KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 53 (1)

INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1 AVGUSTA 1938.
PATENTNI SPIS BR. 14187
R. Seelig & Hille, Dresden, Nemačka.
Postupak za tvorenje kave, koja se popari i sama filtrira.
Prijava od 18 aprila 1937.	Važi od 1 februara 1988.
Naznačeno pra\o prvenstva od 14 mr ja 1936 (Nemačka).
Nazočni pronalazak rješava problem, da se mljevena kava načini takova, da se sama filtrira i da bude upotrebljiva za po-parive kesice sa zgodimice razmjerno velikim porama.
To se zbiva tako, da se samljevena kava najprije poznatim načinom prosije i razluče krupna zrnca od kavenog brašna.
Ovi se dijelovi zatim zasebno izrađuju dalje tim, da im se prema pronalasku dodaje smola, koja sadrži basorina, kao smola od trešnje ili tragentska smola spojena rastopinom šećera.
Pri tom valja paziti na to, da se radi granuliranja kavenog brašna ovom dodaje veća količina nego zrnatoj kavi. Iza toga se brašnasti dio pomiješa se zrnatim.
Već je poznato, da se brašnasti dio pečene kave po odlučenju od zrnatoga dijela obraduje sa rastopinom smole. Tu se spominje upotreba šećera, arapske gume j bagremove gume. Suorptno od ovih u vodi topivih tvari, primiješa se prema pronalasku imenovana smola, koja sadrži basorina za tu svrhu, da usljed toga, što prouzrokuje nabrekavanje, čini da se kava sama filtrira, dočim je naprotiv prema poznatim postupcima poželjno, da se ka-veni prah umetne u naljev.
U vezi sa tvorenjem za poparenje gotove kave upotreba fragantske smole nije poznata.
Istina, da je poznato, da se kod izradbe bonbona za neposredni užitak ili pastila kaveno brašno obradi sa granufira-jućim tvarima, osobito sa tragantskom smolom. Tu se ali radi o sasvim drugim
prilikama. Po ovakovoj upotrebi još se nije upoznalo, da upotrebljeni u vodi neto-pivi proizvodi na tako čudan način i tako povoljno utječu na sposobnost filtriranja kavskog taloga, da u jednu ruku nije u-manjena mogućnost ekstrakcije a u drugu ruku fini dijelovi kavskog taloga zaostaju u vrećicama za filtriranje.
Nađeni je efekat to začudniji, što se je upravo na području preradbe kave nastojalo, da se pomoću biljnjih proizvoda netopivi djelići kave emulgiraju u naljevu.
Primjerice se navađaju slijedeće težišne količine:
Na 100 dijelova čiste mljevene kave dodaju se 2,5 težinska dijela 50% rasto-pine šećera i kod preradbe 2 težinska dijela 5%ne rastopine smole, koja sadrži basorina.
Tim se postizava, da se mlievena kava presvuče tankim slojem, koji ju konzervira, koji zatvara pore na partikularna kave, brašno granulira i sprječava ishlapljivanje aromatičnih tvari.
Dodatak smola-šećer veže kod parenja u kuhajućoj vodi, filtirajući kavu, nasta-jući mulj, pa ga kroz svoje koloidalno djelovanje zadržava u vrećici ili situ.
Gore se opisani postupak može upotrijebiti i kod drugih tvari, naročito kod ražene, ječmene, sladne kave itd.
Patentni zahtevi.
1) Postupak za tvorenje kave, granu-liranjem mljevene kave, za dobivanje kav-
Din. 5,—
■skog naljeva naznačen tim, da se kaveni prah pomoću u vodi nerastopivih, šećernih rastopina smola, koje sadrže basorina, uzr-ni u krupni prah i većinom umetne u vrećice za naljev sa pretpostavno krupnom perforacijom.
S) Postupak prema zahtjevu 1, naznačen tim, da se brašnasti i krup-nozrnati dio mljevene kave obrađuje zasebno pri-
je njihovog' jedinjenja.
3) Postupak prema zahtjevu 1 i 2, naznačen tim, da se na 100 dijelova čiste mljevene ili sa dozvoljenim dometcima proviđene kave dodaje 2,5 težinska dijela 50%ne rastopine šećera i kod preradbe 2 težinska dijela 5°/one rastopine smole, koja sadrži basorina.