi* ma, da ih vodi i da jednako živi sa njima i medu njima? U sokolskom vaspitanju vežbaoni* ca, dakle, dolazi na prvo mesto. No, i pored te njene eminentne važposti za formiranje duha i mentaliteta sokol* skog, ima nečega, što vežbaoniea ne može pružiti, ili bar ne može pružiti u dovoljnoj meri, a to je sticanje odre* dene i jasne svesti o tom u čemu je suština Sokola i Sokolstva uopšte. Je* dan češki pesnik, govoreči o ljubavi prema narodu, rekao je, da je prava ljubav svezna ljubav. U duhu tih reči, ja bih rekao: pravi Soko je svestan Soko. Pravi Soko mora da ima jasnu predstavil o tom, šta je sokolska misao i koji su osnovni principi sokolskog življenja; on mora znati, šta je ono što nas Sokole čini Sokolima i u čemu je razlika izmedu Sokola i onih koji to nisu, jednom rečju: Soko mora imati, pored ostalih sokolskih vrlina, još i sokolsko uverenje. Obrazovanje, pak, toga uverenja jedan je od glavnih za* dataka sokolskih prosvetnih odbora, te stoga nije čudno, što se naš pro* svetarski rad ponajčešče ocenjuje pre* ma tome, koliki je bio broj održanih predavanja u nekom proteklom raz* mahu vremena. Evo tog i drugog rada društvenih prosvetnih odbora u našoj župi, priknzanog za proteklu godinu u ciframa. (Dolaze statitsički podaci) Tako, eto, izgleda prosvetarski rad naše župe u brojkama, i sad mi dozvo* lite, da kažem nekoliko reči povodom njega. Radosna je pojava, što mogu konstatovati, da se u našim društvima ipak radi i da se ide polako napred, a što je još važnije, da u našoj župi po* stoji iskrena težnja i volja za radom. Ali da budemo i iskreni; naš rad ima i svojih slalbih strana i ncdostataka. Na prvom mestu, on nije dovoljno sreden i sistematičan. Zatim, uspeh našeg prosvetarskog rada bio bi, bez sumnje, veči, da je smišljeniji i da više teče po odredenom planu, a naroči to da je 11 saglasnosti sa prirodom duševnog do* gadanja i zahtevima veštine vaspita* nja. Da to malo objasnim. Kao što več istakoh, naš se prosvetarski rad ponaj* češče smatra kao poglavito prcdavački, te otuda i težnja naših prosvetnih od* bora, da se održi što više predavanja i govora, bilo pred vrstom, bilo pri raznim priredbama. Moje je mišljenje, medutim, da je tako shvatanje prosve* tarskog rada netačno. To mislim ne stoga, što bih bio protivnik predava* nja i govora uopšte — držim i sam da je dobra ječ takode delo — več stoga, što nalazim da je tako shvatanje pro* svetnog rada jedno neopravdano pre* ccnjivanje vrednosti žive reči u obliku predavanja. I ja verujem, da če'se svaki onaj, ko je, ma i malo, prouča* vao prosvetarski rad u tome pravcu, ko je iole hladnije procenjivao korist od naših govora i beseda u raznim pri* likama, ko je posmatrao njihov uticaj i dejstvo na poselima, matineima i akademijama, složiti sa mnom, da je največi deo tog našeg rada jedno ne* potrdbno rasipanje energije sa vrlo sumnjivim rezultatom, pa čak i gub* ljenje vremena na izlišne pothvate. Iz te činjenice valja nam izvuči takode pouku, te nastojati da se naš prosvetarski rad u tom pogledu pre* inači i da se podesi .tako, da mu uspeh hude u saglasnosti sa uloženim tru* dom i voljom. Evo nekoliko konkret* nih napomena u tom smislu: 1. na na* Šim priredbama, kao što su: posela, matinei i slično, predavanja se imaju napustiti, a govori, u koliko ih naro* čite prilike i okolnosti zahtevaju, sve* sti na kratke prigodne pozdrave ili male besedice; 2. predavanja, kao ta* kova — i to najbolje u obliku t. zv. razvojne nastave — imaju se priredi* vati samo za stariju braču i sestre, u prvom redu za predvodnike, odnosno pripravnike za tu funkciju — setimo se napred iznete važnosti njene — sa ciljem da im se pomogne da steknu i utvrde sokolsko uverenje, odnosno da da se bolje spreme i osposobe za pred* njačku dužnost, a to da se radi samo na za to odredenim posebnim časovi* ma, kao sto je to na pr. rešilo da čini bratsko kragujevačko društvo; 3. živa reč, upučena podmlatku, specialno de* ei, ima da uzme na seb(e oblik kon* kretnih prigodnih pouka, koje če se davati samo onda, kada,to (budu za* htevali pojedinačni slučajevi i iskrsle okolnosti, pre svega u vežbaonici, a iz* nosiče je, u prvom redu, sami predvod* nici. — To sve je, razume se za sada bar, manje više moje lično gledište na tu stvar... Slovenski pregled. Iz lužičko - srp skog Sokolstva. Na poslednjoj skupštini lužičko* srpskog Sokolstva u Budišinu bila su promenjena savezna pravila u toliko, da se starešinstvo ne bira svake godi* ne, več samo svake treče godine. Sva* ke godine istupa samo odredeni broj članova, radi kojih se vrše naknadni izbori. Osnovao se po čehoslovačkom Sokolskom uzoru osigurajuči fond. Tajništvo je preuzeo po ostavci brata dr. Šlece, br. Gustav Janak. — Buduči iužičko*srpsko Sokolstvo još nije službeno priznato po nemačkim vla* stima zaključeno je, da se poveri tom misijom starešinstvo saveza. Velikim oduševljenjem bio je primljen predlog starešinstva, da se sagradi u Budišinu prvi lužičko*srpski Sokolski Dom. Na* dalje je bilo rešeno i pitanje članske značke. I lužičko*srpsko Sokolstvo je preuzelo znak ČOS i JSS za svoj. Mesto naslova »Na straž«, kao što ga ima znak ČOS dede naslov »Lužičko* Scrbski Sokol«. Savezno glasilo je »So* kolske Listy«, kojega ureduje brat Michal Nawka i izlazi jedanput me* sečno. U kratko vreme svpga obstanka je postao lužički sokolski glasnik op* šte narodna revija, koja je več vrlo raširena medu narodom. Načelništvo ČOS se uči proste vežbe. Bilo je nekoliko dana po božiču godine 1927. U vežbaonici u Tyrševom domu u Pragu sastalo se sveukupno načelništvo COS, da se nauči proste vežbe za ovogodišnje medusletske utakmice. Lepo je bilo videti, kako se sokolska- generaliteta postavila u četverostupe i počela s načelnikom br. Vaničkom na čelu vežbati jedan sa* stav za drugim. Prve četiri vežbe učio je br. Havel, poslcdnju pak br. Vorel. Vežlbali su tri puna sata te su svih pet vežbi dobro naučili. — To neka služi kao svetao uzor svim onim na* Šim društvenim, načelnicima, koji se ni jedanput na godinu ne odazovu po* /.ivu svojih župa za zajedničko navez* banje prostih vežbi. * 35 godina načelnik Sokola. Brat František lllavka je doživeo nedavno svoj 35*godišnji jubilej od* kako je načelnikom soKolskom dru* štvu u Kasejovicich i IV. okružju Je* ronimske Sokolske župe. Jubilej brata lllavke je svakako dogadaj, koji za* vreduje da nanj upozorimo čitavo na* še sokolsko bratstvo. Time, da je iz* držao punih 35 godina na teškom i odgovornom načelničkom mestu u svom rodnom kraju, napisao je sam sebi najlepšu sokolsku svedodžbu i. dokazao, da je Tyrševu ideju pravil* 110 razumeo i po njoj radio u dosada* šnjem svom životu. Škola o Slovačkoj. Prosvetni odbor ČOS prirediče krajem februara u Pragu naročitu slovačku školu, predavači su najbolji slovački sokolski, radcnici i poznavao* ci Slovačke: br. Kalal, Slavik, Pauliny, Ulehla i Štefanik. Svrha škole je, da se upozna šira praška sokolska jav* nost, sa sadašnjim prilikama u Slo* vačkoj. * Utakmica za prvenstvo članica COS. U ovogodišnje medusletske utak* mice ČOS uvršteno je i takmičenje članica za prvenstvo. Prve tri najbolje dobiče od ČOS kolajnu i priznanje. Za tu vrstu utakmica izraden je letos naročiti takmičarski red. * Čehoslovački Sokoli — Taboru. Brača — činovnici željczničkog ravnateljstva u — Bratislavi su saku* pili za jugoslovansko Sokolsko dru* štvo Ljubljana I. na Taboru u Ljub* liani lepri svotu Kč. 200 te je poslali ČOS, s molbom da je izruči dalje. — To je stvaran i krašan dokaz bratske sokolske ljubavi i požrtvovnosti! Pokrajinski sletovi u ČOS. Godine 1928. održače se i u Čeho* slovačkoj nekoliko pokrajinskih sleto* va, koje je jugoslovensko Sokolstvo uvelo več pre nekoliko godina. U Prostčjovu biče pokrajinski slet 5. ju* la o. g., a u Olumucu 6. jula o. g. Širite Sokolski Glasnik Prednjak Sokolića i Našu Radost. Dušan M. Bogunovič (Zagreb): Južna Srbija i slet Sokolstva. Predsletsko spremanje. Svaki slet, održao sc ma u kom de* lu jugoslovenskog Sokolstva, bili ti krajevi gde se slet održava a i sokolski radnici toga kraja gde se slet održava potpuno spremni ili ne; slet ne zavisi samo od kraja ni od tamošnjih sokol* skih radnika, koji ga prireduju, niti za* visi samo od one brače i sestara, koji dolaze na slet, več slet, a s tem i uspeh sokolske Misli u tim krajevima zavisi od harmonije i zajedničkog nastojanja jednih, t. j. onih, koji prireduju, drugih t. j. onih, koji dolaze na slet. Чгад#1|^г ‘ti m. Iskustvo nas uči, da u večini slu* čajeva, oni koji dolaze na slet dolaze i takvim zahtevima na one, koji prire* duju slet, kao da slet jedne brače i se* stara iz jednoga kraja, nije slet ibrače i sestara drugog kraja, t. j., da to ni je naša zajednička stvar u kojoj dobro jednih dobro je i drugih, zlo jednih zlo je i drugih — jednom rečju neuspeh sokolske Misli ma u kom kraju ne* uspeh je svih nas. Poznavajuči prilike kraja u koji k rečemo na slet, a i poznavajuči nas sa svima dobrim i zlim manama, uz pred* sletsko Odgojno spremanje, koje smo opisali u 3. br. »Sokolskog Glasnika«, držim, a i tvrdo sam uveren, da je isto tako važno i predsletsko spremanje. Pod predsletskim spremanjem raz* umevamo ove tačke: * a) svaki član=ica dužan je, da se u toku četiri meseca, što su još pred na* ma spremi financialno, t. j. da uštedi najmanje izmedu 400—500 Din za put, boravak i najnužnije potrdbe za vreme sleta. Ova svota je dostatna za put i boravak od najudaljenijeg mesta Su* botice, Maribora, Splita (bez lade), ra* zume se sve do Skopija, da sc ovom svotom pokrije: put, hrana i stan, te sokolska značka. U društvima neka se organizira štednja mesečna za skop* ljanski fond. Štedite na zabavama, al* kohotu, nikotinu i ostalim nepotreb* nim užitcima. Putne blagajne naših društava mogu da organizuju tu šted* nju Ko hoče mimo sleta da ide po oko* lici i van Skoplja na izlete, jasno je, da ta j mora posebno da štedi mimo ove svote. U ostalom naš je vaspitni zada* tak odreči se užitaka u korist opštc sokolske stvari. Društva če nači razne izvore, da siromašnim članovima po* mognu akcijorn za doibrovoljne prilo* ge, priredbama za skopljanski fond, večeri Juž. Srbije, predavanja i slično. To je finansijsko spremanje. b) svaki član*ica neka udesi svoju putnu prtljagu tako, da je ona lako rosiva. Najbolja je uprtnjača na leda sa svim potrebama dnevnog života: šolju za jelo, nož, viljuška i kašika, sa* pun, peškir, četka i ostale dnevne po* trebe, a naročito čebe za spavanje, črni sokolski ogrtač i potreban broj rublja, svečano i vežbačko odelo. U Skoplju prilikom sleta treba da pokažemo da nismo razmažena deca naroda, več u smislu špartanskom spremni prenočiti u šatoru, školi na slami i slično. Ne kažem, da Skoplje neče nas dočekati i lepše, ali treba Sokolstvo da bude spremno i na poteškoče. Od 'brače i se* stara u Skoplju tražimo samo troje: a) krov, b) vode, c) mesto, gde čemo da dobijemo hrane. Ne tužimo se na ovo ili ono, bolju ili udobniju sobu, bolju zgradu za spavanje, hranu i sliič* no, kako sc uobičajilo. Budimo Sokoli, t. j. zadovoljni sa onim što nam se pruža Setimo se, da dolazimo u kraj kroz koji je jedan deo našeg naroda prošao teškim d teškim putevima, spa* vao pod vedrim nebom, hranio se, što je dobio i t. d. U kuči gde budemo spa* vali, na mestu, gde budemo jeli ne za* novetajmo i nepokazujmo, da smo di* sciplinovani samo u vežbi i u dvorani, več da nas je duh discipline vaspitao > biti i na strašnom mestu postojan«. Poslužimo se sami, donesiimo vode sa* ini -• pokažimo, da smo dobrovolj* na vojska, koja sve zapreke svladava svojom voljom i ;be/, velike štete i po* moči okoline. Ustaj na znak, lezi u cdredeno vreme, ne oklevaj kod jela, budi tačan na pokusu, vežbi, povorci i t. d., pokaži da ti je zapoved tvoga vode — osečaj tvoje sokolske dužno* sti. Znaj, da od svakog tvog pokreta, nediscipliniranosti i slično trpi sokol* ska Misao, kojoj si položio zavet ver* nosti i pokornosti. Načelnici društava neka u tom pravcu, t. j. u pravcu di* scipline, 'osečaja dužnosti, odgajaju več (id sada članstvo i neka ih u smislu organizacije odgajaju za slet, a to je: odelo (svečano d vežbačko), potrebne stvari za dnevni život, več sada poma* lo spremaju, da »kad izvesni kucne čas — zovi samo evo nas«, brate na* čelniče! Jest i to je deo predsletskog spremanja. To je organizatorno spre* manje. c) Svaki član*ica neka dobro tjazi na ponašanje od svoga doma do Skop* lja — a i natrag. Ružan je običaj, izla* žiti bez zapovesti načelnika kao vode društva — nelepa vika u vagonima — izlazak na stanicama i trčanjc bifeima i slično. Put naš kroz izvesni kraj, a naročito kroz Južnu Srbiju je propa* gandistički put, koji zavisi od našeg ponašanja i slušanja prilikom kada stane voz na pojedinim stanicama, gde če nas dočekivati tamošnji svet. Pomislite, što če reči za nas tamošnji svet, ako bez ikakve zapovesti, a pri* likom kad voz stane izlazimo kao sta* do ovaca. A kako čemo izglodati, ako prilikom kad stane voz — izlaze naj* pre stariji (starešinstvo, vode puta) pozdrave se sa domačinima, a naki-n toga izlazimo na zapovest, truba na* čelnika ili slično iz voza otničeni i od* jeveni, stajemo 11 red — pozdrav i od* pozdrav. Treba prosvetari, da pri* rede unapred govornike i govore — dobre govornike, a još bolje govore Nesme se da govori napamet, što s<’ hoče, svaka reč izgovorena, mora da je na svom mestu i mora da se zna zašto se govori i što se hoče da postig* ne. Nas če pratiti domači i strani no* vinari, a i dopisnici iz mesta javljat če o našim govorima. Naša sokolska reč, odjekivače ne samo širom Jugoslavije, več če i ceo ostali svet da prati taj pokret Sokolstva na jednu delikatnu tačku Balkana. Na zapovest smo izašli, na zapovest čemo i ulaziti i sve tako do Skoplja, gde če biti vrhunac naše sokolske svesti i discipline. LT Skopi ju neka naš nastup bude nastup discipli* niranih sinova otadžbine i svesnih So* kola. Budimo svesni — da na sebi po* kazujemo čim manje olakšica za sebe a i da na nezgode, koje bi sretali vidno ne pokazujemo neraspoloženje. Na= čelniče — eto još jedne dužnosti! d) Svaki član*ica, a naročito ono neredovno članstvo dvorane, treba bez Dr. Vladimir Kalember: Pogled na rad u našim društvima. Kako sokolski problem, kao pro* blem snažne organizacije, koja ima iz* radene poglede na sve grane narodnog života, sačinjava u razvitku našega na* roda ujedno i njegov životni problem, to je potrebno, razmotriti ga sa svih strana, da bi što bolje odgovarao svr* si. Naročito smo pozvani na to mi Sokoli, jer taj problem sačinjava sa* me nas, i mi smo odgovorni pred na* rodom i istorijom za svaki propust, odnosno nedostatak, koji bi se ukazao To me je ponukalo, da Iznesem iskreno svoje opažanje na rad i sistem u našim društvima, koji bi, a da od* govara svrsi, trebalo u mnogo čemu menjati. — Odmah ističem, da sam mišlenja, da dosadanji rad u svojoj večini nije dobar i ne odgovara za* datku, koji danas sokolstvu predloži. — Krivnja, kako ču niže razjasniti, ne leži na materijalu, kojim sokolstvo razpolaže, koliko na onima, koji vode naša društva i njima upravljaju. — Da ovo bolje razjasnim, mislim, da je nužno zači u istorijat osnutka naših društava. Večina naših društava pre rata, a a iza rata, osnovana su na bazi poli* tičko*nacionalnoj, ili bolje reči nacio* nalističkoj u užem smislu i to onaiko, kako su to patriote onoga vremena, kada se odnosno društvo osnovalo, gledali. Sastali su se prvi ljudi u mestu, selu, varošici, koji su bili nosioci tih nacionalističkih osečanja, pa su osno* vali društvo, kupili odore, značke i po* čeli vežbati. U početku veliki nalet vežlbača, koji s vremenom biva sve manji, dok jednoga dana ne padne na ništicu. — Gde leži uzrok? Naprosto u tome, što ti ljudi, koji su društvo osnovali nisu prilikom osnutka, a ni kasnije nikada zašli u sokolski pro* blem kao takav. — Sokolstvo nije po* stalo deo njihove ličnosti, i kad su došli na prvu preponu i kušnju samo* pregora, jer u sokolskom radu treba nekad žrtvovati lične interese — su* stali su, i propali kao Sokoli. Neka mi se ne zameri, ali mislim, da nije pre* smiono ustvrditi, da dobrih 8/io tih ljudi — kojima se inače ne mqže od* biti dobronamernost — nisu pozna* vali osnovna sokolska načela, kako ih je iznio učitelj Sokolstva dr. Miroslav Tyrš. — Njih je sa Sokolstvom vezi* vao isključivo čisto platonski nacionas lizam bez ikakove dalnje socijalno* ekonomske podloge. Ovo se najbolje može osvetliti ra* d6m društava u manjim mestima. — Rad, u kome i inače nema nikakvog sistema, ograničava se na jednu do dve godišnje manifestacije i javne istupc, a inače društvo spava — I tako to iz godine u godinu, a da se gotovo ništa društvo, a naročito pojedinci u nje* mu nisu pomakli napred. Naprosto s razloga, što se misli, da je dosta po* kazati koliko i lane, pa da jc udovo* ljeno dužnosti. Kratko, po mom mišlcnju, glavni jc uzrok u tome, što društva u večini vode ljudi, koje nije nitko drugi ni* kada sokolski vaspitao, a ni oni sami nisu oko toga uznastojali. — Nisu saznali, da Soko biti znači živeti s nji* me u sebi i po njegovim načelima do krajnih konsekvenca, usavršavajuči istovremeno duševne i telesne svoje osobine — Tko oko toga ne nastoji, taj laže samom sebi, i badava mu tro* šen je vremena, jer nije- Soko. Ovo bi naročito morali da imadu na umu oni, koji su nosioci sokolske misli u dotič* nom mestu, kraju itd. ■—■ Priznati se mora, da se u tim društvima povre* meno zna nači po jedan do dva čo* veka, koji su obnašali u radu — da* kako ne u vanjskim manifestacijama — sve funkcije, počevši ou starešine do oružara, dok nisu i oni jednoga da* na ostavši sami, očajnički digli ruke, i društvo' je malaksalo, propalo. — Šta više, dešava se, da oni isti, ko j! nisu radili, kad vide ovoga da radi iz neke nerazumljive zavisti ruše ga i podmeču mu nogu na svakom koraku. Inače o kakvom sistemu u radu ni govora, a to je i posve razumljivo. — Sistematski rad na izvesnoj ideji znači žrtvovati sebe i izgubiti svoju ličnost u toj ideji, dok nesistematski rad, a naročito onaj, koji sc ograniča* va na prigodne manifestacije, pruža čoveku razonodu, a ponekad i mogučs nost, da se on za svoju osobu istakne, a da pri tome možda ništa ne koristi ideji. — Zato je laEkše dobiti ljude, pogotovo nas Slovcne na onaj prvi rad, nego na onaj drugi, koji nam ni inače nije svojstven. U dokaz činje* nicc, da nesistematski rad nc porniče napred, več da Sokolstvo s njime stoji uvek na ishodnoj tačei, neka posluži ovaj primer, koji, verujem, nije osam* ljen. — U jednom našem gradiču postoji oko 20 godina Sokolsko društvo, koje je odjednom zapelo u radu i nemože dalje. — Ne izvršuje ni najprimitiv* nije svoje obveze prema sebi, ni pre* ma župi, ni prema savezu. — Kad im sc preporuča, da/ likvidiraju, jer čine neradom samo balast, onda se dižu u najboljoj veri 15—20 intelektualaca, i nedaju to, jer »oni imadu tradiciju«, pa ne mogu od »sramote« to da učine; kad im se razloži, da treba dati ga* rancije za rad, i kad pokušaju, da pre* du na izbor nosioca toga rada, svaki odbija od sebe, jer »ja ne mogu i ne* mam vremena«. Nije li to negativna Ibilansa i nije li tp krivnja tih nosioca sokolske misli, kad oni nisu uspeli u svome 20*godišnjem radu odgojiti ni sebe, ni oko sebe nekoga, koji bi pre* gnuo i izvukao kola iz blata. — Tim više, što tome društvu treba nekoliko ljudi, koji bi hteli da rade, a materijal imadu. — U tome mestu je gimnazija. — I tako podimo redom pa čemo na* iči, na slične prilike u večini slučajeva. Jasno je, da oni, koji nisu odgo* jeni u ideji — mislim sokolskoj u užem smislu — nisu je mogli predati drugome. — Kako je taj rad daleko od Tyrševih reči: »Uvek napred do savršenosti.«? Kratko, manjkao jc sistem u radu, a naročito sistem odgoja pojedinca. —• Ako se uopšte može govoriti o si* stemu taj je odgajao samo mase, ali ne pojedince. — A Sokolstvu je pro* tivna svrha. — Ono treba da odgoji telesno i duševno jake pojedince, ko* ji če biti jači od pojedinaca iz drugih organizacija, pa koji če danas sutra svojim radom bilo u kojoj grani na* rodnog života odneti pobedu nad svi* ma, koji su dalje od toga rada. — Sokolstvo kao takovo, treba da pre* plavi cclokupan narodni život sokol* skom mišlju, a to če učiniti samo on* da, ako pojedinci prošavši kroz naše sokolane budu jači u duševnom, teles* nom i moralnom pravcu od ostalih, koji su mimo nas. — Treba dati sve* mu narodnom životu Sokolsko obe* ležje. — To mogu učiniti samo u so* koiskoj ideji izradeni pojedinci, koji povukavši konsekvence iz te misli do u samu srš svoje ličnosti, neče kas* nije kad žadu u život i postanu funk* cionari narodnog i državnog života praviti kompromis na štetu sokolske misli. — Jer, da Se kaže otvoreno, lju* di koji jednako cene sokolsku misao kao misao jedne, pa možda i dobre ali privremeno političke partije — jer su one provizorne — lako mogu za* horaviti onu prvu, koja je nesebična u korist ove druge, koja daje moguč* nost izpoljavanja ličnosti. — Zato od* gojimo rade 50 sposobnih pojedinaca, koji če moči voditi 50.000 u gomili, ne* % pogreške da nauči redovne (strojne) vežbe. Bez tačnog poznavanja i izved* be strojnih vežbi ne bi se smio pustiti ni jedan clan*ica na slet. Ništa ružniju sliku ne pruža, nego nepoznavanje strojnih vežbi. Zato neka načelnik ili voda u torne bude nemilosrdan. Pazimo dobro — jer skoro celi narod tamo* šnjeg kraja bio je vojnik. I pomislimo, kakav če on steči pojam o nama, kad ni osnov vežbe i discipline redovne vežbe neznamo. A zatim —• razgovor u stroju, smejanje, doviki-vanje i slično ima da isčeznc za uvek iz sokolskih redova. Izlažcnje i ulaženje u povorku, stajanje van povorke za vreme sokol* ske povorke kroz grad, neka bude čin, za ko ji se mora svaki odmah pozvati na odgovornost i trpiti posledice. e) Svaki član* ica neka dobro pazi na svoje ponašanje u povorci, gosti* oni, vežbalištu, pozorištu, ma gde. Svet je to tradicionalno dobrog mo* rala. Sestre! Manite se raznih maza* nja i sl. Za najmanji prekršaj treba odmah radi celine ukloniti pojedinca. f) Društva ili župe, sa kojima če iči članovidekari, neka organizuju putne apoteke, t. j. najpotrebnije me* dikamente u slučaju kakvih nezgoda. Naročito neka se pripreme rnedika* menti za bolesti, kojc vladaju u tamo* šnjem kraju. * Na kraju ovoga članka predslet* sko spremanje kažem ovo: Koliko god je važna vežba, naš nastup sa tehničke strane na javnoj vežbi, toliko isto su i ostali momenti, koje spomenuh u ovom članku i članku 3 broja »Sokol* skog Glasnika« važni i odlučujuei za slet u Skoplju. Svaki od nas neka Ibude svestan, Godine 1909 pa 1910. našli smo se više Hrvata, Srba i Slovenaca iz Hrvat* ske i Slovenije kao študenti u Ziiri* ehu. Nezadovoljni tadanjim stanjem naše domovine, mi smo se več onda udružili sa Srbima iz Srbije i osnovali Jugoslovensko dačko društvo, u koje su stupili i Bugari. (Ovi su za vreme srp* skosbugarskog rata izostali.) Bili smo več onda zadojeni onim idejama, koje su ustvarile današnju Ju* goslaviju, i zato smo i prozvali naše društvo Jugoslovenskim, što je bilo več i po tom logično, jer su nas profesori, i onaki bez razlike bio tko Hrvat, Srbin ili Slovenac, zvali »die Jugoslowenen« ili »die Srbokroaten«. Naša oznaka i trobojka bila je več tada ona, koja je danas naša državna. Imali smo svoje prostorije u »Plat* tenstrassen« i to čitaonicu i knjižnieu, gde smo se redovito sastajali te održa* vali .svoje redovite sodnice i preda* vanja. Ova predavanja bila su iz istorije našega naroda, o političkom tadanjem stanju, o veleizdajničkom proecsu u Hrvatskoj, o atentatima, o aneksiji Bosne, o balkanskoj konfederaciji, o političko*kulturno*ekonomskim pitanji* ma Čehoslovaka i Poljaka. Pri tom smo pokazali veliku ustrajnost u pažnji i u političkom tak* tu, jer su Bugari, Česi i Poljaei na svom jeziku održavali svoja predava* nja. Potonji, Čehoslovaci i Poljaei bili su kao gosti. — U svim tim predava* njima zrcalilo se nezadovoljstvo sa ta* danjim političkim stanjem u kojem smo se nalazili, naročito mi iz bivše Austro*Ugarske monarhije. Bilo je vrlo burno i kipelo je u na* Šim glavama, a nismo si dali oduška u predavanjima na burnim našim sedni* cama. Da nas je tko čuo od naših vla* sti mnogi bi zlo prošao, jer nas je bilo go da na momenat zadobijemo hiljade u masama, kojc su po svojoj psiholo* giji podložene instinktu, pa mogu su* tra, kad bude odsudni čas, zatajiti. — Zato mislim, da treba dozvoliti osniva* nje društava samo tamo, gde za to ima uslova, jer njihov osnutak tamo gde ona za godinu dve izginu, ubija pro* micanje sokolske misli u torne kraju za godine i godine. — U društvima trdba ograničiti sve na unutrašnji si* tan i neznatan rad oko odgoja poje* dinca, a što više suziti broj vanjskih manifestacija i priredaba, koje su redov* no u ovoj sadanjoj formi bez ideje, misli i napretka. — Ograničiti te vanj* ske manifestacije — Ibar za izvesno razdoblje — na toliko, da se dadc ipak nužna razonoda i da se pokaže rad. Sto manje kakvih god priredaba. Sva* ka nova neka bude bol ja od one prc, jer sa;no tada ima idejnog rezona. Opet taj unutrašnji rad svesti na sistem u smislu sokolskog ustava do najmanjih sitnica. — Oni, k o ji vode društvo neka izmedu sebe češče ven* tiliraju sokolska pitanja tako, da mo* gu procenivši sredstva, koja im stoje na razpoloženju Odrediti moguči uspeh (program rada) i k’ njemu težiti, da* kako, po samom sistemu. Odučiti članstvo — iza kako se uspostavi s njim duševni i bratski kontak t. j. poverenje — od naziranja, da ono ispunjava dužnost prema so* kolstvu, ako plača redovno članarinu. — Uvuči što više ljudi u rad, ali ga ujedno i nadzirati. — Svaki član tre* ba da svati, da je društvo njegovo t. j. da je svaki neuspeh dole, neuspeh nas, sviju članova sokolske porodiee. Ne posmatrajmo naš dolazak u Skoplje, kao da smo došli u goste, gde ništa ne treba da damo, več sve da do* bijemo —■ naprotiv posmatrajmo da smo došli svome bratu i setri da po* mognemo unteškom sokolsko-m radu za ideju, kojoj pripadamo svi. Budimo svesni, da se u tom kraju prvi put održava veči sokolski slet u takvom obsegu; budimo svesni da ta* mošnji sokolski radniei nemaju ni ru* tine ni iskustva, več ljubac i volju — ne tražimo više nego što mogu dati, ne smetaj ako ne možeš pomoči — budi uvek pripravan na poteškoče i zapre* ke i svladavaj ih ljubavlju i mirnočom, a ne običajnim protestovanjem kod nas Sokola. Budimo svesni — koliko god slet zavisi od tamošnjih sokolskih radnika, još više zavisi od nas van Južne Sr* bije, ko ji treba da se osim tehnički i vaspitno —• spremimo organizatorski, finansijski, zdravstveno i isamoprego* rom. Napisali smo ovo ne zato što nas čekaju poteškoče dole na Jugu, več radi toga, da budemo spremni i da se kao Sokoli učimo na svladavanje za* preka, poteškoča i na osečaj samopre* gora i dužnosti. Ponavljam — prvi put če tamošnji svet videti veči broj Sokola*ica. I zato je taj prvi sokolski korak — važan korak. . Načelnik*ica i prosvetar društva i župe, neka u svoj rad za slet u Skop* lje uvrsti predsletsko spremanje, koje neka odpočne zajedno s vežbanjem i vaspitanjem, da Ibude sve na vreme spremno i gotovo. več i nameštenih, a tu nas je bilo i monarhista i republikanaca i socijali* sta i t. d. Tu se znalo živo polemizirati, a reč su obično vodili P. Kostič, Ikonič, V. Mladenovič, B. Vurdelja, 2. Ivano* vič, Đ. Popovič i J. Datasovič i dok bi Laucoš, Unschuld*Posavcc, M. Ivano* vič, Krulj, Santič s drugog kraja doba* civali dosetljive upadice, Šlehta, Kobi, Bokur i drugi istajali bi sad na ovoj, sad na onoj strani. Ali kada bi se sed* nicc konačno završile, slavili bi »po* mirbu« u »Pfanenu« ili u »Španjolskoj vinari« uz slatku malagu i tihu svirku mandoline, Ali mi smo u društvenem radu pošli i dalje, te smo osnovali sa Cehoslovacima Sokol u koji su ušli osim navedenih i Poljaei i Rusi. U početku je bilo poteškoča, jer nije bilo dosta prednjaka, ali za krat* ko vreme se i ta poteškoča prebrodi* la. Od Čeha preuzeo je dužnost pred* njaka Arnost (najbolji od sviju nas) i Sloboda, stud. tehnike, od Poljaka Przi* bilovič, stud. tehnike, a od Jugoslovena Kobi, stud tehnike i moja malenkost. Kako u Ziirichu uz svaku školu ima posebna gombaona, i kako svako gimnastičko društvo takovu može do* biti uz stanovitu propisanu najamninu, tako smo i mi dobili gombaonu uz školu na Bergstrasse. Vežbalo nas je redovito oko 20 i to utorkom i petkom. — Švajeari, koji bi došli ili kao gosti da nas vide ili oni, koji su došli pregle* davati dvoranu, izrazili su uvek svoje zadostvoljstvo nad uzornim našim vla* danjem, diseiplinom i našom sokol* skom opremom, koja je bila naručena iz Praga. I mi smo bili ponosni na se* be. Naravno, godine 1913.—1914. raz* išli smo se širom sveta, svetski rat nas je razasuo i mi slabo za sebe i znamo, a mnogoga više i nema. da je ono deo' njegove ličnosti. — Razume se, da se tu traži vremena i dugi i sistematski rad. — Tu je opet prcduslov, da nosioci izvesnog Sokol* skog društva u funkcijama budu tim duhom prožeti. Odbaciti treba navik-u, da se lju* di izvan sokolstva verbuju radi even* tualnog ličnog prijateljstva prema onome, koji ga uvodi u društvo, jer takav nema ništa zajedničkog sa so* kolstvom. Treba se okanlti politike broja, pa gledati više na kvalitet, ne* go na kvantitet. — Paziti moramo,ko* ga primarno u društvo, jer mi iako od* gajamo ne smemo se prebaeiti pa se pretvoriti u kakvo popravilište, jer So* kolstvo samo usavršava, ali -samo po prirodi čestit i dolbar clemenat — Vreme je kratko. To bi ukratko po mome svačanju bio pogled na rad u našim društvima kao i smernice, koje bi sc imale uneti u njih, pa sam smatrao za zgodno, da ovde sasvim otvoreno to iznesem, bez ikakve zle namisli, a bit če mi milo, ako se netko između brače nade, pa da se po-zabavi ovim problemom men* taliteta naš'h društava, pa me ovim načinom eventualno i korigira, jer vi* še ljudi više i znade. Širite Sokolski Glasnik u kolportaži! Kako sam uščuvao fotografij u, na kojoj smo snimljeni u pomenutoj dvo* rani, onda mi je milo, da mogu na njoj videti, kako je Sokolska ideja i u Švajcarskoj u Zliriehu mogla združiti Važna sednica u U nedclju, 19. februara 1928 sa* stali su se u prostorijama načelništva ČOS u Tvršcvom domu u Pragu na* čelnici sokolskih saveza udruženih u slovenski sokolski savez »Slovensko Sokolstvo«. Bila su to brača dr. Vani* ček, dr. Murnik, Fazanowicz i Todt. Osim ovih bili su pri sednici brača: zam. načelnika ČOS br. Aga Ileller i tajnik saveza SS br. V. Stčpanek te član tehničkog odbora JSS br. V. Ku* kee. Radi otsutnosti iz Praga ©prostio se predsednik saveza, starosta ČOS br. dr. Scheiner. Za otsutnog br. predsednika i oba brata podpredsednika pozdravio je prisutne tajnik SS br. Stčpanek. U sednici vidi radostan korak k novomc delu. Po lepoj »školi SS« lanjske go* dine se sada ovde sastavlja član sa* veza za rešavanje važnih sokolskih ži* votnih pitanja, za delo, koje ima za budučnost, jedinstvenost sokolskog dela i za opstojnu podlogu saveza vi* soku važnost. Nato je bio za predsednika sedni* ce jednoglasno izabran br. dr Vaniček, koji je zatim predložio predloge za organizaeiju i zadače nove tvorevine, načelništva SS. Iz njih je razvidno ši* roko i važno polje delovanja načelni* štva SS. Pa bilo to pripravljanje skup* nih sletova i utakmiea, određivanje je* dinstvenih načela sokolskog vaspita* nja, ili pak briga za zbliženjc nazivo* siovja pojedinih udruženih saveza, pretraživanje i ocenjivanje upotreb* 1 jenih metoda, ili skupne raspravc o tudim priredbama i učestvovanju na njima, posvuda se razvijaju pred na* ma delovi bogatog programa dela, koji obečaje doneti dragocene uspehe, koje Soko u Kotom. Soko u Kotoru. Kako se nalazimo u mesecu godine, kad se na sve strane prave i sastavljaju opširni pregledi ra* da, t. j. bilanse, kad se uporeduje ras* hod sa prihodom i prema tomu usta* novljuje svoj napredak kako pojedi* nae, tako i sva društva i udruženja, hilo da prevrču brazde na privrednom ili nacionalnom polju rada. Jasno je onda, da i mi Sokoli od naše najviše instance, Sokolskog Saveza, do Sokol* skog društva, pa čak i svaki pojedini član, pravi Soko, mora sastaviti svoju sokolsku bilansu, da tako ima jasan pregled svog rada, koga je uložio u pravcu, na koji ga upučujc velika 'so* kolska misao. On je toj pobedonosnoj i veleb* noj misli -olbečao svojom muževnom reči i zakletvom, da če večito iči sta* zom, kojom ga ona upučuje, i još više; da če raditi na utiranju i krčenju još obraslih puteva, kojima ona još nije, a mora da stupa, da obasja svojim jasno*žarkim zrakama i obgrli svojim, nama koji se več u njemu nalazimo tuli dragim, zagrljajem sve ono što na tom putu nade. Kažem, moramo da sc osvrnemo nazad, pa da razmotrimo šta smo uradili, da možemo očekivati plo* dovc našeg rada, Ako možda još nismo ni radili, treba se ozbiljna po* sla latiti! Ako smo radili, onda treba da vidimo, dali je bačeno sjeme palo u plodno tl-o, iz koga biljka nije možda još izašla, ali če izači jer je sjeme kli* jalo. Uverimo li se da nema ni klice. sve dake Slovene, koji su tamo živeli, u jednu četu iako malu, ali zadojenu jednom idejom slobode, koju je treba* !o borbom izvo-jštiti. Tyrševom domu. .Sokolstvo kao važan slovenski čim* benik do sada nije imalo. Nato se je sastavilo načelništvo u smislu pravila SS. Buduči su bili dani predloži za promenu organizacije, se je načelništvo sastavilo samo za vre* me, do odobrenja nove uredbe. Za načelnika saveza »Slovensko Sokolstvo« je bio izabran br. dr. Jin* drich Vaniček, načelnik ČOS, za pod* načelnika pak br. dr. Viktor Murnik, načelnik JSS. Zatim su se raspravljali predloži za novu organizaeiju načelništva SS. Neka se postavi na širu podlogu, da se omoguči u n ju pozvati više radeni* k a. Primljena detaljna načela objav* lju je »Prednjak« u februarskom broju. Poslače se svim savezima, da dadu svoje izjave o njemu. Nato su podani detaljni izveštaji o sletu u Skoplju 1928 i u Poznanju g. 1929., te se je o obim razvila dulja rasprava. Za očekivati je, da če oibim učestvovati svi udruženi savezi. Dulja rasprava bila je i o utakmicama u Po* znanju. Namerava se prirediti sloven* sku skijašku utakmieu, štafetno trča* nje (4 X 100 m za članove i 4 X 75 m za članice) i eventuelno utakmiea za prelazan dar br. Zamoyskog, o čemu pa se je rešenje još odložilo, čim na* čelništvo poljskog saveza izradi deta* ljan naert. Utakmiee vrsti višeg i ni* žeg odelenja biče pristupačne udruže* n im savezima; želi se, da bi im uče* stvovale barem po dve vrste iz sva* kog saveza. Na poslctku je preporu* čeno n-ovom načelništvu, da razmišlja 0 uvodenju pravilnih utakmiea a) vrsti* ju saveza SS (iz svakog saveza jedna) 1 b) za slovensko prvenstvo. moramo ispitati grešku zbog koje ne uspesmo, a tlo za drugu setvu prc* urediti, ili baeiti u njega -ono seme, k-o* je mu pogoduje. Naša sokolska aktivnost nije tako jednostavna, kao n. pr. jednog podu* zeča. Mi možemo biti bez duga i imati novaca u blagajni, a ipak ne biti ak* tivni. »Prava aktivnost Sokola očituje se u njegovem moralnom uspehu.« Dakle, razlika je izmedu naše so* kolske bilanse i drugih bilansa ta, što mi Sokoli, osim što moramo znati na* še materijalno stanje — i svakako na* stojati da ono uvek bude aktivno, jer i naš opstanak, ipak i od toga zavisi, mi naročito moramo svu svoju pozor* nost svratiti na opu našu bilansu, na kojoj su pokupljeni naši moralni uspe* si. Da damo bar približno vernu sliku aktivnosti, ne smemo preccnjivati svo* je uspehe, kao što ni trgovac ne sme metnuti za sigurnu aktivu dubiozne tražbine, osim ako hoče sam sebe sve* -sno obmanjivati. Zato smo se evo i mi kotorski So* koli sastali u nedelju 22. o. m., na svo* joj redovn-oj godišnjoj skupštini, da nam izloži svoj rad uprava, kojoj smo u prošloj godini dali poverenje za vo* denje našeg društva, a mi sami, da pohvalimo ono što je za pohvaliti, i da svratimo pozornost na ono što manjka. Skupština je pažljivo saslušala rc* ferate pojedinih funkcionera, kao bra* ču: tajnika, pr-očcl. kult. pr. odb., na* čelnika i blagajnika, iz čijih se razla* ganja mogao, bez da preterujem, mo*' dolbro vaspitati svoj naraštaj, imače lepu budučnost. Budučnost naša je u omladini našoj. Kakav temelj čemo ugraditi, takva če biti naša zgrada. Radi toga smatrajte za svoju svetu dužnost, da pošaljete u tečaj vodu i voditeljieu svoje sokolske omladine. Ne gledajte na novčane žrtve, visokirrv kamatima biče naplačene. Budite tačni! Zdravo! Tehnički odbor JSS. Sednica zbora žup. načelnika. Sednica zbora župskih načelnika održače sc u subotu, 17. marta 1928 u 17 sati u Kragujevcu u Sokolskom do* mu sa sledečim dnevnim redom: 1. Izveštaj načelništva JSS. 2. Biranje načelnika i trojice njegovih zamenika; načelnice i triju njenih zamenica; is* pitne komisije za Savczne prednjačke ispite; utakmičarske prizivne komisije. 3. Vreme prednjačkih tečajeva za čla* nove i članice g. 1928. 4. Prenos sedišta Saveza u Beograd. 5. Predlog za odr* žanje pokrajinskog sleta u Mariboru g. 1929. 6. Slučajnosti. Tehnički odbor JSS. f Evarist Linardić. 16. februara preminuo je na Krku, u 26. godini života, mnogogodišnji taj* n:k krčkog Sokola, Evarist Linardič. Njegovom smrču gubi krčki Soko-jednoga od svojih najioolj-ih i najagil* ni jih članova. Zanesen svom dušom za uzvišenu sokolsku ideju, nije žali© truda, da bude na svakom koraku u redovima prvih i najboljih, uvek ve* seo, zanesen, užurban i radišan. Pa i onda, kad ga je ljuta boljetica, neumo* ljiva i okrutna sušica stala pritiski vati sve večma i večma, otimljuč mu dah i plolet, nije naš Evarist sustao, več kao da se to njega i ne tiče, obavljao i na* dalje teške društvene poslove, uvek istim marom, uvek u duhu i zanosu ve* like dužnosti za veliku i uzvišenu so* kolsku -ideju. — Istom pod konac ži* vota, kad mu je neusmiljena bolest ulazila u grudi sv-om žestinom svoje razorne snage, povukao se blagi Risto u sVoju sobicu, tužan i potišten, gle* dajuči zamišljeno i bolno kroz prozor na ono lepo sunce, koje mu je doziva* lo u pamet njego-vu nasmijanu mla* dost, punu milja i rada, punu vedrine i života. I tu je naš Evarist poput uvele grane trpio i pregarao, čeznuo i nadao se, — o-n — Soko slomljena krila!... I dok je još u toplom zadahu lju* bavi svojih roditelja i sestara, u veli* kom letu nemogučnosti dočaravao sebi novo proleče i uskrsnuče daha i živo* ta, kruta mu smrt zamaglila zjene i za* ustavila kucaj onako lepa i plemenita srca. Smrt Evarista Linardiča bolno je odjekn-ula u svačijem srcu, što se naj* bolje videlo na dan njegova spr-ovoda. Sve je pohrlilo, da ga ©tprati na zadnji počinak i da mu tako iskaže i onu ve* liku ljubav i poštovanje i onu veliku bol i tugu do njega i za njim, onako mladim i dobrim, onako poletnim i idealnim. Sprovod bio mu je za naše prilike upravo veličanstven. Les nosili su Sokoli, pračeni Sokolicama, dok je prethodio dugi niz venaca i kita cveča. Pred lotvorenim grobom oprostili s-u se s njime lepim i ganutljivim re* čima starosta krčk-oga Sokola dr. Ot* mar Brovet i nadmjernik Franjo Ra* deljak, dok su mu Sokoli poredani u okrug oklo groba izkazali zadnju po* čast i kliknuli poslednji: Zdravo! I ostade Evarist naš pod tužnim čempresima, ostade sam, nem, ukočen i kruto zamišljen — on — Evarist... Soko zlatnlo-ga srcai... žem reči, povoljan zaključak izvesti. Ali mi Sokoli nesmemo biti nikad za* dovoljni, več moramo bez prestanka težiti za višim i višim. Iz izveštaja se videlo, što smo u ostalom i mi znali, da je održano više javnih priredaba sa predavanjima, osim onih nedeljnih predavanja član* -stvu u sokolani. Iz blagajnikova izve* štaja razabralo se da je odbor pokrio jedan manjak, koji je zatekao u bla* gajni prenešen iz 1926. god., te da je osim toga društvena blagajna i ako ne sa znatnom svotom, ali ipak aktivna. Naročitu je pohvalu zaslužila na* ša agilna načelnica sestra Marija Mo* zetičeva, koja je svojim marom i pra* vom sposobnošču učinila iz naših žen* skih kategorija ne samo uzorne vež* bačice, nego i disciplinovane Sokoli* ce. Pa nas zato nije ni čudio aplauz publike, kod nastupa njenih katego* rij a. Skupština je ukazala na potrebu, da sc što veča pažnja posveti muškom naraštaju i deei — na što se u ostalom i sam odbor potužio — jer ovc kate* gorije ne stoje na onoj višini na kojoj bi morale biti. Osim toga tražilo se, da ‘b'uduča uprava, kojoj su obečali i svi ostali članovi -svoju pomoč, privuče što veči broj radnika i širi sloj gra* danstva u naše redove. Nakon opširnije debate od koje je bilo samo koristi, prešlo se na izbor nove uprave. Uvereni sm-o da smo i ovaj puta izabrali prave Sokole u odbor, pa s pravom možemo od njih očekivati sa* Dr. Fr. H. Mandič: Sokolsko društvo u Ziirichu. Iz lehn. odbora JSS. Prvi prednjački tečaj za vodje Po zaključku zbora župskih načel* nika održače sc prvi prednjački tečaj JSS za vode i voditeljice naraštaja i dece od 16.—28. aprila 1928 u Ljub* ljani. Da omoguči što veče učestvovanje stavlja T. O. za prijem u tečaj sada jedini uslov, da je tečajnik(ica) disei* pliniran vcžbač(iea), prožet(a) sokol* skim duhom, tvrde volje za delo i pot* puno zdrav(a). Troškovi za učesnikc biče mini* malni. Savez če pribaviti dobro skup* no prenočište i tečnu hranu. Ukupni troškovi iznosiče jedva Din 550 izuzev troškove za put u Ljubljanu i povra* tak. Da se T. O. učinc lakšim pripre* me, neka svako društvo ujedno sa pri* javom doznači svotu Din 550 za sva* kog učesnika(cu) tečaja. Jer je ipak broj učesnika omeden radi prenočišta i ostalih prostorija, trciba prijave poslati što pre — naj* kasnije pak do 8. aprila 1928. Upozoravamo sve društvene i župske načelnike i načelnice na za* ključak zbora župskih načelnika, da se u nepravo vreme prijavljeni ili u-opšte ne prijavljeni neče na nikoji način primiti u tečaj. Isto tako ne, do* i voditeljice naraštaja i dece. duše na vreme prijavljeni, a prekasno nadošli! Tečaj če se održati samo za određeni minimalni broj učesnika. Zato pošaljite prijavil na vreme po siedečem formularu: Tehriički odbor JSS u Ljubljani. Prijavnica za učestvovanje na I. prednjačkom tečaju JSS za vode i vo* diteljice naraštaja i dece u Ljubljani od 16.—28. aprila 1928. Prijavljujemo za taj tečaj brata (sestru) .... član (članica) sokolskog društva u ..., župe ... Roden(a) ... u ..., pokrajina ..., ožcnjen(a) — ne* cžcnjcn(a), ima izobrazbu ..., ima zva* nje ..., zna jezik ... Prijavljeni(a) je član(ica) društva od ..., član(ica) prednjačkog zbora od ..., vodi ... naraštaj, deeu, uče* stvovao(la) je prednjačkom tečaju (gde i kada) ... Ujedno doznačujemo Din ... ....... 1928. starosta: blagajnik: načelnik: tajnik: Teoretska obuka održavače se za* jedno za članove i članice, praktička pa u koliko je potrebno posebno. Upozoravamo sva bratska dru* štva na veliku važnost toga tečaja. Sa* mo ona društva, koja če pravilno i Iz starešinstva JSS, Sokolsko bratstvo, na posao! Brado i sestre! Iz junačkih pokrajina Ilercegovi« ne i Crne Gore dolaze crni glasovi, da se tamo pojavila avet največeg zla, što jedan narod može da snade. Pojavila se glad sa svim užasima i strahotama. Ljudi u nedostatku hleba hrane se ko= renjem i travama, a nejaka i nevina deca umiru. Možemo li mi Sokoli i So« kolice gledati, da pred našim očima umiru naša braća i sestre, deca hra« brih zatočnika slobode? Ne možemo! Ne smemo! Brača iz Mostarske župe nas izveš štavaju, da je tamo stanje očajno i beznadno, pa nas mole da pomognes mo što Dre. Zato mi moramo staviti u službu milosrda i sokolskog bratstva sve svoje snage i pomoči brači i se* strama u nevolji, da osete da ima so« kolskih srdaca, koja za njih iskreno osečaju. Bračo i sestre, latite se odmah po= sla svojski i predano i pomozite, jer ko brzo u nevolji pomogne, dva puta više pomaže. Bratske župe neka od« mah preuzmu na svom teritoriju iniei« jativu i prema lokalnim prilikama or« ganizuju akciju za pomoč gladnim u Hercegovini, Crnoj Gori, Dalmaciji itd. Sakupljajte priloge, naročito hra« nu (kukuruz i žito), pa šaljite to u Mostar sokolskoj župi Aleksa Šantiča, koja če pod upravom svoga staroste brata Čede Miliča tu hranu i pomoč najpravednije razdavati medu braču i sestre i decu svoje župe! Ostavite sav posao i predajte se samo milosrdu i sokolskom bratstvu! Zdravo! Ljubljana, 7. februara 1928. Starešinstvo Jugoslovenskega Sokolskega Saveza. E. Gangl, starosta. Dr. Riko Fux, tajnik. Vozna povlastica za glavnu skupštinu JSS u Kragujevcu. Generalna direkcija državnih že« ljeznica je odobrila aktom broj 5655/28 od 4. II. 1928., 50% voznu povlasticu delegatima koji putuju na glavnu skupštinu Jugoslovenskog Sokolskog Saveza u Kragujevac, a koja če se odr« žati 17 i 18 marta o. g. Povlastica važi od 10.—26. marta o. g. za sve vlakove izuzev S. O. E. Putniei kupiče pri polasku celu kartu, koja če im važiti i za besplatan povratak ako legitimacijom i potvr« dom dokažu, da su na skupštini kao delegati učestvovali. * Vozni red Ljubljana-Kragujevac. Ljubljana, brzi vlak br. 5 odlazi iz Ljubljane 16. III. 1928 u 20*00>h — odlazi iz Zidanog mosta u 21*07 — iz Zagreba u 23*20 — iz Sunje 17' III. u Г02 — iz Novske u 1’58 — iz Nove Kapele«Batr. u 3*01 — iz Broda u 3*41 — iz Vinkovaca u 4*58 — iz Šida u 5*49 — iz Rume u 7*00 — iz Stare Pas zove u 7-49 — dolazi u Beograd u 8*35; vlak broj 104 odlazi iz Beograda u 10*35 — odlazi iz Mladenovca u 12’04 —• iz Velike Plane u 12*51 — dolazi u Lapovo u 13*16; vlak broj 5234 odlazi iz Lapova u 14*25 — dolazi u Kragu« jevae u 15*50 h. Glavni povratak iz Kragujevca 19. III. 1928 u 9-30 h — dolazi u Lapovo u 11-00; vlak broj 103 odlazi iz Lapova u 14-20 — dolazi u Beograd u 174)5; vlak broj 4 odlazi iz Beograda u 18*35 — dolazi u Zagreb u 4*35, a u Ljub* .ljanu u 8-08 h 20. III. 1928. ♦ Cene čitave vozne karte III. razreda brzovlaka. Cene od polazne stanice do Kra« gujevca u dinarima Banja Luka 39Г00; Beograd 93*50; Bjelovar 425*00; Celje 459-50; Kranj 507*52; Ljubljana gl. 487*50; Maribor 507*50; Mostar (via Užice) 253*50 — putničkog 224*50; Niš 107*50; Novi Sad 148*50; Novo mesto 515*50; Osijek 225*50; Sušak«»Rijeka« 549*50; Sarajevo (via Užice) 194*50; — putničkog 169*50; Skoplje 252*50; Split 694*50; Šibenik 673*50; Tuzla 339*00; Užice 125*50 — putničkog 97; Vel. Bečkerek (via Pančevo) 121*50 — (via Novi Sad) 224*50; Zagreb 390*50. * Savezni dan uplatila su za g. 1927. društva (JV. iskaz): Imotski, Nikšič, Gnijlane, Beli Manastir, Dalj, Valpovo, Vukovar, Čaglič, Osijek, Ljubija, Crikvenica, Zaječar, Vočin, Glina. * Delomično na račun Sok. dana uplatila su za god. 1927 sledeča dru« štva: Sok. župa Banja Luka: Bos. Novi; Prijedor. Sok. župa Celje: Šoštanj, Trbovlje; Sok. župa Kranj: Tržič, Že« lezniki; Sok. župa Ljubljana: Dol. Lo« gatec, Ježica, Kamnik, Ljubljana I, Ljulbljana II; Sok. župa Maribor: Bel« tinci, Oplotnica, Središče; Sok. župa Mostar: Perast; Sok. župa Novi Sad: Bačko Gradište, Bač. Palanka, Novi Sad, Petrovac, Petrovaradin, Senta, Stari Bečej; Sok. župa Novo mesto: Gradac, Semič; Sok. župa Rijeka=Su« šak: Baška; Sok. župa Split: Vranjic; Sok. župa Zagreb: Krško. * Sokolska društva, koja do danas nisu još platila Sok. dan za god. 1927., iako je rok potekao več 15. decembra 1927. Sok. župa Banja Luka: Bos. Pe« trovac, Hrv. Kostajnica; Sok. župa Beograd: Ruma, Smederevo; Sok. žu« pa Bjelovar: Daruvar, Grubišno polje, Kupinovac, Križevci, Podravski Klo« štar, Sokolovac, Veliki Grdjevac, Ve« liki Zdenci, Virovitica, Vukovje; So« kolska župa Celje: Gornji Grad, Pol« zela, Rog. Slatina, Rogatec, Vransko, Žalec; Sok. župa Kragujevac: Kralje« vo, Kruševac; Sok. župa Kranj: Draž« goše, Kranj, Mojstrana, ' Stražišče, Škofja Loka; Sok. župa Ljubljana: Dob pri Domžalah, Domžale, Ig«Stu« denec, Komenda, Moste, Radomlje, Ribnica, šiška, Št. Vid nad Ljubljano, Unec«Rakek, Vače, iVič, Žiri; Sok. župa Maribor: Čakovec, Dol. Lenda« va, Dravograd, Hoče, Jarenina, Kri« ževci pri Ljutomeru, Ljutomer, Ma« renberg, Maribor, Murska Sobota, Or« mož, Pragersko, Ptuj, Gor. Radgona, Slovenska Bistrica, Sv. Loirenc na Po« mo pozitivne rezultate. Naša je nada tim više opravdana kad tu vidimo po« Ired naših vršnih Soko’la«pedagoga, staroste br. Zgareka, pročel. pr. od« \bora br. Miliča i višegodišnjeg na« šeg tajnika br. Bendiša, još i zastup« nika naše junačke vojske u bratu Ra« di Kosovcu, te vrednog brata Deliča, koji je još uvek i redovan vežbač. Od br. načelnika, koga če podupi« rati i brat Viskovič sa prednjačkim zborom očekujemo, da učini od muških kategorija ono, što je sestra načelnica učinila od ženskih. Nova uprava ima pred sobom mnogo zadataka, i to važnih zadata« >ka, na kojim če morati punom parom raditi. Najprvo joj je na redu, da razvije što veiSu aktivnost u gradanetvu, da ga što jače zainteresuje za rad Sokola. Jer u evim slojevima našega naroda ima smisla i ljubavi za Soko i njego« ve ideale, samo što ta ljubav spava — neaktivna je, a ibudi se samo od vre« mena na vreme. Nije dovoljno da sokolske pri« redbe budu sa Strane gradana samo dobro pusečene, nego je potrebno da što veči broj njih uzme i aktivnog učešča u takovim prilikama i uopšte u sokolskom radu. Kod mnogih ta ljuba^ tinja negde u kutu, kao iskrica pod pepelom, a pojavljuje se kao plamičak, kad vidi na delu i javnoj manifestaciji odušev« ljene pobornike za pobedu one ideje, kojom se ponosi naša nacija i celo Slovenstvo. Nesmemo dozvoliti da se ta j tek upaljeni plamičak ljubavi za Sokolstvo opet stiša do iskrice, jer — iskra se lako ugasi! Mi moramo nastojati, da taj plamičak što više podjarujemo i raspaljujemo do pravog ognja, koji če ovladati celim telom njegova nosioca, da se onda njegova toplina oseti i u našim gustim redovima. Bude li uprava makar i malo n ovom pravcu radila, pestiči če bez« uvetno i uspeha. A, onda če smeti oz« ‘biljnije misliti i o drugom zamašnijem pitanju, koje se eešee tretira u našem društvu. To je pitanje podizanja »So« kolskog doma« u Kotoru. Jer što vi« še uprava okupi oko sebe oduše vij enih saradnika, lahše če moči to pitanje re« šiti i svoj cilj postiči. Potrebno je, da se održi i dru« štveni prednjački tečaj, jer kad ima« mo dobrih vežbača, zašto nebismo imali i spreme teoretičare, koji su preko potrebni. Uslovima koji se na« meču za održavanje takvog tečaja, možemo lako udovoljiti. Odbor je mogao donekle i iz skupštinske debate zaključiti, na što najviše mora upraviti svoj'u pažnju i radi čega če se on, siguran sam, i dr« žati. Oseti li se u gradanstvu, da sc kod nas ne vodi Soko samo na papi« ru, nego se smišljeno i intenzivno ra« di, uveren sam, da če ono još brojnije k nama pristupati i naše društvo iz« dašno podupirati. Zato želim našoj novoj upravi uspešan rad u ovoj godini. Soko. horju, Sv. Marjeta, Vel. Nedelja; Sok. župa Mostar: Danilov Grad, Hereeg« novi, Kotor, Krivodol, Nevesinje, Podgorica, Tivat«Lastva; Sok. župa Niš: Alcksinac, Boljevac, Caribrod, Knjaževac, Kraljevo selo, Lazovo, Le« skovac, Negotin, Malčevo, Kuršum« lija, Pirot, Prokuplje, Vlasotince; Sok. župa Novi Sad: Ada, Bačko Petrovo« selo, Bač. Brestovac, Čurug, Irig, Ki« sač, Kulpin, Mol, Pivnice, Sombor, Sr« bolbran, Stara Kanjiža, Titel, Žabalj; Sok. župa Novo mesto: Bojanci, Du« garesa, Mirna peč, Novomesto, Stra« ža«Valtavas, Št. Janž, Št. Jernej; Sok. župa Osijek: Brod na Savi, Darda, Donji Miholjac, Cepin, Mirkovci, Slav. Požega, Šid; Sok. župa Rijeka«Sušak: Draga, Gospič, Kastav, Korenica, Kra« ljevica, Krasica, Novi Vinodolski, Ogulili, Otočae, Srpske Moravice, Š^r« ljevo, Sv. Juraj« Zamet, Vrbnik; Sok. župa Sarajevo: Bugojno, Čajnice, Fo« ča, Fojnica, Goiražda, Kakanj, Novo Sarajevo, Pale, Rogatica, Sjetlina, Via« senica. Travnik, Zenica, Vareš«Maj« dan; Sok. župa Skoplje: Berovo, Bog« danae, Carcvo selo, Djevdjelija, Ki« čevo, Kočane, Ohrid, Priština, Prizren, Pirova, Strumica, Tetovo, Veles: Sok. župa Split: Igrane, Jelša, Kaštcl Sučurac, Makarska, Milna, Pučišca, Podgora, Postira, Starigrad, Stobreč, Supetar, Vis; Sok. župa Šibenik; Ben« kovač, Betina, Nin, Novigrad, Stari« kovci, Tcpljuh«Biočič, Vodice; Sok. župa Tuzla: Bijeljina, Gračanica, Gra« dačač, Zavidovič; Sok. župa Vel. Beč« kerek: Bašahid, Čenta, Kovačiča, Bo« ka, Novi Bečej, Perlez, Potiski Sv. Ni« kola, Nova Kanjiža, Srpski Aradac, Srpski ltebej, Srpski Krstur, Srpska Crnja, Sanat, Vel. Kikintfa, Vel. Beč« kerek, Vršac; Sok. župa Zagreb: Bi« zeljsko, Bos. Dubica, Jasenovac, Ko« stajnica, Lipik, Ludina, Okučani, Pa« krae, Petrinja, Rajhenburg, Sevnica, Sisak, Vrginmost, Zagreb I. — Od 22 župe, koliko ih imamo, na« brojičete tačno 21 u ovom lepom kolu društava, kojima je kako vidite izvr« šavanje oba veza i sokolskih dužnosti poslednja briga. Jedina častna iznimka su sokolska društva župe Užice — koja su upla« tila Savezni dan do poslednje pare. Pitamo se, a pitamo i Vas, koji su i koje čete uzrokc opet letos nava« dati u obranu Vašeg nerada i neizvr« šavanja dobrovoljno preuzetih sokol« skih dužnosti? Zar takva da bude sli« ka rada jugoslovenskog Sokolstva? * Isključenje. Iz svih društava učlanjenih u JSS isključen je bivši član Sokolskog dru« štva u Scnti, župe Novi Sad — Djuro Kolarič. Iz župa. Iz sokolske župe — Tuzla. Sokolsko venčanje. (Dugoigodišnji p red n jak i zamenik načelnika br. So« kolskog društva u Maglaju brat Fadil Muradbašič venčao se u Maglaju 23. januara o. g. sa gdieom Sajmom, Sa« liha Zukobašiča iz Gračanicc. Česti« 'tamo!. Rad Prosvetnog odbora u 1927. god. Prosvetni rad u društvima naše župe pored svega nastojanja, ne može da dode do punog izražaja, a jedini je razlog ncstašica u ljudima, koji za prosvetni rad imaju smisla, volje |i ljubavi. Taj slučaj je i u našoj župi, gde se več tri godine ne može nači čovek, ikoji bi preuzeo P. O , nego tu dužnost istodobno obavlja tajnik žu« pe. Ovo je žalosna pojava za jedno mesto, koje broji preko 12.000 stanovi nika. Radi toga je i konstituisanje Prosvetnog odbora izvedeno forme ra« di, j er su iu odbor mogli hiti u^eti (ijudi iz samog starešinstva župe, ku« je broji svega šest ljudi, gde je sta« rešina istodobno blagajnik, a 'tajnik ujedno i predsednik Prosvetnog od« bora. Izabrani članovi P. O. inače pre« opterečeni, nisu bili u mogučnosti ak« tivno učestvovati u prosvetnom radu, tako da je »spala knjiga na jedl.no slovo«. Kao program rada onašeg P. O. u prošloj godini istaiknut je: 1. Skoncen« trisati sav rad oko vaspitanja vežba« čeg članstva u zajednici sa tehničkim vodstvom. Po ovoj tačei p.rograma iz« vršeno je ovo: a) izradenio što origi« nalnih, što umnoženih 16 kratkih na« govora pred vrstom, koje su poslale P. O ostale župe, a to je sve poslano svima društvima u župi kao minimal« ni prosvetni program za decembar 1927. i januar 1928. b) U I. prednjač« kom tečaju župe odrŽanom u julu 1927, predavana je ideologija, povest SokioHstva, administracija 'i organiza« eija 20 sati. 2. Razviti propagandu za Sokols stvo putem sokolskih predavanja, štampe i sl. a) Izradeno je predava« nje sa 62 diapozitiva: »Razvitak So« kolstva i sletovi ikaio manifestacija snage i svesti sokolske«. Ovo preda« vanje održao je predsednik P. O. u Derventi, Doboju, Tuzli i Bijeljini, a jedan primerak predavanja poslat je br. Sok. župi »Alekse Šantiča« u Mo« stanu, b) Izdavan je župski »Vesnik« III godinu, koji je tokom godine do« iieo \ nekd’ik'O historijata soikolskih društava tuzlansike župe, nekoliko kratkih govora pred vrstom, registro« vaio sav rad u župi i društvima, do« neo sokolsku dramu: »Pod zastavil Tyršovu«, i pratio .rad br. Saveza i župa. e) Provedena je revizija društve« nih knjižnica, te pošto je opaženo da mnoga društva imaju slabe knjižnice zamoljena je »Prosveta« u Sarajevu, koja je pdslala svima društvima po« klone knjiga kako Sledi: Tuzla 145 knjiga (vrednost 3300 Din), Kreka 103 (2300 Din), Lukavac 99 (2000 Din), Dohoj 116 (2400 Din), Teslič 100 (2200 Din), Tešanj 124 (2450 Din), Derventa 118 (2400 Din), Maglaj 107 (2350 Din), Zavidovič 104 (2380 Din), Gračanica 111 (2380 Din), Gradačac 97 (1950 Din), Bos. Šamac 103 (2300 Din), Brč« ko 115 (2390 Din), Bijelina 105 (2325 Din), Ugljevik 97 (1950 Din) i Zvor« nik 98 (1962 Din). Svega 1742 knjiga u vrednosti 36.967 Din. d) Preporučila je društvima nabavu minimalnih struč« nih knjižnica prema načrtu P. O. tuz« lanske župe, koji je primljen na sed nici Saveznog P. O. u Beogradu, a štampan u Sokol. Kalcndaru 1928. e) Održana je 17. XII 1927 sodnica pred« sednika društvenih prosvetnih odbora u Tuzli, na kojoj je donešeno mno« go važnih zaključaka o unapredenju prosvetnega rada. f) Poslat je priličan broj dopisa u dnevne listove u svrhu propagande Sokolstva putem javne štampe. 3. Izdavanje korisnih sokolskih knjiga u što umerenijoj ceni. a) Izda« na »Sokolska Čitanka« i .rasturena u 1500 primeraka ne malo uz cenu ko« štanja, a pošto je naručeno još oko 400 komada, zaključeno je, da se uz istu eenu izda prošireno II. izdan je. b) Prevedene 2 sokolske ! pozoirišne igre od B. Lipana: Pod zastavu Tyr« šovu i Soko'liči, od kojih je poslano u propagandistioke svrhe hesplatno po 2 primerka: svima sokolskim društvi« ma župe Kraljeviča Marka Skoplje, svima društvima Moravske župe Kra« gujevac, svima društvima župe Sušak« Rijeka. Komadi su davani kod velikog broja društava, a župa je naročito iz Južne Srbije dobila veliki broj dirlji« vih zahvalnica. c) Preveden »Priruč« nik za župske prednjačke ispite«, ko« jeg jc u 4 izdanja izdala br. Sokolska župa Havtličkova, preudgšen za prili« kc jugoelovenskog Sokolstva i poslan br. Savezu na eenzuru Nastojače se da svakabo izade do župske skupšti« ne (4. III. o. g.). Eto, to je u grubim konturama rad P, O. naše župe iu 1927. On je skroman, a kakav bi mogao biti, da je »spala knjiga mesto na jedno slo« vo — bar na 10 slova«, ako ee uzme da u Tuzli ima oko 80 učitelja ,i pro« fesora. Vojislav Bogičevič predsednik P. O. župe. Glavne godišnje skupštine sokolskih društava. Tuzla. Skupština fodržana 29. 1. o g. u Sokolskom' domu. Od župe kao delegat prisutan Ibr. Mehmed Šalih« spahič. Iz izveštaja funkcionera vidi se sledeči rad u god. 1927.: Društvo je povelo akciju za gradnju svoga doma, te je za kratko vreme uspelo da upiše oko 160.000 Din, od čega je več upla« čeno 72.000 Din. Radi se na osnivanju stalnog društvenog letovanja na Kise« ljaku. Vrsta tuzlanskog Sokola pobe« dila je na ovogodišnjem župskom na« tecanju, te je na taj način tuzlanski Soko postao jednogodišnjim čuvarom župske zastave Na saveznom tečaju sudelovao je jedan član. Pored toga održalo je društvo uspelu akademiju na 1. decembra, kao i veči broj sela sa pozorišnim prestavama. U novi odbor izabrana su brača: starešina Nikifor Todič, zam. star. Večeslav Rihter, na« čelnik Julijan Kovaljski, načelnica Jel« kica Jurak, preds. prosv. odbora Bo« goljub Bijelič; odbornici: Ratko Mitro« vič, Huso Seleskovič, Dragutin Rička, Niko Seferovič, Jovan Magaraševič, Zdravko Stjepanovič, Hamdo Alajbe« govič, Kadraga, Kunosič, Makso Dcšič, Abdulah Kunosič, Zora Milovanovič; nadzorni odbor: Mika Brankovič, Ri« sto Sekulič. Na skupštini je poništen zaključak prema kojem član društve« nog odbora ne može biti članom sta« rešinstva župe. Sa skupštine je poslan brzojavni pozdrav bivšem starešini br. Staji Stajiču. Blagajna iskazujc ukup« ne primitke 66.607*65 Din, a izdatke 62.724*84 Din Gotov novac 3882*41 di« nara. Tuzla u znak sečanja na sokolske heroje. Sokolsko društvo u Tuzli pri« redilo je dne 3. februara o. g. u soko« lani u znak sečanja na sokolske i na« rodne heroje Miška Jovanoviča i Velj« ku čubriloviča sokolsko veče sa pre« davnjem načelnika prosvetnog odbora br. Bogoljuba Bjeliča i sokolskom igrom »Pod Tyrševu zastavu«. Veče je bilo, kao što i uvek u Tuzli prilikom. sokolskih priredaba, veoma dobro po« sečeno i sa največom pažnjom popra« čeno predavanje brata B. Bjeliča, koji je, odavši dostojnu slavu i hvalu so« kclskim herojima, izneo razliku izme« du vremena pre rata i danas, potreba narodnih tadašnjih i današnjih, te je ubedljivim rečima, koje su ostavile dubok utisak na sve prisutne, istakao veliki značaj i potrebu rada našeg da« našnjeg Sokolstva tako, da bi — kako to potrdbe naroda zahtevaju —• treba« lo, da je svaki Jugosloven Soko. Predavanje je veoma lepo zaokru« ženo i potpuno odgovaralo svrsi, kojoj je namenjeno. Zatim je diletantska sekcija dru« štva pod ravnanjem sekretara dru« štva, brata Katka Mitroviča, odigra« la na sveopče zadovoljstvo sokolsku propagandističku igru »Pod Tyrše« vu zastavu«, koja je puna pouke i sokolske propagande, blagotvorno i oplemenjavajuči delovala na mladež i celokupnu publiku, te se publika u tom najsvečanijem raspoloženju i razišla svojim kučama. Kreka. Skupština održana 29 1. o. g. Od župe kao delegat prisutan br. Vojislav Bogičevič. Prisutno 95 člano« va i 10 članica. Društvo je održalo na dar. smrti Zrinjskog i Frankopana aka« demiju; 10 .jula javan čas; na okruž« nom sletu u Lukavcu sudelovalo 85 članova; na proslavo 25. god. »Prosve« te« u Sarajevu društvo izaslalo odele« nje dece sa puškama; u mesecu augu« stu održano uspelo letovanje pod Ozre« nom sa 50 dece i naraštaja; na žup« skim utakmicama nastupila vrsta čla« nova i članica, koje su dobile prvo mesto; na 12. januara otpočet društve« ni pred. tečaj, koji je trajao do 15. marta; na župskom prednjačkom te« čaju sudelovala 3 člana i 1 naraštajae; održano 12 igranki, čajanki i zabava; izvedeno 5 izleta pored još mnogo ma« njih priredaba i sudelovanja. Održano 8 kratkih govora pred vrstom, koje je poslala župa; knjižnica broji 1000 knji« ga Broj vežbačeg članstva 172; tokom godine održan 791 večbači čas. Primit« ei društva bili su: 71.662*65 Din. a iz« datci 57.389*93 Din. Gotovina u blagaj« ni 14.272*72 Din. Vrednost društvene imovine 116.541*42 Din. U novi su odbor izalbrana brača: starešina Vojislav Vukanovič, zam. star. Stjepo Baričak, načelnik inž. Vje« koslav Kovačevič, načelnica Rezika Hogc, zam. nač. Džemo Arnautovie, preds p. o. inž. Zvonimir Dojčanski; odbornici: Vukašin Markovič, Stjepan Jelačič, Drago Vikič, Vlado Hudovski, Franjo Petršič, inž. Niko Vragolov, Ljubomir Stankovič, dr. Damjan Do« kič, Mustafa Kurbašič, Jožo Vikič i Milan Stankovič; nadzorni odbor: Franjo Blažek, Milan Serafijanovič i Risto Dukić. Član župskog odbora Ludvig 1 loge. Odobreno za letovanje 1928. god. 4000 Din, za put u Skoplje siromašnim članovima Din 6000; za odeču i obuču siromašnim članovima 2000 Din. Prin« cipijclno primljen predlog o osnivanju posmrtnog fonda. Primljen predlog o osnivanju Narodnog univerziteta. Izab« ran odbor za gradnju doma. Sa skup« štine pozdravljen br. Staja Stajič, br. Savez i br. Miloš Kvapil, načelnik žu« pe, koji se je taj dan venčao Zvornik. Skupština održana 15. ja« nuara 1928. Tokom godine priredilo društvo 2 zabave i jedno koncertno veče, a svakih 14 dana održavana sela radi prikupljanja priloga za gradnju doma. Prireden Đurđevdanski uranak i Vidovdanska proslava. Održan po« men herojima Mišku Jovanoviču i drugovima. Proslavljen 1. decemlbar i kraljev rodendan. Vrsta članova sude« lovala na župskim utakmicama. Dru« štvo sudelovalo pri otkrivanju spemen ploče svešteniku Timotiju Popoviču u Drinjači, obešenom od austrijskih via« sti. Za gradnju doma ukupljeno 32.951 dinara. Tokom godine održano 21 predavanje članstvu. U novi odbor izabrana brača: starešina Drago Po« povič, zam star. Drago Vidakovič, preds. p. o. Jovan Suvajdžič, načelnik Jefto Blagojevič; odbornici: Jeremije Šestovič, dr. Ivan Efanov, Nazif Resu« lovič, Vukica Jelič, Polda Kovačevič, Ernest Joahimstaler, Bego Ajanovič i Stevo Jevtič; nadzorni odbor; Jovan Blagojevič i Stanko Kovačevič. Izab« ran je odbor za prikupljanje priloga za gradnju doma. Odobren iznos od 3000 dinara za nabavu sprava. Derventa. Skupština održana 22. januara o. g. Prireden Durdevdanski uranak. Društvo sudelovalo na okruž« nom sletu u Zavidoviču sa 6 članova i^ 10 članica. Jedan član 'učestvovao na župskom prednjačkom tečaju Održan pomen na grobu sveštenika Dorda Pe« troviča, ubijcnog od austrijskih vlasti. Na dan pogreba pok. Mihajla Kovače« viča, denerala, održan protestni mi« ting. Izvedena proslava 1. decembra. Primitci tokom godine (bili su 10.122*50 dinara. Višak u blagajni 290*90 Din. U novi odbor izabrana brača: starešina dr. Mirko Oršanič, zam. star. Risto Durič, preds. p. g Dorde Popovič, na« čelnik Veljko Tesarevič, zam. Joco Levačič, načelnica Anka Durič, zam. Ela Helber tajnik Savo Malivuk, bla« gajnik Stevo Merčem; odbornici: Mi« lan Džodžo, Ahmed Grbič, Kojo Vu« kovič, Mihajlo Rankič, Tano Samard« žič, Hakija Udvarlič, Vukica Grujiče« va; revizori: Pero Boškovič, Husein Bečircvič. Donesen je zaključak za osnivanje fonda za gradnju sokolskog doma. Zavidović. Skupština održana 22. I. o. g. Tokom godine održan je okruž® ni slct. Primitci tokom godine: 15.343-60 dinara, a izdatci 15 149'35 Din. U kasi se nalazi 194'25 Din. U no vi odbor izabrana bruca: starešina Mijo Petru® nić, zam. star. Risto Stojanovič, bla= gaj ni k Dujko Gavrič, tajnik Bogdan Prodanovič; odbornici: Mirko Krsta® novic, Pavle Okopni, Krsto Kreco, Hinko Vaserštajn, Uroš Stanišič, Va® so Ivanovič. Lukavac. Skupština održana 29. I. o. g. Okružni slct održan je u Lukavcu 17. jula. U zajcdnici sa društvom Krc® ka poslan izvestan broj dece na leto® vanje za k oj e je potrošeno oko 10.000 dinara. Održana uspela akademija 29 januara. Ukupni primitci iznos:li su: 67.556-77 Din, a izdatci 52.931'30 Din. Gotovina u Iblagajni 14.652’47 Din. U novi odbor izabrana brača: starešina Ivo Mervar, zam. star. Ilič, načelnik Tufekdžič, preds. p. g. Papič; odbor® nici: Babič, Radeljkovič, Peša; nad® zorni odbor: Krsek Despotovič; zam. odbor Pejič, Matiševič, Avdibegovič. Pošto se je br. Ilič zahvalio na časti u odboru, izabran je mesto njega brat Poljanski. Bosanski Šamac. Skupština održa® na 29. januara o. g. Prisutno 53 člana i članice. Rad društveni prema navo® dima u skupštinskom zapisniku bio je napredan, ali nije donešen detaljno. Prosvetni odbor rbio je aktivan. Održa® no je K) predavanja. Društvo ima pe® vački zbor. U novi odbor izabrana su brača: starešina dr. Obrad Mastilovič, zam. star Živan Malič, tajnik Dorde Radenčevič, blagajnik Tomo Vujanič, načelnik Milan Markovič, načelnica Mica Kladar, preds. p. o. Obrad Ma® stilovič; odbornici Jovan Radivojevič, Sulejman Džakič, Marko Simič i Mara Tiljak; zamenici: Mate Blaževič, Meh® med Vajzovie, Krista Markovič; nad® zorni odbor: Jovo Ljubiš,č i Nikola Đurčič. U župski odbor izabrani brat dr. Oibrad Mastilovič, zam. br. Milan Markovič. Ugljevik. Skupština održana 29. I. o. g lz izveštaja tajnikova se ne može konstatovati nikakav društveni rad. Broj vežbača bio je nestalan i malen. Društvo ima goto.vinu od 3633'55 Din. Broj članova povisio se od 23 na 50. U novi odbor izabrana su brača: stare® šina Branko Budimir, zam. star. Oto Vulea, preds. p. o. Konstantin Todo® rovič, načelnik Nikifor Miloševič, taj® ni k Savo Kazandič, knjižničar Rajko Simič, blagajnik Dane Pavičič; odbor® nici: Nikola Nečak, Duro Mekič, Du® vedekovič Panto, Avgust Bahič, Ebert® cold Josip; nadzorni odbor: Oto Vulc, Mihajlo Jovanovič, Ahmet Ajanovič. U župski odbor izabrani: br. Nikifor Miloševič, zam. Konstantin Todorovič. Doboj. Skupština održana 22. I. o. g. Održana 4 javna časa i 1 izlet. Na okružnom sletu u Zavidoviču sudelo® valo zajedno sa četom seoskih Sokola 132 vežbača. Vrsta naraštaja na utak® micama dolbila II. nagradu. Na žup® skem natccanju sudelovale 2 vrste čla® nova i 1 vrsta mušk. naraštaja. Na žup® skom prednj. tečaju sudelovala 2 čla* na i 1 član:ea Prednjački zbor ima 9 članova. Na 1. dec. priredena akademi® ja na kojoj su nastupile sve vežbače kategorije. Tokom godine održano 8 krat. govora pred vrstom. Društvo ima sokolsku glazbu (gudalački i limeni or® kestar). Ukupni godšnji prihod Din 28238-25, rashod 26.214'85 Din. Vež® balo se^ izuzev januara cclu godinu liroj vežbačeg članstva 146. Održano je veoma uspelo letovanje ca 50 dece u Pribiniču u mesecu julu 1927. U novi odbor izabrana brača: sta® rešina Dojčin Petrovič, zam. star. D. Kovač, načelnik - Bogdan Ivanovič, preds. p. o. Aleksandar Cinruš; od® bornici: M. Berbcrovič, A. Vrdoljak, inž. Miloš Kvapil, V. čupovič, H. Lem® berger, S Mahmutovič. B. Miloševič, A. Kalih, R. Peči, D. Puškarič. * Iz sokolske župe — Osijek. Sokolsko društvo u šidu održalo je 22. I. o. g. svoju XXII. godišnju skup® štinu, u prisotnosti izaslanika vlasti g. dr. Paje Nedeljkoviča i Voskom broju svojeg članstva. U zakazano vreme br S. Paič otvorio je skupštinu prikladnim govorom u kojem je kratkim pot e zim a ocrtao rad društva, zatim pozdravio izaslanika vlasti i prisutno članstvo, prešao na dnevni red, davši reč tajni® ku br. Lj. Stepančeviču. Pre nego je prešao na izveštaj, brat tajnik p roči® tao je »Novogodišnju Poslanicu Sokol® skog Saveza« i zamolio, da se sa skup® štine uputi brzojavni pozdrav našem Sokolskom Savezu, Iz svih izveštaja videlo sc, da se društvo postavlja na sve čvršče temelje, i da je u prosvet® nom, a paralelno s njim i tehničkom pogledu, napravilo upravo neverova* tan napredak, dok je sa finansijske strane tek popravilo svoj predašnji položaj. Sudelovalo je na župskim sle® tovima u Somboru, Brodu n/s, i Kra® gujevcu, na poslednja dva i na nate® canju, sa kojih je uspešno izišlo. Na® ročita novost i sreča za društvo je u tome što je reorganizovana kategorija žen. naraštaja, te u vezi stime proši* ren i odbor u Jcoji su ušle sestre; Jo® vanka Balin i Zorka Jovičič, te brača: Vladimir Davidovič, Jovan Hrgovič, dr. Paja Nedcljkovič i Ilija Krotič. Ova promena dovoljna je satisfakcija, da je oko Sokolskog društva okuplje* no sve ono, koje če ga podiči do kul® minaeije sokolskog rada i delovanja. Lj. S. Rad Sokolskog društva u Valpovu u god. 1927. U primeru sa prošlogo* dišnjim radom možemo da zabeležimo znatan napredak. Uprava društva na® ročito ovc godine uvidela je, da jc pro® svetni rad u društvu koristan, te je nastojala kod svake priredbe da se održi i predavanje o značenju Sokol® stva. Društvo je priredilo 2 javne vež® bc, 1 akademiju, 3 zabave, 1 izlet za celokupno članstvo, više drugih preda* vanja i nagovora pred članstvom. Sudelovalo je u priličnom broju na sletu Bačke Sokolske župe u Som® boru, na akademiji Sokolskog društva u Osijeku, na naraštajskom natccanju u Brodu, na sletu u Kragujevcu i pri® redbi Sokolskog društva u Dardi. Sa obližnjim društvima stajalo je u živoj vezi. Najači rad je bio u naraštajskim kategorijama i medu decom. Na 15. januara 1928. imalo je dru* štvo glavnu skupštinu, koja je loila do® bro posečena. Prisutan je bio i župski izaslani.s. (JvjetK.o Višnj.č NaKon primljenih izvještaja i podelenja raz® resnice starome odboru bude za dob® nog predsednica izabran br. inž. Josip CižcK., koji rad Sokolskog društva po® maže svakom prigodom i moralno i materijalno. On nakan dogovora pred® laže listinu novog odbora, koja bude usKlikom primljena, a glasi: starešina lletieh Pero, podstarešina Vesel.č Ivan, načelnik Abramič Ivan, zam. nač. Bie® bert Josip, načelnica Abramič Betica prosvetar Serbedžija Dragutin; odbor: Abramič Pavao, Posezič Stjepan, Fink rranjo, Barišič Martin, Welle Gjur® gjica, Sigrist Rudolf, Marčeta Davorin i Ivin Gjuro. Zamenici: Tomljenovič Vj ek osla v, Bušbaeher Josip, Župan Vatroslav. Revizori: Tadič Milovan, Puhalo Daniel. Novi odbor daje jam® stvo, da če sa dosadanjim uspešnim radom nastaviti i nastojati da rad što više proširi na korist Sokolstva i Slo* venstva. д\ Društveni prednjački tečaj Sokol* skog društva u Vinkovcima. Od 24. no® vembra do uključivo 17. decembra 1927 održan je u krilu Sokolisikjog društva u Vinkovcima društveni prednjački te* čaj Predavanja su držana svakog dana na večer od 20. do 22. sata, a nedeljom i blagdanom kako do 'podne taklo i po podne po 6 sati! Za ova j tečaj prija* vilo sc 1() polaznika, od kojih su četvo® rica izlostala a njih 12 ostalo je do kon® ca. Predavani su ovi predmeti: 1. Pyršev sokolski sistem. Ukrat® ko i sistematski telovažba kot Slovena i kod drugih naroda. Redovne vežbe, proste vežbe, ritmika — 12 vrsti vežba® nja na spravama — palice, buzdovani (cunjevi), bučice, vijače, greda, puza* nje, igre —• skupine različnosti — ot® pori, prevlačenje — nadvlačenje, bok* sovanjc, laka atletika. Svcga 35 sati. Predavao jc br. Časlav Popovič (stu* ile nt šumarstva). 2. Sokolska metodika. Telosnlo va* spitanje, o estetici, harmoniji i propor* ciji tela, dužnost prednjaka, unutarnji rad prednjačkog zbora — prednjak kao iziobrazivač. Svega 6 sati. Preda* vao takoder brat Časlav Popovič. 3. Praktično vežbanje, po odeienjj* ma — sastavljanje i opisivanje vežbi po sokolskioj terminologiji. Svcga 5 sa* ti. Predavao brat Časlav Popovič. 4. Sokolska ideologija. O sokolskioj misli, sokolska izobrazba (telesna, mo* "Ina * intelektualna izobrazba naro* da), Sokolstvo i država, sokolska svest, naša narodna svest. Sokolstvo i Sla* venstvo. Sokolstvo i dnevna pitanja. Osvrt na Hrvatski Sokol, Hrvatski ka® . tolički Orao, Skaute, viojsku, Orjunu, školu i klerikalizam. Sokolstvo i poli* tika Sokolstvo (i vera. Svega 5 sati. redavao br. dr. Mišo Marič, društveni tajnik. 5. II is tori ja Sokolstva i telovežbe (od pocetka do danais). Organizacija Sokolstva. Sokolska literatura, štampa i prosveta. Rad kulturno prosvetnih sokolskih odbora — sokolska preda® vanja i nagovori u sokolani i izvan nje. Predavao br. Josip Cropič, zame® nik starešine i predsednik kulturno prosvetnog odbora. Svega 6 sati. 6. Higijena, anatomija i fiziologija čovekova. Prva pomoč postradalom. Utecaj telovežbe na zdravlje i organi® zam čoveka. Svega 3 sata. Predavao , г« мГ' ^ovan Georgevič, društveni lecnik. Predavanja su bila teorijska i praktična. Po završetku tečaja dobili su polazinici uverenja o redovnom pohadanju tečaja, da bi se mogli pri® javiti za polaganje prednjačkog ispita. Nagradeni naraštajci i naraštajke sokolskog društva u Vinkovcima. Pri® likom župskog naraštajskog natecanja naraštajaca i naraštajki sokolske župe »Strossmayer« obdržanoga 26. juna 1927 u slavonskom Brodu, o&obito su se istakli nckoji naraštajci i naraštaj® ke sokolskog društva vinkovačkog. Nckoji od njih nagradeni su po sta® rešinstvu župe diplomama i to: Anka Carič sa velikom diplomom (4. me* sto), Zlata Kioišta mal'om 'diiplomom (9 mesto), Simo Carič malom diplo* mom (4. mesto), Veljko Stražnicki malom diplomom (8. mesto) i Stevo Dragosavljevič malom diplomom (12. mesto). Diplome su ovim marnim se* strama i brači poddlene na svečan na* čin pre početka izvedbe programa akademije dana 14. januara na večer u dvorani Hrvatskog doma. Brat pod* strosta Josip Grepič održao je po* zdravili govor oslovivši sve nagradene i predavši im diplome. Publika je fre® netičkim pleskam pozdravila nagrade® ne naraštajke i naraštajee. Konstituisanje upravnog odbora vinkov. sokolskog društva. U scdnici održanoj 21. L t g. konstituisao sc novo izabrani odbor ovato: tajnikom je izabran brat Draško Pešenovski, blagajnikom brat Žarko Sivčev, spra® varom i ekonomom brat Mišo Naran® čič, predsednikom socijalnog odseka brat Jovan Bosnič a članovima brača: Nikola Jankovič i ing. Božidar Ncu* hold. Pročelnikom fanfare brat Zvo* nimir Dekanovič, zamenikom načelni* ka brat Časilav Popovič, društvenim lečnikom brat dr. Jovan Georgevič. U kulturno prosvetni odbor su birana brača: Jaroslav Šugh, ing. Boško Neu® hold, Ante Adamovič i Josip Grepič. * Iz sokolske župe — Beograd. Prva godišnja skupština Sokolskog društva Beograd II. U nedclju, 5. fc® bruara u 10 'A sati pre podne održata je u školi kod Saborne Crkve prva go® dišnja skupština našeg najmladeg so® kolskog gnezda, Sokolskog društva Beograd II. Skupštinu otvorio je starešina br. dr. Ivan Ribar, koji je najpre pozdra® vio prisutne članove i omladinu, za® stupnika župe te delegata bratskih društava Beograd®Matica i Beograd 1., a zatim biranim i markantnim rečima tumačio potrebe i težnje ovog najmla* deg društva naše prestonice. Izveštaji funkcijonera primljeni su jednoglas® no i oduševljcno, naročito tople i u istini sokolske reči vrednog načelnika br. Dušana Jovanoviča. Jednoglasno primljen je absolutorij starome uprav® nom odboru te izalbran za narednu godinu sledeči odbor: Starešina br. dr. Ivan Ribar, zamenici brača Mihajlo LuKarcvič i Stevo Kneževič, načelnik br. Dušan Jovanovič, načelnica sestra Ljubica Pavičevič, prosvetar Živojin Savič. Odbornici brača: Borivoj Put® nikovič, Miodrag Jovanovič, A. Jova® novič®Resavac, M. Cvičanin, R. Vas;* ljevič, dr. D. Dordevič, P. Stefanovič, sestre Mila Lazarevič, Ljuba Kujun* dič, Dostana Lukič i drugi. Kao župski izaslanik poizdravio je skupštinu a naročito brojnu omladinu br. major Lujo Lovrič, poznati sokol* ski radnik govorom, punim ljubavi i oduševljenja za svetle ciljeve Sokolske Ideje Njegove bratske i iskrene reči primljene su oduševljenjem. Posle podne, u 3 sata, održana je prva akademija novog društva, koja je dokaz za svesni i ozfbiljni rad u vež® baonici. Nastupio je naraštaj, muški u prostim vežbama, ženski u ritmičnim vežbama u kolu (saistav s. načelnice) te vrsta članova na razboju. Društvo ima silan kapital u svo* joj svesnoj i vrednoj omladini. Tu je toliko ljubavi i veselja do sokolova* nja, da če društvo umnim radom po* stiči najlepšu budučnost, ako bude znalo gajiti sve te mlade snage te ih uputiti na pravi sokolski rad. Setva je bila dobra — neka bude i žetva! Dr. I. V. Sokolsko društvu u Staroj Pazovi. 22. o. m. održalo je Sokolsko društvo u Staroj Pazvi u svojoj dupkom punoj dvorani glavnu godišnju skupštinu. Posle pozdravnog govora br. starešine Živojina Mihajloviča, govorio jc žup® ski izaslanik, poznati sokolski radnik br. dr. Mih. Gradojevič, koji je u svo® me lepom govoru u glavnom izneo cilj Sokolstva i sokolske ideje u našoj dr® žavi, a zatim Sokolstva uopšte i nje® gov značaj u Slovenstvu. Iza toga podnešen je iserpan izve® staj brata tajnika, načelnika, blagaj® nik, prosvetara, knjižmčara, lekara i rovinskog izvestitelja. Svi su izveštaj: primljeni jednoglasno i pošto je starom up ra v nom podeljen apsolutorium, pre® šlo se na biranje novog odbora. Aklamacijom je izabran za stare* š nu br. dr. Branko ČipčičsBragadin, za zamenika br. dr. Vlado Vercš, za tajnika br. dr. Krsto Grbin, za načel* nika br. Karkezi, za blagajnika br. Ivan Gajič, prosvetar br. Miloje Aranicki, načelnica sestra Ivanka Aranicki, oru® dar br. Šimo Kiš, za društvenog leka® ra i novinskog izvestitelja br. dr. Via® do Vercš. U odbor su još ušla ova brača: Luka Selena, Samko Babik, Mita Ječinac, Jožef Djurica, Miča Ko* vapevič, Živojin Mihajlovič, Jožef Ši* picki*Šagy, Steva Jovanovič, Slavko Ivkovič, Andrej Opavski, Milovan Todorič, Jovan Rašič i Karlo Dolinaj. U upravnom odboru su jednako za* stupljeni i ibrača Srbi, Hrvati i Sloven® ci, pa se nadamo, da če ovaj odbor još uspešnije od prošlogodišnjega da radi. Dr. V. * Iz sokolske župe — Niš. Sokolsko društvo u Nišu održalo je 22 januara t. g. u svomc novome domu redovnu godišnju skupštinu. Skupština je protekla u najboljem re* du. Svi su izveštaji primljeni jedno* glasno, te je skupština i poverila dalju upravu starim članovima na čelu sa starešinom bratom Milanom Steva* novičem. Svoju veliku godišnju zabavu pri* redilo je ovo društvo 5. februara u svo* me domu, koji je za ovu priliku bio naročito ukrašen. Zabavni program bio je probran, i vrlo dobro izveden bla* godareči naporima sestre Tomaš!č na* čelnice, i brata Tomašiča načelnika. Publika, koja je u dostojnom broju do* kazala da Niš ume da ccni Sokolstvo, je zadovoljno iznenadena prikazom »Jubilarke« od Jankoviča, koju je pre izvodenja objasnio br. S. Tabakovič. Niško društvo u poslednje vreme učinilo je znatne napore da stanc na zdrave noge, i nada je, da če ono moči postati rasadnik velike sokolske misli u ovim krajevima. ing. # Iz sokolske župe — Bjelovar. Br. Dragutin Kolarič. Glavna skupština Sokolske župe Bje* lovar. U nedclju, dana 12. o. m. održana je glavna skupština sokolske župe Bjelovar. Skupština je protekla u re* du, pa nakon izveštaja župskih funk* cionara i podelenja razrešnice izabra* no je novo starešinstvo: Dr. B. Sunaj* kovic, starosta; Milan Dobrovič, Fra* njo Pušic i dr. Vladimir Kalcmber, za* menici; Rude Bičamič, načelnik; Vlat* ko Heruc i Viktor Lanhauser, za menici načelnika; dr. Franko \Vinter, prosvetar; dr Mihajlo Vukobratovič, tajnik; prof. M-ilutin Mudrinič, blagaj* nik; Nikola Vukas, statističar; Luka Čosič, zapisničar; dr. Ivan Sondič, Mi® loš Borojevič, Dušan Bjelajac i Branko Malojčič, članovi. Revizori računa: dr. Luka Soški, Branko Petrovič, dr. Pero Belobrk. Jugoslov. Sokolski Savcz zastupao je br. dr. Riko Fux, tajnik Saveza, koji je ovom prilikom podelio dosadašnjem starešini župe br. Dragutinu Kolariču saveznu dipliomu Kralja Matijaša, za njegov dugogodišnji rad na polju šire® nja sokolske misli. Zaključeno je održati ovogodišnji župski slet u Križevcima dana 3. juna, a ujedno je zaključeno, da če i bjelo® varska župa uzeti učešča na pokrajin® skom sokolskom sletu u Skoplju, koji če sc održavati na Vidov®dan ove go® dine. Zdravo! '■ V. K. Sokolsko društvo N. Pavijani odr® žalo je 29. I. 1928 svoju redovnu glavnu skupštinu, pa jc izabran novi odbor i to: starešina br. Šarič, zamenik brat Zcljkovič, tajnica sestra Milojevič, na® čelnik br. Murgaš, zamenik br. Usumo® vič, blagajnik br. Nikles, prosvetar !br. Bogojevič; revizori brača Vukasovič i Podlesak Iza skupštine održano jc Strossmajerovo veče sa predavanjem. Posjet jc bio velik. Br. Zcljkovič je održao predavanje i pozvao prisutne da pomažu Sokolstvo, što su isti pri* hvat'li velikim odobravanjem, kličuči Sokolstvu. Z—ć. * Iz sokolske župe — Kragujevac. Kragujevac, februara. — Redovna godišnja skupština Šumad. Sokol, žu* pe održana je 4. i 5. februara u Jago® dini. U ime starešinstva JSS prisustvo®. vao je br. Čobal; celokupno župsko starešinstvo došlo je iz Kragujevca u Jagodinu; sva društva iz župe poslala su svoje delegate. Rad je otpočeo 4 o. »n. Toga dana, u 15 sati, u zgradi suda oipštine Jago® dinske, održan je pouzdanički sasta* nak i sednica šireg odboira Šumadijske župe. Pregledani su svi izveštaji koji imaju da se pročitaju na skupštini; upoznati su članovi šireg odbora o ra* du župskog starešinstva od poslednje odborske sednice pa na ovamo; rešc* na neka interna župska pitanja; disku* tovano o drugam župskom sletu, nje* gotom uspehu, mqrailnam i materija!* nom; pregledani predloži podneti za skupštinu; diskutovano pitanje o za* jedniokom logoirovanju evih društava u župi; sankcionisana odluka žuipskog starešinstva o učlanjenju društva u Aleksandrovcu i primljen predlog da se učlani društvo u Svilajencu. Kad je župski statističar br. Aleksandar Sto* janovič podneo izveštaj o osnivanju društva u Aleksandrovcu i obnavlja* nju društva u Svilajencu, svi delegati su pozdravili '.ruova društva pljeska* njem i uizvicima »Živeli!« Istoga dana, posle sednice župskog odbora, u 18 sati održana je i sednica župskog TO. Na njoj je primljen i odobren izveštaj br. načelnika o teh® ničkom radu u 1927; izabrana komisija za župski prednjački tečaj; padnet re* ferat o lakoatletskim utakmicama JSS u 1928; odlučcno da sc župske utakmi* cc izvrše kod društava koja u ptrošloj godini n.isu mogla takmičiti; naprav® ljen program o tehničkom radu u 1928; razgovarano o sletu u Skoplju. Uveče istoga dana, u 21 sati, dru® štvo Jagodina priredilo je svoju aka® demiju. Akademiju jc otvorio pozdra® vom starešina društva Jagodina br. Petar Vučkovič, jedan od retko za* uzimljivih, iskrenih i odanih Sokolaca. Po tom jc starešina župe /br. Miloje Pavlovič govorio o značaju Sokolstva, 0 sokolskoj ideologiji i speeijalno o sokolskim prijateljima u Jagodini. Po* tom su razdate sokolske povelje do* brotvorima društva Jagodina. Sa obzi* rom na kratkoču vremena — jer je Jagodina tek od pre mesce i po dana došla do svoje privremene vežbaonicc — sve su vežbe lepo izvedene. 5 o. m. u 9 i po, u prisuistvu iza* slanika JSS, celoig župskog starešin* stva, delegata eviju društava, predsed* nika opštine varoši Jagodine, velikog broja Sokolaca iz svih društava u župi 1 prijatelja sokolskih iz Jagodine, skup* štinu je otvorio starešina župe br. Mi* loje Pavlovič. Pošto su najpre izvršene uobičajenc formalnosti i pošto je kon® statovano da su prisotni izaslanicd svi® ju društava, čak i onih koja su tek osnovana, starešina je potsetio prisut® ne na braču i sestre, koji su u prošloj godini preminuli. Naročito je istakao medu njima ime Mihaila Kovačeviča, jednog od osnivača Sokolstva u Šuma® diji, počasnog starešine društva Kra* gujevac i velikog nacionailnog radnika. Umrloj brači i sestrama prisutni su odali poštovanje ustajanjem i povici® ma »Slava im!« Potom je starešina pozdravio Ja® godinu, njenog predsednika koji je pri® sutan skupštini, zahvalio mu na gosto* primstvu, zamolio ga da kod svojih su* gradana bude tumač sokolske zahval* nosti i želje da Jagodina postane so* kolska. — Starešina je, zatim, presta* vio skupštini izaslanika starešinstva JSS br. Čobala, pozdravio ga i zamolio da sa ove skupštine ponese bratski po* zdrav celom saveznom starešinstvu i svom Jugoslovenskom Sokolstvu Naj* zad, starešina je pozdravio, ne manje toplo, sve delegate, i sve prisutne so* kole i prijatelje. Kad se prešlo na dnevni red, žup* Siki tajnik, br. Ilija Pavlovič, pročitao je svoj opširan, lopo i toplo napisan izveštaj, u kome je detaljno izneo šta se sve radilo i uradilo u prošloj godini. Načelnik, br. Josif Prohaska, dao je detaljan i dokumentovan izveštaj o tehničkom radu. Prosvetar, br. dr. Mi* lan Krestič, dao je izveštaj o idej nom radu u župi i u zaključku dao veoma tačne poglede o načinu stvaranja sako* la. — Br. Aleksandar Stojanovič, sta* tističar i župiski gospodar, podneo je statistički izveštaj i izveštaj o finan* sijskom stanju župe, objašnjujuči de* taljno svaku poziciju iz prihoda i ras* hoda. Revizori računa su utvrdili da je sve ispravno. Svi izveštaji su pažljivo saslušani, pozdravljeni i jednoglasno primljeni. Kod tačke o predlozima, pasle du* že diskusije o načinu povečanja žup* skih prihoda, da bi župa mogla da vr* ši svoju dužnost i pravilno da utiče na razvitak sokolske misli na svojoj teri* toriji, odilučeno jb, da prema potrebi i prema utvrdenom proračunu, sva k o društvo daje do 5% od svojih prihoda župi. — Zatim, društvo Kragujevac je predložila, da se idučeg leta izvede zajedničko letovanje za sva društva u župi. Referent po ovom pitanju, br. Sveta Vučkovič, izradid je opširan ela* borat i izneo sve dobre strane zajed* ničkog letovanja. U načelu predlog je primljen, pa je ovlaščeno žusko stare* šinstvo, da obrazuje jedan odbor, koji če celu stvar pripremiti i izvesti leto* vanje. Odlučcno je, da se iduča godišnja skupština održi u Čačku; izabrani de* legati za skupštinu JSS, i izabrano no* vo starešinstvo. Nova uprava izabrana je aklamacijom i jednoglasno. Za sta* rešinu je izalbran brat Miloje A. Pav* lovič; podstarešine: brača Franja Zajc (Čuprija), Pera Vučkovič (Jagodina) i Steva Nikolajevič (Kruševac); tajnik Ilija Pavlovič, drugi tajnik i blagajnik Aleksandar Bratuljevič; prosvetar dr. Milan Krestič; članovi odbora: Dura Brzakavič, Dragutin Dimitrijevič, Drag. Milovanovič, Steva Jovanovič i Sveta Vučkovič. Tehnički odbor: načelnik Josif Prohaska, načelnica Slavka Vuč* kovič; podnačelniei: Slavoljub Sekova* nič (čačak) i Đorđe Manojlovič (Kru® ševae), podnačclnica sestra Miloševič. Revizori računa Jova Pavičevič i Miša Bogdanovič. — Izabran je i širi župski odbor: Bratič (Jagodina), Trčka (Ču* prija), Desimir MHojkovič (Paračin), Mil. Budimovič (Kruševac), BlagojeviŠ (Kraljevo), Darjeviič (Čačak), Stranja* kovič (G. Milanovac), Kostič (Svilaje* nac), Maršič (Aleksandrovac) i Ilija Nikolič (Kragujevac). Pošto je još odreden župski porez, koji je ostao isti kao i u 1927, govorio je toplo i lepo br. Čobal, izaslanik JSS. U svom podužera izlaganju pozdravio je rad župe, done o pozdrav Šumad. So« kolima iz Ljubljane, govorio o sokol« skom pokretu, o uspesima Sokolstva, 0 gospodarskim prilikama u savezu, o tehničikom radu, o Amsterdamu, o glas di koju trpe naša braća u Hercegovini 1 drugim krajevima... Brat Čobal je toplo pozdravljen, a preko njega celo starešinstvo JSS i svi Jugoslovanski Sokoli. Najzad, posle još nekih sitni jih stvari, pošto je upućcno nekoliko po* zdravnih telegrama i pošto su pročita* , ni primljeni telegrami, starešina je za= ključio skupštinu, zahvaljući isVima prisutnim na učešou, slozi i ozbiljnosti u radu. Preko društvenih delegata po« zdravio je sve članove društava. Na« glasio je da če starešinstvo', koje jc sada izabrano, lak o izvršiti svoju dužnost, ako i sva društva i članovi vrše svoju dužnost: naprotiv, i pored naj* bolje volje i največeg truda župa ncee moči dovoljno i pravilno da radi. ako društva ne rade kako treba. U pravil* nom radu društava uspeh je župe i ce* log Sokolstva. Stoga predano i iskreno na posao da bi ova naša jubilarna go* dina pokazala pravu vrednost Sokol* stva i ‘napredak prema dosadanjem radu! M. A. P. Iz sokolske župe — Maribor. Križevci pri Ljutomeru. Že zadnjič sem narisal v kratkih potezah nov pohod sokolske misli v Pomurju. In danes beležim prvi vidni znak, t. j. uspeh minimalnega začetne* ga dela našega Sokola. V nedeljo, 29. januarja, je imelo društvo v lokalu br. Kosi*Valanda svoj redni letni občni zbor ob rekordni udeležbi okrog 40 broječega članstva Zbor je otvoril me* sto obolelega br. staroste dr. Lebarja posievodeči podstarosta brat J. Sen* čar, ki je s svojo živahnostjo dobro vodil zbor. Po uvodnih besedah je očrtal v malih obrisih delo Sokol* stva mod kmetskim ljudstvom in konč* no pozval prisotne k intenzivnejšemu skupnemu nacionalnemu delu za do* movino i Sokola. Sledilo je nato pre* gledno. sestavljeno tajniško poročilo neumornega in tihega sok. delavca br. Al. Jenka, iz katerega posnemamo do* bro društveno delovanje v upravnemu pravcu. Lepo uspela maškarada in Miklavževanje v zvezi s telovadnimi točkami so pokazale lop uspeh in pri* nesle društvu poleg moralnega i gmot* ni uspeh, kar je hvalevredno delo br. odbora in sodelujočih. Kot začasni na* čelnik sem podal kratko poročilo te* lovadnice, ki je iz popolnega mrtvila oživela in pokazala porast članstva vseh oddelkov. Številke naj potvedo moč: 18 moške in 10 ženske dcce ter 24 članov in 10 članic Telovadi se dva* krat tedensko v vseh oddelkih in se je vadilo doslej začetne vežbe rod. vaj ter orodja poleg ostalih panog. Pri* čelo sc je z vadbo vaj za Skoplje, lear je znak resnega dela. Omenil sem Miklavževanje s prvim uspelim nasto* pom začetnikov — članov i dece, ki je dalo pobudo k otvoritvi žen. oddelkov, katere je takoj z veseljem prevzela navdušena in agilna sestra načelnica Danica Grudnova. Podal sem še nato kratek referat o prosvetnem delu, iz katerega omenjam številne teme o So* kolstvu, disciplini, vojaštviu, politiki i nje odnosu do Sokola in vere v zvezi z zunanjimi svetov, zgodov. dogodki in proslavami obletnic pred vrstami visch oddelkov, ki sva jih imela s sestro na* čelnico. Društvo je prvič praznovalo sok. praznik i zaobljubo članstva in z dodatnim predavanjem o zgodovini Sokolstva. Kot vtdno doslej je pokazal svojo vestno nalogo br. Vaupotič kot blagajnik, ki nam je z malimi števil* kami predložil pozitiven gmotni uspeh društvene blagajne. Namesto pridne odišle s. Vere Vrablove je poročala za knjižnico s. Grudnova ter dala raz* veseljivo vest o obilnem porastu čita* teljstva iz kmet. krogov. Žal po* laga druištvoi premalo pažnje na to svo* jo panogo ljudske prosvete. O društv. gospodarstvu je dobro vodil račune naš vrli br. podstarosta Senčar. Po po* ročilu revizorjev br. Skuhale i Kosija in določitvi redne članarine so se vrši* le volitve v upravni odbor. Starosta je ostal naš marljivi in vneti br.^ dr. F. Lebar, podstarosta br. upr. Fr. Šafarič, prosvetar in načelnik br. Tratar, načel* niča in knjižničarka' s Grudnova, taj* nik br. Jenko, blagajnik br. Vaupotič in gospodar br. Gabrovec poleg odbor* nikov in odbornic, izmed katerih so tudi tclovadci zasedli nova upr. mesta. H koncu zbora se je oglasil k besedi tudi prvič na zboru pričujoči starosta mar. sok. župe br. J. Novak, ki je v imenu starešinstva pozdravil navduše* ni zbor in mu čestital na tako lepih uspehih, kar leži veliko na novodošlih učiteljih, ki so se s tako vnemo zavzeli za to malo društvo. V lepih besedah je nato orisal vso veliko delo Sokolstva pri Jugoslovenih in zlasti novovstopiv* šemu članstvu dal mnogo pomembnih sok. misli. Zahvalil se je še ustanov* niku društva br. Senčarju za njegovo uspešno delo in mu želel veliko uspe* hov v novo ustanovljenem sok. dru* štvu v Veržeju, kjer prevzame vod* stvo Po slučajnostih se je zaključilo dveumo častno zborovanje v duhu bratstva, sloge in ljubavi doi doma in Sokola. Zdravo! Marjan Tratar. Sokolsko društvo v Slovenjgradcu je zadela težka izguba. Dne 17. januar* ja je preminul br. dr. Ferdo Pirnat, odvetnik v Slovenjgradcu. Pokojnik je bil navdušen in požrtvovalen Sokol; bil je član že od 1. 1898. V Gradcu, najlbolj nemškem mestu bivše Avstri* je, je bil nekaj let tudi starosta tamk. Sokola Naroden in napreden iz vse svoje dobre jugoslovenske duše, se ni nikdar ustrašil, če je bilo treba poka* zati svoje prepričanje, ki ga ni zatajil nikdar, tudi ne med vojno kot avstrij* ski častnik. Slovenjgraško Sokolsko društvo je .zgubilo z njim enega svojih največjih dobrotnikov. Pri vsaki priliki je mislil nanjo in ga podpiral gmotno z njemu lastno izredno darežljivostjo. Svojo sokolsko srce je pokazal tudi v opo* roki, ko je volil društvu 10.000 Din. O priljubljenosti rajnkega brata je pričal veličasten pogreb, katerega so je udeležila velika množica prijateljev in znancev, ki so prihiteli od /blizu in daleč. Sokol mu je postavil ob mrtva* škem odru častno stražo ter ga tudi spremil na njegovem zadnjem potu. Brat Ferdo, zapustil si nas v časih, ko so nam možje, kot si bil Ti, tako jako potrelbni. Šel si od nas mnogo, mnogo prezgodaj, a spomin Tvoj bo živel v našem društvu in naših srcih. —c. V spomin pokojnega brata in pri* jatelja dr. F. Pirnata so darovali za Sokolski dom v Slovenjgradcu: po Din 250: dr. R. Kunc in I. Rojnik; po Din 200: N. Ilcrcog; po Din 100: R. Hribar & Co., J. Klun, ing. E. Puppis, ing. F. Zupančič, A. Perših, Vrečko J ; po Din 50: V. Senica, F. Šentjurc, ing. F. Dobovec, K. Sovre, M. Grmov* šek, Neimenovan in Neimenovana; skupno Din 1650. * Iz sokolske župe — Celje. Sokolsko društvo v Celju. Takoj po občnem zboru smo na prvi odbo* rovi seji odobrili od posameznih funk* cijonarjev predložene delovne pro* grame za bodoče leto ter se je že pri* čelo v društvu s polno paro s tehnič* nim delom in sokolsko prosveto. Telovadnica je pri vseh oddelkih izredno dobro obiskana in je tukaj delo v stadiju podrobnih priprav za le* tošnjo telovadno nastope, ki smo jih na seji že točno določili poleg drugih večjih prosvetnih in zabavnih prire* ditev. V tekočem letu se bo sigurno tudi dobro držala vrsta starejših bratov, ker zaznamuje ta oddelek od ene te* lovadne ure do druge stalen napredek. Prvič po preobratu se je osnovala tudi vrsta starejših sester, ki imajo na njih željo svojo uro popoldne, ker so te sestre povečini gospodinje in se v po* poldanskem času še najlažje odtegu* jejo domačemu delu. Sokolski dom v Gaberju se izroči še tekom leta zopet svojemu namenu in se tako prične kmalu tam telovad* ba vseh oddelkov tor se bode pola* galo tudi veliko važnost na prosvetno delo. — Nacionalne razmere so se po* sobno od lanskega leta silno poslab* šale, nemškutarski greben raste in ži* to pojde našim nasprotnikom v klas* je, če se mi s svojo organizacijo ne postavimo v bran. Prosvetno delo se vrši programa* tično. — Pred v telovadnici zbranimi telovadci in telovadkami so se izvršili dosedaj nastopni, splošni nagovor, da* lje na skromen način proslava Župan* čičeve 50*lotnice in nagovor o živi jc* nju, delovanju in pomenu sv. Save. — Vršili so se tudi krajši nagovori pri drugih oddelkih. — Posrečilo sc nam jc prirediti prvo zdravstveno preda* vanje s spremljevanjcm skioptičnih slik, in sicer »O spolnih boleznih«, ob materi priliki je pokazalo članstvo s svojim discipliniranim, mnogobrojnim obiskom, da umeva važnost takili pre* davanj. V kratkem se vrši prvi redni me* sečni družabni sestanek celokupnega članstva in prijateljev naše organiza* cijo, kateri sestanki bodo sigurno mnogo pripomogli k čustvovanju so* Udarnosti in bratstva. V teku je agitacija za naš sokol* ski tisk, predvsem se mora priddbiti v našem mestu večje število oglasov in naročnikov našega »Sokolskega glasnika«, glede katerega moramo vsi Sokoli poskrbeti, da kmalu postane tednik. Dr. Mejak. * Iz sokolske župe — Novo mesto. Glavna godišnja skupština Sokolskog društva u Karlovcu. U nedelju 22. januara u 10 sati pre podne održana je glavna skupština So* ivolskog društva uz učestvovanje veli* kog broja članstva. Nakon pozdrava celoga članstva po starešini društva ilr. Variole, koji je ujedno u kratkim črtama op is a o rad društva u pro šlo j godinii, prešlo se na čitanje Savezne poslanice i čitanje izvoštaja svih dru* štvenih fuinkoionara. Rad društva u prošloj godim pokazao je vcoma lep napredak, te su svi izvoštaji primljeni jcdnoglasno, a starom je odboru po* delen apsolutorij Zatim se prešlo na biranje novoga odbora te su izabrana sledeča brača: starešinom dr. Josip Varioila, podstarešinom prof. Josip Mo* ean, predsednikom kulturno*prosvet* nog odelenja prof. Josip Nikšič, načel* П ikoni Branko Blaško Vič, načclnicom Marenka Kubičok. Odbornieima: Bau* er Branko, Dozot Božidar, Divjak Dra* gutin, ing. Jovo Dragic, Grdešič Ru* dolf, Han Tomo, Kopriva Josip, prof. Mihajlovie Milan, Ncuhcild Rudolf, Štampar Marija i Žanič Dobrašin. Za* menicima: Gjukie Gašo, H ranilo vic Janko, Rožan Ruža i Vuksan Mišo. Celo starešinstvo kao i odbor izabrani su jcdnoglasno. U ime novoga odbora zahvalio se starešina dr. Varioila na povercnju, i pozvao članstvo na daljnji intenzivan rad, a osobdto jc podvukao važnije zadatke, koji nas čokaju u ovoj godini. Nadalje je u kratko prikazao zaslužan i požrtvovan rad u društvu dosadašnjeg načeln. br. Karola Kulbi* čeka, koji odlazi u Skoplje, te predlo* žio, da ga se imenuje doživotnim do* brotvorom društva, što jc skupština jcdnoglasno prhnila. Time jo skupšti* na zaključena u potpunom redu. Občni zbor Sokolskega društva v Toplicah sc je vršil v nedeljo, dne 8. januarja ob 14. uri. Starosta br. Gre* gore otvori občni z‘bor, pozdravi nav* zočne brate in sestre, zlasti pa župnega delegata br. E. Purebra ter prečita poslanico JSS. Soglasno se sklene, da pošlje skupština br. starostu JSS Gan* glu pismeni pozdrav. V svtojem poro* Čilu sc spominja br. starosta vseh važ* nejših društvenih prireditev, društvo* nih solnčnih in tudi senčnih strani. Spominja se tudi vrlega pok. člana br. Mihaela Medveda, ki jc meseca avgusta zapustil sokolske vrste. V spomin pok. brata se vsi navzočni dvignejo raz se* dože. Iz poročil r posameznih funkcijo* narjev je razvidno, da ima društvo mnogo dobre in krepke sile, pa tudi dokaj mlačnosti in od strani članstva prevečkrat premalo zanimanja za lep razvoj sokolskega društva. Vendar naj to ne ovira dobrih delavcev in naj jim t(j ne jemlje poguma niti vztrajnosti. Društvo se je udeležilo naraščaj* ske tekme v Karlovcu, pokrajinskega zleta v Ljubljani, župne tekme v No* vem mestu, priredilo telovadno aka* demijo ter slovesno razvilo društveni piapor, čigar razvitje jo bilo združeno z javnim telovadnim nastopom. Tudi v prosvetnem delu ni društvo zasta* jalo. Prirejalo so so gledališke pred* stave ter se vršila redna predavanja in prosvetna šola. Obisk prireditev pa bi moral biti v splošnem mnogo boljši. Pri volitvi novega odbora jo bil soglasno izvoljen odbor, ki se jc kon* stituiral sledeče: starosta br Dragotin Gregorc, podstarosta Ignacij Sitar, na* čelnik Martin Šlibar, načelnica Ter. Šlibarjeva, prosv. D. Gregorec, tajnik Ivan Osana, blagajnik Ignacij Sitar, gospodar Karl Henigman, odborniki pa Franc Gutman, Ivan Šobar, Mate Mat* kovič in Ivan Uhan, namestnika Franc Sobar in Ignacij Tršina, praporščak 1' rane Gutman, pregledovalca računov Ivan Žen in Ivan Župančič. Župni delegat v imenu župe po* zdravlja občni zbor, nakar zaključi br. starosta občni zbor s pozivom na vztrajno in nesebično delo v prospeh društva. Iz sokolske župe - Banja Luka. Sokolsko društvo u Bihaču održa* lo je svoju glavnu skupštinu na 29. I. o. g. Skupštini jc prisustvovalo više od polovine ukupnog članstva. Naš agilni odbor gotovo u colosti jc ponovno bi* ran da nastavi i ovu godinu svojim plodnim radom unapredujuči društvo. Na skupštini jo pokrenuto pitanje (3 nabavi fanfare, što je pobudilo velik aplauz i odobravanje sa strane prisut* nih skupštinara, tc je za nepuno pola sata skupljeno 12.000 Din medu prisut* nom bračom za nabavu sokolske glaz* be —- Več drugi dan iza održanja skupštine sastao se odbor i naručio po* trebne inštrumente za sastav glazbe. Par meseci več sakupljamo priloge za Sokolski dom, kog demo u najskorije vreme početi graditi. U poslednje vreme naše društvo svojim radom prostiglo jc sva ostala društva u Bihaču. M. B. Glavna skupština Sokolskog dru* štva Drvar. Na 29. januara o. g. odr* Žana jo 4. redovna godišnja skupština našega društva Odziv na ovoj skup* štini bio jo vrlo dobar jer je od celo* kupnog članstva prisustvovalo oko 90%. Starešina br. Budisavljevič otva* rajuči skupštinu te pozdravijajuči u prvom redu predstavnika vlasti brata Bogunoviča i izaslanika naše župe br. Cisarža srdačno pozdravlja sve pri* sutne sestre i ’braću zahvaljujuči im na ovako lepom odzivu i moli da i u bu* duče i na svakom koraku ovako vrše svoju sokolsku dužnost. Izmedu osta* log rada u društvu saopštava, da je u prošloj godini posvečena naročita bri* ga radu na pripremanju podizanja So* kolskog doma u Drvaru, bez kojog — svi vidimo — naš rad nemože dati že* ljene rezultate, te na veliku radost pri* sutrtog članstva izjavljuje nadu, da čemo idueu skupštinu održati u svom novom Sokolskom domu. Posle pročitane Savezne. poslanico, koja je največom pažnjom saslušana. podneli su ostali funkcioneri svojo iz* veštaje, nakon čega se daje razrešnica sa priznanjem rada starom odboru i pristupa izboru novtoga odbora kome skupština jednodušno i sa velikim ovacijama bira na čelo za starešinu ponovno br. Dušana Budisavljeviča. Na završetku skupštine Sokolski mešoviti pevački bor otpevao je Sokol* s.